Arthur Schopenhauer - lijek protiv naivnosti?

Autor: Mato pekuljak

Arthur Schopenhauer (1788-1860) istaknuti je njemaki filozof-idealist, smatran pesimistom. Naglaavao je iluzornost ljudske sree i neizbjenost patnje, uvjetovanih voljom za ivot s njenim vjenim nezadovoljstvom ukorijenjenim u svakom biu. Schopnehaurer vidi ovaj svijet kao najgori mogui. Prema njemu, kada bi bio jo samo malo gori, ne bi uope mogao postojati, tonije opstojati. Utjehu i zaborav za ljudske patnje i uase on nalazi u umjetnosti, posebice glazbi. U politici je bio vrlo konzervativan. Bio je protivnik demokracije. Nagovjetavao je sumrak zapadne graanske kulture, bio je tuan i smrknut, neki ga smatraju cinikom. Schopenhaueru se, polazei od humanistikih ideala, moe tota prigovoriti, ali sigurno ne izuzetno dobro poznavanje ljudi, nedvojbena umnost i nesumnjiva osobna moralnost. Njegov je nauk umnogome blizak budistikom svjetonazoru. Koliko god idealistikog i humanistikog osobnog svjetonazora ovjek bio, sigurno nije nerazumno razmisliti o Schopenhauerovim parenzama i maksimama te u realnom ivotu biti oprezan i suzdran. MALI IZBOR MISLI ARTHURA SCHOPENHAUERA - Ne tei uman ovjek zadovoljstvu, nego nastoji izbjei bol. - ivot nam nije dan da ga uivamo, nego da ga izdrimo. - Miljenje da uitak usreuje ludost je koju pouda gaji na vlastitu kaznu. - Najvea je ludost ovu pozornicu jada pretvarati u mjesto za uivanje. - Budala juri za uicima i zatim vidi da se prevario, mudar ovjek, meutim, koliko je u njegovoj moi, izbjegava zla. - Gotovo sav sjaj i rasko ovoga svijeta samo je kazalina dekoracija. - Najlake se rui srea koja poiva na irokom temelju. - ivot, makar i dugovjean bio, prekratak je za ostvarenje velikih planova. - Na ovom se svijetu moe stei pouka, ali srea ne. - Prolost je gotovo uvijek bila drugaija no to nam se ini, budunost gotovo uvijek ispada drugaija no to je zamiljamo - samo je sadanjost stvarna. - Ludo je zbog propalih nada u prolosti, ili zbog zabrinutosti za budunost, kvariti si dobar trenutak u sadanjosti. - to manje vidimo, to se u uem krugu ljudi kreemo, to u manjim razmjerima djelujemo,

1/4

Arthur Schopenhauer - lijek protiv naivnosti?

Autor: Mato pekuljak

to smo sretniji, pod uvjetom da uspijevamo izbjei dosadi. - Tko ne promilja vlastito ivotno iskustvo, putajui ivot da tek tako prolazi, taj ivi kaotino. - Usiljenost je nerazdvojni drug svakog drutva, i to nam tim tee pada to je naa individualnost znatnija. - to vie netko stoji na rang-listi prirode, to je neizbjenije usamljen. - Oni koje je priroda postavila visoko (u moralnom i intelektualnom pogledu) loe prolaze u ljudskom drutvu. - U svakom drutvu odrava prevagu ono to je prostako. - Ma koliko tijesno ljudi bili povezani prijateljstvima, ljubavlju i brakom, na kraju krajeva svaki je ovjek samo sam sebi iskreni prijatelj. - Ljude u drutvo tjera unutranja praznina i dosada. - Mudar ovjek, kad je to potrebno, smanjuje vlastite potrebe da bi sauvao ili proirio svoju slobodu. - Jedan jedini ovjek bogata duha dovoljno je drutvo umnome, a ako je (uman ovjek) okruen samo prosjenim ljudima bolje da je u drutvu vie njih. - Iz svjetine, koja sve ispunjava i pokriva u beskrajnoj koliini, s vremenom se nekolicina uvue i ugura u drutvo boljih ljudi, koje se okupilo radi nekog vieg cilja; ti onda ubrzo stvar ili pokvare ili je tako izopae da vie nimalo ne nalikuje na ono to je s poetka trebala biti. - Druevnost nas neminovno dovodi u dodir s ljudima od kojih je veina moralno loa, a intelektualno tupa ili pokvarena. - Zemlja je prepuna ljudi koji ne zasluuju da (bolji) ovjek s njima govori. - Poto se prostaci ne mogu uzdii na razinu plemenitijih ljudi, ne preostaje im drugo nego plemenitije ljude nastojati povui na svoju razinu. - Samoa je sudbina svih znaajnijih duhova. - Treba ee gledati na one kojima ide gore nego nama, nego na one kojima izgleda da ide bolje. - Svaki je dan jedan mali ivot, svako buenje i ustajanje jedno malo roenje, svako svjee jutro jedna mala mladost, a svako lijeganje i spavanje jedna mala smrt. - Veinom nas tek gubitak neke stvari pouava o njenoj vrijednosti. - Uzaludno je nastojati mijenjati ljudsku individualnost. - to je ovjek odliniji tim tee nalazi prijatelje te se veoma raduje kada sretne barem vrlo malo slinog ovjeka. - I u sluajevima velikog slaganja meu ljudima este su meusobne prolazne disharmonije uslijed razliitosti trenutnog raspoloenja. - Mudro je pokazivati se znancima i prijateljima samo u veim vremenskim razmacima: vrijeme idealizira sjeanje. - Svatko vidi drugoga u mjeri vlastitih duevnih znaajki: prostak u odlinijima od sebe ne vidi nita vie no to postoji u njegovoj - individualnosti, zato je za ljude viih sposobnosti bolje da se prostijih od sebe klone. - Veina je ljudi toliko subjektivna da sve vidi samo u vezi sa sobom, ma kako ta veza katkada bila daleka; oni nisu u stanju nimalo objektivno neto pojmiti, naroito kada su u pitanju njihovi interesi i njihova tatina, te ih se moe pridobiti samo laskanjem. - Ljudi, kao i djeca, postaju neutivi kada smo prema njima previe popustljivi i ljubazni. - Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni. - Nadmo u druenju se postie samo ako drugima pokaemo da nam nisu potrebni.

2/4

Arthur Schopenhauer - lijek protiv naivnosti?

Autor: Mato pekuljak

- Plemenitije naravi, za razliku od prostaka, barem u mladosti, kada uslijed nedostatka ivotnog iskustva polaze od sebe, pokazuju neobinu manjkavost u poznavanju ljudi i ivota, te bivaju lako prevareni i zavedeni od prostake veine. - Valja nam se briljivo uvati da o ovjeku s kojim smo se prvi puta sreli ne steknemo previe povoljno miljenje, jer emo se u veini sluajeva, na vlastitu tetu i sramotu, razoarati. - Kad se netko ponaa bezobzirno u malim stvarima, drei samo do vlastite koristi i udobnosti, bez obzira na tetu po druge ljude, taj je sigurno i u krupnim stvarima, ma kako to uspjeno prikrivao, nitkov i treba ga se kloniti. - Oprostiti i zaboraviti znai odbaciti steeno dragocjeno iskustvo. - Kad bi u ljudi dobro bilo jae od zla moglo bi se raunati na njihovu zahvalnost, pravednost i ljubav, ali kako je u stvarnosti obratno, bolje je raunati na njihov strah. - Ljudi mijenjaju raspoloenje i ponaanje isto onako brzo, kako se mijenja njihov interes. - Divljaci jedan drugoga ubijaju, a pitomi ljudi varaju. - Nitko nema takav karakter da bi mogao biti preputen sam sebi da ini to mu volja. - Tko se afektirajui hvali nekom osobinom, zapravo priznaje da je nema. - Ljudi u pravilu nisu svjesni vlastitih nedostataka svake vrste, ali zato odlino vide nedostatke drugih ljudi. - Zbog uroenog egoizma ljudske naravi idealno prijateljstvo jedva da moe postojati, ali tu i tamo ima meuljudskih odnosa s trunkom neega takvog. - Prijatelji kau da su iskreni, ali neprijatelji to doista jesu. - Dok pripadnost viem staleu i vee bogatstvo mogu meu ljudima raunati na potovanje, oigledna umna nadmo to nipoto ne moe, te e u najboljem sluaju biti ignorirana. - Kako su za napredovanje u svijetu poznanstva i prijateljstva najvanije sredstvo, u pravilu se ne smije njegovati uznositost u odnosu na ljude niih kvaliteta tako se, naime, ne pribavljaju prijatelji. - Lako je ljude uvrijediti, ali ih je teko, ako ne i potpuno nemogue, popravljati; treba se, stoga, uzdravati od neumjesnih primjedbi u razgovoru s drugim ljudima. - Bolje je svoju razumnost pokazivati onime to preuujemo, nego onime to kazujemo, naroito kada su u pitanju osobne stvari. - Oitovati srdbu ili gnjev rijeima nije razborito, treba to initi djelima, to e biti tim lake to smo vie izbjegli ono prvo. - Mi smo u ivotu esto lui no to mislimo da jesmo. - Da bi se mudro ivjelo treba stalno imati pred oima tijek vremena i promjenjivost stvari. - U ljudskom ivotu sluaj igra tako veliku ulogu da je nerazborito planirati suvie unaprijed. - Mudar ovjek ni zbog ega ne upada u neobuzdano oduevljenje, ali niti u duboku tugu. - Ljudska je sudbina openito jadna i zla kojima je ljudski ivot izloen bezbrojna su; da se u to ovjek uvjeri dovoljno je pogledati svuda oko sebe, ali to, dakako, nipoto ne znai da ne treba izbjegavati zla koja se izbjei daju. - U konanici, sve to se dogaa, dogaa se po nekoj nunosti; svijest o tome moe nam olakati mirno podnoenje nesrea. - Mada se za loa djela ispata na onom svijetu, za gluposti se ispata jo na ovom.

3/4

Arthur Schopenhauer - lijek protiv naivnosti?

Autor: Mato pekuljak

Izvor: Artur openhauer PARENEZE I MAKSIME, Grafos Beograd 1987.

4/4