Kolektorski Ispitivanje

UPRAVLJANJE I REGULACIJA
Reverziranje istosmjernog motora
P
N
Kod nezavisnih i porednih motora se koristi najee

promjena smjera struje armature.
P'
N'
To se moe provesti:
odjednom (samo za male strojeve),
postepeno, ukljuivanjem otpornika
ureajem koji se zove kontroler ili
armaturni
krug
potpuno automatski.
IM
Reverziranje nezavisno uzbuenog istosmjernog motora
Polaritet napajanja se zatim promijeni, i otpornici u

krugu se postepeno iskljuuju.
25
26
P
N
Kod serijskih motora treba prespojiti samo napajanje

armature.
Obino se to provodi tako da se pri iskljuivanju
armature umjesto armature na uzbudu spoji relativno
mali otpor.
IM
Tada se zamijene dovodi na armaturi, i ponovo
ukopa napajanje, preko otpora koji se postepeno
smanjuju (slino kao kod nezavisnog motora).
Reverziranje serijski uzbuenog istosmjernog motora
27
28
KOLEKTORSKI STROJEVI
ISPITIVANJA I
KARAKTERISTIKE
KOLEKTORSKIH
STROJEVA
Ispitivanja tijekom
proizvodnje
Kod kompaundiranog motora se obino prespaja

armatura.
Pri tome za serijski namot treba provesti isti postupak
kao kod serijskog motora.
Inae bismo dobili protukompaundirani motor.
29
30
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Ispitivanja tijekom proizvodnje
Kao i kod ostalih strojeva

proizvodnje obuhvaaju:
ispitivanja
tijekom
Kod konstrukcijskih materijala se provjeravaju

mehanika svojstva (vrstoa) i struktura zbog
mehanikih naprezanja.
ispitivanje kvalitete materijala koji se ugrauju,

ispitivanje sklopova i
Kod magnetskih materijala za rotor se provjeravaju

elektrika, magnetska i mehanika svojstva:
ispitivanje gotovih strojeva.
krivulja magnetiziranja,
U ispitivanje kvalitete materijala su ukljueni:

konstrukcijski materijali,
specifini gubici,
magnetski materijali,
povrinska izolacija i
bakar i
izolacijski materijali.
deformiranost limova.
31
32
Od ispitivanja sklopova je najvanije:
Bakar za vodie je standardiziran, pa ga ne treba

posebno provjeravati.
provjera kolektora,
Za lamele kolektora se koriste posebne dimenzije

bakra (po narudbi), pa je potrebno provjeriti
dimenzije i vodljivost istog bakra.
ispitivanje rotorskog paketa,

kontrola rotorskog namota,
kontrola statorskih namota,
Kod izolacije se provjeravaju:
kontrola oznaka namota i
mehanika svojstva,
naponski pokusi.
elektrika svojstva i
dimenzije.
Za kolektor su najvanije dimenzije, centrinost i

ubruenost, pa to treba posebno provjeriti.
34
33
Rotorski (armaturni) namot kolektorskog stroja je

znatno sloeniji od namota izmjeninih strojeva.
Eventualni kratki spoj meu lamelama se ispituje u

okviru ispitivanja spojeva rotorskog namota s
kolektorom.
Zbog toga je i mogunost greaka pri izradi vea nego

kod namota za izmjenine strojeve.
Ispitivanje rotorskog paketa, osim centrinosti,

ukljuuje i provjeru izolacije meu limovima.
Tehnologija izrade je takoer sloena, posebice izrada

spojeva namota i kolektora.
Spojevi armaturnog namota i kolektora se najee
izvode:
To je potrebno zato jer se rotor izmjenino

magnetizira, pa bi uslijed kratkog spoja meu
limovima mogle znatno porasti vrtlone struje.
mekim lemljenjem ili

varenjem.
35
36
Pri spajanju namota s kolektorom se mogu pojaviti

dvije osnovne greke:
Otpor izmeu susjednih lamela mora biti svagdje

jednak.
nesiguran spoj i
Lamela bez spoja s namotom je izolirana prema

susjednim lamelama.
kratko spajanje susjednih lamela.
Stoga se provjerava vodljiva veza izmeu susjednih

lamela.
Osim spoja namota s kolektorom postoji i mogunost

oteenja izolacije prema eljezu i izmeu zavoja
svitaka.
Kontrola ispravnosti spoja se moe provesti:

Stoga se provjerava i izolacioni otpor namota.
grubo, ispitnom sijalicom ili

tonije, mjerenjem otpora meu pojedinim lamelama.
37
38
Kod statorskih namota je mogunost greke manja jer

namota ima manje, a i postupak spajanja je
jednostavniji.
I ispravno spojen namot moe biti pogreno oznaen.

Zbog toga je na izvedenom stroju potrebno provjeriti
oznake stezaljki koje moraju biti u skladu sa
standardom.
Ipak, kod strojeva s vie namota su greke mogue,

pa spoj namota treba provjeriti.
Za glavni uzbudni namot je vano da je spojen tako da
se magnetski polovi izmjenjuju: N - S - N - S itd.
Posebno treba provjeriti stezaljke uzbudnog namota

kod samouzbudnih strojeva jer prikljukom na
armaturni napon mora porasti i uzbuda.
Ovo se ispitivanje moe provesti tako da se uzbudnim

namotom propusti struja, a magnetskom se iglom
ispita magnetiziranje pojedinih polova.
Ako je namot pogreno spojen, uzbuda e se u tom

sluaju smanjiti.
39
40
Kao i za izmjenine strojeve, tako je i za kolektorske

strojeve vano da napon izvora ne dospije na
neizolirane dijelove stroja.
Uisp
Stoga se uvijek provode i naponski pokusi.
max
0.5Uisp
Naponski se pokus provodi izmjeninim naponom i to

tako da se taj napon narine izmeu ispitivanog namota
i mase.
t
min 10s
60s
Ispitni napon pri naponskom pokusu
41
42
Namot
Snaga stroja
Ispitni napon
Armature
do 1kW
500V+2Un
Armature
1kW<P<1000kW
Nezavisne
uzbude
Uzbudnika
Postupak izvoenja naponskih pokusa je odreen IEC

preporukama.
Poetna vrijednost ispitnog napona iznosi izmeu 0 i
50% ispitnog napona Uisp.
1000V+2Un
min 1500V
1000V+2Uuzb max
min 1500V
Ispitni napon se postupno die do zadane vrijednosti

Uisp, i to u vremenu od najmanje 10s.
Ispitni napon
namota koji
uzbuuju
Ispitni naponi za naponske pokuse
Na maksimalnom iznosu Uisp se dri jednu minutu.
43
44
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA
Na gotovom stroju
postavljenja etkica.
treba
provjeriti
ispravnost
One moraju nalijegati na kolektor u odgovarajuem

poloaju i s odreenim pritiskom (15-30 kPa).
Karakteristika praznog
hoda
To osiguravaju drai etkica i opruga u njima.

etkice se ne smiju zaglavljivati u ormariu draa.
Osim toga moraju biti postavljene u neutralnoj zoni.
45
46
Karakteristika praznog hoda
Kod izmjeninih strojeva i transformatora se s dva

osnovna pokusa moe doi do niza parametara.
Za pokus praznog hoda postoje dvije metode:
Kod istosmjernih strojeva to nije tako.
generatorska i
Ipak, pokus praznog hoda daje nam uvid u magnetsko

stanje stroja, a moemo doi i do nekih drugih
veliina.
motorska.
Stoga se taj pokus u pravilu provodi i kod istosmjernih

strojeva.
47
48
ispitivani
stroj
Uzbudni krug ispitivanog stroja se spoji tako da se

struja u njemu moe reverzirati.
pogonski
motor
uzbuda
=
Pogonskim strojem se vrti ispitivani stroj konstantnim

brojem okretaja, obino nazivnim.
Uz promjenu uzbudne struje se snima napon na

stezaljkama armature ispitivanog stroja.
Shema spoja za pokus praznog hoda prema generatorskoj metodi
49
50
[V]
Umax
Er
M'
Taj napon je u praznom hodu jednak induciranom

naponu, pa se dobije karakteristika praznog hoda koja
u drugom mjerilu predstavlja krivulju magnetiziranja.
Im [A]
Na poetku mjerenja se struja uzbude povisi na

vrijednost kojoj odgovara maksimalni napon na
armaturi Umax odnosno priblino 1.25 Un.
-Umax
51
52
Potom se struja u uzbudnom krugu reverzira i

poveava sve dok se ne dostigne toka M.
Postepeno se struja uzbude smanjuje uz mjerenje

napona na stezaljkama.
Cijela krivulja histereze se dobije simetrinim

preslikavanjem krivulje od toke M do M.
Najprije se snimi gornji dio krivulje, od toke M do

toke Er.
Obino se crta samo dio u prvom kvadrantu.
U toki Er struja uzbude je Im=0.
Najvaniji dio karakteristike praznog hoda je od Er do

M, posebno kod samouzbudnih strojeva, zbog
napona remanencije.
Inducirani napon je napon remanencije.

53
54
Snaga, koju pogonski stroj uzima iz mree Pel, se troi

na gubitke u njemu samome Pg i na mehaniku snagu
koju predaje ispitivanom stroju Po:
P0
Pel = U I = Pg + Po
U ovom izrazu su U i I mjerene vrijednosti napona i
struje pogonskog stroja.
Pg
Pg meh
Snaga Po se u ispitivanom stroju troi iskljuivo na

gubitke u eljezu rotora PFe r i gubitke trenja i
ventilacije Pg meh:
Po = PFe r + Pg meh
U
Gubici u praznom hodu
55
56
Gubici pogonskog stroja Pg trebaju biti poznati za

svaki iznos ulazne snage Pel (koja se mjeri) da bi se
mogli odrediti gubici praznog hoda Po ispitivanog
stroja.
Gubici u eljezu ovise o kvadratu napona, dok su

gubici trenja i ventilacije konstantni.
Iznos gubitaka praznog hoda Po kod napona E=0V

nam daje gubitke trenja i ventilacije Pg meh.
Dakle, istovremeno sa snimanjem karakteristike

praznog hoda mjeri se i elektrina snaga pogonskog
stroja Pel.
Obino nas zanimaju gubici trenja etkica koje

moemo jednostavno odrediti.
Pomou nje se odredi ovisnost gubitaka praznog hoda

o induciranom naponu Po=f(E).
57
58
Za napon E=0V (odnosno odgovarajuu uzbudu koja

zbog remanencije mora biti razliita od nule) mjerimo
Po, odnosno gubitke trenja i ventilacije Pg meh uz
podignute etkice.
Karakteristiku praznog
motorskom metodom.
hoda
moemo
snimiti
Pritom moramo imati na raspolaganju izvor

istosmjernog napona iji se iznos moe podeavati, a
pogonski stroj nije potreban.
Razlika je jednaka gubicima trenja etkica Pg :
Pg = Pg meh Pg meh '

59
60
10
ispitivani
stroj
regulirani
istosmjerni
napon =
Motor je prikljuen na napon U. On uzima iz mree

snagu koja se troi na gubitke u otporima armaturnog
kruga Pg a, eljezu rotora PFe r i trenja i ventilacije
Pg meh.
uzbuda
U
V
n
U krugu tee armaturna struja praznog hoda.
Pad napona na etkicama iznosi priblino 2V.

Shema spoja za pokus praznog hoda prema motorskoj metodi
61
62
Uz zanemarenje padova napona na otporima u

armaturnom krugu inducirani napon iznosi :
Dakle, za svaki iznos napona na motoru trebamo

podesiti struju uzbude tako da dobijemo uvijek isti broj
okretaja stroja.
E =U 2
Budui da nas zanima karakteristika
promijenimo napon na armaturi.
E=f(Im),
Tako dobijemo parove vrijednosti (U, Im) i time

funkciju E=f(Im).
Pri tome e se promijeniti brzina vrtnje, koju moemo

podesiti (na potrebnu, konstantnu vrijednost)
prilagoenjem struje uzbude Im.
63
64
Za male vrijednosti uzbudne struje se ovakvo

snimanje ne moe provesti jer bismo za pokrivanje
gubitaka trebali velike iznose armaturne struje.
Karakteristika praznog hoda serijskog stroja se ne

moe snimiti sa serijskom uzbudom jer je uzbudna
struja ujedno i struja optereenja.
U tom sluaju gubici na otporima u rotorskom krugu

ne bi vie bili zanemarivi, i vie ne bismo imali stanje
praznog hoda.
Kao motor ovaj stroj ne moe raditi u praznom hodu

zbog pobjega.
Takoer bi velika struja mogla otetiti kolektor.

65
66
11
Budui da nas i kod takvog stroja zanima

karakteristika zasienja, ona se snima kao i kod
nezavisno uzbuenog stroja.
Kratki spoj
U tu svrhu treba uzbudni namot odvojiti od armature i
spojiti na nezavisni izvor kojemu se moe podeavati
napon.
67
68
Kratki spoj
Kratki spoj
Kod istosmjernih strojeva se pokusom kratkog spoja

ne dobivaju neki znaajni parametri stroja.
ak i kod porednog generatora postoji opasnost da

struja kratkog spoja bude prevelika.
Meutim, u ovom se reimu esto ispituje komutacija

jer moemo realizirati velike struje bez potrebne velike
snage.
Naime, ako etkice nisu u pravoj neutralnoj zoni,

r
postoji uzduna komponenta protjecanja armature ad
Pritom ne smijemo kratki spoj provesti kod punog

napona, niti izvesti kratko spajanje kod uzbuenog
stroja, jer bismo praktiki trenutno mogli unititi
kolektor.
Ona moe dovoljno uzbuditi stroj da struja kratkog

spoja Ik bude puno vea od struje Ik kad su etkice u
neutralnoj zoni.
Zato se uvijek kratko spaja neuzbuen stroj.

69
70
Kratki spoj
Kratki spoj
To se moe desiti ako su u generatorskom radu

etkice pomaknute u suprotnom smjeru od smjera
vrtnje.
r
ad
r
a
n
o
poloaj etkica i
protjecanje armature
Zato se etkice prije pokusa pomaknu u smjeru vrtnje.
Ik
Ik '
I
Za vrijeme rada u kratkom spoju ih polako i oprezno,
uz kontrolu struje, dovedemo u neutralnu zonu.
ovisnost napona o struji
Utjecaj uzdune komponente protjecanja armature na struju

kratkog spoja
71
72
12
Karakteristike
U bilo kojoj radnoj toki stanje stroja se moe

okarakterizirati s nekoliko veliina:
U - napon na stezaljkama,
I
- struja optereenja,
Im - uzbudna struja,
Karakteristike
73
- brzina vrtnje,
M - moment na osovini,
Pmeh - snaga na osovini,
Pel - elektrina snaga,
Pg - gubici i
- stupanj djelovanja.
74
Karakteristike
Karakteristike
Neke od ovih veliina se mogu direktno mjeriti (U, I,

Im, n), a neke se odreuju indirektno (Pmeh , Pg , ).
Najee se koriste sljedee karakteristike:

U = f (Im), uz I=konst. - karakteristike zasienja,
Elektrina snaga Pel i moment M se mogu mjeriti

direktno, ali se mogu odrediti i indirektno.
U = f (I) - vanjska karakteristika u generatorskom radu,

Im = f (I) - karakteristike regulacije,
n = f (I) - karakteristika brzine vrtnje motora,
Sve navedene veliine su meusobno ovisne, pa se

prema potrebama njihove ovisnosti mogu prikazati
dijagramima.
n = f (M) - vanjska karakteristika motora i

M = f (I) - karakteristika momenta motora.
To nam esto daje dobar uvid u svojstva stroja.

75
76
Karakteristike zasienja
Karakteristike zasienja daju ovisnost napona na

armaturi U o uzbudnoj struji Im, uz n=konst. i I=konst.
Krivulje se snimaju za razliite iznose struje armature,

npr. I=0, I=0.5In, I=In i I=1.5In, pa se dobije porodica
krivulja zasienja.
77
78
13
U [V ]
I=0
I=0.5In
I=In
Karakteristika praznog hoda je samo poseban sluaj

karakteristike zasienja (za I=0).
I=1.5In
n = konst.
U tokama A, B i C je napon jednak nuli, a inducirana

elektromotorna sila pokriva padove napona u
armaturnom krugu i na etkicama.
I m [A ]
AB C
79
80
Karakteristike regulacije
Karakteristike regulacije prikazuju ovisnost uzbudne

struje Im o struji armature I uz U=konst. i n=konst.
Pri prelasku iz generatorskog u motorski rad se mora
promijeniti smjer napajanja kompaundnog namota.
Ukoliko to ne uinimo, dobijemo protukompaundirani

stroj, to se moe vidjeti iz karakteristika regulacije.
81
82
n = konst.
U = konst.
I m [A ]
stroj s jakom
reakcijom armature
Karakteristike regulacije nam daju uvid u stabilnost

rada stroja.
kompaundirani stroj
Generator je stabilan ako potrebna uzbuda raste s

optereenjem.
natkompaundirani
stroj
generators ki rad
motorski rad
I [A ]
Motor je stabilan ako potrebna uzbuda pada s

optereenjem.
83
84
14
Karakteristike brzine vrtnje
Karakteristika brzine vrtnje prikazuje ovisnost brzine

vrtnje n o struji optereenja I, uz U=konst.
Karakteristike brzine
vrtnje
Ona ima slian karakter kao i vanjska karakteristika.

Prilikom snimanja se mijenja optereenje na osovini, a
mjeri struja motora i brzina vrtnje.
85
86
n
U = konst.
A
ispitivani
stroj
U = konst.
V
no
n
stroj za
tereenje
protukompaundirani motor
potkompaundirani motor
jako kompaundirani motor
+
Shema spoja za snimanje karakteristike brzine vrtnje
I
87
88
Ova je karakteristika interesantna kod poredno

uzbuenih i kompaundiranih motora.
Jasno je da je protukompaundirani motor
nestabilan.
jako
Karakteristika momenta
I potkompaundirani motor moe postati nestabilan kod

veih optereenja, kad zbog reakcije armature s
porastom struje i brzina vrtnje poinje rasti.
89
90
15
M
Karakteristika momenta predstavlja ovisnost momenta
M o struji optereenja I.
Ove se karakteristike znaajno razlikuju kod
nezavisno (ili poredno) uzbuenih motora od
karakteristika serijskih motora.
I
serijski motor
nezavisni i poredni motor
Karakteristike momenta istosmjernih motora

91
92
Kod nezavisnih i porednih motora je ovisnost

momenta o struji gotovo linearna, ali ne potpuno zbog
reakcije armature.
Karakteristika momenta serijskog motora je u osnovi

kvadratina parabola budui da je tok proporcionalan
struji armature, a moment produktu toka i struje
armature.
Naime, zbog zasienja uslijed reakcije armature pada

glavni magnetski tok, a time i moment.
Za vee iznose struja se ovaj karakter gubi zbog

zasienja.
93
94
Ispitivanje komutacije
Razloga za lou komutaciju ima mnogo, a meu

znaajnije spadaju mehaniki.
Osnovni mehaniki uzroci su najee sljedei:
neokruglost kolektora,
prevelika zranost u leajima stroja,
hrapavost kolektora,
vibracije svornika draa etkica,
stranje izolacionog tinjca iz kolektora,
neparalelni poloaj etkice u kutiji draa,
zaglavljivanje etkice u kutiji draa i
preveliki ili premali pritisak etkica.
95
16
96
Zbog toga je prilikom ispitivanja komutacije najprije

potrebno odstraniti te razloge ako je mogue.
Na primjer, neokruglost kolektora se moe ustanoviti

pomou mehanikog indikatora koji se uobiajeno
koristi pri finijim metalostrugarskim obradama.
Jedan dio ovih uzroka moemo otkriti jednostavnim

pregledom, neke neto sloenijim ispitivanjima, a neki
se mogu otkriti tek sloenim specijaliziranim
mjerenjima.
Sloena ispitivanja su potrebna za vibracije koje

nastaju uslijed dinamikog iskrivljavanja kolektora.
97
98
Jedna od tekoa pri ispitivanju komutacije je i

nepostojanje objektivnog naina mjerenja kvalitete
komutacije.
Odreivanje crnog pojasa
Mogli bismo rei da se mogu objektivno ocijeniti samo

dva dijametralno suprotna stanja:
Stoga moemo relativno jednostavnim pokusom

ispitati utjecaj pomonih polova, odnosno njihovu
efikasnost.
Tekoe s komutacijom
pomou pomonih polova.
dobra komutacija kod koje uope nema iskrenja i
djelomino
rjeavamo
Pritom uz odreenu struju optereenja mijenjamo

struju kroz pomone polove i odreujemo podruje u
kojem nema iskrenja.
kruna vatra koja trenutno uniti kolektor.
Stupnjevi izmeu toga odreuju se na osnovi

vizuelnog izgleda iskre.
To podruje se naziva crni pojas.
99
Ispitivanje komutacije - Odreivanje crnog pojasa
100
Rt
Pomone polove napajamo dodatno iz malog

pomonog agregata (ili drugog izvora) kojemu
moemo reverzirati napon.
ispitivani
stroj
pomoni
agregat
Ia
Ip
Uz struju Id iz pomonog agregata iznosi struja

pomonih polova Ip:
Id
I p = Ia + Id
Shema spoja za snimanje

crnog pojasa
101
102
17
Ispitivanje komutacije - Odreivanje crnog pojasa
I
d
Id
Ia
Id
Ia
I dmax
Ia
I dmin
Uz konstantnu brzinu vrtnje i odreenu struju armature

poveavamo struju Id sve dok kolektor ne pone
iskriti.
Ia
dobro podeeni pomoni polovi
In
I dmax
I dmin
Ia
In
1
I dmax
1
I dmin
Ia
In
Taj iznos struje Id predstavlja gornju granicu crnog

pojasa Id max.
preslabi pomoni polovi

(potkomutacija)
Zatim struju Id smanjujemo i po potrebi reverziramo,

opet do trenutka dok kolektor ne pone iskriti.
prejaki pomoni polovi

(natkomutacija)
Crni pojas
Ovaj iznos struje Id predstavlja donju granicu crnog

pojasa Id min.
103
104
Ako su pomoni polovi preslabi imamo sluaj

potkomutacije.
Postupak se ponovi kod drugih struja optereenja.
Ako su
pomoni
natkomutacije.
Obino se ispitivanje provodi za struje optereenja

koje iznose: 0 In, 0.5 In, In i 1.5 In.
polovi
prejaki
dolazi
do
Do iskrenja moe doi i pri strujama optereenja koje

su manje od nazivne.
Krivulje Id max = f (Ia) i Id min = f (Ia) omeuju crni

pojas.
Na osnovu snimanja crnog pojasa se provodi korekcija

zranog raspora pomonih polova. Zato se pomoni
polovi i izvode s dva zrana raspora.
Kod dobro udeenih pomonih polova do iskrenja

dolazi za podjednake iznose dodatne struje pomonih
polova u pozitivnom i negativnom smjeru.
105
106
18

Kolektorski Ispitivanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kolektorski Ispitivanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UPRAVLJANJE I REGULACIJA

Reverziranje istosmjernog motora

Kod nezavisnih i porednih motora se koristi najee

Reverziranje nezavisno uzbuenog istosmjernog motora

Polaritet napajanja se zatim promijeni, i otpornici u

Reverziranje istosmjernog motora

Kod serijskih motora treba prespojiti samo napajanje

Kod kompaundiranog motora se obino prespaja

Kao i kod ostalih strojeva

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Kod konstrukcijskih materijala se provjeravaju

ispitivanje kvalitete materijala koji se ugrauju,

Kod magnetskih materijala za rotor se provjeravaju

ispitivanje gotovih strojeva.

U ispitivanje kvalitete materijala su ukljueni:

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Od ispitivanja sklopova je najvanije:

Bakar za vodie je standardiziran, pa ga ne treba

Za lamele kolektora se koriste posebne dimenzije

ispitivanje rotorskog paketa,

Kod izolacije se provjeravaju:

kontrola oznaka namota i

Za kolektor su najvanije dimenzije, centrinost i

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Rotorski (armaturni) namot kolektorskog stroja je

Eventualni kratki spoj meu lamelama se ispituje u

Zbog toga je i mogunost greaka pri izradi vea nego

Ispitivanje rotorskog paketa, osim centrinosti,

Tehnologija izrade je takoer sloena, posebice izrada

To je potrebno zato jer se rotor izmjenino

mekim lemljenjem ili

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Pri spajanju namota s kolektorom se mogu pojaviti

Otpor izmeu susjednih lamela mora biti svagdje

Lamela bez spoja s namotom je izolirana prema

kratko spajanje susjednih lamela.

Stoga se provjerava vodljiva veza izmeu susjednih

Osim spoja namota s kolektorom postoji i mogunost

Kontrola ispravnosti spoja se moe provesti:

grubo, ispitnom sijalicom ili

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Kod statorskih namota je mogunost greke manja jer

I ispravno spojen namot moe biti pogreno oznaen.

Ipak, kod strojeva s vie namota su greke mogue,

Posebno treba provjeriti stezaljke uzbudnog namota

Ovo se ispitivanje moe provesti tako da se uzbudnim

Ako je namot pogreno spojen, uzbuda e se u tom

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Kao i za izmjenine strojeve, tako je i za kolektorske

Naponski se pokus provodi izmjeninim naponom i to

Ispitni napon pri naponskom pokusu

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Postupak izvoenja naponskih pokusa je odreen IEC

Ispitni napon se postupno die do zadane vrijednosti

Ispitni naponi za naponske pokuse

Na maksimalnom iznosu Uisp se dri jednu minutu.

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA

One moraju nalijegati na kolektor u odgovarajuem

To osiguravaju drai etkica i opruga u njima.

Karakteristika praznog hoda

Kod izmjeninih strojeva i transformatora se s dva

Kod istosmjernih strojeva to nije tako.

Ipak, pokus praznog hoda daje nam uvid u magnetsko