MISLI ZNAMENITIH FILOZOFA

Ave Philosophy! Morituri te salutant!

ARISTOTEL

 Svi ljudi po prirodi tee ka znanju.

Kao to vid prima svjetlost iz vazduha koji ga okruuje
tako dua prima svjetlost od nauke.
Onaj koji posjeduje razum uvijek radi sa izvjesnim
ciljem.
Masa sudi po spoljnom i po vidljivom, zato to samo to
moe i da shvati.
Sjedei i odmarajui se,dua postaje razumna.
Nada je san budnih.
Pretjerana sloboda da svako radi ta hoe, nee biti u
stanju da zadri zlo koje postoji u svakom ovjeku.
Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje.
Ono ega se plai dogodie se bre nego ono emu se
nada.
Slava obino dolazi kada joj je trud nainio put.
Dobronamjeran najprije savjetuje, a tek onda kanjava.
Nisi pametan kad si zaljubljen, ili ako si pametan ne treba
da bude zaljubljen.
Bijesan ovjek uvijek misli da moe vie nego to
stvarno moe.
Zaista, kao to dnevna svjetlost zaslijepljuje oi slijepih
mieva, tako i stvari najoiglednije po prirodi
zaslijepljuju inteligenciju nae due.
Da bi mogao raditi sve ono to eli, treba se roditi ili kao
kralj ili kao ludak.
Drag je trn, iz koga izbija rua. Nevolja je podnoljiva
ako donosi dobro.
Dobar savjet uvijek nedostaje ba kada je najpotrebniji.
Povjerenje treba uvati . Zadanu rije treba odrati.
Sila bez razuma propada sama od sebe.
2

 U sreu neka se niko ne uzda, a u nesrei neka niko ne

klone.
Kome srea odvie slui, uini ga budalom.
Siromah je svuda siguran, i danju i noi.
Najbjednije je ivjeti po volji drugog.
Onoga koji hoe sudbina vodi, onog koji nee, vue.
Podnosi ono to vrijea, da bi mogao postii ono to
koristi.
Dobra ena je najbolji posjed.
Dvaput pobjedjuje onaj koji samog sebe pobijedi u
pobjedi.
Od drugog oekuj ono to bude drugom uinio.
Vie dobroinstva prima onaj koji zna da ga vrati.
Lijepo lice je nijema preporuka.
Svi grijee kad grijee tajno.
Platon mi je drag, ali mi je istina draa.

TALES

 Sretan je onaj koji ima zdravo tijelo, okretan duh i

pristupanu prirodu.
Najstranije od svega to jeste, je Bog, jer nije roen;
najljepi je svijet jer je Boije djelo; najvei je prostor, jer
sve obuhvata, najbri je um jer kroz sve juri; najsilnija je
nunost, jer svima vlada; najmudrije je vrijeme, jer sve
prolazi.
Ne stii bogatstvo na nepoten nain i ne govori runo o
onima koju su stekli tvoje povjerenje.
Sve to si ti dao svojim roditeljima , to e primiti i od
svoje djece.
Pokai mjeru.
No je za jedan dan starija od dana.
ovjek najlake moe podnijeti nesreu, kada vidi da su
njegovi neprijatelji u gorem poloaju.
Najbolji i najasniji ivot emo voditi, ako sami ne
uradimo ono to kod drugih osuujemo.
Upoznaj samoga sebe.
Navee je zadovoljstvo postii ono to eli.
Bolje da ti zavide, nego da te saalijevaju.
Sakrivaj nevolje u kui.
Ne budi lijen, ako se i obogati.
Sjeaj se prisutnih i odsutnih prijatelja.
Neumjerenost je tetna.
Ne vjeruj svima.
Ako zapovijeda, upravljaj samim sobom.

PARMENID

 Isto je misliti i biti.

Bivstvo jeste, a ne bivstvo nije.
Mora da sazna sve, i najdublje jezgro zaokruene istine i
miljenja ljudi u kojima nema sigurne istine.
Neka te dugotrajna navika ne tjera da ide tim putem, da
tobom upravlja nesigurno oko, i uvo puno odjeka, jezik:
neka samo razum bude tvoj sudija i dokaz.

ZENON

 Najbolji je onaj ovjek koji slua dobar savjet, a za pohvalu

je i onaj koji sve sam uvidi.
Potreban je mudar ovjek da bi prepoznao mudra ovjeka.
Nema kretanja jer ono to se kree treba najprije da dospije
do polovine, prije nego to stigne do kraja.
Sve stvari su u poreenju sa milju manje vrijednosti.
Vei dio filozofa nije mudar, a u malim i sluajnim stvarima
su neznalice.
Nita nije nepristojnije od uobraenosti, naroito kod mladih
ljudi.
ovjek ne treba da troi svoju snagu na glas i na izraavanje,
nego treba svoj duh da zaposli u prvom redu briljivim
razmiljanjem o onome to je korisno.
Mladi ljudi treba da budu skromni u hodu, u dranju i
oblaenju.
Prijatelj je drugo ja.
Ljepota je cvijet umjerenosti, a umjerenost je cvijet ljepote.
Imamo dva uva i jedna usta, zato da vie sluamo, a manje
govorimo.
Lakomost je pretpostavka da novac predstavlja dobro.
Bol je nerazumni duevni pokret.
Teka tuga je bol koji nas pritiskuje, potitenost bol koji nas
nekako zatvara i stjenjava, snudenostje bol koji izaziva
trajno razmiljanje koje postaje sve jae, strepnja je bol koji
ojauje, zaprepaenje nerazuman bol koji nas snano
obuzima i ometa da cjelokupno stanje posmatramo kako
treba.
Pouda je nerazumna tranja i njoj su podreene udnja,
mrnja, slavoljublje, gnjev, ljubav, ljutnja i ijes.
Radost je razumno raspoloenje.
9

HERAKLIT

10

 Prije valja gostiti drskost, nego izobilje vatre.

Ljudi koji ljube mudrost, valja da vrlo mnogo znaju.
Nikad nee nai granice due makar preao itav put, tako
dubok je njen osnov.
Ovaj svijet, isti za sve nas, nije stvorio nijedan ovjek niti
Bog, ve je on bio, jeste i bie vjeno iva vatra koja se s
mjerom pali i s mjerom gasi.
Sve stvari nastaju sukobom suprotnosti i sve tee kao rijeka.
Lukavstvo je oruje prostaka, a pismenost oruje kulturnog
ovjeka.
Oi i ui su zli svjedoci ljudima, ako oni imaju varvarske
due.
Sve tee (Panta rei).
Suprotno se sjedinjuje i iz razliitog nastaje najljepa
harmonija.
Nevidljivi spoj jai je od vidljivog.
to budni gledamo jeste smrt, to je u snu jeste ivot.
Protiv srca je teko boriti se, jer to hoe kupuje na tetu due.
Za ljude nije bolje ako im se ostvari sve to ele.
Najvee savrenstvo je: misliti razborito, govoriti istinu i
raditi prema prirodi gledajui u nju, to je mudrost.
Oi su pouzdaniji svjedoci od uiju.
Teko je imati sve ljude za prijatelje, dosta je nemati
neprijatelje.
Novac je slukinja ako umije da ga koristi, gospodarica ako
ne zna.
Zloba najvei dio svoga otrova ispije.
Nevolju valja podnositi, a ne plakati zbog nje.
U ljubavi se uvijek bore bol i radost.
Zakletva zaljubljenog nema kazne.
11

PITAGORA

12

 ivot je sveani sabor, neki dolaze da bi se takmiili za

nagradu, a drugi donose robu da bi je prodali, a samo najbolji
dolaze kao posmatrai.
U ivotu neki pokazuju svoju ropsku duu, lakomi na slavu i
dobit, samo filozof trai istinu.
Ni pred kim nemoj pokazivati bestidnost.
ovjek ne treba da pree pravu mjeru, ni u jelu ni u piu.
Ljubavnim uivanjima treba se predavati zimi, nikako ljeti; u
jesen i u proljee su manje tetna, ali su kodljiva uvijek i
nikako ne doprinose zdravlju.
Mladi je neodrastao ovjek, a ovjek je ovjeku zrelo doba.
Prijateljstvo je jednakost.
Treba potovati starije, jer ono to je vremenom ranije
zasluuje veepoasti.
Bogove treba potovati, prije polubogova, heroje prije ljudi,
a meu ljudima najprije svoje roditelje.
Ljudi treba meu sobom da se tako vladaju da ne stvaraju
neprijatelje od prijatelja, nego da neprijatelje pretvaraju u
prijatelje.
Sudbina je uzrok to su stvari ovako ureene, kao cjelina i
pojedinano.
Onaj dio to se nalazi u srcu jeste hrabrost, dok su dijelovi
smjeteni u mozgu, pamet i razum.
Zdravlje znai zadravanje oblika, a bolest njegovo unitenje.

13

EMPEDOKLE

14

 Ljubav sve sjedinjuje, a mrnja sve razdvaja.

15

DEMOKRIT

16

 Tjelesna ljepota je neto ivotinjsko ako nema razuma.

Za nerazumne je bolje da se njima vlada, nego da oni
vladaju.
Lijepo je u svemu prava mjera, prekomjernost i nedostatak
ne mile mi se.
Najbolje je za ovjeka da provodi ivot to vie u dobrom
raspoloenju, a to manje u zlovolji. A tako bi moglo biti
kada ne bi traio naslade svoje u prolazni stvarima.
Bjeei od smrti ljudi tre za njom.
Treba govoriti istinu, a ne samo biti rjeit.
Nerazumni postaju u nesrei razumni.
Bolje je prekorijevati vlastito nego tue.
Kojima je u redu karakter, njima je sreen i ivot.
Bolje je promiljati prije djela nego kasnije mijenjati
miljenje.
Slava i bogatstvo bez razuma nisu sigurne tekovine.
Zavidnik mui sam sebe kao neprijatelja.
Nije neprijatelj on koji nanosi nesreu, nego ko to eli.
Ne busi sumnjiav prema svima, nego oprezan i
nepokolebljiv.
Mala dobroinstva veoma su velika za one koji ih dobijaju
u pravi as.
U srei je lako nai prijatelja, u nesrei najtee od svega.
Bolje biti hvaljen od drugoga, nego od samoga sebe.
Obrazovanost je srtenima nakit, a nesretnima utoite.
Zaborav vlastitih mana raa drskost.
Lude ive ne veselei se ivotu.
Podizanje djece je opasan posao.
Uspjeh se postie uz mnogo borbe i brige, a neuspjeh
nijedna druga bol ne moe nadmaiti.
17

 Jedina razlika izmeu bogataai siromaha je u tome to se

siromah nada sledeem obroku dok je bogata zaokupljen
prethodnim.
Ljudi koji se nikad ne varaju mrtvi su.
Snaga i ljepota odlike su mladosti, dok je razboritost cvijet
starosti.
Ne trudi se da zna sve, da ne bi u svemu postao neznalica.
Skladnost u miljenju stvara prijateljstvo.
to ena kae strasnom ljubavniku treba zapisati u vjetar i
brzu vodu.
alosno je biti primoran da uti ono to bi elio rei.
Dobar ovjek zan da podnosi nepravdu, a ne zna da je ini.
Nije siromaan ko malo ima, nego ko vie eli.
Nogje nije ko je svugdje.
Tue mane imamo pred oima, a nae su iza lea.
Koga god vidi da je nesrean, znaj da je ovjek.
ee upotrebi ui nego jezik.
Starost je neizljeiva bolest.

18

SOKRAT

19

 Dokle bude dah u meni i dokle god budem snage imao neu
prestati da se bavim ispitivanjem istine.
Atina je jedan mlitav konj, a ja sam obad koji pokuava da ga
probudi i odri u ivotu.
Ja znam da nita ne znam.
Vrlina je znanje.
Braj je neto za to se ovjek uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili
ne sklopi.
Moj glavni svjedok da govorim istinu jeste moje siromatvo.
Upoznati samoga sebe jeste sami vrh filozofije.
Meu prijateljima treb voljeti ne samo one koje aloste nae
nesree, nego i one koji nam ne zavide na srei.
Ne trai razgovor sa mrtvacem, a ni dobroinstvo od krtice.
Ako treba birati izmeu toga da li nesreu treba trpiti ili je
initi, ja bih prije izabrao da se meni uini nepravda, nega da
je ja uinim drugome.
Onaj, ko zna, spoznaje i ini zato ono, to je za njega dobro,
on mora tako usljed svoga djelovanja postati i sretan.
Bori se za svoju duu, a ne za svoju slavu.
Mana je i jedno i drugo; vjerovati svima i ne vjerovati
nikome.
to su nekada bili poroci, sada su obiaji.
Filozofija je vjetina umiranja.
Istinsko je samo ono znanje iz koga proistiu vrline, kao
trajna svojstva ovjeka.

20

PLATON

21

 Poto postoji sjeanje, onda moraju postojati ideje, jer

sjeanje pretpostavlja neto vrsto i stalno, a nita nije
stalno osim ideje.
Sve to je stvarno umno je i sve to je umno stvarno je.
Umno je organizovana samo ona drava koja se brino
brine o vaspitanju pokoljenja koja dolaze, jer kako na
narod kae na mlaima svijet ostaje.
Ko ljubi zbog ljubavi, taj je slijep.
Zaljubljenici vide na svijetu samo sebe, a zaboravljaju da
ih vidi svijet.
to je u dravi bolja muzika, to e bolja biti i drava.
Niko ne zna ta je smrt, a ipak, svi se nje boje, jer je
smatraju najveim zlom, mada ona moe da bude i najvee
dobro.
U svakom od nas je iekivanje koje zovemo nada.
Trpi i istraj, mnogo tee stvari si ve podnio.
Koga bogovi vole, mlad umre.
Nije manja zasluga uvati steeno, nego sticati ga.
I u plakanju ima nekog zadovoljstva: suzama se bol umiruje
i uklanja.
Izvanredna je vrlina uvati tajne, ali je naprotiv, teak
grijeh govoriti ono to treba preutati.
Teret koji se s voljom podnosi postaje lak.
Suze ponekad imaju vanost govora.
Dobrima kodi ko loima prata.
Zahvaljujem sudbini to sam se rodio kao ovjek, a ne kao
ivotinja, kao Helen, a ne kao varvarin, i najzad to sam se
rodio u Sokratovo doba.
Svaki dio due ima adekvatno savrenstvo, a to su: mudrost
ili umnost, hrabrost ili sranost i uzdranost ili umjerenost.
Sinteza svih ovih vrlina jeste estitost i pravednost.
22

 Sudbini suprotstavljam odvanost, zakonu - prirodu, strasti

razum.
Bogata moe da dorukuje kad hoe, a siromah kad ima.
Lakomost je metropola sveukupnog zla.
Koja ivotinja najee ujeda? Meu divljim zvijerima
sikofant, meu pitomima laskavac.
Zato ljudi udjeljuju prosjacima, a ne i filozofima?
Zato to zamiljaju da bi i sami mogli postati hromi i slijepi,
a nikako da bi mogli postati filozofi.
Za mene je najvee uivanje spavanje.
Prijatelj je drugo ja.
Mnogi ljudi treba da budu skromni u hodu, u dranju tijela
i oblaenju.
Ljepota je cvijet umjerenosti, a umjerenost je cvijet ljepote.
Lakomost je pretpostavka da novac predstavlja dobro.
Pouda je nerazumna tranja i njoj su podreene udnja,
mrnja, slavoljublje, gnjev, ljubav, ljutnja i bijes.

23

EPIKUR

24

 Svaki osjeaj je alogian bez razloga, jer osjeaj se ne

pokree sam od sebe, niti on pokrenut neim drugim
moe oduzeti ita ili mu dodati.
Miljenjem se osjeaj ne moe ocjenjivati jer svako
miljenje zavisi od odjeaja.
ivi povueno!
Slike sna su istinite jer one pokreu ono to ne postoji i
ne pokree.
Filozofija je djelatnost koja istraivanjima i
razmiljanjima ostvaruje srean ivot.
ovjeku koji posjeduje cjelokupno znanje potrebna je
sposobnost da svoja posmatranja iskoristi onako kako
treba tako to e ih svesti na osnovne pojmove i na proste
rijei.
Bolje je biti razborito nesretan nego nerazborito sretan.
Smrt, to najstranije zlo, nema nikakvog posla s nama,
jer dok mi postojimo, smrti nema, a kad ona stigne, onda
nas vie nema.
Zadovoljstvo je poetak i kraj blaenog ivota.
Smatraj Boga kao neprolazno i blaeno bie.
Dua sve dok se nalazi u tijelu nikad ne gubi osjeaj
zapaanja, ni onda ako se neki dio tijela odvoji od tijela.

25

SENEKA

26

 Nijedna velika nepravda ne traje dugo.

Pitate li koja je prava granica bogatstva, ona je: prvo,
imati ta je potrebno, a drugo, imati to je dovoljno.
Bolje je nauiti nepotrebno, nego nita.
Ako srea nije umjerena, rui se sama od sebe.
Koga god vidi da je nesrean, znaj da je ovjek.
Prijatelje stvara srea, a nesrea provjerava.
Teko je drati se mjere u onome to si naao da je
dobro.
Ko je uinio dobro djelo neka uti, neka govori ko ga
je primio.
eli li biti ljubljen ljubi.
Djelo nee biti ispravno, ako namjera nije ispravna.
Niko nije sluajno dobar, vrlinu treba nauiti.
Iza dana dolazi no.
Konja ne ine boljim zlatne uzde.
Nije srea ivjeti, ve dobro ivjeti.

27

EPIKTET

28

 ovjek ne moe biti slobodan ako ne vlada sobom.

29

MARKO AURELIJE

30

 ovjeku se ne moe dogoditi nijedna nesrea koja ne bi bila

ljudska nesrea.
Buncaju ljudi i postaju umorni od ivota kada nemaju pred
sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i
svaku svoju misao.
Ljudska dua samu sebe vrijea ako dopusti da je savlada
naslada ili bol.
ivi tako kao da e odmah sada morati da se rastana sa
ivotom, kao da je vrijeme koje ti je ostavljeno neoekivanu
dar.
ivot je ovjekov onakav kakvim ga oblikuju njegove misli.
Sve to se dogaa, dogaa se pravedno.
Pogledaj u dubinu svoje due. Tu e nai izvor svoje sree,
izvor nepresuni, samo valja ga neprestano dubiti.
ivot je samo tren, sen i sam.

31

APOSTOL PAVLE

32

 Brao, ne budite djeca umom, nego zloom djetinjite, a

umom budite savreni.
Ljubav dugo trpi, blagotvorna je, ljubav ne zavidi, ljubav se
ne gordi, ne nadima se.
Ne ini to ne pristaje, ne trai svoje, ne razdrauj se, ne misli
o zlu.
Ne raduje se nepravdi, a raduje se istini.
Sve snosi, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi.
Ljubav nikad ne prestaje, dok e prorotva nestati, jezici e
zamuknuti, znanje e prestati.

33

SVETI AVGUSTIN

34

 Nemoj vie tvrditi od onoga to ti se prema vlastitom

uvjerenju ini, pa se nikad nee prevariti.
Vjerujem da bi razumio.
Ako se varam, postojim.
Za mene je najsigurnije da postojim. Ako se i varam da
postojim ja postojim, poto se ne mogu vrati ako ne
postojim.
Prije nego to je sazdao nebo i zemlju, Bog nije radio nita.
Jer da je stvorio ma ta, bilo bi to neto sasvim drugo, a ne
stvari i bia.
Postoji sadanjost gdje se radi o prolosti, sadanjost u
kojoj je rije o sadanjosti, i sadanjost gdje se govori o
budunosti.

35

TERTULIJAN

36

 Vjerujem jer je besmisleno.

Sada mi, djeca gospodina Boga, znamo ono to su ranije
znali samo najvei mudraci staroga doba.

37

IVAN KOT ERIUGENI

38

 Priroda koja stvara, a nije stvorena (Bog).

Priroda koja stvorena i sam stvara (ideje u Bojem umu).
Priroda koja je stvorena, a sama ne stvara (ulni predmeti).
Priroda koja niti je stvorena, niti sama stvara (nema potrebe
da se stvara, jer se sve u nju vratilo Bog).

39

SVETI TOMA (AKVINSKI)

40

 Mora postojati prvi pokreta svega Bog.

Mora postojati prvi eficijentni uzrok svijeta Bog.
Mora postojati nuno bie svijeta Bog.
Mora postojati neto neto apsolutno i savreno Bog.
Mora postojati krajnja svrha svega Bog.
Jer svakoga stvarna srea mami neka, najvie tog to zbog
dostojanstva svoga, potenjem se slui, takvoga kruna eka.
Ko je savren u ljubavi, savren je i u duhovnom ivotu.
Svetost ne znai puno znati ili puno razmatrati, velika tajna
svetosti znai puno ljubiti.

41

FRENSIS BEKON

42

 Nema ovjeka koji je podijelio svoju radost s prijateljem, a

da se nije jo vie radovao, kao to nema ovjeka koji je
podijelio svoju tugu s prijateljem, a da nije manje tugovao.
Prirodno je umrijeti kao to je prirodno biti roen.
Mnotvo ne ini drutvo.
Nada je dobar doruak, al loa veera.
Nemogue je voljeti, a biti mudar.
Prirodu pobjeujemo, ako joj se pokoravamo.
etiri su glavna zla vlasti: odgaanje, podmiivanje, grubost
i povodljivost.
udna je to elja traiti vlast, a izgubiti slobodu, ili traiti
vlast nad drugima, a izgubiti je nad sobom.
Znanje je mo.
Porijeklo znanja i ideje je u ulnom svijetu.
Niko ne uspijeva tako brzo kao onaj koji se koristi tuom
grekom.
Valja imati na umu da je hrabrost uvijek slijepa jer ona ne vidi
opasnost i neprilike.
Ja sam traio orue, a sadraj se mora uzeti od samih stvari.
Postoji mladost misli, kao i mlado doba.
Iznad svih spekulativnih znanja i vjetina stoji vjetina
vremena eksperimenta, i ta nauka je carica svih nauka.

43

JOVAN LESTVINIK

44

 Usahnite svoju govorljivost, jer se na vrijeme treba

pripremiti, tiina je jezik buduih vremena.
Ako je vjera ovjekojavljanje Bogu, ljubav je bogojavljenje
ljudske due.

45

SVETI SAVA

46

 Put je kratak, brao moja, kojim hodamo. Dim je ivot na,

para zemlja i prah; za malo se javlja i brzo nestaje. Mali je
trud ivota naeg, a veliko i beskonano dobro kao nagrada.
Vjera bez djela je mrtva.
Blaen je ovjek koji je naao premudrost i onaj smrtni koji
je vidio razum. Jer bolje je nju kupovati, nego riznice zlata i
srebra; skuplja je od dragocijenoga kamena, ne protivi joj se
nita lukavo, a slatka je svima koji joj se pribliavaju.

47

LEONARDO DA VINI

48

 Velika ljubav proizilazi iz velikog saznanja voljene stvari, a

ako je malo poznaje malo e je ili uopte nee moi voljeti.
Istina je ki vremena.
Svaka nauka je utoliko nauka ukoliko je u njoj primjenjena
matematika.

49

ERAZMO ROTERDAMSKI

50

 Jupiter je dodijelio ovjeku vie strasti nego razuma. Sabio mu mozak u jedan
uski kutak glave, a itavo tijelo prepustio strasti.
Mudrost stvara plaljivce, a ludaci priaju o novcu, sjede na krmi drave,
ukratko ive kao bubreg u loju.
Mrzim sluaoca koji se svega sjea.
Srea voli one koji ne razmiljaju mnogo, voli smjelije ljude i one koji sve
ostavljaju na kocku.

51

MIEL DE MONTENJ

52

 Nastupam maskiran.
Ja studiram samoga sebe vie nego ijedan drugi predmet, to
je moja metafizika, to je moja fizika.
ovjek koji umije pravilno i poteno da uiva u svom biu,
apsolutno je i gotovo boanski savren.
Mi hoemo drugi poloaj zato to ne umijemo da uivamo u
svom i mi izlazimo iz sebe zato to ne znamo kako je u nama.

53

NIKOLO MAKIJAVELI

54

Sretan je onaj koji se u svojim postupcima rukovodi duhom vremena.

Politika je s onu stranu dobra i zla. elite li vlast morate biti bezobzirni.
Bolje je zlo initi odjednom, manje se primijeti i manje boli.
Tenje naroda su mnogo asnije od tenji velikaa, jer oni hoe da tlae, a
narod da ne bude tlaen.
Loi ljudi uvijek se boje da ne bi drugi s njima postupali kako oni misle da
zasluuju.

55

TOMAS MOR

56

 Oh, srce koje uistinu boli nikad ne zaboravlja.

eni opratamo kada govori bezveze, ali ne i onda kada je u
pravu.

57

ORDANO BRUNO

58

 Moete oboavati enu, ali ne zaboravite da oboavate

prirodu.
Jedini autoritet treba da bude razum i slobodno istraivanje.
Priroda je ili Bog sam ili boanska mo koja se javlja u samim
stvarima.
ovjek je mikrokosmos, odnosno ogledalo kosmosa.

59

TOMAS HOBS

60

 Izvor svih predstava je ono to nazivamo ulnim osjeajem,

jer nema nijednog pojma u ovjekovom umu koji nije isprva
nastao, u cjelosti ili po dijelovima, u ulnim organima. Sve
ostalo je izvedeno iz tog izvora.
ovjek je ovjeku vuk.
Ljudi su po prirodi jednaki.
Izvan dravnih zajednica stalno vlada rat protiv svakoga.

61

DON LOK

62

 Razum mora biti na najvii sudija i vodi u svemu.

Na iskustvu se zasniva sve nae znanje.
Nita nije u razumu, prije nego to je bilo u ulima.

63

DORD BERKLI

64

 Biti, znai biti opaen.

Ovo opaajue, aktivno bie je ono to ja nazivam sveu,
duhom, duom ili svojim ja.

65

DEJVID HJUM

66

 Jedino to znamo, jeste nae temeljno neznanje.

Navika je tako veliki vodi ljudskog ivota. Jedino
zahvaljujui tom principu postaje nam nae iskustvo korisno,
i on nas navodi da u budunosti oekujemo niz dogaaja
slian onome to se javlja u prolosti.

67

RENE DEKART

68

 Mislim, dakle postojim.

Samo istinito je lijepo.
Starost se, kao ni ljubav, ne moe sakriti.
Za ovjeka nema nikakvih drugih puteva koji bi ga odveli
potpuno izvjesnom saznanju istine osim puta oigledne
intuicije i nune dedukcije.
ivjeti, a ne baviti se filozofijom, to je isto kao i drati
zatvorene oi i nikad ne pokuati da ih otvori.
Racionalisti misle da istina treba da se rosi iz njihove glave
kao Minerva iz Jupiterove.
itanje dobrih knjiga je poput razgovora sa najvrsnijim
ljudima prolih vijekova.

69

BARUH DE SPINOZA

70

 Sve to je uzvieno isto tako je i teko kao to je i rijetko.

Priroda se zadovoljava malim, a kada ona to ini zato ne bih
i ja.
Sve to jeste, jeste ili u sebi, ili u neem drugom.
Ono to ne moe da se shvati pomou drugoga mora se
shvatiti samo sobom.
Saznanje posljedice zavisi od saznanja uzroka, i sadri ga u
sebi.
Slobodan ovjek ni o emu ne misli manje nego o smrti i
njegova je mudrost razmiljanje o ivotu, a ne o smrti.
Mrnja se uzajamnom mrnjom poveava, a naprotiv moe
biti unitena ljubavlju.
Ukoliko ljudi ive po vostvu razuma, utoliko se oni, po
prirodi, uvijek nunim nainom slau.

71

GOTFRID VILHELM LAJBNIC

72

 Ovaj svijet je najbolji od svih svijetova.

Svijet nastaje kada Bog rauna ili razmilja.
Bog stvara svijet iz niega.
Nita nema u razumu to prethodno nije bilo u ulima, osim
samog razuma.

73

FRANSOA MARI ARUE VOLTER

74

 Uspjeh je dijete smjelosti.

Drim se starih knjiga, jer me ue neemu, iz novih sam malo
toga nauio.
Onaj koji ograniava svoje elje uvijek je veoma bogat.
Ljubaj je najjaa od svih strasti, jer istovremeno zahvata
glavu i srce.
Mnogi glavni i ugledni ljudi lie na jaja, spolja je ljuska bijela
i ista, a iznutra muak.
Jedina vrlina kojom ovjek ne moe da se pohvali jeste
skromnost. Kada bi se njome pohvalio, vie ne bi bio
skroman.
Idealna ljepota za apca je aba.
Dvadeset godina ljubavne veze ini od ene ruevinu, a
dvadeset godina braka od nje ini istorijski spomenik.
Sa znanjem raste i sumnja.
Kada glupan shvati da je glup, onda on nije vie glupan.
Ljubav je tkanina koju priroda tka, a mata veze.
Ko oprata zloin, postaje sauesnik u njemu.
Nije li politika samo vjetina da se lae u pravi as.
Kada Boga ne bi bilo trebal bi ga izmisliti.
Bog je stvorio enu samo da bi ukrotio mukarca.
Nita nam tako divno ne odgovara kao skromnost drugih.
Umirem molei se Bogu, voljei svoje prijatelje, ne mrzei
svoje neprijatelje, a prezirui praznovjerje.
Da je danas sve lijepo, to je naa iluzija. Da e jednom sve
biti lijepo to je naa nada.
Unitite bestidnicu!
Istoriju treba da piu samo filozofi.

75

DENI DIDRO

76

 Najsreniji je ovjek koji je uinio srenim najvie dobrih

ljudi.
Rasipnik je gori od tvrdice, jer troi ne samo svoje, nego i
tue.
Ruka koja daje je uvijek iznad one koja prima.
Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju nita osim straha da
e ga izgubiti.
estitog ovjeka potuju i oni koji to nisu.
Filozof mora, dakle odrediti, prvo izvore saznanja, drugo
opseg saznanja i tree granice uma.
Jedan srean dogaaj raa u nama nadu u drugi, i tu je moda
zaetak poslovice da srea nikad ne dolazi sama.

77

KLOD ADRIAN HELVECIUS

78

 Ljudi su tvorci materije.

Nema nieg to ljudi ne bi mogli shvatiti.
ovjek se ne raa ni dobar ni zao, ve je on proizvod
sredinskih uticaja.
Ljudi su od prirode jednaki.

79

POL HOLBAH

80

 Svemir, taj iroki skup svega to postoji prua namm svuda

samo materiju i kretanje.

81

MONTESKJE

82

 Sreni li su narodi koji imaju dosadnu istoriju.

Jedini nain da ena bude srena jeste da bude zaljubljena ili
runa.
Ni u ta se tako vrsto ne vjeruje kao u ono to se najmanje
zna.

83

AN AK RUSO

84

 Sve su strasti dobre, ako umije njima da lada. Sve su strasti

zle ako im se poda.
Svi smo mi u istom amcu, samo to jedni veslaju, a drugi
pecaju.
Lijepa je svaka ena, osim one koja misli da nije i one koja
misli da jeste.
Za veinu ljudi ivot je runo vrijeme, stanu i ekaju da
proe.
Nita znaajnije otac ne moe uiniti za svoju djecu nego da
voli njihovu nauku.
Strpljenje je gorko, ali donosi slatke plodove.
U nesreama naih prijatelja uvijek naemo neto to nam
priinjava zadovoljstvo.
ovjek je roen slobodan, ali je ipak posvuda u lancima.
Nema ludila od kog se ovjek ne moe izlijeiti, osim sujete.
Da se osjeti veliko dobro treba najprije poznavati mala zla.
Psovke su argumenti onih koji nisu u pravu.
Ako razum ini ovjeka, osjeaj ga vodi.
Ukoliko se vie zna, utoliko se bolje vidi koliko se jo ne zna.
Svemu ovjek moe da se odupre, osim dobroti.
Utvrujem injenicu da kada bi svi ljudi znali ta jedni o
drugima govore ne bi bilo ni etiri prijatelja na svijetu.
Smijeni smo to se oslanjamo na druenje sa svojim
blinjima: kukavni, kao i mi, nemoni kao i mi, oni nam nee
pomoi; svako e umrijeti sam.

85

BLEZ PASKAL

86

 ovjek se obino bolje ubjeuje razlozima koje je sam

pronaao nego onima do kojih su doli drugi.
ovjek je pun potreba. On voli samo one (ljude) koji ih mogu
zadovoljiti.
Otkuda to da nas jedan hrom ovjek ne ljuti, a hrom duh nas
ljuti? Otuda to hrom ovjek priznaje da mi idemo pravo, a
hrom duh da mi hramamo. Da nije toga, mi bismo i prema
njemu osjeali saaljenje, a ne ljutnju.
Moda neke osobe nemaju interesa u onome to govore, ne
treba otuda zakljuivati bezuslovno da ne lau, jer ima ljudi
koji lau prosto da bi lagali.
Srce ima svoja umovanja koja um ne poznaje, to se vidi iz
hiljadu stvari.
Misao ini ovjekovu veliinu.
ovjek je samo trska, najslabija u prirodi, ali to je trska to
misli.
ovjek nije ni aneo ni ivotinja, a nesrea je to onaj koji
eli da postane aneo postaje ivotinja.
Nije dobro biti suvie slobodan. Nije dobro imati sve to nam
je potrebno u ivotu.
Ljudi su tako neminovno ludi da bi to bila ludost druge vrste:
ne biti lud.
ovjek nije dostojan Boga, ali nije nesposoban da postane
dostojan Njega.
Mi elimo istinu, a nalazimo u sebi samo neizvjesnost. Mi
traimo sreu, a nalazimo samo bijedu i smrt.
Mi nismo kadri da ne elimo istinu i sreu, a nismo kadri ni
za izvjesnost ni za sreu.

87

ANRI BERGSON

88

 Smijeh treba da bude jedna vrsta drutvenog gesta.

Komian je svaki dogaaj koji skree panju na ono to je
fiziko kod jedne linosti, onda kada je rije o njenom
unutranjem ivotu.
Bolje je umrijeti prema pravilima, nego se spasiti protiv
pravila.
Uvijek treba sauvati formu, ma ta se dogodilo.
Smijemo se svaki put kada neka linost ostavi na nas utisak
neke stvari.
Smijeh dolazi od nekog oekivanja koje se naglo raspline u
nita.
Komian efekat postii emo ako prirodni izraz jedne misli
prenesemo u drugi ton.
Humanista je moralista koji se preruava u naunika, slino
anatomu koji sjecira le samo zato da nam ga ogadi, a humor
u uem smislu, u kojem ga mi ovdje uzimamo, zaista je
transpozicija moralnog u nauno.

89

FRIDRIH NIE

90

 ovjek je prljava rijeka. Treba biti more pa moi primiti

prljavu rijeku i ne zagaditi je.
Istina je: mi volimo ivot, ne zato to smo navikli da ivimo
nego zato to smo navikli da volimo.
Uvijek ima pomalo ludila u ljubavi. Ali uvijek ima i ljubavi
pomalo u ludilu.
Sa ovjekom je kao sa drvetom. to jae eli u visinu i svjetlost,
to mu jae korijenje tei ka zemlji, u tminu, u dubinu.
Gdje prestaje usamljenost, poinje trg; a gdje poinje trg,
poinje i buka velika glumaca i zujanje otrovnih muva.
Sve o emu se mnogo promilja, postaje sumnjivo.
Saznavalac nerado ulazi u vodu istine, ne kad je ona prljava,
nego kad je plitka.
U svom prijatelju treba imati svog najboljeg neprijatelja. Treba
da mu bude najblii srcu onda kad mu se opire.
ta zna o ljubavi onaj koji nije morao da prezire, upravo ono
to je volio.
Dvoje eli pravi mukarac: opasnost i igru. Zbog toga eli enu
kao najopasniju igraku.
Mukarac neka se boji ene kada ona voli; ona tad prinosi na
rtvu, a sve drugo smatra bezvrijednim.
Gorine ima i u peharu najbolje ljubavi.
Nauimo li da se bolje radujemo, najbolje emo zaboraviti da
drugima nanosimo bol i da zamiljamo ta boli.
Teko je ivjeti sa ljudima, zato to je utanje toliko teko.
Treba vrto drati svoje srce, jer ako mu ovjek pusti na volju,
zaas izgubi glavu.
Ja sam ono to uvijek mora samo sebe prevazilaziti.
Samo gdje ima ivota ima i volje, ali ne volje za ivotom, nego
volje za moi.
Dobro i zlo koje bi bilo neprolazno ne postoji. Ono
neprestano mora sebe da prevazilazi u sebe sama.
91

 Da bi se ivot mogao lijepo gledati, njegova igra mora biti

lijepo igrana, a za to su potrebni dobri glumci.

92