Brod Mary Rose

Brod Mary Rose je bio borbeni tip proda porinut 1510.godine u

Portsmouthu.Napravljen je za vrijeme vladavine Henrika VIII Tudora te
nakon slube od 33 godine u mnogim ratovima protiv Francuske i kotske
potonuo je u borbi protiv francuskih galija 1545. Godine blizu otoka Wight
svega nekoliko kilometara od Portsmoutha gdje je prvotno
sagraen.Posebnost ovoga broda je ujedno i ta to je jedini izloeni brod iz
vremena 16.stoljea.1971 godine ronioci su pronali brod, 1979-1982
godine trajalo je izvlaenje ostataka iz broda te je izvaeno oko 19000
artefakata.1982 godine vaena je cijela brodska konstrukcija e je vaenje
preko televizjskog prijenosa gledalo 60 milijuna ljudi.Posebnost ovoga
masivnog broda je u tome to se borio u tri rata protiv Francuza te je bio
omiljeni brod Henrika VIII.Danas se uva u muzeju u Portsmouthu u koji je
uloeno oko 35 milijuna funti,napravljen je na tri etae kao i brod tako da
omoguuje dobar uvid u Mary Rose koji je takoer bio na tri etae.Englezi
su otili toliko daleko da su izlili model lica jednog od lanova posade
prema naenim kostima.

Slika 1.Naene kosti u Mary Rose

Slika 2. Izgled jednog od lanova posade

Upravo zbog toga to im je brod ponos nacije posvetili su mnogo panje i u
ouvanje samoga broda no tragedija ovog potonua nije bila isto iz
razloga to je poginuo velik broj mornara ve to je u to vrijeme Mary Rose
bio daleko najnapredniji brod na svijetu.Vano je napomenuti da je sloj
sedimenta koji se nakupio tijekom stoljea pomogao ouvanju broda iz
razloga to se stvorila anaerobna atmosfera te onemoguila raznim
aerobnim bakterijama da se nastane u trup broda te na taj nain ouvala
brod od abrazije i sprijeila dovod kisika do metala te tako onemoguila
koroziju metala na brodu. Nakon to je brod izvuen iz mora njegov trup se
konstanto pricao hladnom vodom kako bi se sprijeilo suenje drva te
unitile bakterije.Nakon pricanja hladnom vodom zapoeo je proces
pricanja polietilen glikolom koji prodire duboko u drvo te ga na taj nain
podupire i poboljava mehanika svojstva.to se tie samih artefakata od
metala,kamena i stakla nain ouvanja je bio prilino jednostavan i
sastojao se od laganog grijanja povrine metala kako bi se osuio predmet
odnosno kako bi vlaga nestala.Vei problem su bili ostaci od tkanine koji su
se premazivali glicerolom kako se tkanina prilikom suenja ne bi
raspadala.Naravno osim vlage problem je bila i sol koja je uspjeno
odstranjena sa ostatka zagrijavanjem pri visokim temperaturama u
hidgrogenoj okolini.Najvei problem predstavaljao je trup broda napravljen
od drveta koji je odmah nakon vaenja iz mora napadnut od strane
bakterija.Ovaj problem se nije mogao rijeiti jednostavnim zagrijavanjem
trupa i odstaranjivanjem vode iz samog drveta iz razloga to bi to izazvalo

kontrakciju trupa i do 50 % a samim time i do znaajnog pada mehanikih

svojstava i vjerojatnog pucanja drveta.Zato se taj problem rijeio ve
spomenutim pricanjem trupa i odravanjem trupa vlanim punih 12
godina gdje se svakim novim pricanjem upotrebljavalo sve manja koliina
vode(i polietilen- glikola) i tako postepeno suilo trup.Taj pristup prvi su
iskoristili veani 1961. godine kada su izvukli brod Vasa te zatim su
Englezi kopirali taj pristup od njih.

Potonue broda Mary Rose

Razlozi potonua Mary Rose dugo su bili tajna iz razloga to drveni brodovi
nisu tonuli ve su po obiaju unitavani topnitvom ili vatrom.Nain na koji
je brod Mary Rose potonuo je bio prilino neobian jer prilikom skretanja
praktiki prevnuo u vodu.Prva teorija koja je bila i najloginija je da je brod
potonuo zbog oteenja izazvanih topovskom paljbom Francuza.Ova teorija
je odbaena jer nikada prije toliko masivan brod, u takom kratkom
vremenu nije potopljen od dvije ili tri rupe izazvane topovskom paljbom
pogotova kada nisu naene nikakve rupe na brodskome trupu.Druga
teorija je bila ta da je svega godinu dana prije potonua broda zamijenjeni
svi kratki topovi duim i teim topovima koji bi negativno utjecali na
stabilnost broda.Razlika u optereenju broda zbog novih topova i topvskih
kugli varirala je izmeu minimalnih 8 tona pa do 20 tona veeg
optereenja.Istraivai su najvie panje dali raunanju teite mase broda
tako da su prilikom i nakon eskavacije broda mjerili teinu svakoga
predmeta te posebno gledali gdje se predmet nalazi ,koliko je topovskih
kugli izbaeno iz svakoga topa, te koliko je teina samoga trupa
broda.Prvotno izdanje broda imalo je je nisko teite te naravno uvjet da je
teite mase ispod teita volumena te u tome sluaju zakret volumena
nema nikakvog utjecaja na stabilnost jer masa radi suprotan moment od
zakreta i dovodi ga u ravnoteu.Nakon to su se na brod instalirali novi
topovi teite se znaajno povisilo.Iako je to djelovalo kao logino
objanjenje ipak se pokazalo da i u najkritinijem sluaju (20 dodatnih
tona) to nije bilo dovoljno da prevrne brod.Trea teorija fokusirala se na
ojaanja glavne paluba i svih nosaa dodatnim drvanim gredama koja je i
potvrena.Dodatna ojaanja kao i novi topovi dodatno su opteretili brod ali
nije i dalje bilo sigurno da je to razlog potonua broda stoga su se
istraivai morali okrenuti samome danu bitke da bi ustvrdili
razlog.Polazina toka im je bila slika napravljena 1545.godine na samome
bojitu koja je naravno morala biti utvrena da bi bila valjana za
utvrivanje razloga potonua broda.Nakon to je poslikano zemljite te
raunalno obraena slika vidjelo se da je slikar bio izrazito toan.Prema
slici Francuzi su upotrebljavali galije koje su bile izrazito breze , imale nisku
stabilnost,nisu se oslanjale na vjetar jer su imale tridesetak veslaa te
imale prednost poto se velika veina admirala nikada nije sukobila protiv

galija upravljajui brodom.Kao podatak je dovoljno spomenuti da je galija

prosjeno teila oko 120 tona dok je Mary Rose teila 800 tona.Najvei
problem koji je bio aktualan je taj to su admirali bili kolovani ljudi koji
nisu imali pretjerano iskustva na moru te nisu imali autoritet meu
posadom pa su nastale prie da se posada Mary Rose toliko napila veer
prije da nije mogla ispuniti dunosti tokom bitke.Takve pretpostavke su
odbaene ali istraivai su naili na intervju jednog od preivjelih koji je
ustvradio da su prilikom skretanja broda otovri za topove ostali otvoreni te
je kroz njih ulazila voda te nije ni potrebno govoriti da je jedan kubik vode
teak gotov jednu tonu te pritom se posluimo Bernoullijevom jednadbom
i prosjenom irinom topovske kugle od 0.1 kvadratni metar te
pretpostavimo da voda ulazila na dubini od pola metra dobivamo ugrubo
0.3 kubna metra u sekundi.Iako je ova teorija pogreke mornara uvaena
trebalo se uzeti u obzir optereenje zbog nepravilnog rasporeda mornara
na brodu.

Prema ovoj slici vidlijivo je gdje su se nalazili topovi a prema tome i veina
posade.Utvreno je da se od ukupnih 450 ljudi(neki vjeruju i do 700 ljudi)
na cijelome brodu, oko 300 ljudi(rederirano na broj 450) nalazilo na
gornjemu dijelu broda(palubi i oruarnici) te samim time dodatno povisilo
teinu mase i uinilo brod jo nestabilnijim.Zanimljivost je da su Tudorovi

inenjeri raunali kapacitet posade za svaki brod jednostavnom formulom,

broj ljudi na brodu=3/4 teine broda to bi za Mary Rose znailo da se na
njemu moe nalaziti 600 lanova posade.Poto su na brodu veinom bili
ljudi koji su sluili za borbu prilikom iskrcavanja na drugi brod logino je
bilo da su bili postavljeni na najvie nivoe broda.Ako prepostavimo da je
svaki vojnik sa opremom teak otprilike sto kilograma dobivamo 45 tona
optereenja na gornjoj palubi.Iako je odgovor prilino jasan ostalo je
pitanje zato se , unato svom dodatnom optereenju, brod toliko
zakrenuo.Odgovor je bio iznendani nalet vjetra poto je brod prolazio
kanalom u kojem se kao i svakom stvara brzi nalet vjetra zbog smanjenog
prostora.Da bi se dokazale ove pretpostavke u Southamptonu je
napravljena maketa broda Mary Rose te uz pomo teorije slinosti
napravljen eksperiment sa svim optereenjim koja su se dogodila uslijed
skretanja broda, naravno skalirana sa volumenom makete.Prva faza je
ukljuivala optereenje od novih topova te drvenog optereenja te je
ostala stabilna prilikom skretanja ali nakon dodatnog optereenja vojnika i
naleta vjetra brod je potonuo.Englezi dijele stav da je Mary Rose potonula
zbog Herikove arogancije, elje da pokae svoju mo prenatrpavi brod
vojnicima i opremom ali takoer vrijedi zakljuak da je sve to je moglo
poi u krivu u trenutku skretanja, polo u krivu te je brod i njegova posada
tragino skonaala.

Literatura
Dokumetarni film : King Henry VIII Pride Battleship Mary Rose Forensic Investigation
on: Why did the Mary Rose sink