Operativni Program Konkurentnost I Kohezija 2014.-2020

OPERATIVNI PROGRAM U OKVIRU CILJA
INVESTICIJA ZA RAST I ZAPOLJAVANJE
Operativni program
Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.
Hrvatski prijevod engleskog originala:

Operational Programme Competitiveness and Cohesion 2014 - 2020 2014HR16M1OP001 1.21
Zagreb, prosinac 2014.
1. STRATEGIJA ZA DOPRINOS OPERATIVNOG PROGRAMA

STRATEGIJI UNIJE ZA PAMETAN, ODRIV I UKLJUIV RAST I
OSTVARENJE GOSPODARSKE, DRUTVENE I TERITORIJALNE
KOHEZIJE
1 Engleski tekst je mjerodavan.
1.1 Strategija za doprinos operativnog programa strategiji unije za pametan, odriv i

ukljuiv rast i ostvarenje gospodarske, drutvene i teritorijalne kohezije
1.1.1
Opis strategije programa za provedbu strategije Unije za pametan, odriv i
ukljuiv rast te
za postizanje gospodarske, drutvene i teritorijalne kohezije.
Uvod
Temelj Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (OPKK) analiza je
socioekonomskog stanja, utvrenih prepreka za rast i razvojnih potreba u Hrvatskoj, u kontekstu
Sporazuma o partnerstvu (SP), relevantnih strategija Unije i nacionalnih strategija, njihovih povezanih
ciljeva i temeljnih stratekih odredaba.
Analiza ukazuje na negativne uinke gospodarske recesije zbog koje se od 2008. godine razina BDP-a
smanjila za vie od 10 %. Glavni izazovi su niska konkurentnost gospodarstva, visoka nezaposlenost,
raskorak izmeu obrazovnog sustava i ekonomskih potreba, nedostatna infrastruktura i usluge
gospodarskih i javnih usluga. Prisutne su i regionalne nejednakosti, uzrokovane zemljopisnim i raznim
socio-ekonomskim imbenicima. Potrebno je suoiti se s mnogim kljunim izazovima kako bi se
pridonijelo ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 i Nacionalnom programu reformi (NPR) za
2014. godinu i budua razdoblja.
Republika Hrvatska opredijelila se za postizanje breg i naprednijeg pametnog rasta, a odrivi i
uravnoteeni gospodarski i drutveni razvoj potreban je kako bi se osigurala prihvatljiva kvaliteta
ivljenja u svim regijama, usporediva s prosjekom Europske unije.
OPKK se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), a
njegova se strategija temelji na koncentraciji ulaganja u 9 tematskih ciljeva (TC) zajednikog
Stratekog okvira (TC 1, TC 2, TC 3, TC 4, TC 5, TC 6, TC 7, TC 9 i TC 10) i njihovim specifinim
investicijskim prioritetima (IP), s daljnjim fokusom na specifine ciljeve (SC) koje je potrebno
ostvariti. Neke aktivnosti OPKK-a dopunjene su ulaganjima u okviru Operativnog programa
Uinkoviti ljudski resursi 2014. - 2020. (OPULJP), sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda
(ESF). Takoer e se primjenjivati naelo potpomaganja uravnoteenog regionalnog razvoja kao
horizontalnog prioriteta.
U sljedeim odlomcima opisuju se potrebe i izazovi na temelju kojih su definirana prioritetna podruja
OPKK-a za ulaganje, kao i njihov doprinos strategiji Europa 2020 i drugim relevantnim stratekim
dokumentima.
Istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije
Znanstvene organizacije u Hrvatskoj posjeduju dobar znanstveni potencijal i predstavljaju vrstu
znanstvenu osnovu za razvoj konkurentnog gospodarstva utemeljenog na inovacijama. Velika veina
svih znanstvenika zaposlena je u javnom sektoru koji predstavlja kljunu istraivaku infrastrukturu
raspoloivu unutar zemlje. Meutim, s ciljem postizanja konkurentnog gospodarstva usmjerenog k
inovacijama, potrebno je prevladati nekoliko kljunih problema. Osnovne prepreke koje ograniavaju
kapacitete istraivake zajednice, a koji su potrebni za provoenje vrhunskih istraivanja, istraivanja
koja pokreu gospodarstvo i prenoenje rezultata u ire gospodarsko podruje odnose se na zastarjelu i
nedovoljno razvijenu istraivaku infrastrukturu, manjak resursa za provedbu istraivanja i nedostatan
prijenos znanja tehnologija.
Zastarjela oprema za istraivanje i razvoj te nerazvijena infrastruktura u javnom i privatnom
istraivakom sektoru ne omoguuje provoenje istraivanja u skladu s meunarodnim normama,
ograniavajui kvalitetu znanstveno-istraivakih ishoda, rezultata i utjecaja, inei tako Hrvatsku
manje konkurentnom u usporedbi s prosjekom Europske unije. To predstavlja prepreku poboljanju

kvalitete i raspoloivosti njihovih usluga/istraivanja potrebnih za uspjenu integraciju u Europski
istraivaki prostor (EIP), kao i na meunarodnoj razini. Zaostajanje IRI organizacija prvenstveno je
rezultat nedostatnog ulaganja u istraivanje i razvoj, posebno nedostatka financiranja samih
istraivanja. Bruto izdaci za sektor istraivanja i razvoja, kao postotak BDP-a u 2012., iznose 0,75 %, u
usporedbi s prosjekom zemalja EU-28 od 2,07 %, to je rezultiralo manje konkurentnim IR sektorom u
Hrvatskoj nedovoljno otvorenim za suradnju. Stoga hrvatske znanstvene organizacije ne mogu
provoditi ni izvrsna niti primijenjena istraivanja koja odgovaraju potrebama gospodarstva. Hrvatska
ne ostvaruje dobar uspjeh prema pokazateljima znanstvene produktivnosti. Naime, prema platformi
Web of Science (WoS), osim relativnog rasta broja publikacija (2008.-2011.), u posljednjem razdoblju
od 2012. do 2013. njihov se broj smanjuje (2,6 % 4,4 % godinje). Osim toga, sveukupna razina
patentne aktivnosti je niska u usporedbi s ostalim dravama lanicama, primjerice prijave patenata u
okviru Ugovora o suradnji na podruju patenata po milijardi BDP-a ine oko treinu prosjeka
Europske unije. Kompozitni pokazatelj Podnoenja zahtjeva za intelektualno vlasnitvo isto tako se
smanjio u protekle tri godine. To ne znai da nema razvoja novih tehnologija nego da nove tehnologije
ne trae zatitu kroz meunarodno priznat sustav zatite prava intelektualnog vlasnitva (IPR).
to se tie IR aktivnosti poduzea i u kontekstu Strategije EU 2020, nakon uoenih problema treba
rijeiti: nisku kvalitetu i dostupnost IRI infrastrukture u poduzeima; nepovoljno okruenje za IR
suradnju te promicanje IRI rezultata i inovacija meu poduzeima te nedostatnu primjenu novih
tehnologija u poslovnom sektoru.
Hrvatska srednja i velika poduzea ulau vie od 90 % svih privatnih investicija u istraivanje i
razvoj, dok velika poduzea ulau najvei udio, s vie od 60 % investicija u istraivanje i razvoj.
Neto manje od 8 % privatnih ulaganja u istraivanje i razvoj dolazi iz mikro i malih poduzea,
pokazujui tako njihovu slabu ukljuenost u aktivnosti istraivanja i razvoja koje se smatraju
prerizinima i s nesigurnim ishodom. Zbog nedovoljne javne potpore znanstveno-istraivakim
aktivnostima i relativno niskog interesa poduzea, ulaganja u razvoj istraivanja i inovacija proteklih
godina stagniraju. Kako bi se promijenili negativni trendovi i stagnacija, predvieno je koritenje ESI
fondova; znaajna potpora usmjerit e se na privatna ulaganja u razvoj istraivanja i inovacija,
obuhvaajui potporu i za istraivake aktivnosti poduzea (ukljuujui mala i srednja poduzea) i za
nabavku znanstveno-istraivakih usluga s ciljem pokretanja novih ili temeljno izmijenjenih postupaka
i proizvoda. Aktivnosti istraivanja i razvoja, uz ostale aktivnosti povezane s uvoenjem inovacija u
poduzea, neophodne su da bi hrvatsko gospodarstvo postalo konkurentnije putem rasta produktivnosti
poduzea, pristupanja novim tritima s veom dodanom vrijednou i naposljetku dovoenjem do
odrivog zapoljavanja u kontekstu otrog globalnog natjecanja.
Utvrene su potrebe i kapaciteti hrvatskih industrijskih sektora s visokim potencijalom za rast. Vlada je
omoguila kreiranje nacionalnih klastera konkurentnosti za svaki od tih sektora koji je posluio kao
polazina toka u okviru izrade Strategije pametne specijalizacije (S3).
Prethodno utvreni problemi rjeavat e se ciljanim ulaganjima u aktivnosti istraivanja i razvoja
prema prioritetima definiranim u okviru Strategije pametne specijalizacije (S3). U trenutnom nacrtu
S3 prioritetna tematska podruja su: (i) zdravlje i kvaliteta ivljenja, (ii) energetika i odrivi okoli,
(iii) prijevoz i mobilnost, (iv) sigurnost, (v) poljoprivredno-prehrambeno i bio-gospodarstvo.
Prepoznate su i horizontalne teme strategije S3: kljune razvojne tehnologije (KET), IKT i
inenjerstvo, turizam, kreativne i kulturne industrije. Ta podruja jasno pokazuju prednosti u smislu
konkurentnosti i istraivanja i razvoja u Hrvatskoj, posebno u vezi s posebnim potpodrujima u kojima
Hrvatska ima oitu konkurentnu prednost u meunarodnom kontekstu koju je potrebno u potpunosti
iskoristiti kako bi gospodarstvo od toga imalo koristi.
Aktivnosti vezane za stranu ponude IRI bit e pokriveni kroz IP1a s ciljem postizanja rezultata za
potrebe gospodarstva, povezujui se tako s planiranim ulaganjima u okviru IP1b.
U tom su kontekstu ulaganja investicijskog prioriteta 1a i 1b komplementarna, ime je PO 1
(Prioritetna os) dosljedna i obuhvaa sve faze IRI procesa. Ulaganja se usko oslanjaju na steena
iskustva iz prethodnog OPRK-a 2007. - 2013., te na taj nain predstavljaju dodatni korak u ve
odabranom smjeru.
U okviru prioritetne osi 1., glavni prioriteti financiranja iz EFRR-a za OPKK su sljedei:
Restrukturiranje IR sektora kroz organizacijsku reformu znanstvenih organizacija i investiranje

u modernizaciju IR infrastrukture;
Potpora projektima nacionalnih znanstvenih centara izvrsnosti kao nain jaanja znanstvene
izvrsnosti;
Kreiranje uvjeta za investicije poslovnog sektora u istraivanje, razvoj i inovacije,

usmjeravajui fokus znanstvenih organizacija na primijenjena istraivanja koji odgovaraju
potrebama gospodarstva;
potpora potronje za razvoj, istraivanje i inovacije u poduzeima radi poveanja ukupne

razine potronje za istraivanja i razvoj;
stvaranje zajednikog interesa u provedbi projekata razvoja, istraivanja i inovacija izmeu

institucija za istraivanje i razvoj, ukljuujui akademski sektor, tijela javne vlasti i poduzea;
kreiranje povoljnog okruenja za poduzea na podruju razvoja, istraivanja i inovacija.
Koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

U Hrvatskoj IKT sektor ima udio od 4,2 % ukupnog BDP-a, u kojem je zaposleno 2,2 % od aktivnog
stanovnitva. Hrvatska e nastojati provesti ambiciozne ciljeve navedene u Strategiji Europa 2020. i
vodeoj inicijativi Digitalna agenda za Europu.
Jedan od glavnih identificiranih problema Hrvatske u sektoru IKT-a je irokopojasni pristup i
pokrivenost mreom sljedee generacije, od kojih oba zaostaju za prosjekom Europske unije. U
sijenju 2014., penetracija fiksnog irokopojasnog pristupa iznosila je 21,7 % (prosjek Europske unije
2013. godine je 29,8 %). Tijekom 2013., 63,6 % kuanstava u Hrvatskoj imalo je pristup Internetu
(prosjek Europske unije iznosio je 76 % za 2013. godinu). Iako je Hrvatska ve ostvarila dobru
osnovnu irokopojasnu pokrivenost (97 % stanovnitva u 2013.), ukupna pokrivenost pristupnom
mreom sljedee generacije u Hrvatskoj iznosila je samo 33 % u 2013., to je pozicioniralo Hrvatsku
daleko iza prosjene pokrivenosti u EU pristupnom mreom sljedee generacije od 62 % u istoj godini.
Sadanja razina pokrivenosti pristupnom mreom sljedee generacije koncentrirana je na nekoliko
gusto naseljenih podruja u Hrvatskoj. S obzirom na to, znaajan broj kuanstava, lokacija javne
uprave, obrazovnih institucija i ustanova zdravstvene skrbi, kao i malih i srednjih poduzea, nisu u
mogunosti pristupiti brzoj irokopojasnoj vezi i koristiti napredne IT usluge, ime se koi ujednaen
regionalni razvoj u Hrvatskoj i eksploatiranje socioekonomske koristi vezane uz raspoloivost
irokopojasnih pristupnih mrea sljedee generacije.
U skladu s tehnikim i ekonomskim analizama koje je tijekom 2012. provela Vlada, najmanje 60 %
hrvatskog stanovnitva ne bi bilo obuhvaeno komercijalnom infrastrukturnom mreom sljedee
generacije, zbog slabih mogunosti profitabilnosti ulaganja u mreu sljedee generacije u podrujima s
najmanjom gustoom naseljenosti. S ciljem promicanja irenja pokrivenosti mreom sljedee
generacije na ta podruja, javna sredstva e biti koritena za potporu ulaganjima u infrastrukturu mree
sljedee generacije (agregacijski i pristupni dio mree), kao dopuna privatnim ulaganjima operatora u
bijelim i sivim podrujima mrea sljedee generacije. Nema potrebe za podrkom ulaganju u osnovnu
mreu, budui da tamo nema naznaka trinog neuspjeha.
Studija o modelu financiranja i potporama za ulaganje u irokopojasnu infrastrukturu ukazuje da, s
ciljem postizanja stopostotne irokopojasne nacionalne pokrivenosti pristupom sljedee generacije i
zatvaranja postojeeg i predvienog nedostatka pokrivenosti u neprofitabilnim podrujima do 2020.,
potrebna su ulaganja u iznosu do 1.286 milijuna eura. Predvia se da e najmanje 29,8 % ovog iznosa
biti pokriveno privatnim ulaganjima gospodarskih subjekata, dok e preostali udio od 70,2 % biti
obuhvaen javnom potporom, zbog nerentabilnosti komercijalnih ulaganja u mreu sljedee generacije
u predgraima i ruralnim podrujima. Investicijski model javno-privatnog partnerstva (JPP) isto tako
e biti podran u svrhu rasporeivanja irokopojasnih mrea sljedee generacije (NGA), a sredstvima
EFRR-a nadopunit e se sredstva privatnih subjekata kako bi se poticala ulaganja privatnih subjekata u
trgovaki neprofitna podruja (ukidanje razlike u profitabilnosti). Predvia se da e potpora iz fonda
EFRR-a doprinijeti irenju irokopojasne pokrivenosti mreom sljedee generacije za barem dodatnih
20 % hrvatskih kuanstava.
Glavni cilj Strategije za razvoj irokopojasnog pristupa Internetu u Republici Hrvatskoj za 2012. 2015. i nove Strategije za 2016. - 2020. jest podrka razvoju nacionalne infrastrukture za brzi
irokopojasni pristup Internetu (najmanje 30 Mbit/s) i usluga koje zahtijevaju visoku brzinu pristupa,
omoguujui razvoj i raspoloivost digitalnog drutva svim graanima.
Detaljna analiza hrvatskog javnog sektora IKT-a otkrila je nedostatke koji se uglavnom tiu
neadekvatnih i neuinkovitih trokova i upravljanja investicijama u javnom sektoru informacijske i
komunikacijske tehnologije u javnom sektoru. Javne informacijsko-komunikacijske projekte provode
uglavnom pojedinana dravna upravna tijela, bez sustavne koordinacije ili mogunosti koritenja
zajednike opreme, dok istovremeno mnogi sustavi imaju male postotke iskoritenosti raspoloive IKT
infrastrukture. Veina sredinjih dravnih tijela koristi vlastiti softver i programska rjeenja i podatke
koji nisu dostupni drugim tijelima dravne uprave (nedostupnost podataka). Ne postoje zajednika
rjeenja za iste poslovne procese ili sustave za integraciju postojeih aplikacija i baza podataka.
Zakon o dravnoj informacijskoj infrastrukturi definira zajednike elemente za razvoj elektronikih
usluga, ukljuujui jednu vladinu internetsku stranicu kao jedinstvenu toku kontakta; zajedniko
suelje za identifikaciju i autentifikaciju (u skladu s projektom EU STORK), zajedniki korisniki
potanski sandui za graane (projekt e-Graani pokrenut 2014.). Mora se izraditi obvezni okvir
interoperabilnosti u skladu s europskim okvirom interoperabilnosti, koji e omoguiti
meupovezivanje s paneuropskim e-uslugama.
Javne e-usluge u Hrvatskoj u veoj su mjeri ponuene tvrtkama nego graanima. Graanima je
potpuno dostupno 50 % osnovnih javnih usluga putem Interneta (u 2010. godini), ali u usporedbi s EU27, Hrvatska je ispod prosjeka (dostupnost usluga u dravama EU-27 iznosi 81 %). Samo 30,8 %
graana komuniciralo je u 2013. s tijelima javne vlasti putem internetskih aplikacija (EU-27: 50 %).
Stupanj pripremljenosti i koritenja usluga e-uprave i e-javnih usluga u Hrvatskoj je trenutano
nedovoljan (pokazatelj online dostupnosti za Hrvatsku u 2013. iznosio je 57 %, dok je prosjek za
EU-27 iznosio 74 %). Institucije u sklopu javne uprave (posebno u obrazovnom sektoru, u podruju
upravljanja prostorom, zdravstvenoj skrbi, pravosuu, kulturi i turistikom sektoru) i javnim uslugama
nedostaju digitalni podaci i mogunost razmjene podataka. Oprema i infrastruktura IKT-a potrebna za
umreavanje i pruanje e-usluga javnosti zastarjela je i neadekvatna te joj je potrebna dodatna potpora.
Potrebni su dodatni napori za prilagodbu e-usluga razliitim skupinama osoba s posebnim potrebama i
prilagodbu e-sadraja kako bi se osigurala dostupnost usluga svima (ukljuujui udaljene i teko
dostupne lokacije, posebno na otocima).
Primjena IKT-a kljuni je element za bolje ostvarivanje ciljeva politike u korist cjelokupnog
stanovnitva. Hrvatska je, u ovom trenutku, prepoznala potrebu za razvojem e-usluga, posebno u
podruju zdravstva, obrazovanja, u podruju upravljanja prostorom, pravosuu, kulturi, turizmu i
socijalnoj ukljuenosti, kako bi tijela dravne uprave poboljala svoju isporuku usluga.
Iako Strategija digitalnog rasta (koja predstavlja ex-ante uvjet) jo nije pripremljena, postoji strateka
pozadina i opravdanost u sektorskim strategijama koje naglaavaju vanost implementacije IKT
usluga i njene primjene u provedbi njihovih stratekih ciljeva. Strategija digitalnog rasta usmjeravat e
razvoj e-usluga s jasno odreenim prioritetima i orijentiranou prema rezultatima te e razraditi
poticaje usmjerene ka poveanju koritenja e-usluga ( npr. bra obrada e-zahtjeva i smanjenje trokova
u usporedbi s klasinim alterskim uslugama).
rjeavanje pitanja pokrivanja hrvatskog podruja irokopojasnom mreom sljedee generacije;
poboljanje naina upravljanja javnom IKT infrastrukturom; i
rjeavanje pitanja nedostatka podataka i provoenje politika te pitanja

dostupnosti e-usluga.
niske razine
Da bi se potaknula produktivnost u privatnom sektoru i dravnoj upravi, unapreenje IKT opreme,

razvoj e-usluga i irokopojasne infrastrukture mree sljedee generacije nisu dovoljni. Postizanje cilja
unaprijeenog koritenja IKT-a zahtijeva kombinaciju koja ukljuuje mjere poboljanja digitalnih
vjetina koje e se provoditi u okviru Operativnog programa iz podruja uinkovitih ljudskih resursa.
Poslovna konkurentnost
Mala i srednje velika poduzea (MSP-i) ine 99,7 % ukupnog broja poduzea u Hrvatskoj (92,2 % su
mikro, 6,3 % mala i 1,2 % srednja poduzea). Sektor MSP-ova sudjeluje sa 68,3 % u ukupnom
zapoljavanju (1,03 milijuna osoba), to je iznad prosjeka Europske unije, stvarajui 20,5 milijardi eura
dodane vrijednosti (59 %), to je na razini prosjeka Europske unije i 51 % BDP-a.
Postoje i razlike u poduzetnikoj aktivnosti i uspjehu izmeu regija NUTS II, pri emu u
Kontinentalnoj Hrvatskoj ima 61,42 % malih poduzea i 66,87 % zaposlenih, dok Jadranska regija
biljei 38,58 % malih poduzea i 33,13 % zaposlenih. Na razini NUTS III, u Kontinentalnoj Hrvatskoj,
Gradu Zagrebu, Zagrebakoj upaniji i Osjeko-baranjskoj upaniji postoji najvea poduzetnika
aktivnost, dok je u jadranskoj regiji poduzetnika aktivnost najvea u Splitsko-dalmatinskoj upaniji,
Istarskoj upaniji i Primorsko-goranskoj upaniji.
Analize izvrene tijekom 2011. i 2013. pokazale su da postoji trajni nedostatak financiranja, to znai
da poprilian udio MSP-ova ne moe pribaviti financiranje od banaka, na tritu kapitala ili iz drugih
izvora financiranja. Banke su vrlo nesklone riziku, to dovodi do toga da 79 % MSP-ova koristi
vlastite prihode i zadranu dobit kao svoj primarni izvor financiranja novih ulaganja. MSP-ovi imaju
odreene tekoe u pribavljanju malih zajmova (25.000 - 100.000 eura) dok 60 % MSP-ova nema
dovoljna jamstva za pribavljanje bilo kojeg oblika financiranja od banaka. 54 % ponuenih
financijskih usluga i proizvoda nisu prilagoeni potrebama i oekivanjima MSP-ova, a razina kamatnih
stopa previsoka je za njih 34 %.
Trite rizinog kapitala gotovo da ne postoji i na raspolaganju ima zanemariv kapital, a mrea
poslovnih anela je slaba i nerazvijena. Trenutno se priprema ex-ante procjena prepreka pristupu
financijskom tritu, a kada bude gotova predloit e se prikladniji i inovativni instrumenti na temelju
njenih zakljuaka.
MSP-i u razliitim fazama rasta trebaju profesionalnu podrku poduzetnikih potpornih institucija
(PPI). esto se smatra da PPI-ovi pruaju usluge koje si veina MSP-ova ne moe priutiti. Nadalje,
razliite potrebe za specijaliziranom podrkom MSP-ovima prepoznate su u razliitim regijama
Hrvatske. Meutim, pokazalo se da PPI-ovi nemaju dovoljne kapacitete za pruanje usluga visoke
kvalitete i suvremenog/modernog pristupa u rjeavanju problema MSP-ova. Zahtjevi od MSP-ova
dolaze u smislu i specifinijih usluga i usluga vieg reda te drugih oblika poslovne podrke.
Dodatni problem je status poduzetnitva u hrvatskom drutvu i opi nedostatak poduzetnikih
vjetina. Postotak zaposlenika u dobi od 18 do 24 godine ukljuenih u obrazovanje i izobrazbu iznosi
samo 5,9 % (2011.), dok je prosjek na razini EU-27 35,8 %. Samo 2,3 % ukupnog broja zaposlenih
osoba sudjeluje u trajnim procesima osposobljavanja i uenja (prosjek na razini EU-27 je 8,9 %).
Prema Aktu o malom poduzetnitvu (SBA), Hrvatska je u 2013. bila ispod prosjeka Europske unije u
smislu statusa danog uspjenom poduzetnitvu (Hrvatska: 43,1; prosjek EU-a: 65,5).
Potreba za poboljanjem poduzetnikih vjetina i statusa poduzetnitva rjeavat e se ne samo kroz
promidbene aktivnosti nego i kroz potporu malim i srednjim poduzeima, stvaranje napredne
poslovne infrastrukture i povezanih usluga ponuenih poduzeima ( npr. kroz inkubatore, industrijske
i tehnoloke parkove). Aktivnosti Regionalnog centra za razvoj poduzetnikih kompetencija za zemlje
jugoistone Europe (SEECEL) doprinijet e takoer ciljevima Dunavske strategije i regionalne

suradnje u stimuliranju razvoja poduzetnikih kompetencija. SEECEL se temelji na izraavanju
potrebe zemalja zapadnog Balkana za institucionalizaciju regionalnog dijaloga i ciljanu suradnju u
podruju razvoja poduzetnikih kompetencija u okviru Zakona o malim poduzeima, prema Naelima
1 i 8.
Turizam treba posebno istaknuti, budui da on predstavlja vaan pokreta gospodarstva i stvara snane
uinke multiplikacije koji se prelijevaju na ostala gospodarska podruja. U 2013., udio turizma u
sveukupnom gospodarskom BDP-u procijenjen je na 16,5 %, s ukupnim meunarodnim primicima od
7,2 milijarde eura, to je znaajno smanjilo vanjsko-trgovinski deficit Hrvatske, pokrivajui jednu
treinu hrvatskog izvoza i dvije treine izvoza usluga. Nadalje, u 2013. zabiljeeno je 12,5 milijuna
turistikih dolazaka i 64,8 milijuna noenja, dok je broj stalnih zaposlenika u turistikom sektoru
iznosio 84.200 ili 6,3 % ukupno zaposlenih.
MSP-i u turizmu nastoje prevladati dva temeljna problema: trajanje sezone (80 % turistikog prometa
odvija se tijekom tri ljetna mjeseca) i nedostatak diversificiranih turistikih proizvoda (to rezultira
niskom prosjenom potronjom).
Pad izvoza uzrokovan je velikim dijelom posebnim dislokacijama u ponudi. Prema Izvjeu
opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za 2013., udio MSP-ova u
ukupnom izvozu iznosio je 44 %. Negativna trgovinska bilanca MSP sektora pokazuje da rastui MSPovi trebaju poveati svoju konkurentnost i na domaem i na inozemnom tritu. Proces
internacionalizacije zahtijeva cjeloviti skup instrumenata koji obuhvaa pristup informacijama na
inozemnim tritima, ukljuujui uvjete ulaska i potporu za pripremu strategije irenja na strana trita,
dobru promidbu, prodaju i suradnju sa stranim partnerima. Neophodno je poveati uinkovitost
njihovih proizvodnih pogona, opreme i postupaka, ukljuujui uvoenje IKT rjeenja, meunarodnih
standarda i normi, kao i sveukupnih kapaciteta.
Umreavanje i stvaranje klastera moe donijeti prednosti MSP-ovima, posebno vezano uz jaanje
njihovih vrijednosnih i proizvodnih lanaca. U Hrvatskoj vie od 500 poduzea sudjeluje u klasterima
koji zapoljavaju preko 25.000 djelatnika. Veina tih klastera odnosi se na proizvodni sektor, no
turizam i poljoprivreda takoer su dobro zastupljeni. Osim toga, postoji 1.131 registrirana zadruga
(2013.) s 19 309 lanova.
Vezano uz izravna strana ulaganja, godinji prosjek neto toka takvih ulaganja pao je s oko 6 % BDP-a
u razdoblju izmeu 1999. i 2008. na 2 % BDP-a u razdoblju od 2010. do 2013., to pokazuje rizik od
toga da e jako ogranieni iznos ulaganja zavriti u trgovinskom i proizvodnom sektoru. Postoji
potreba da se te okolnosti promijene i privuku izravna strana ulaganja u proizvodnu domau aktivu i
gospodarsku preobrazbu, kao i da se povea utjecaj izravnih stranih ulaganja u sektoru MSP-ova.
Hrvatski MSP-ovi ne ulau dovoljno u inovacije s ciljem uvoenja novih proizvoda i usluga na trite.
Hrvatska se smatra umjerenim inovatorom s postotkom poduzea ukljuenih u inovacije 8 % ispod
prosjeka zemalja EU-27.
Pruit e se potpora uspostavi inovativnih novonastalih poduzea, ali i poboljanju inovacijskog
potencijala i komercijalizaciji aktivnosti postojeih MSP-ova, posebno u podrujima navedenim u
strategiji S3.
promicanje poduzetnitva, posebno olakavajui ekonomsko iskoritavanje novih ideja i

poticanje stvaranja novih poduzea, ukljuujui putem poslovnih inkubatora;
osiguravanje boljeg pristupa financiranju za MSP-ove;
omoguavanje povoljnog okruenja za osnivanje i razvoj poduzea;
podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i meunarodnim

tritima i inovacijske procese;
poboljanje razvoja i rasta MSP-ova i
poboljanje inovativnosti MSP-ova.
Energetika
to se tie hrvatskog energetskog sustava, njegove slabosti i mogunosti prepoznate su i detaljno
ukljuene u Energetsku strategiju Republike Hrvatske do 2020. U skladu s potonjim i Strategijom
Europa 2020., glavni cilj je poveati koritenje obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti,
posebno u konanoj potronji energije, ostvarujui tako viestruku korist, kao to je smanjenje emisija,
smanjenje potronje i povezanih trokova te poveanje sigurnosti opskrbe; i dati priliku zelenim
poslovima i razvoju tehnologije/proizvodnje.
S 28,3 megatona (Mt) isputenih staklenikih plinova u 2011. godini, Hrvatska je odgovorna za
manje od 0,1 % ukupnih svjetskih isputenih staklenikih plinova. Na razini EU-a (EU-27), udio
Hrvatske iznosi 0,6 %. Kao potpisnica Protokola iz Kyota, Hrvatska je ispunila cilj smanjenja
isputanja staklenikih plinova do 2012. godine na 95% razine iz 1990. godine; Ukupna isputanja
staklenikih plinova, iskljuujui odlive, iznosila su u 2011. godini 10,3% manje nego u 1990. godini.
to se tie opih trendova, isputanja staklenikih plinova znaajno su opala u razdoblju izmeu 1991.
i 1995. godine zbog kolapsa industrije i rata. Od 1996. do 2007. godine isputanja su se postojano
poveavala; meutim, od 2007. ponovo je prisutan trend opadanja.
Tijekom razdoblja od 1990. do 2011. godine udjeli pojedinih plinova u naelu su ostali jednaki: 73,9 %
CO2, 12,6 % CH, 12,4 % N20; 1,7 % HFC i PFC i 0,05 % SF6. to se tie izvora isputenih
staklenikih plinova, sektor energetike (ukljuujui promet i industriju) ima najvei udio (73,3%), a
slijedi ga poljoprivreda (14%), gospodarenje otpadom (5%) itd. Od navedenih sektora, u posljednjih
pet godina samo sektor gospodarenja otpadom zabiljeio je porast isputanja staklenikih plinova zbog
navaanja otpada, dok se razina isputanja u energetici i poljoprivredi smanjila, zbog uinaka
gospodarske krize ve i porasta proizvodnje obnovljivih izvora energije.
Ukupna opskrba primarnom energijom u Hrvatskoj u 2011. godini iznosila je 383 PJ, sa stabilnim
trendom pada od 2008. godine, uglavnom zbog uinaka gospodarske krize, a vie od 80 % opskrbe
energijom potjee od fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin). Hrvatska je vrlo ovisna (54 %) o uvozu
energenata s 282 PJ energije uvezene u 2011. godini (uglavnom nafte i naftnih derivata). 15,7%
bruto konane potronje energije u 2011. godini bilo je iz obnovljivih izvora, to predstavlja stalni
rast obnovljivih izvora energije u bruto konanoj potronji energije od 12,2 % u 2008. do 14,6 % u
2010. godini. Meutim, velike hidroelektrane i biomasa predstavljaju vie od 90% navedenog
udjela (s dominantnim velikim hidroelektranama), nakon ega slijede biogoriva (5%), vjetar (2%)
i sunce/male hidroelektrane/geotermalna energija (manje od 1% svaki). Gledano po sektorima,
vie od 34% konane potronje elektrine energije proizvedeno je od obnovljivih izvora energije
(ali samo 2% tog udjela dolazi iz izvora koji nisu velike hidroelektrane) dok je za grijanje/hlaenje
i sektor prometa taj udio znatno nii i iznosi 12,8% i 1,4%.
Distribucijska mrea elektrine energije okarakterizirana je regionalnim razlikama u smislu broja
korisnika, ukupne koliine i karakteristika opskrbe ( npr. sezonalnost), kao i ogranienim
mogunostima za integraciju dodatnih kapaciteta obnovljivih izvora energije. Sadanja je mrea
okarakterizirana kao stara mrea izgraena 1960-ih i 1970-ih, nedostatna i nepouzdana, s
gubitcima unutar distribucijske mree od 9 % ukupne potronje elektrine energije na
distribucijskoj razini, a postoji i potreba za poboljanjem sveukupne regulacije sustava i
upravljanja njime te uvoenjem novih tehnologija (pametne mree). Sustav centraliziranog
grijanja s jedne je strane ograniene pokrivenosti (dostupan u 18 gradova, pokriva 10% svih
kuanstava), ali je s druge strane i neuinkovit, s velikim gubicima vode i topline. Trenutano
rezultate mjera energetske uinkovitosti financiranih na nacionalnoj razini koje se odnose na javnu
rasvjetu ponitava rastui broj toaka potronje, odnosno zadravanje potronje na
nepromijenjenoj razini (440 GWh/godinu i 3 % ukupne potronje elektrine energije).
Tijekom 2011., potronja energije u gospodarstvu i sveukupna energetska uinkovitost (bruto

unutarnja potronja energije podijeljena po BDP-u) nalazila se iznad prosjeka EU-27 - 231 kg
ekvivalentne nafte (kgoe) na 1.000 eura u usporedbi s 138 kgoe na 1.000 eura. to se tie energetske
uinkovitosti, izraene u ODEX-u (ODEX je indeks koriten u okviru projekta ODYSSEE-MURE za
mjerenje napretka energetske uinkovitosti glavnog sektora (industrija, prijevoz, kuanstva) i
cjelokupnog gospodarstva (svih potroaa), u razdoblju od 1995. do 2011. utvren je pozitivan trend
smanjenja ODEX-a od 15,6 % u okviru cjelokupnog gospodarstva. injenica da ukupna opskrba
energijom opada bre (smanjenje u 2011. za 6,8 % u usporedbi s 2010.) nego potronja (smanjenje u
2011. za 2,5 % u usporedbi s 2010.) istovremeno podrazumijeva ograniene uinke mjera energetske
uinkovitosti. Na sektorskoj razini, glavni fokus je na zgradama s najviim udjelom u potronji
energije i relativno visokoj razini ODEX-a, uz mali trend rasta. to se tie industrije, povieni pad
potronje popraen je ne tako otrim smanjenjem ODEX-a, dok usluni sektor jedan ima najnegativniji
trend ODEX-a koji podrazumijeva potencijal za znaajne utede energije u i tim sektorima.
U 2011. godini, konana potronja energije iznosila je 280 PJ s nepromjenjivim trendom opadanja
tijekom razdoblja od 2008. do 2011. Zgrade (stambene zgrade, javne i komercijalne zgrade) imaju
najvii udio koji iznosi 43 % u 2011. Od toga, dvije treine otpada na sektor stambenih zgrada, a jedna
treina na javne i komercijalne zgrade. Vie od 80 % zgrada je sagraeno prije 1987. (uglavnom u
razdoblju od 1940.-1970.) i energetskog su razreda D ili nieg, tj. okarakterizirane su kao veliki
potroai s prosjenom potronjom energije oko 200 kWh/m2 to je vie nego u susjednim dravama
lanicama EU-a, pri emu na grijanje/hlaenje otpada 70% potronje energije u kuanstvima.
Pokrivenost naprednim mjernim sustavima i drugim pametnim energetskim tehnologijama jo uvijek je
vrlo ograniena. U 2011. je udio prometnog sektora u konanoj potronji energije bio 33 % iza kojeg je
slijedio industrijski sektor s 18 % s vie od 65 % energije potroene ugljenom, tekuim i plinovitim
gorivima. Jednako tako usluni sektor uglavnom temeljen na ugljiku imao je svoj udio u konanoj
potronji energije u iznosu od 12 % s nepromjenjivim rastom u smislu njegova udjela, uglavnom
zahvaljujui turistikom sektoru.
U okviru prioritetne osi 4., glavni prioriteti financiranja iz EFRR-a za OPKK bit e usmjereni na
promicanje mjera obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti u sektorima s najveim
udjelom u potronji energije, odnosno u:
privatnom sektoru, ukljuujui zgrade i proizvodni proces;
javne i stambene zgrade i javnu energetsku infrastrukturu (sustav centralnog grijanja i

rasvjeta);
uvoenje novih tehnologija u upravljanje energijom, tonije pametnih mrea
Takva ulaganja doprinijet e ciljevima EU 2020 koji su preneseni u nacionalne ciljeve kako slijedi: a)
Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije za 2020. ima za cilj postizanje udjela od 39 %,
10 % i 19,6 % u bruto konanoj potronji energije u elektrinoj energiji, prijevozu te grijanju i
hlaenju; a b) prema treem Akcijskom planu za energetsku uinkovitost postavlja ukupnoj ciljanoj
utedi energije trebala bi sa 30% doprinijeti kuanstva, 13% usluge, 13% industrije i 44% promet.
Klimatske promjene i upravljanje rizicima

Znakovi klimatskih promjena vidljivi su i u Hrvatskoj: a) prosjena temperatura zraka postojano raste,
u desetljeu od 2001. do 2010. bila je najvia ikad zabiljeena, a porastao je i broj vrlo toplih dana; b)
manje intenzivno, ali jednako postojano, smanjuju se godinje razine padalina; c) trend isparavanja u
usporedbi s kretanjima temperature zraka; d) poveana stopa ekstremnih vremenskih pojava. Imajui u
vidu potencijalne uinke i njezino prirodno i gospodarsko okruenje, Hrvatsku moemo smatrati
visoko ugroenom klimatskim promjenama.
to se tie oekivanih utjecaja klimatskih promjena, scenarij lokaliziranih klimatskih promjena
(razdoblje 2011. - 2040.) za Hrvatsku pokazuje sljedee rezultate: daljnji porast prosjene temperature
zraka (vie u obalnim podrujima i na otocima) i s najveim oekivanim smanjenjem tijekom jeseni,
ali sa znaajnim regionalnim razlikama. Osim sektora koji su presudni za gospodarstvo (turizam i
poljoprivreda), klimatskim promjenama ugroeni su i postojei vodeni resursi, ekosustavi i
infrastruktura, prije svega u obalnim podrujima i umama, koje prekrivaju 47 % hrvatskog podruja.
Osim toga, oekuje se da e se rizik od vremenski uzrokovane katastrofe, posebno poplava, poveati
zbog uinaka klimatskih promjena.
Dok e se pitanja mjera za smanjenje rizika rjeavati u okviru ostalih tematskih ciljeva (posebno
tematskog cilja TC 4 i mjera provedenih u skladu s treim Nacionalnim akcijskim planom energetske
uinkovitosti (NEEAP) i Planom zatite zraka, ozonskog sloja i ublaavanja klimatskih promjena za
razdoblje od 2014. do 2017.), pitanju prilagodbe uvjeta ivota i gospodarskog okruenja trendovima
klimatskih promjena morat e se ozbiljnije pristupiti u skladu s ciljevima i investicijskim prioritetima
utvrenima u okviru Nacionalne strategije prilagodbe koja bi trebala biti sastavljena do kraja 2016.
U meuvremenu, u okviru estog Nacionalnog izvjea o klimatskim promjenama donesenog u 2014.
postavljeni su sveobuhvatni okvir i preduvjeti za aktivnosti iji je cilj prilagodba uincima klimatskih
promjena ponajprije povezanih s modernizacijom i finalizacijom sustava za praenje i predvianje
klimatskih promjena, jaanjem primijenjenih istraivanja u vezi s mjerama prilagodbe i jaanju svijesti
i kapaciteta.
Iako se ne moe sve pripisati iskljuivo uincima klimatskih promjena, mora se rei da teta nastala
zbog prirodnih katastrofa u prosjeku iznosi vie od 200 milijuna eura godinje samo za poplave, sue i
poare.
Potrebno je implementirati konkretne mjere za smanjenje rizika od katastrofa i poveanje prevencije,
spremnosti i reakcije na katastrofe, na temelju procjene nacionalnog rizika od katastrofa na emu se
trenutano radi i trebalo bi biti dovreno do kraja 2015. i strategije smanjenja rizika od katastrofa. ak
i prije zavretka Procjene rizika od nepogoda (PRN) moe se zakljuiti da a) sadanji sustav
upravljanja u kriznim situacijama treba dodatno unaprijediti i b) potrebno je rijeiti pitanja specifinih
rizika to je prije mogue s obzirom na razinu tete i uestalost.
Postojeom procjenom opasnosti unaprijed su definirane postojee opasnosti u etiri zone i potreba za
skupinom od ukupno 501 osobe za upravljanje u kriznim situacijama s odgovarajuim strunim
znanjem i opremom u podruju gaenja poara, spaavanja u sluaju poplava, kemijskih, biolokih,
radiolokih i nuklearnih (CBRN) prijetnji, logistike, spaavanja iz ruevina (USAR), od kojih je dosad
odgovarajue osposobljavanje zavrilo njih 50.
Hrvatska je pripremila analizu opasnosti na temelju koje je, zajedno s informacijama glavne radne
skupine za procjenu rizika (uspostavljene radi pripreme procjene rizika od katastrofa), broj rizika
smanjen na 11 glavnih rizika, od kojih su u smislu tete najrizinije poplave u odnosu na koje je 53 %
teritorija Republike Hrvatske odreeno kao podruje s potencijalno znaajnim rizikom od poplava
(APSFR) u skladu s Preliminarnom procjenom rizika od poplava (PFRA). Zapaeno je da su poplave
sve razornije i uestalije i ne samo da se redovno pojavljuju (zabiljeene gotovo svake godine), ve se
pojavljuju u podrujima u kojima ne postoji velika vjerojatnost od poplava.
Prvi plan upravljanja poplavama, prema Direktivi o poplavama, koji ukljuuje opasnost od poplava i
karte rizika od poplava za sva podruja s potencijalno znaajnim rizikom od poplava utvrenim u
Preliminarnoj procjeni rizika od poplava bit e finaliziran do kraja 2015. te e biti uzet u obzir pri
pripremi Procjene rizika od katastrofa. Na temelju dosad sastavljene dokumentacije, odreene
prioritetne mjere za ulaganja u smislu upravljanja rizikom od poplava mogu se utvrditi kako slijedi: a)
nestrukturne mjere, odnosno neinfrastrukturne aktivnosti iji je cilj poboljanje sveukupnog sustava
upravljanja rizikom od poplava i b) strukturne mjere, odnosno infrastrukturne mjere za poboljanje
sustava zatite od poplava.
poboljanje sustava za praenje i procjenu klimatskih promjena;
poboljanje sustava upravljanja u kriznim situacijama;
10
rjeavanje pitanja koja se odnose na prioritetne rizike ponajprije povezane s poplavama.
Zatita okolia i odrivost resursa

Postojei sustav gospodarenja otpadom moe se ocijeniti kao ekoloki neprihvatljiv i neodriv,
obiljeen
nedostatnim
postrojenjima
za
gospodarenje
otpadom,
visokim
udjelom
komunalnog/biorazgradivog otpada koji se odlae na odlagalita otpada i niskim udjelom recikliranja
iz komunalnog otpada (KO). Usporedno, Hrvatska treba rijeiti problem naslijea neadekvatnog
gospodarenja otpadom putem sanacije odlagalita komunalnog otpada, nelegalnih odlagalita i mjesta
visoko zagaenih otpadom (crnih toaka). Sve ove potrebe jasno su povezane s prijelaznim
razdobljima za usklaenost s europskim direktivama o otpadu navedenim u Ugovoru o pristupanju,
vezanim uz postupno smanjenje a) udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlae na
odlagalitima otpada i b) otpada odloenog na postojeim nesukladnim odlagalitima otpada.
Javni sustav za sakupljanje otpada pokriva 99 % stanovnitva, ali sveukupni sustav je usredotoen na
sakupljanje otpada kao takvo te na odlaganje. Primjerice, u 2012. godini 83 % komunalnog otpada bilo
je zbrinuto na odlagalitima otpada (prosjek Europske unije je 34 % dok se mali dio odvojeno sakuplja
i reciklira.). Postojala su 302 slubena neregulirana odlagalita komunalnog otpada od kojih je 113
sanirano do 2012. dok je dodatno 51 odlagalite bilo u postupku sanacije. Osim tih nereguliranih
odlagalita komunalnog otpada, postoji oko 3000 neslubenih deponija (divlje lokacije) od kojih je 750
posve sanirano. to se tie modernog gospodarenja otpadom i infrastrukture za odlaganje otpada,
Hrvatska je u postupku uspostave novih centara za gospodarenje otpadom financiranih iz pomoi
Europske unije u razdoblju od 2005. do 2013. (centri za gospodarenje otpadom Bikarac, Mariina i
Katijun).
Od 1997. do 2008. koliina komunalnog otpada poveala se za 76 %. Iako se u razdoblju 2008. - 2012.
koliina komunalnog otpada smanjila za 7 %, u posljednje tri godine ponovo je prisutan lagani trend
rasta. U 2012. stvoreno je ukupno 1,670.005 t komunalnog otpada, tj. 390 kg po stanovniku, to je
ispod prosjeka Europske unije (503 kg po stanovniku). Od tog iznosa, 23 % je odvojeno sakupljeno,
meutim, samo 15 % ukupnog komunalnog otpada je poslano na oporabu. Od 2007., Hrvatska provodi
posebno zakonodavstvo povezano s odvojenim sakupljanjem i ponovnom upotrebom posebnih
kategorija otpada, to je pokazalo dobre rezultate u praksi, posebno stopa sakupljanja i recikliranja
ambalanog otpada; meutim sveukupna stopa reciklae je relativno niska. U smislu opasnog otpada
(OO), prosjena godinja koliina iznosi oko 60.000 t (66.000 t u 2012.), dok se procjenjuje da je
stvarni iznos generiranog opasnog otpada oko 213.000 t. Znaajan udjel (66 %) generiranog opasnog
otpada odnosi se na posebne kategorije otpada. Posebna znaajka hrvatskog sustava gospodarenja
otpadom povezana je s 13 lokacija visoko zagaenih otpadom (crne toke), tj. lokacija nastalih
dugoronim neprikladnim gospodarenjem industrijskim (tehnolokim) otpadom koji predstavlja
prijetnju ne samo okoliu, ve i ljudskom zdravlju. Zakljuno, sustav gospodarenja otpadom obiljeen
je potrebom za znaajnim ulaganjem kako bi se postigla usklaenost s relevantnim europskim
zahtjevima.
Ista vrsta potrebe vrijedi i za sektor vodnog gospodarstva. Dok je otprilike 80 % stanovnitva spojeno
na javni sustav (ostalih 20 % opskrbljuje se iz tzv. lokalne vodoopskrbe ili pojedinano iz vlastitih
bunara, cisterni itd.), postoje znaajne regionalne razlike; stopa povezanosti via je u jadranskom
(91 %) nego u crnomorskom slivu (77 %). Indeks uinkovitosti koritenja vode (omjer izmeu
isporuene i crpljene koliine vode) iznosi oko 56 %, to podrazumijeva visoke gubitke unutar sustava
od 44 %. Problem s kakvoom vode postoji u ogranienom geografskom obuhvatu, a povezan je s
prirodno uzrokovanim problemima s razinom eljeza, mangana, amonijaka i arsena, a to trai
zahtjevnije postupke proiavanja vode za pie.
S druge strane, javni sustav odvodnje nije razvijen i ima prilino nisku razinu prikljuenosti (stopa
prikljuenosti stanovnitva iznosi 44 %), u usporedbi s veinom drava lanica Europske unije.
Razlika u stopi prikljuenosti vidljiva je i na regionalnoj razini (nia razina u dalmatinskom slivu (31
%)), ali vie u smislu veliine naselja, sa stopom na relativno zadovoljavajuoj razini samo u naseljima
s brojem stanovnika veim od 10.000. Osim toga, obrauje se samo 28 % prikupljenih otpadnih voda,
11
no potrebno je naglasiti da se jedna treina tog postotka zapravo odnosi na predobradu ili primarno
proiavanje otpadnih voda. U pogledu morske vode, procjenjuje se da je najvei dio vrlo dobro
ekolokog stanja (najvie ocjene), meutim, u posljednjih pet godina uoava se porast oneienja.
Ovaj operativni program bavi se ovim pitanjem prvenstveno tako da osigurava mjere unapreenja
obrade otpadnih voda koje se isputaju u priobalne vode. Naposljetku, sve mjere u sklopu sektora
vodnoga gospodarstva polaze od i u skladu su s Planom upravljanja vodnim podrujima (vaei Plan
za razdoblje 2012. - 2015. i novi Plan za razdoblje 2016. - 2021. koji treba pripremiti do kraja 2015.)
kao integriranim dokumentom koji ukljuuje sve mjere i aktivnosti povezane s vodama s ciljem
ouvanja dobrog stanja voda. Mrea praenja stanja voda uspostavljena je, no ne prate se sve toke i
svi potrebni parametri praenja.
Budui da postoji otprilike 160 javnih isporuitelja vodnih usluga, oito je da je sektor javnih
isporuitelja vodnih usluga uvelike fragmentiran, a kvaliteta usluga je razliita. Otprilike 70 % su mala
poduzea godinje distribucije manje od 1 m/m3 vode (u usporedbi s 45 m/m3 to je prosjek Europske
unije) s nedovoljno osoblja i tehnikih kapaciteta za pripremu i provedbu projekata u razdoblju od
2014. do 2020.
U pogledu bioraznolikosti, zatiena podruja, posebno nacionalni parkovi i parkovi prirode,
pokrivaju 8,56 % ukupne povrine Hrvatske (ukljuujui 12,20 % kopnenog podruja i 1,94 %
unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske). Nadalje, zbog svojeg posebnog
bogatstva, odreena podruja su prepoznata od razliitih meunarodnih mehanizama zatite (UNESCO
lokaliteti svjetske batine, UNESCO-ov program ovjek i biosfera, UNESCO-ovi geoparkovi,
Ramsarski popis). Hrvatska ekoloka mrea Natura 2000 (www.natura2000.hr) obuhvaa 36,67 %
kopnenih i 16,39 % morskih povrina (ukupni postotak: 29,38 %), ukljuujui sve nacionalne parkove i
parkove prirode. Meutim, uoava se stalni gubitak bioraznolikosti uzrokovan gubitkom stanita,
unosom stranih vrsta u ekosustave, oneienjem okolia, prostornom urbanizacijom, globalnim
klimatskim promjenama i pritiscima gospodarskih aktivnosti. Ima jako malo podataka o
bioraznolikosti vezano za rasprostranjenost vrsta i stanita unutar mree Natura 2000 za morske vode
pod nacionalnom jurisdikcijom bez detaljne karte morskih stanita, to je preduvjet za uspostavu i
provedbu prikladnih mjera zatite, vanih za ispunjenje obveza vezano za Direktivu o pticama i
Direktivu o stanitima te Okvirnu direktivu o morskoj strategiji.
Dosad se planiranje upravljanja obavljalo najvie za zatiena podruja u 9 nacionalnih kategorija te za
pojedinane zatiene vrste poput velikih zvijeri. Radi upravljanja nacionalnom ekolokom mreom
uspostavljenom u 2007. (konceptualno kao druga strana mree Natura 2000), razvoj planova
upravljanja pojedinanim lokacijama i odgovornost za upravljanje povjereni su regionalnim tijelima
koja su se pokazala neadekvatnima uglavnom zbog manjka osoblja i ogranienih financijskih
sredstava. Stoga uspostava podruja EU Natura 2000 i odrivi mehanizmi upravljanja predstavljaju
najvanije obveze prema l. 6. Direktive o stanitima za zatitu prirode u Hrvatskoj. Poseban aspekt
tog pitanja jest prisutnost preostalih minskih polja i neeksplodiranih eksplozivnih sredstava (UXO). Od
svih MSA-ova u zemlji, otprilike 313 km2, vie od 50 %, nalazi se na podrujima mree Natura 2000.
Problem je nerazmjerno prisutan u umama i umskim podrujima (od svih MSA-ova mree Natura
2000, otprilike 90 % su ume). Prisutnost mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstava ugroava
odrivo i djelotvorno upravljanje ovim mjestima u okviru planova upravljanja umama (kljunog
instrumenta za odrivo upravljanje umama predvienog novom Strategijom EU-a koja se odnosi na
ume), to dovodi do njihovog propadanja, sprjeava njihovo ouvanje i umanjuje njihovu ulogu u
ekosustavu i raspodjelu zelene infrastrukture. Uz to, takva prirodna batina prua prilike za
gospodarski i drutveni razvoj prvenstveno na lokalnoj razini i vezano uz odrivi turizam.
Hrvatska na popisu zatiene kulturne batine ima oko 8.000 dobara, ukljuujui 7 dobara na
UNESCO-ovom popisu svjetske batine i 14 nematerijalnih dobara na UNESCO-ovom popisu
nematerijalne batine ovjeanstva. S jedne strane, kulturna batina zbog svoje jedinstvenosti i
privlanosti predstavlja kljunu toku robne marke (brenda)/atrakcije s najveim potencijalom za
12
razvojni program u odreenoj regiji, dok je s druge strane, posebno u odnosu na materijal, uglavnom
unitena, ugroena i ne koristi se te sveukupno upravljanje ovom vrstom batine nije u skladu s
gospodarskim ciljevima, ponajvie s potencijalom za otvaranje radnih mjesta. Meutim, mora se
spomenuti da se i suprotna situacija, tj. pretjerana/neadekvatna eksploatacija kulturne batine u
gospodarske svrhe, uglavnom za turizam, takoer moe uoiti u ogranienom broju podruja. Stoga e
koritenje/revitalizacija kulturne batine osigurati vrednovanje potencijala kulturne batine na odriv
nain i osiguranje gospodarskih koristi tako da se omogui stvaranje inovativnih usluga i proizvoda u
vezi s kulturnom batinom, ime bi se ostvarile koristi razvoja i zapoljavanja kao i socijalna kohezija
u regijama.
Iako se ope stanje okolia moe ocijeniti dobrim, postoje odreeni specifini problemi koji su
veinom prostorno ogranieni na urbana podruja, prvenstveno vezano uz kvalitetu zraka i
uinkovitost (fizikih) resursa. Stoga, kako bi se pridonijelo integriranom i odrivom prostornom
razvoju, ovaj tematski cilj fokusirat e se na sljedee: a) osiguravanje provedbe mjera za unapreenje
urbanog okolia, primarno kakvoe zraka u skladu s Direktivom 2008/50/EZ, budui da se pitanja
povezana s ostalim glavnim ekolokim obiljejima kao to su otpad i voda rjeavaju u okviru drugih
investicijskih prioriteta; s obzirom na kakvou zraka, veina Hrvatske spada u I. kategoriju (ist ili
neznatno oneien), meutim postoje odreene iznimke iskljuivo u urbanim podrujima, gdje je
kvaliteta zraka II. ili III. kategorije (umjereno ili prekomjerno oneien zrak). To su najvei gradovi,
kod kojih oneienje ne uzrokuje samo industrija ve i promet, te odreena urbana podruja srednje
veliine, u kojima postoje vea industrijska postrojenja (Kutina, Sisak, Sl. Brod). Takoer je potrebno
sustav za nadzor i upravljanje oneienjem zraka unaprijediti sukladno Uredbi 2008/50/EZ. b)
potporu iskoritavanju postojeih potencijala poput zaputene infrastrukture i objekata s gospodarskom
i drutvenom namjenom, odnosno na rekonstrukciju tzv. brownfield lokacija, tj. bivih vojnih i
industrijskih objekata. Prema podacima dobivenim iz gradova u okviru podruja integriranih
teritorijalnih ulaganja (ITU) nalazi se oko 400 ha brownfield podruja.
Naposljetku, pitanje administrativnih kapaciteta (neuinkoviti organizacijski sustav, manjak djelatnika
i opreme, potreba za obrazovanjem i izobrazbom itd.) na svim razinama u energetskom sektoru i
sektoru zatite okolia rjeavat e se kao horizontalni prioritet, tj. u okviru sektorskih aktivnosti i
rezultata.
U okviru prioritetne osi 6., glavni prioriteti financiranja iz EFRR-a i KF-a za OPKK su sljedei:
poboljanje sustava gospodarenja otpadom s ciljem smanjenja odlaganja otpada na

odlagalitima;
poboljanje sustava upravljanja vodama s ciljem osiguravanja odgovarajue pitke vode i zatite
stanja voda;
promicanje odrivog koritenja kulturne i prirodne batine za potrebe lokalnog razvoja;
pruanje pomoi pri uspostavi podruja mree Natura 2000 EU-a i zatiti, ouvanju i ponovnoj
uspostavi bioloke raznolikosti;
rjeavanje posebnih ekolokih pitanja povezanih s kvalitetom zraka i obnavljanjem bivih

industrijskih podruja.
Povezanost i mobilnost
Na konkurentnost hrvatskog gospodarstva takoer negativno utjee loa kvaliteta i odravanje javnog
prijevoza, manjak udobnih naina prijevoza i pouzdanih prometnih veza izmeu i unutar regija, kao i
odsustvo mogunosti multimodalnog prijevoza te, prema tome, ekoloki prihvatljivijih i sigurnijih
prijevoznih sredstava. Ogranieni kapaciteti i nedostatak standardiziranih sustava upravljanja u
hrvatskim unutarnjim vodnim putovima rezultiraju niskom razinom koritenja ovog naina prijevoza te
niskom razinom sigurnosti, pri emu meusobnu povezanost ometaju nedostaci u pomorskim lukama i
13
kod pomorskih prijevoznika, posebno s obzirom na pristup otocima. Meutim, s obzirom na geografski
poloaj Hrvatske, program prua mogunost poboljanja povezanosti izmeu Jadrana i Mediterana te
sredinjeg dijela Europe kroz osuvremenjivanje i razvoj prometne infrastrukture unutar osnovne i
sveobuhvatne TEN-T mree i koridora EU-a. To e pomoi razvoju pojedinih regija promicanjem
njihove integracije u unutarnje trite EU-a i globalno gospodarstvo, pospjeivanjem trgovine,
dostupnosti i mobilnosti te stvaranjem blagostanja i novih radnih mjesta.
Temeljna naela odreena u nacrtu Nacionalne prometne strategije, koja su relevantna u irem
kontekstu prometne i kohezijske politike EU-a, ukljuuju ekoloku odrivost, dostupnost i socijalnu
ukljuenost, promjenu oblika prijevoza, poveanu interoperabilnost, a kao dodatne prioritete istiu
povezanost sa susjednim zemljama i meupovezivanje unutar ire TEN-T mree EU-a. Prioritetna os
OPKK-a usmjerena na TC7 pridonijet e prvih pet od est kljunih ciljeva nacrta Prometne strategije
za Hrvatsku:
1. poboljanje prometne povezanosti i koordinacije sa susjednim zemljama
2. poboljanje dostupnosti prijevoza putnicima na dugim relacijama u Hrvatskoj
3. poboljanje regionalne povezanosti putnika u Hrvatskoj i promicanje teritorijalne
povezanosti
4. poboljanje dostupnosti prijevoza putnicima do i unutar glavnih urbanih aglomeracija
5. poboljanje dostupnosti teretnog prijevoza u Hrvatskoj
6. unapreenje organizacijskog i operativnog ustroja prometnog sustava radi poboljanja
njegove uinkovitosti i odrivosti.
U fokusu ovog prioriteta bit e ulaganja u prometnu infrastrukturu potrebnu za suvremenu,
konkurentnu i meusobno povezanu europsku ekonomiju, koja e olakati kretanje robe i ljudi, ne
samo diljem i unutar Hrvatske ve i prema ostalim dijelovima Europe, te poboljati dostupnost gradova
i izoliranih podruja funkcionalnim regionalnim centrima i ojaati teritorijalnu koheziju.
Nadalje, utvrivanje ciljeva prioriteta prometa u OPKK-u odraava prioritete politike EU-a i
nacionalne politike za podruje prometa. Prijedlog Europske komisije za pripremu i prioritete
programskih dokumenata o prometu EU-a identificira kao cilj uspostavu Jedinstvenog europskog
prometnog podruja koje bi tvorilo podlogu europskom gospodarskom napretku, povealo
konkurentnost te omoguilo visokokvalitetne, efikasne i sigurne usluge suvremene infrastrukture uz
smanjenje njezinog utjecaja na okoli. U njoj se istie integracija modalnih mrea prijevoza, odnosno
komodalnost, strukturalne promjene kojima se omoguuje uinkovita konkurentnost eljeznice na
tritu prijevoza robe i putnika na srednjim i dugim relacijama, mobilizacija potencijala nedovoljno
iskoritenih unutarnjih vodnih putova i ekoloki prihvatljivog gradskog prometa. Stoga bi fokus trebao
biti na 'osnovnoj' mrei koridora koji bi osigurali efikasno multimodalno povezivanje i dodatnu
vrijednost na razini Europe.
Prijedlog Europske komisije za pripremu i prioritete programskih dokumenata istie neujednaenu
prirodu hrvatskog prometnog sustava koji je tijekom posljednjih 15 godina bio usmjeren na razvoj
autocesta. Poboljanje kvalitete potrebno je i u svim drugim nainima prijevoza, kao i napori za
poveanje sigurnosti na cesti, poboljanje sustava upravljanja eljeznikim prometom te
interoperabilnosti, multimodalnosti i plovnosti unutarnjih vodni putova.
Prioritetna os koja se odnosi na promet u OP-u za razdoblje 2014. - 2020. oznait e nastavak provedbe
stratekih ciljeva odreenih u OP-u Promet za razdoblje 2007. - 2013. (osuvremenjivanje eljeznike
infrastrukture i sustava unutarnjih plovnih putova), uz osiguravanje dosljednosti i usklaenosti s
obzirom na dosadanje financiranje iz fondova EU-a u sektoru prometa u Hrvatskoj
U okviru prioritetne osi 7., glavni prioriteti financiranja iz EFRR-a i KF-a za OPKK su sljedei:
poveati stupanj koritenja i relevantnost eljeznike mree (Kohezijski fond);
14
unaprijediti cestovnu mreu TEN-T i pristup cestovnoj mrei TEN-T (EFRR);
poveati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu (Kohezijski fond);
poboljana dostupnost Dubrovnika zrakom (Kohezijski fond)
poboljati dostupnost naseljenih otoka stanovnicima (Kohezijski fond);
poboljati cestovnu sigurnost u dijelovima s visokom razinom mjeovitog prometa (EFRR);
poveati koliinu teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima (Kohezijski fond).
Siromatvo i socijalna iskljuenost

Hrvatska ima jednu od najviih stopa rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti u EU, 1,370.000 u
2012., a cilj Hrvatske je smanjenje tog broja za 150.000 do 2020., u skladu s Nacionalnim programom
reformi. Strategijom borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti za razdoblje od 2014. do 2020.
definirane su ugroene skupine, odnosno skupine s najviom razinom rizika od siromatva i socijalne
iskljuenosti, koje se u okviru cijelog OPKK-a odnose na skupine kako su definirane u navedenoj
strategiji.
Sektor zdravstva stavlja znaajan pritisak na javne izdatke. U 2012. Hrvatska je potroila 7,8 % svojeg
BDP-a na zdravstvenu skrb, to je jedan od najviih iznosa novih lanica Europske unije. Dostupnost
zdravstvene skrbi esto je ograniena i nejednaka diljem zemlje, posebno u ruralnim podrujima, na
otocima i u malim gradovima, zbog strukturnog manjka zdravstvenih radnika i ostalih prepreka poput
trokova i udaljenosti. U 2011. bio je 281 lijenik na 100.000 stanovnika, to je manje od prosjeka
Europske unije (320/100.000).
Trenutano, bolnika skrb u Hrvatskoj prvenstveno se bazira na akutnoj bolnikoj skrbi, koja je
najskuplji oblik skrbi. Potreban je prelazak na druge oblike bolnike skrbi, s dnevnom
bolnicom/dnevnom kirurgijom i drugim oblicima skrbi koji zahtijevaju manje resursa i koji su
navedeni u Nacionalnom planu za razvoj klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih
bolnica u Republici Hrvatskoj (2014. - 2016.) i ukljuen je u NPR. Ugroene skupine pod velikim su
utjecajem ogranienja pristupa bolnikoj skrbi prouzroenih neuinkovitim ili nerazvijenim bolnikim
uslugama.
Da bi se poveale uinkovitost i djelotvornost bolnike hitne medicinske slube (HMS), uspostavljeni
su zajedniki medicinski odjeli za hitne sluajeve u veini hrvatskih bolnica za akutnu skrb, sa samo
nekolicinom bolnica bez takvih odjela. Isto tako, na geografski izoliranim podrujima poput otoka, na
kojima su ostale zdravstvene usluge ograniene ili nisu dostupne, potrebno je poboljati uinkovitost
hitne medicinske slube koja je trenutano nedovoljno opremljena za pruanje odgovarajue skrbi
kako lokalnom stanovnitvu tako i turistima.
Koraci koje ESIF mora poduzeti u okviru prioritetne osi 8. pridonijet e jaanju isplativosti sustava
zdravstvene skrbi koji podlijee preporuci posebno namijenjenoj Hrvatskoj u okviru Europskog
semestra 2014.
Pristup socijalnim uslugama, posebno onima u zajednici, ogranien je na cijelom podruju Republike
Hrvatske.
S ciljem intenziviranja postupka deinstitucionalizacije i spreavanja institucionalizacije, usvojen je
Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje
obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016. (2018.), u svrhu smanjenja
broja korisnika koji ulaze u institucije i poveanja broja onih koji naputaju institucije i prelaze u nove
oblike skrbi. To treba biti u skladu s prioritetima razvoja mree usluga na lokalnoj razini. Podrka
razvoju i irenju mree socijalnih usluga u zajednici od strane svih pruatelja usluga ( npr. javne
ustanove, nevladine organizacije) takoer je preduvjet za odrivost postupka deinstitucionalizacije, a ta
15
dva postupka su meusobno povezana i utjeu jedan na drugoga.

U 2012. bilo je 12.373 korisnika socijalnih usluga, a 62 % njih bili su u nekom obliku institucionalne
skrbi. 68 % djece i mladih bez odgovarajue roditeljske skrbi bili su korisnici institucionalne skrbi. to
se tie djece i mladih s poremeajima u ponaanju, 35 % njih koristilo je usluge institucionalne skrbi,
kao i 44 % osoba s intelektualnim, tjelesnim ili osjetilnim oteenjima i 96 % osoba s mentalnim
oteenjima.
Kako bi se osigurala maksimalna dostupnost socijalnih usluga u zajednici diljem zemlje te kako bi se
pruila potpora postupku deinstitucionalizacije, provodi se paralelan kontinuirani proces socijalnog
planiranja na upanijskoj razini, ukljuujui pripremu upanijskih socijalnih planova. Oni bi trebali
poduprijeti razvoj usluga koje nedostaju u odreenim podrujima te osigurati odrivost procesa
deinstitucionalizacije, kao i podrati pravo svih osoba na podrku u svojim lokalnim zajednicama.
U skladu s Planom deinstitucionalizacije i upanijskim lokalnim socijalnim planiranjem, usvojen je
Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba
koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, u kojem je utvren oblik transformacije
domova socijalne skrbi. Rezultati postupka deinstitucionalizacije i transformacije do kraja 2016. bit e
temelj za planiranje deinstitucionalizacije i transformacije za razdoblje do 2020.
Takoer, centri za socijalnu skrb imaju vanu ulogu u pripremi korisnika i njihovih obitelji za povratak
u obitelj ili u njihovom upuivanju u izvaninstitucionalne oblike smjetaja, kao i u spreavanju
institucionalizacije, pruajui potporu postupku deinstitucionalizacije. Takoer povezuju korisnike
socijalne skrbi s pruateljima socijalnih usluga u zajednici.
Zbog nedovoljnog kapaciteta potrebnog za pruanje personaliziranih i integriranih usluga posebno za
osobe s invaliditetom, pitanja njihovih potreba treba rijeiti u skladu s Europskom strategijom za osobe
s invaliditetom za razdoblje od 2010. do 2020., Nacionalnom strategijom izjednaavanja mogunosti
za osobe s invaliditetom i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom
(UNCRPD).
Pri upuivanjima u tekstu na rat i posljedice rata, pojam se odnosi iskljuivo na Domovinski rat (1991.
1995.), pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski rat za hrvatske graane i hrvatski teritorij.
Za Hrvatsku je vrlo specifina injenica nedavnog neposrednog iskustva agresije i Domovinskog rata
(1991. - 1995.) te populacija u poveanom riziku od socijalne iskljuenosti, kao to su branitelji iz
Domovinskog rata i lanovi njihovih obitelji, kao i civilne rtve Domovinskog rata, izbjeglice,
prognanici, povratnici itd. Pri upuivanjima u tekstu na rat i posljedice rata, pojam se odnosi
iskljuivo na Domovinski rat, koji je bio pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski Hrvatski
domovinski rat koji je bio pravedan i pravovaljan, obrambeni i oslobaajui rat hrvatskih graana i
hrvatskog teritorija.. Kao posljedica agresije na Hrvatsku, treina hrvatskog teritorija bila je zahvaena
ratom, a veina teritorija bila je pod okupacijom, vie od 196 000 obiteljskih kua i stanova i vie od
25 % hrvatskog gospodarstva bilo je uniteno, a izravne tete kao posljedica rata zabiljeene su u
iznosu od 32 milijarde EUR. Izgubljeno je vie od 21.000 ivota, a 57.890 hrvatskih branitelja
pretrpjelo je tjelesna oteenja vea od 20 %.
Podruja koja su najvie pogoena siromatvom odgovaraju podrujima koja su definirana kao
potpomognuta podruja najniih indeksa razvoja, no koja ponekad skrivaju vane razlike izmeu
podruja u smislu siromatva i socijalne iskljuenosti.
Zbog toga se indeks viestrukog siromatva temelji na usko odreenom nizu dostupnih podataka koji
se odnose na siromatvo, a koji su uvedeni kako bi se iskazalo propadanje tih podruja.
Okarakterizirani su stopama nezaposlenosti i zaposlenosti, obje za 10 % vie od hrvatskog prosjeka,
gubitkom stanovnitva od vie od 10 % u posljednjih deset godina do ak 40 % u posljednjih 20
godina, prirodnim smanjenjem broja stanovnika od -3,44 % (hrvatski prosjek je -2,15 %), indeksom
vitalnosti niim za 10 % (oko 70, dok je hrvatski prosjek 81), injenicom da veina podruja jo uvijek
16
rjeava pitanja ratne tete itd. Novi integrirani pristup koji Hrvatska namjerava uvesti u tim podrujima
bit e manje reaktivan nego to je to bio u prolosti i pridonijet e boljoj integraciji razliitih
komponenti poput radnih mjesta, infrastrukture, okolia, usluga i struktura socijalne potpore, kao i
socijalne ukljuenosti. Usvojen je i pristup s pilot-projektima kako bi se koncentrirala ulaganja i
odredili njihovi prioriteti te postigli vidljivi rezultati u odnosu na rastui potencijal razvoja prepoznatih
podruja. S druge strane, problemi siromatva i socijalne iskljuenosti koje trpe marginalne zajednice,
npr. Romi su specifini i potrebno ih je rjeavati na integrirani nain.
Obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje

Strukturne reforme u obrazovanju i osposobljavanju trebale bi biti usmjerene na modernizaciju
kurikuluma temeljenih na ishodima uenja te na razvoj kljunih i transverzalnih kompetencija koje su
preduvjet za sudjelovanje u cjeloivotnom uenju kao stratekim ciljevima Programa obrazovanja i
osposobljavanja za 2020. Nova hrvatska Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije za razdoblje
2014. - 2020. (SOZT) posebno naglaava ove probleme, slijedei preporuke Europske komisije o
uvoenju kljunih kompetencija u razvoj i provedbu kurikuluma. Nacionalni okvirni kurikulum (NOK)
definira podruja i ope rezultate obrazovanja - humanistike znanosti i umjetnost, zdravlje, sigurnost i
okoli, uenje kako uiti, poduzetnitvo i aktivno graanstvo.
to se tie IKT-a u okviru obrazovanja, vano je shvatiti da se razina koritenja kao i razina IKT
opreme u hrvatskim kolama znatno razlikuju, u prosjeku nema dovoljno IKT opreme te je zastarjela, a
uestalost njezina koritenja i kvalifikacije profesora koje se odnose na IKT ispod su prosjeka
Europske unije (Tesla u koli, 2008.; IKTEdu, 2011.; Istraivanje kola: IKT u obrazovanju - Studija
sastavljena za Europsku komisiju, 2013.). Zbog toga je od presudne vanosti paljivo koordinirati
ulaganja u IKT opremu s ulaganjima u profesionalni razvoj profesora i e-sadraj OPULJP-a kako bi se
osigurali optimalni uinci u obliku povienog stupnja digitalne zrelosti zahvaenih kola i kolskog
sustava u Hrvatskoj kao cjelini. Podaci o obrazovanju ukazuju na to da se broj uenika upisanih u
osnovnu kolu te oekivani broj uenika srednjih kola znaajno smanjuje.
Iako se, u manjim razmjerima, opremanje provodilo i u pretpristupnom razdoblju, uglavnom u kolama
za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) i ustanovama za obrazovanje odraslih, kole na
pred-tercijarnoj razini jo uvijek nisu opremljene najnovijom tehnologijom te didaktikom i ostalom
specijaliziranom opremom potrebnom za pruanje visokokvalitetnog, relevantnog, suvremenog i
atraktivnog obrazovanja i osposobljavanja. Stoga su neophodna daljnja ulaganja u obrazovnu
infrastrukturu. 70,7% redovnih uenika srednjih kola (ISCED 3 i 4) u 2011. bilo je upisano u neki od
programa SOO-a. Konkretno, 43% bilo ih je upisano u 4-godinje programe SOO-a (zasnovane na
jednakom udjelu opih i strunih kompetencija, vie teoretskih i zasnovanih na nastavi u koli, koji
uenicima omoguuju napredovanje do visokokolskog obrazovanja), a 26% ih je bilo upisano u 3godinje programe (zasnovane vie na strunim i praktinim kompetencijama koje se u veini
programa SOO-a usvajaju kroz programe naukovanja). Stoga je vei dio SOO-a u Hrvatskoj usmjeren
na osiguravanje ukljuivanja u trite rada i omoguavanje pristupa visokokolskom obrazovanju.
Najvei udjel nezaposlenih ine osobe sa srednjokolskom razinom obrazovanja, njih oko 62 %.
Provedba tih projekata pokazala je da je gotovo 60 % ukupnih ulaganja u podruju uvoenja novih i
inovativnih sadraja u strukovne kole uloeno u strukovne programe u sljedeim sektorima: Stavovi
poslodavaca, pribavljeni putem analize provedene u sklopu jednog od provedenih IPA projekata
(Jaanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma)
otkrivaju da je samo 1/3 poslodavaca ukljuenih u istraivanje zadovoljna razinom kompetencija
mladih te da je glavni problem manjak praktinih znanja potrebnih za odreene poslove.
Provedba tih projekata pokazala je da je gotovo 60 % ukupnih ulaganja u podruju uvoenja novih i
inovativnih sadraja u strukovne kole uloeno u strukovne programe u sljedeim sektorima:
poljoprivreda, strojarstvo, turizam i ugostiteljstvo, elektrotehnika i informacijska tehnologija te
zdravstvena zatita. Imajui u vidu da je jedan od kriterija usklaivanje s lokalno-regionalnim
razvojem, ovi sektori su prepoznati kao napredni u kontekstu doprinosa daljnjem razvoju odreene
regije. Ovi su sektori takoer identificirani Strategijom pametne specijalizacije. Stoga e se ulaganja
17
fokusirati na sektore srednjeg strukovnog obrazovanja koji uenike pripremaju za navedene segmente
trita rada, putem uspostave mree dostatno opremljenih srednjih strukovnih kola te visokom
razinom strunosti nastavnika u srednjim strukovnim kolama/mentorima. Ova e mrea omoguiti
daljnji razvoj i usklaivanje obrazovnog sustava s tritem rada na regionalnoj razini. Uspostava mrea
jedna je od mjera predvienih i novom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Vezano uz tercijarno obrazovanje, budui da ivotni trokovi predstavljaju najveu stavku u ukupnim
trokovima studiranja, nedovoljan broj studentskih domova prepreka je pristupu visokom obrazovanju
(VO). Godinji ivotni trokovi studenata koji ive u privatnom smjetaju 80 % su vei od trokova
studenata koji ive u studentskim domovima. Postotak stanovnitva u dobi od 30 do 34 godine s
tercijarnom razinom obrazovanja iznosi 23,7 % (2012.), to je ispod prosjeka Europske unije gdje je taj
prosjek 35,8 % (2012.). Nacionalni cilj strategije EU 2020. vezan uz postotak stanovnitva u dobi od
30 do 34 godine s tercijarnim obrazovanjem je 35 %. Stoga je potrebno poduzeti mjere vezane uz
poboljanje pristupa visokom obrazovanju i poveanje broja studenata koji zavre upisani fakultet. U
akademskoj godini 2010/11, 520 uenika gimnazija i 3.604 uenika 4-godinjih strukovnih kola
uspjeno je poloilo ispite dravne mature i ispunilo kriterije za upis na instituciju visokog
obrazovanja, no nisu se i upisali. Postojei kapaciteti studentskog smjetaja u Hrvatskoj iznose 10 536
kreveta.
U akademskoj godini 2013/14, 4.625 studenata koji su podnijeli zahtjev za studentski smjetaj i
ispunili kriterije, nisu ga mogli koristiti zbog nedovoljnih kapaciteta. Studentski smjetajni kapacitet
trebao bi biti barem 10 % ukupnog broja studentske populacije. 17 % studenata u Europskoj uniji ivi
u studentskim domovima, a u Hrvatskoj samo 6,69 %. Nekoliko studija ukazuje da samo 59 % svih
studenata upisanih na institucije visokog obrazovanja u Hrvatskoj uspjeno zavri svoj studij, dok 41
% studenata prekine studij, uglavnom u ranim fazama studiranja. Preliminarna analiza pokazuje da je
jedan od temeljnih razloga za prekid studija nedostatak sredstava za studiranje.
Tehnika pomo
Postojea razina koritenja instrumenata pretpristupne pomoi i strukturalnih i kohezijskih fondova u
Hrvatskoj mogla bi se poveati jaanjem administrativnih sposobnosti. Treba osigurati kapacitete u
smislu specijalizirane nadlene uprave, ukljuujui odgovarajua kadrovska sredstva na dravnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini, kako bi se poveala uinkovitost onih uprava koje su izravno ukljuene u
provedbu i koritenje ESI fondova.
Odgovarajua i uinkovita provedba programa sufinanciranih iz ESI fondova u Hrvatskoj zahtijeva
golemi administrativni napor u sadanjem i buduem razdoblju. Ministarstva i druga ukljuena tijela
javne vlasti moraju biti potpuno spremna na izazove uinkovitog ostvarivanja ciljeva OPKK-a i
pravovremenog koritenja fondova. Kljuni imbenik uspjeha je dobro funkcionirajui sustav
upravljanja, nadzora i ocjenjivanja. Zapoljavanje dovoljnog broja osoblja, kao i koritenje
administrativnih i tehnikih kapaciteta, temeljni su preduvjet stvarnog funkcioniranja sustava
upravljanja i nadzora.
Upravljako tijelo OPKK-a treba imati potpune ovlasti za osiguranje snane koordinacije i voenja
posrednikih tijela, omoguavanje koncentracije i sinergije i unapreenje koordinacije i strateke
prirode programa te njihove uinkovite provedbe. Vlasnitvo nad sektorima politika treba biti snano
uklopljeno u relevantna resorna ministarstva, zajedno s izgradnjom kapaciteta za kreiranje i provoenje
politika.
Postojee slabosti u hrvatskoj javnoj upravi, radi osiguranja odgovarajue razine provedbe operativnih
programa, bit e podrane kroz prioritetnu os tehnike pomoi. Rizik od nedovoljnih kapaciteta vei je
u okviru sustava strukturnih fondova nego to je bio u instrumentima pretpristupne pomoi, s obzirom
na manjak i fluktuaciju osoblja, potrebu prilagodbe novim upravljakim postupcima u sklopu sustava
podijeljenog upravljanja, ukljuujui nova pravila nabave, iri tematski opseg projekata i oekivanu
veu koliinu posla vezanog uz poveanje sredstava.
18
Iskustvo s instrumentima pretpristupne pomoi pokazalo je odreene slabosti u administrativnim i

tehnikim kapacitetima unutar nadlene uprave. Daljnji napori su neophodni za uinkovitu provedbu
planova za poveanje administrativne sposobnosti za provedbu budue kohezijske politike, bolji
strateki pristup u razvoju projekata i zreliju bazu projekata. Uinkovita provedba zakonodavstva o
javnoj nabavi kljuna je, kako na dravnoj, tako i na lokalnoj razini. Takoer se treba pozabaviti
rjeavanjem rizika od nepravilnosti, prijevara i korupcije.
Administrativni trokovi i optereenje sustava upravljanja i nadzora, kao i korisnika, smanjit e se
primjenom rjeenja e-kohezije. Zahtjevi EU-a vezani uz nadzor usmjeren na rezultate i izvjeivanje
zahtijeva uvoenje adekvatnih nadzornih vjetina u upravljakom tijelu i ostalim tijelima u sustavu
upravljanja i nadzora. Potrebno je ojaati kulturu evaluacije u buduem razdoblju.
Meu svim pitanjima predstavljenima ranije u tekstu, treba koristiti dodjelu tehnike pomoi EFRR-a
OPKK-u kako bi se pruila potpora kapacitetima korisnika projekta u smislu informiranja i
savjetovanja o financiranju iz EU-a, ali i u smislu pripreme, natjeajnih postupaka i provedbe
projekata.
1.1.2 Opravdavanje za izbor tematskih ciljeva i pripadajuih investicijskih prioriteta vezanih uz

sporazum o partnerstvu, na temelju utvrivanja regionalnih i, prema potrebi, nacionalnih
potreba, ukljuujui potrebu rjeavanja izazova u relevantnim i za zemlju specifinim
preporukama usvojenim u skladu s lankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantnim
preporukama Vijea, usvojenim u skladu s lankom 148. stavkom 4. UFEU-a, uzimajui u obzir
ex-ante evaluaciju.
19
Tablica 1: Opravdavanje za odabir tematskih ciljeva i investicijskih prioriteta

Odabrani tematski cilj
Odabrani investicijski prioritet
01 - Jaanje
istraivanja,
tehnolokog razvoja i
inovacija
1a - Poboljanje infrastrukture i
kapaciteta za istraivanje i inovacije
s ciljem razvijanja uspjenosti
istraivanja i inovacija te
promoviranje centara za
kompetencije, posebno onih od
europskog interesa
01 - Jaanje
istraivanja,
tehnolokog razvoja i
inovacija
1b - Promicanje poslovnih ulaganja

u inovacijama i istraivanjima te
razvoj veza i sinergija izmeu
poduzea, IR centara i visokog
obrazovanja, posebno razvoja
proizvoda i usluga,tehnoloko
povezivanje, socijalna inovacija,
ekoloka inovacija, usluge javnog
servisa, zahtjevi za poticajima,
umreavanje, klasteri i otvorena
inovacija kroz pametnu
specijalizaciju, tehnoloko jaanje i
primijenjeno istraivanje, pilot
linije, pred proizvodna provjera
valjanosti, napredne proizvodne
mogunosti i poetne proizvodnje,
posebno u Kljunim tehnologijama
koje potiu razvoj i inovacije i
irenje tehnologija za opu namjenu
02 - Poboljanje
dostupnosti, koritenja i
kvalitete informacijskih
i komunikacijskih
tehnologija
2a - Daljnji razvoj irokopojasnog

pristupa i iskorak prema mreama
velikih brzina i podrka prihvaanju
novih tehnologija i mrea za
digitalno gospodarstvo
Opravdavanje odabira
Radi doprinosa glavnom cilju strategije Europa
2020. te ostvarenja poveanja ukupnih domaih
izdataka za istraivanje i razvoj na 1,4% BDP-a
do 2020., to je utvreno kao cilj u Sporazumu o
partnerstvu , potrebno je ulagati u infrastrukturu
za istraivanje i razvoj, kapacitete za provedbu
istraivanja na visokim uilitima/znanstvenim
organizacijama te u znanstvenu izvrsnost.
Procjena potreba i potencijala u Sporazumu o
partnerstvu pokazuje da je glavna prepreka
poveanju privatnih izdataka u istraivanje i
razvoj niska razina inovacijskih kapaciteta
poduzea i potencijala za istraivanje i razvoj,
ogranien interes za suradnju industrije i
institucija za istraivanje i razvoj i nedovoljni
institucionalni sustav potpore za poticanje
inovacija.
Prijedlog Komisije za pripremu i prioritete
programskih dokumenata stavlja naglasak na
stvaranje uvjeta za poveanje privatnih izdataka
za istraivanje i razvoj putem jaanja kapaciteta
za istraivanje, razvoj i inovacije poduzea,
pospjeivanje suradnje s institucijama za
istraivanje i razvoj te kreiranje institucionalnog
sustava podrke aktivnostima istraivanja,
razvoja i inovacija u poslovnom sektoru. Prema
specifinim
preporukama
Nacionalnog
programa reformi (NPR) za 2014. i Programa
konvergencije udjel vladinog sufinanciranja u
poslovnim izdacima za istraivanje i razvoj
iznosio je gotovo nula u 2012. Koritenje ESIFa za istraivanje i razvoj prepoznato je kao
stvaran potencijal za poveanje ulaganja u
kapacitet istraivanja i razvoja i inovacija u
narednim godinama. Investicijski prioritet IP 1b
pridonijet e ostvarenju stupa I., tema I. i II.
EUSAIR-a kao i prioriteta III., prioritetne osi
PO 07 EUSDR-a.
Glavni rezultati koje se eli postii, kako je
prikazano u Sporazumu o partnerstvu i
odraavajui specifine izazove, su unapreenje
irokopojasne komunikacijske infrastrukture
mrea sljedee generacije (NGN) i pristupa
nedovoljno povezanim podrujima.
Europa 2020. istie vanost koritenja
irokopojasnog pristupa u svrhu promicanja
socijalne ukljuenosti i konkurentnosti u EU.
Jedan od glavnih prioriteta koji promie
Digitalna agenda za Europu je smanjenje
digitalnog jaza. Kako je navedeno u Prijedlogu
Europske komisije za pripremu i prioritete
programskih dokumenata, Hrvatska zaostaje za
prosjekom Europske unije s obzirom na razinu
20
irokopojasnog
pristupa,
a
hrvatsko
gospodarstvo imalo bi korist od poboljanog
pristupa mreama sljedee generacije. Ovaj e
investicijski prioritet doprinijeti ostvarivanju
prioriteta III., prioritetne osi PO 07 EUSDR-a.
Ekonomski program Republike Hrvatske za
2013. ukljuuje mjere razvoja irokopojasne
pristupne
infrastrukture
radi
osiguranja
uinkovite
konkurencije,
dostupnosti
irokopojasnih usluga i poveanje potranje za
irokopojasnim
uslugama
i
koritenjem
irokopojasnog pristupa kod graana i
gospodarskih subjekata.
Ovaj e investicijski prioritet doprinijeti
ostvarenju stupa I., teme I. i stupa IV, tema 9. i
10. EUSAIR-a kao i prioriteta III., prioritetne
osi PO 07 EUSDR-a.
2c - Jaanje aplikacija informacijskih i Strategija Europa 2020. istie uvoenje i
02 - Poboljanje
dostupnosti, koritenja i komunikacijskih tehnologija za ekoritenje suvremenih dostupnih internetskih
kvalitete informacijskih upravu, e-uenje, e-ukljuenost, eusluga ( npr. e-uprava, e-zdravlje, pametni dom,
kulturu i e-zdravlje
i komunikacijskih
digitalne vjetine, sigurnost itd.). Prijedlog
tehnologija
programskih dokumenata navodi razvoj
aplikacija IKT-a i e-uprave (ukljuujui usluge
e-zdravlja) kao odgovor na gospodarske i
drutvene izazove, kao i unapreenje inovacija,
modernizaciju dravne uprave i pristup
uslugama za graane i poduzea. Hrvatski
Sporazum o partnerstvu potvruje da je razina
ponude i koritenja javnih e-usluga relativno
niska. Javne e-usluge u Hrvatskoj u veoj su
mjeri ponuene tvrtkama nego graanima.
Istovremeno, koritenje informacijskih i
komunikacijskih tehnologija kljuni su element
za bolju provedbu ciljeva Strategije. Nacionalni
program reformi za 2014. navodi potrebu za
uvoenjem
informacijsko-komunikacijskih
aplikacija kao alata za ostvarenje politike i
isporuku usluga u svim podrujima reforme.
03 - Poboljanje
3a - Promicanje poduzetnitva,
U sklopu detaljnog preispitivanja Europske
konkurentnosti malih i posebno olakavajui ekonomsko komisije, Makroekonomske neravnotee srednjih poduzea,
iskoritavanje novih ideja i poticanje Hrvatska 2014., istie se da Europska Komisija i
poljoprivrednog sektora stvaranja novih poduzea,
EIB takoer predlau inicijativu za poticanje
(za EPFRR) i sektora za ukljuujui putem poslovnih
kreditiranja MSP-ova te stoga prepoznaju
ribarstvo i akvakulturu inkubatora
potrebu za takvim intervencijama.
(za EFPR)
Podrka konkurentnosti meu poduzeima
navedena je kao prioritet financiranja u
Prijedlogu Europske komisije za pripremu i
prioritete programskih dokumenata, kao i
pristup financiranju za MSP-ove i daljnji razvoj
usluga poslovne podrke s veom dodanom
vrijednou. Poduzea bi trebala biti podrana
tijekom svog ivotnog ciklusa, s ciljem
poveanja
proizvodnosti
i
sveukupne
konkurentnosti.
21
03 - Poboljanje
3d - Podupiranje kapaciteta MSPkonkurentnosti malih i ova za rast na regionalnim,
srednjih poduzea,
nacionalnim i meunarodnim
poljoprivrednog sektora tritima i inovacijske procese
(za EPFRR) i sektora za
ribarstvo i akvakulturu
(za EFPR)
04 - Podravanje
prelaska na
niskougljino
gospodarstvo u svim
sektorima
04 - Podravanje
prelaska na
niskougljino
ostvarenju stupa IV., tema 9. i 10. EUSAIR-a
kao i prioriteta III., prioritetne osi PO 08
EUSDR-a.
Podravanje modernizacije i konkurentnosti
poduzea prioritet je financiranja u Prijedlogu
programskih dokumenata. U okviru Strategije
Europa 2020. i vodee inicijative pod nazivom
Industrijska politika za doba globalizacije, istie
se vanost stvaranja ekosustava koji dovodi do
inovacija. Hrvatska Strategija razvoja MSP-ova
za razdoblje poduzetnitva u Republici
Hrvatskoj 2013. - 2020. usklauje nacionalne
strateke ciljeve s relevantnim dokumentima
Unije, a ulaganja sukladna hrvatskoj Strategiji
pametne specijalizacije (S3) usmjeravaju se u
sektore s najviim potencijalom rasta.
ostvarenju stupa IV., tema 9. i 10. EUSAIR-a
kao i prioriteta III., prioritetne osi PO 08
EUSDR-a.
4b - Promicanje energetske
uinkovitosti i koritenja
obnovljivih izvora energije u
poduzeima
Potrebno je postii ciljeve EU-a i nacionalne

ciljeve utvrene u Strategiji Europa 2020. i
hrvatskoj Strategiji energetskog razvoja, koji se
odnose na postizanje 20-postotnog udjela
obnovljivih izvora energije u bruto konanoj
potronji energije i 20-postotnog smanjenja
primarne potronje energije (i 20-postotnog
smanjenja emisije staklenikih plinova). Ovaj e
prioriteta I., prioritetne osi PO 02 EUSDR-a.
Budui da se utroak energije u gospodarskim
aktivnostima uvelike odnosio na energiju na
bazi ugljika, a bio je intenzivan i u
industrijskom i u uslunom sektoru, to ima
negativne uinke na energetske/klimatske
politike i ciljeve, ali i smanjenje konkurentnosti
poduzea, potrebno je osigurati da poduzea
pridonose postignuu ciljeva koji se odnose na
obnovljive izvore energije (primarno njihovog
20-postotnog udjela u hlaenju/grijanju) i
energetsku uinkovitost (19% u uslugama), u
svrhu usklaivanja s ciljevima Strategije Europa
2020., ime e se takoer smanjiti njihovi
trokovi i posljedino poveati konkurentnost. I
Prijedlog Europske komisije i Partnerski
sporazum propisuju promicanje energetske
uinkovitosti i koritenje obnovljive energije u
gospodarskom sektoru kao prioriteta koje treba
podrati sredstvima iz ESI fondova. Ovaj e
prioriteta II., prioritetne osi PO 05 EUSDR-a.
4c - Podupiranje energetske
Budui da su zgrade najvei potroa energije,
uinkovitosti, pametnog upravljanja ovaj investicijski prioritet najvie e doprinijeti
energijom i koritenje obnovljivih cilju Strategije Europa 2020. i hrvatske
22

gospodarstvo u svim
sektorima
izvora energije u javnoj

infrastrukturi, ukljuujui javne
zgrade te u stambenom sektoru
Strategije energetskog razvoja, koji se odnosi na

20-postotno poveanje energetske uinkovitosti
do 2020., s obzirom na to da je ustanovljeno da
e se najvea uteda (34%) ostvariti u
stambenom sektoru (ukljuujui stambene
zgrade). Takoer e se ostvariti cilj poveavanja
udjela obnovljivih izvora energije u potronji
energije, s posebnim naglaskom na pruanje
neovisnih rjeenja za opskrbu energijom, ime
e se doprinijeti ostvarivanju nacionalnih ciljeva
koji se odnose na proizvodnju elektrine
energije, a posebno na proizvodnju energije za
hlaenje/grijanje, ali i sigurnosti opskrbe, to je
jedan od glavnih ciljeva na razini EU-a i
Hrvatske. Na slian nain, ulaganja u
odgovarajua poboljanja javne energetske
infrastrukture (sustav centraliziranog grijanja i
javna rasvjeta) doprinijet e efikasnijem
koritenju izvora energije i smanjenju emisije
staklenikih plinova. Ovaj e investicijski
prioritet doprinijeti ostvarivanju prioriteta II.,
prioritetne osi PO 05 EUSDR-a.
04 - Podravanje
4d - Razvoj i provedba pametnih
Postojei razvodni sustav na niskom i srednjem
prelaska na
sustava distribucije koji djeluju pri stupnju napona uvelike je zastario te ga
niskougljino
niskim i srednjim razinama napona karakterizira nedostatna primjena novih
gospodarstvo u svim
tehnologija (ukljuujui i vrlo ogranienu
sektorima
pokrivenost naprednim/pametnim mreama).
Stoga bi poboljanja u sklopu sustava trebala
doprinijeti poveanju razine sigurnosti opskrbe
(to je jedan od tri glavna prioriteta hrvatske
Strategije energetskog razvoja i Ekonomskog
programa), no i efikasnijem upravljanju
(energetskim) resursima i time smanjenju
trokova i emisije staklenikih plinova, ime e
se doprinijeti ostvarenju ciljeva odreenih u
sklopu glavne inicijative Energetski uinkovita
Europa. Posebno, poboljanje mree e
omoguiti uvoenje dodatne proizvodnje
energije iz obnovljivih izvora te poboljanje
efikasnosti energetskog sustava uinkovitijom
distribucijom i koritenjem energije, ime e se
doprinijeti ciljevima Strategije Europa 2020.
koji se odnose na sektor energetike. Ti ciljevi su
potpuno usklaeni s Prijedlogom Europske
komisije za pripremu i prioritete programskih
dokumenata, koji propisuje, izmeu ostalog,
ulaganje u pristup mrei kao prioritet.
05 - Promicanje
5a - Podupiranje ulaganja za
Zbog osjetljivosti njezinoga prirodnog i
prilagodbe na klimatske prilagodbu klimatskim promjenama, gospodarskog sustava, Hrvatska mora poduzeti
promjene, prevencije i ukljuujui pristupe temeljene na
aktivne mjere u smislu prilagodbe klimatskim
upravljanja rizicima
ekosustavu
promjenama, to je jedna od mjera utvrenih
unutar
glavne
(flagship)
inicijative
Uinkovitost Resursa strategije Europa 2020.
Ovo je takoer u skladu s Prijedlogom Europske
komisije za pripremu i prioritete programskih
dokumenta koji propisuje, s jedne strane,
23
05 - Promicanje
prilagodbe na klimatske
promjene, prevencije i
upravljanja rizicima
06 - Ouvanje i zatita
okolia i promocija
uinkovitosti resursa
06 - Ouvanje i zatita
okolia i promocija
potporu pripremi i provedbi mjera prilagodbe i,

s druge strane, podizanje svijesti i aktivnosti
izgradnje kapaciteta kao prioriteta koji e biti
podrani ESI fondovima. Stoga, Hrvatska se za
poetak treba fokusirati na jaanje kapaciteta za
mjere prilagodbe klimatskim promjenama,
daljnje istraivanje i razumijevanje posljedica
klimatskih promjena i, slijedom toga, na
provedbu ulaganja koja se odnose na najhitnije
potrebe prilagodbe. Ovaj e investicijski
prioritet doprinijeti ostvarenju stupa III.,
teme 7., stupa IV, teme 9. i 10. EUSAIR-a kao i
prioriteta I., prioritetne osi PO 03 i prioriteta II.,
prioritetne osi PO 06 EUSDR-a.
5b - Promicanje ulaganja za
Strategija Europa 2020. propisuje potrebu za
rjeavanje specifinih rizika,
poveanjem otpornosti gospodarstava na
osiguravanje otpornosti na
klimatske rizike i kapaciteta za smanjenje rizika
katastrofe i razvoj sustava
od katastrofa. Relevantne sektorske strategije
upravljanja u sluaju katastrofa
(nacionalni Plan zatite i spaavanja, Strategija
gospodarenja vodama, Prethodna procjena rizika
od poplava) odreuju mjere i ciljeve koji su u
skladu s prethodno spomenutim ciljem na razini
EU-a. Ti ciljevi su potpuno usklaeni s
Prijedlogom Europske komisije, koji propisuje
upravljanje sustavom navodnjavanja, suama,
poarima i vodama (poplavama) te drugim
utvrenim glavnim rizicima kao prioritetima
koje treba podrati sredstvima iz ESI fondova,
ukljuujui
i
borbu
protiv
obalnog
poplavljivanja.
ostvarenju stupa III., teme 7., stupa IV, teme 9. i
10. EUSAIR-a kao i prioriteta I., prioritetne osi
PO 03 i prioriteta II., prioritetne osi PO 06
EUSDR-a.
6c - Ouvanje, zatita, promicanje i Promicanje odrivog razvoja, tj. gospodarski
razvoj prirodne i kulturne batine
rast vezan uz efikasniju uporabu resursa jasan je
prioritet strategije Europa 2020. Na nacionalnoj
razini, Ekonomski program postavlja prioritet u
smislu razvoja poduzetnitva u kulturi i
kreativnim industrijama, kao i u smislu ulaganja
u ouvanje kulturne batine s obzirom na njezin
znaajan utjecaj na razvoj turistikih aktivnosti,
poduzetnitva openito i otvaranja novih radnih
mjesta. Na slian nain Prijedlog Komisije istie
potrebu za unapreenjem zatite, valorizacije i
upravljanja (prirodnom) kulturnom batinom,
uzimajui u obzir njezin turistiki/poduzetniki
potencijal.
ostvarivanju prioriteta II., prioritetne osi PO 06
EUSDR-a.
6e - Aktivnosti kojima se poboljava Odrivi gradski razvoj i gradska obnova
urbani okoli, revitalizacija gradova, utvreni su kao mjere reforme unutar
obnova i dekontaminacija
Ekonomskog programa Republike Hrvatske.
nekadanjeg industrijskog zemljita Mjere su, izmeu ostalog, povezane s
24
(ukljuujui prenamijenjena
podruja), smanjenje zagaenja
zraka i promicanje mjera za
smanjenje buke
djelotvornijim upravljanjem resursima (fiziki

prostor), ponovnim koritenjem naputenih
gradskih lokacija te poboljanjem ekolokih
uvjeta u urbanim podrujima, prije svega
kvalitete okolnog zraka.
ostvarivanju stupa III., teme 7. EUSAIR-a.
06 - Ouvanje i zatita 6i - Ulaganje u sektor otpada kako Ugovorom o pristupanju utvrena su prijelazna
okolia i promocija
bi se ispunili zahtjevi pravne
razdoblja za sukladnost s europskim direktivama
steevine Unije u podruju okolia i o otpadu (Odlaganje otpada) u smislu postupnog
zadovoljile potrebe koje su utvrdile smanjenja papirnatog, staklenog, metalnog,
drave lanice za ulaganjem koje
plastinog, graevnog i biorazgradivog otpada
nadilazi te zahtjeve
na odlagalitima do 2020. te postupnog
smanjenja otpada odloenog na postojeim
nesukladnim odlagalitima do 2018. Ekonomski
program propisuje potrebu za znaajnim
poveanjem postojeeg sustava gospodarenja
otpadom. Prijedlog Europske komisije za
pripremu i prioritete programskih dokumenata
takoer istie potrebu za usklaenou s
direktivama, uz pripremu Plana gospodarenja
otpadom i Programa oporabe otpada kao
najviih prioriteta koji e biti podrani ESI
fondovima.
Ugovorom o pristupanju utvrena su prijelazna
razdoblja za usklaivanje s direktivama EU-a o
vodama u smislu postizanja ciljeva koji se
odnose na kvalitetu pitke vode do kraja 2018. i
primjerene odvodnje i proiavanja otpadnih
voda u aglomeracijama s populacijskim
ekvivalentom (p.e.) viim od 2 000 do kraja
2023.
06 - Ouvanje i zatita 6ii - Ulaganje u sektor vodnoga
Provedba mjera u sektoru voda podrava i cilj
okolia i promocija
gospodarstva kako bi se ispunili
Okvirne direktive o vodama koja sadrava
zahtjevi pravne steevine Unije u
kljuni element planova za upravljanje rijenim
podruju okolia i zadovoljile
slivovima (RMBP) za dunavski i jadranski
potrebe koje su utvrdile drave
rijeni sliv zajedno s programima mjera koje je
lanice za ulaganjem koje nadilazi te potrebno provesti na razini slivova u cilju
zahtjeve
postizanja/odravanja dobrog stanja voda. Pored
toga, Prijedlog Komisije i Partnerski sporazum
propisuju integriranu politiku upravljanja
vodama kao najvie prioritete ESI fondova, dok
je odrivo upravljanje vodama postavljeno kao
jedna od mjera reforme u Ekonomskom
programu. Ovaj e investicijski prioritet
doprinijeti ostvarenju stupa III., teme 7.
EUSAIR-a kao i prioriteta II., prioritetne osi
PO 04 EUSDR-a.
Naposljetku, u okviru stajalita Europske
komisije (en. position paper) prioritetima koji e
biti podrani ESI fondovima utvruju se mjere
koje se odnose na uspostavu i upravljanje
podrujima Natura 2000, obnovu i ouvanje
stanita, kao i kontaminaciju kopnenim minama.
06 - Ouvanje i zatita 6iii - Zatita i obnova
Europa 2020. utvruje potrebu za postizanjem
okolia i promocija
bioraznolikosti i tla te promicanje ciljeva bioraznolikosti, koja je obuhvaena
25

usluga ekosustava, ukljuujui

Natura 2000 mreu i zelenu
infrastrukturu
Strategijom o bioraznolikosti EU 2020. i koja je

sveukupno vezana uz preokretanje trenda
gubitka bioraznolikosti i ubrzavanje prijelaza na
resursno uinkovito gospodarstvo. Nadalje,
definirani prioriteti potjeu od obveze Hrvatske
(kao nove drave lanice EU-a) o usuglaavanju
sa zakonskim zahtjevima za ouvanje
bioraznolikosti (Direktive o pticama i Direktive
o stanitima) koji su povezani s odreivanjem i
odgovarajuim upravljanjem Natura 2000
podrujima. Navedeni prioriteti nalaze se u
Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zatite
bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske kao i u Ekonomskom programu. Ovaj
e investicijski prioritet doprinijeti ostvarenju
stupa III., tema 7. i 8. EUSAIR-a kao i
prioriteta II., prioritetne osi PO 06 EUSDR-a.
Cestovna mrea TEN-T uglavnom je razvijena,
no sadrava podruja uskih grla na tokama
spajanja s regionalnim centrima.
07 - Promicanje
7a - Podupiranje multimodalnog
Integrirane smjernice
odrivog transporta i
jedinstvenog europskog prometnog potiu drave lanice na razvoj nune fizike
eliminacije uskih grla u prostora ulaganjem u TEN-T
infrastrukture
kako
bi
se
poboljala
kljunim mrenim
poduzetnika i potroaka okolina. Zelena
infrastrukturama
knjiga o teritorijalnoj koheziji prepoznaje ulogu
prometne politike u poboljanju teritorijalne
kohezije kroz poboljanje veza prema i unutar
slabije razvijenih regija te kroz osiguravanje da
gradska i ruralna podruja imaju korist od
prometne mree. Prijedlog Europske komisije za
podrava ulaganje u stvaranje integriranog
prometnog sustava kroz gradnju cestovnih veza
prema TEN-ovima kako bi se osigurala
regionalna povezanost s glavnom mreom i
intermodalnim vorovima i poboljala sigurnost
na cestama. U okviru stajalita Komisije
utvreno je da bi u cestovnom sektoru naglasak
trebalo staviti na poboljanje regionalne
dostupnosti unapreenjem cestovne sigurnosti.
07 - Promicanje
7b - Poboljavanje regionalne
Broj smrtno stradalih i dalje znatno premauje
mobilnosti povezivanjem
prosjek Europske unije. Glavni cilj Nacionalnog
eliminacije uskih grla u sekundarnih i tercijarnih vorita s programa sigurnosti cestovnog prometa jest do
kljunim mrenim
infrastrukturom TEN-T-a,
2020. smanjiti broj smrtno stradalih osoba za
infrastrukturama
ukljuujui multimodalna vorita 50 % u usporedbi s 2010. Ovaj je program
usklaen s etvrtim Akcijskim programom
Europske unije za sigurnost cestovnog prometa
za razdoblje od 2011. do 2020. godine. Ovaj je
program usklaen s etvrtim Akcijskim
programom Europske unije za sigurnost
cestovnog prometa za razdoblje od 2011. do
2020. godine.
ostvarivanju prioriteta I., prioritetne osi PO 01
EUSDR-a.
07 - Promicanje
7i - Podupiranje multimodalnog
Politika TEN-T EU-a promie rjeenja o
26
jedinstvenog europskog prometnog
eliminacije uskih grla u prostora ulaganjem u TEN-T
kljunim mrenim
infrastrukturama
odrivom prometu koja usmjeravaju proces

prema postignuu ciljeva dugorone prometne
politike Europske unije (ispunjavanjem buduih
potreba mobilnosti, istovremeno osiguravajui
resursnu uinkovitost i smanjujui emisije
ugljika).
Prijedlog Europske komisije za pripremu i
prioritete programskih dokumenata istie
potrebu za uklanjanjem uskih grla i
dovravanjem prometnih veza koje nedostaju.
Razvoj intermodalnog prometnog sustava koji
dobro funkcionira, ukljuujui vezu unutarnjih
plovnih putova i luka s pomorskim lukama i
zranih luka s drugim prometnim nainima te
uklanjanje uskih grla u unutarnjim plovnim
putovima izazovi su specifini za pojedinu
zemlju koji bi trebali biti obuhvaeni ulaganjima
iz ESI fondova. U nacrtu prometne strategije
Hrvatske utvrena je uloga koju bi mogli
preuzeti trenutano nedovoljno koriteni
unutarnji plovni putovi u kretanju teretnog
prometa kroz Hrvatsku i Europu, kao i u
poboljanju povezanosti unutar Jedinstvenog
europskog prometnog podruja.
Potrebno je razviti sustave urbane mobilnosti u
velikim gradovima na temelju urbanistikih
razvojnih planova koji objedinjuju sve oblike
prijevoza, s odrivim i istim rjeenjima kao
prioritetima.
07 - Promicanje
7ii - Razvoj i unapreenje prometnih Bijela knjiga o prometu utvrdila je da potpora
sustava prihvatljivih za okoli
kohezijske politike treba biti usredotoena na
eliminacije uskih grla u (ukljuujui one s niskom razinom odrive oblike prometa sa 60-postotnim
kljunim mrenim
buke), i prometni sustavi sa niskim smanjenjem staklenikih plinova koje je
infrastrukturama
emisijama CO2, ukljuujui
potrebno ostvariti u prometnom sektoru do
unutarnje plovne putove i pomorski 2050. Ekonomski program Republike Hrvatske
prijevoz, luke, multimodalne veze i za
2013.
propisuje
razvoj
prometne
aerodromsku infrastrukturu, radi
infrastrukture kao prioriteta s ciljem ublaavanja
promicanja odrive regionalne i
utjecaja na gospodarski rast. Podruje
lokalne mobilnosti
Dubrovnika i otoka trpe posljedice razlika u
prometnoj potranji izmeu kraja i vrhunca
sezone. Sa sadanjom infrastrukturom, veze ne
mogu u dovoljnoj mjeri podnijeti maksimalne
tokove i osigurati odgovarajui pristup
uslugama. U Prijedlogu Europske komisije za
napomenuto je da prometni pravci u sklopu
hrvatskih aglomeracija ne omoguavaju
dovoljnu mobilnost. Ovaj e investicijski
prioritet doprinijeti ostvarivanju stupa II.,
teme 5. EUSAIR-a.
Ovom je prioritetnim osi s jedne strane
obuhvaen sustav upravljanja u kriznim
situacijama, a s druge strane bavi se rjeavanjem
pitanja odreenih prioritetnih rizika.
07 - Promicanje
7iii - Razvoj i obnova
Prijedlog Europske komisije za pripremu i
sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i prioritete programskih dokumenata preporuuje
27
eliminacije uskih grla u interoperabilnih eljeznikih sustava da kod razvoja uravnoteene prometne mree u
kljunim mrenim
te promicanje mjera za smanjenje Hrvatskoj prioritet treba imati eljezniki sektor.
infrastrukturama
buke
Posebni utvreni izazovi ukljuuju olakavanje
prelaska s cestovnog teretnog prometa na
eljezniki,
modernizaciju
postojeih
eljeznikih
koridora
i
osiguravanje
interoperabilnosti te razvoj intermodalnog
prometnog sustava koji dobro funkcionira,
ulaganjem u intermodalne i interoperabilne
koridore i vorove, posebno u eljeznikom
sektoru. Ovo je u skladu s Bijelom knjigom o
prometu iji je kljuni cilj izmjena modaliteta s
cestovnog na eljezniki teretni promet.
Ekonomski program Republike Hrvatske za
2013. usmjeren je na stvaranje jedinstvenog
interoperabilnog sustava eljeznica i na
poboljanje eljeznikog prometa kao jedne od
mjera reforme. Ope loe stanje eljeznike
infrastrukture i voznog parka stvorilo je trend
zbog kojega sektor trpi kontinuirano opadanje
udjela modalne podjele.
Ovom je prioritetnim osi s jedne strane
obuhvaen sustav upravljanja u kriznim
situacijama, a s druge strane bavi se rjeavanjem
pitanja odreenih prioritetnih rizika.
09 - Promicanje
9a - Ulaganje u zdravstvenu i
Hrvatska ima jednu od najviih stopa rizika od
socijalne ukljuenosti, socijalnu infrastrukturu to
siromatva i socijalne iskljuenosti u EU, koja je
borba protiv siromatva pridonosi nacionalnom, regionalnom u 2012. iznosila 1,370.000 osoba ili 32,3 %
i svih oblika
i lokalnom razvoju, smanjujui
ukupnog stanovnitva. Cilj je Hrvatske, prema
diskriminacije
nejednakosti u smislu zdravstvenog Nacionalnom programu reformi, smanjiti je za
statusa, promiui socijalnu
150.000 do 2020. Veliki broj korisnika sustava
ukljuenost, kulturne i rekreativne socijalne skrbi nalazi se u nekom obliku
usluge te prelazak s institucijske
institucionalne skrbi.
skrbi na skrb u zajednici
Prijedlog Komisije za pripremu i prioritete
programskih dokumenata stavlja naglasak na
pristup povoljnim, odrivim, visokokvalitetnim
zdravstvenim i socijalnim uslugama, prelazak s
institucionalne skrbi na skrb u zajednici i
smanjenje nejednakosti u dostupnosti, posebno
za ugroene skupine.
Ulaganja e se usmjeriti na proirenje i
diversifikaciju takvih usluga te na ostvarivanje
njihove dostupnosti. Kako bi se podrala
socijalna ukljuenost i pravo osoba na ivot u
zajednici, ulaganja za podrku procesu
deinstitucionalizacije usluga i irenje mree
usluga u zajednici bit e financirani putem
EFRR-a, ESF-a i EPFRR-a na komplementaran
nain.
09 - Promicanje
9b Pruanje podrke za fiziki,
Hrvatska ima jednu od najviih stopa rizika od
socijalne ukljuenosti, ekonomski i socijalni , oporavak
siromatva i socijalne iskljuenosti u EU, koja je
borba protiv siromatva ugroenih podruja u urbanim i
u 2012. iznosila 1,370.000 osoba ili 32,3 %
i svih oblika
ruralnim podrujima
ukupnog stanovnitva, a cilj je Hrvatske, prema
diskriminacije
Nacionalnom programu reformi za 2014.,
smanjiti taj broj za 150.000 do 2020. Specifine
i sloene potrebe degradiranih podruja
28
zahtijevaju integrirana ulaganja kojima se

pridonosi smanjenju siromatva i socijalne
iskljuenosti.
10 - Ulaganje u
10a Ulaganje u obrazovanje,
Integriranim smjernicama poziva se drave
obrazovanje, izobrazbu vjetine i cjeloivotno uenje kroz lanice na poboljanje kvalitete i rezultata
i strukovno
razvoj infrastrukture za obrazovanje sustava obrazovanja i osposobljavanja na svim
osposobljavanje te
i osposobljavanje
razinama.
cjeloivotno uenje
Strategijom EU 2020. utvreni su glavni ciljevi
razvoja obrazovanja i cjeloivotnog uenja:
Smanjenje ranog naputanja kolovanja na
manje od 10 %,
Barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34
godine treba dovriti tercijarni ili
istovrijedni stupanj obrazovanja.
U vodeoj inicijativi strategije EU 2020.,
Programu za nove vjetine i poslove, navodi
se da je razvoj obrazovne infrastrukture
potreban za ostvarivanje cilja razvoja vjetina i
njihove prikladnosti.
Poveanje razine vjetina stanovnitva, odgovor
na izazov usklaivanja potranje i ponude
vjetina na tritu rada, poboljanje rezultata
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i
poveanje sudjelovanja u obrazovnom sustavu
prioritet su financiranja za ESI fondove,
formuliran u Prijedlogu Europske komisije za
pripremu i prioritete programskih dokumenata.
Sredstva bi trebalo ulagati u podizanje kvalitete,
uinkovitosti i otvorenosti obrazovnog sustava.
1.2 Opravdanje za alokaciju financijskih sredstava
29
Opravdanje za alokaciju financijskih sredstava (potpora Unije) za svaki tematski cilj i, prema potrebi,
investicijski prioritet, u skladu sa zahtjevima tematske usredotoenosti, uzimajui u obzir ex-ante
evaluaciju.
Sredstva iz ESI fondova alocirana za OPKK 2014. - 2020. iznose 6,8.mlrd. eura, to predstavlja
znaajan iznos za rjeavanje potreba i prilika u kljunim politikim sektorima socioekonomskog
razvoja Hrvatske. Sredstva alocirana iz EFRR-a iznose oko 4,3.mlrd..eura, zajedno s 2,6.mlrd..eura iz
kohezijskog fonda.
Alokacija po svakoj prioritetnoj osi (PO) sukladna je predvienoj tematskoj usredotoenosti izdataka
na ogranien broj tematskih ciljeva (TC) i investicijskih prioriteta (IP), s fokusom na ostvarivanje
specifinih ciljeva (SC), kako bi se maksimalno poveao doprinos kohezijskoj politici i ciljevima
Strategije Europa 2020. te ostvarila kritina masa potpore.
Potrebna financijska sredstva na razini investicijskih prioriteta nisu voena samo primjenjivim
odredbama o tematskoj usredotoenosti, vezano uz manje razvijene regije Hrvatske, ve i stratekim
ciljevima nacionalnih razvojnih planova, politikama regionalnog razvoja i sektorskim strategijama.
Odluke o prioritetima oblikovane su rezultatima ostvarenim tijekom razdoblja od 2007. do 2013.
godine i zahtjevnim financijskim i gospodarskim kontekstom. Procjene trokova provedbe i
administracije predloenih aktivnosti takoer su uzete u obzir.
U okviru OPKK-a, oko 57 % sredstava EFRR-a alocirano je za potporu istraivanju i razvoju,
tehnolokom razvoju i inovacijama, digitalnoj agendi, konkurentnosti MSP-ova i prelasku na
niskougljino gospodarstvo, to predstavlja oko 12 % sredstava iz strukturnih fondova alociranih
Hrvatskoj.
Pod Prioritetnom osi 1, 15,4 % ukupnog financiranja iz EFRR-a u sklopu OPKK-a bit e alocirano,
redoslijedom navoenja, investicijskim prioritetima tematskog cilja 1: 1a i 1b. Troenje e doprinijeti
postizanju glavnog cilja dravnih institucija za istraivanje i razvoj, poveat e ulaganja u istraivanje i
razvoj na 1,4% BDP-a do 2020. godine i bit e u skladu sa stratekim ciljevima kako bi se popravila
stopa povrata istraivanja i razvoja, inovacijska radna uspjenost i kako bi se postigao rast mjerene
produktivnosti.
Pod Prioritetnom osi 2, 7,3 % EFRR-a u sklopu OPKK-a bit e alocirano investicijskom prioritetu 2a
tematskog cilja 2, gdje e potronja biti usmjerena na unapreenje postojee brizne irokopojasnoga
pristupa, poveanje broja toaka za povezivanje na agregacijsku mreu sljedee generacije u ciljanim
podrujima te poveaniju broja kuanstava pretplaenim na irokopojasni pristup, na taj nain izravno
pridonosei ostvarenju ciljeva Digitalne Agende za Europu (DAE) za pokrivenost irokopojasnim
pristupom velikih brzina do 2020.; i investicijskom prioritetu 2c, pridonosei ostvarenju cilja Digitalne
Agende za Europu i odraavajui preporuke Komisije o ulaganju u IKT i e-vladu, kako bi se
odgovorilo na gospodarske i drutvene izazove, poboljalo inovaciju i modernizaciju dravne uprave i
pristup graana i poduzea uslugama.
Pod Prioritetnom osi 3, 22,44 % ukupnog financiranja iz EFRR-a u sklopu OPKK-a bit e alocirano
investicijskim prioritetima 3a i 3d. Fokus e biti na veim razinama poslovnih ulaganja, stvaranju
novih radnih mjesta i poveanju doprinosa u prihodima od izvoza MSP-ova, tako da e veina
alociranih sredstava biti usmjerena na izravnu podrku MSP-ovima kroz financijske instrumente,
bespovratna sredstva, savjetodavne i usluge obuke, a manji dio na poboljanje usluga organizacija za
poslovnu podrku i fizike infrastrukture. Planirana ulaganja u skladu su s preporukama Komisije i
nacionalnom Strategijom razvoja MSP-ova za razdoblje 2013. - 2020., usmjerenima na poboljanje
gospodarske aktivnosti MSP-ova, premoivanje financijskog jaza, razvoj novih poduzea i potporu
aktivnim poduzeima, unapreenje poduzetnikih vjetina i okoline u smislu osiguravanja
odgovarajuih usluga poslovne podrke, umreavanja, klastera i uvoenja IKT-a.
Pod Prioritetnom osi 4, 12,3 % ukupnog financiranja iz EFRR-a u sklopu OPKK-a bit e alocirano
investicijskim prioritetima tematskog cilja 4: 4b, 4c, i 4d. Taj iznos odgovara zahtjevu za alokacijom
30
barem 12 % sredstava iz EFRR-a tematskom cilju 4 (za manje razvijene regije). Fokus aktivnosti i
pripadajuih alociranih sredstava bit e na investicijskom prioritetu 4c posveenom mjerama
energetske uinkovitosti i obnovljivim izvorima energije u javnoj infrastrukturi (ukljuujui stambene
zgrade), tj. aktivnostima izravno vezanim za ispunjenje obveze Direktive o energetskoj uinkovitosti i
za ispunjenje glavnih ciljeva Europe 2020. u pogledu udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja
potronje energije.
Pod Prioritetnom osi 5, 5,7 % sredstava iz EFRR-a bit e alocirano investicijskim prioritetima
tematskog cilja 5: 5a i 5b. Sve aktivnosti iji je cilj smanjivanje velikih utvrenih rizika bit e u skladu
s ciljevima procjene rizika. Udio ukupne potpore Unije za operativni program:
Pod Prioritetnom osi 6, 7,8 % financiranja iz EFRR-a i 64,4 % sredstava iz kohezijskog fonda bit e
alocirano investicijskim prioritetima tematskog cilja 6: 6i, 6ii, 6c, 6iii i 6e. Prioritetnoj osi 6 alocirana
su najvea sredstva u okviru OPKK-a, budui da je to uglavnom pravna steevina u skladu s veinom
resursa posveenih investicijskim prioritetima izravno povezanim s ispunjavanjem odredaba EU
vezanih uz sektore gospodarenja vodama i otpadom te zatitu prirode (Natura 2000). Najvei dio
financiranja bit e posveen vodoopskrbi, odvodnji i obradi otpadnih voda zbog injenice da sektor
vodnoga gospodarstva zahtijeva najvea ulaganja radi osiguranja sukladnosti. Unato velikim
sredstvima raspoloivim u okviru OPKK-a, bit e potrebna i dodatna sredstva, a dio njih je ve
osiguran i implementiran putem zajmova MFI-a.
Pod Prioritetnom osi 7, 9,25 % sredstava iz EFRR-a i 35,6 % sredstava iz kohezijskog fonda bit e
alocirano investicijskim prioritetima 7i, 7b, 7ii i 7iii. Financijska raspodjela odraava prioritet
smanjenja emisije staklenikih plinova u skladu sa Strategijom Europa 2020. i preporukama Komisije.
Veina financijskih sredstava na temelju ove Prioritetne osi bit e alocirana ulaganjima u eljeznice,
regionalne ceste, ist javni i gradski promet. Uz spomenutu raspodjelu, oko 450 milijuna eura iz
Kohezijskog fonda bit e uloeno u eljezniki sektor u sklopu Instrumenta za povezivanje Europe.
Pod Prioritetnom osi 8, 8,3 % sredstava iz EFRR-a alocirano je tematskom cilju 9. Najvei dio bit e
alociran tematskom cilju 9 investicijskog prioriteta 9i. Sektori zdravlja i socijalne skrbi, zbog postupka
deinstitucionalizacije, zahtijevaju ulaganja koja e doprinijeti ispunjavanju nacionalnih planova.
Vezano uz obnovu ugroenih zajednica, modeli za provedbu integriranih aktivnosti trebaju biti uvedeni
prije nego to se krene s punom proizvodnjom. U kombinaciji s intervencijama iz Europskog
socijalnog fonda, aktivnosti iz tematskog cilja 9 doprinijet e glavnim nacionalnim ciljevima smanjenja
broja osoba koje su u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti.
Pod Prioritetnom osi 9, 6,3 % sredstava EFRR-a bit e alocirano tematskom cilju 10 investicijskog
prioriteta 10i. Zajedno s onima predvienim u okviru ESF-a pod tematskim ciljem 10, intervencije e
doprinijeti glavnim nacionalnim ciljevima vezanim uz udjel stanovnitva koje prerano naputa
kolovanje te udjel stanovnitva sa zavrenim visokokolskim obrazovanjem, budui da su to takoer
podruja koja je prepoznala Komisija.
Sredstva alocirana za Prioritetnu os 10 - Tehnika pomo (TP) iznose 5,5 % EFRR-a. Iako postoji
iskustvo s tehnikom pomoi u prethodnim projektima financiranim od Europske unije, rastue potrebe
zbog poveanja broja tijela u sustavu u razdoblju od 2014. do 2020. jasan su pokazatelj da e izgradnja
kapaciteta biti glavno pitanje Prioritetne osi 10, kako na dravnoj, tako i na regionalnoj razini.
31
Tablica 2: Pregled investicijske strategije operativnog programa

Udio potpore
Unije
Prioritetna os Fond Potpora Unije ()
operativnom
programu
Tematski cilj / Investicijski prioritet / Specifini cilj
01 - Jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija
EFRR 664.792.165,00
9,66%
EFRR 307.952.676,00
4.48%
EFRR 970.000.000,00
14,10%
Zajedniki i specifini pokazatelji

rezultata za koje je postavljen cilj
[1a11, 1b1.1, 1b1.2, 1b2.1]
1a - Poboljanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije s ciljem

razvijanja uspjenosti istraivanja i inovacija te promoviranje centara za
kompetencije, posebno onih od europskog interesa
1 Poveana sposobnost sektora za istraivanje, razvoj i inovacije (IRI) za
provoenje istraivanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva
1b Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraivanjima te razvoj veza i
sinergija izmeu poduzea, IR centara i visokog obrazovanja, posebno razvoja
proizvoda i usluga,tehnoloko povezivanje, socijalna inovacija, ekoloka inovacija,
usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima, umreavanje, klasteri i otvorena
inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnoloko jaanje i primijenjeno
istraivanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne
mogunosti i poetne proizvodnje, posebno u Kljunim tehnologijama koje potiu
razvoj i inovacije i irenje tehnologija za opu namjenu
2 Jaanje djelatnosti istraivanja, razvoja i inovacija poslovnog sektora kroz
stvaranje povoljnog inovacijskog okruenja
02 Poboljanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih [2c11, 2c12, 2a11]
tehnologija
2a Daljnji razvoj irokopojasnog pristupa i iskorak prema mreama velikih brzina i
podrka prihvaanju novih tehnologija i mrea za digitalno gospodarstvo
2a1 Razvoj irokopojasne infrastrukture mrea sljedee generacije (NGN) u podrujima
bez zadovoljavajueg komercijalnog interesa za investicije u infrastrukturu mrea sljedee
generacije (NGN), za maksimalno poveanje socijalne i gospodarske koristi
2c Jaanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za eupravu, e
uenje, eukljuenost, ekulturu i ezdravlje
2c1 Poveanje koritenja IKTa u komunikaciji izmeu graana i javne uprave putem
uspostave IKT koordinacijske strukture i softverskih rjeenja
03 Poboljanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea, poljoprivrednog sektora (za [3a11, 3a21, 3a22, 3d11, 3d12,
EPFRR) i sektora za ribarstvo i akvakulturu (za EFPR)
3d21]
3a Promicanje poduzetnitva, posebno olakavajui ekonomsko iskoritavanje novih

ideja i poticanje stvaranja novih poduzea, ukljuujui putem poslovnih inkubatora
3a1 Bolji pristup financiranju za MSPove
3a2 Omoguavanje povoljnog okruenja za osnivanje i razvoj poduzea
3d Podupiranje kapaciteta MSPova za rast na regionalnim, nacionalnim i

meunarodnim tritima i inovacijske procese
32
3d1 Poboljani razvoj i rast MSPova na domaem i stranim tritima

3d2 Poveana inovativnost MSPova
4d1 Pilotprojekt kojim se uvode pametne mree
04 Podravanje prelaska na niskougljino gospodarstvo u svim sektorima
EFRR 531.810.805,00
7,73%
4b Promicanje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije u

poduzeima
4bl Poveanje energetske uinkovitosti i koritenja OIE u proizvodnim
industrijama
4b2 Poveanje energetske uinkovitosti i koritenja OIE u privatnom uslunom
sektoru (turizam, trgovina)
4c Podupiranje energetske uinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i koritenje

obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, ukljuujui javne zgrade te u stambenom
sektoru
4c1 Smanjenje energetske potronje u zgradama javnog sektora
4c2 Smanjenje energetske potronje u stambenim zgradama (u viestambenim
zgradama i obiteljskim kuama)
4c3 Poveanje uinkovitosti sustava toplinarstva
4c4 Poveanje uinkovitosti javne rasvjete
4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim
razinama napona
4d1 Pilot-projekt kojim se uvode pametne mree

05 Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima
EFRR 245.396.147,00
3,57%
[4d11, 4c11, 4c21, 4c31, 4c41, 4b12,

4b11, 4b22, 4b21]
[5b11, 5b12, 5a11]
5a Podupiranje ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama, ukljuujui pristupe

temeljene na ekosustavu
5a1 Poboljanje praenja i predvianja klimatskih promjena i planiranje mjera prilagodbe
5b Promicanje ulaganja za rjeavanje specifinih rizika, osiguravanje otpornosti na
katastrofe i razvoj sustava upravljanja u sluaju katastrofa
5b1 Dravna tijela i organizacije odgovorne za upravljanje rizicima/katastrofama i
prikupljanje podataka (Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Dravni hidrometeoroloki
zavod, druga nadlena ministarstva i agencije itd.), Hrvatske vode kao agencija zaduena za
upravljanje vodama i upravljanje rizicima od poplava te regionalna (upanijska) i lokalna
tijela vlasti.
EFRR 338.020.392,00
4,91%
06 Ouvanje i zatita okolia i promocija resursne uinkovitosti

6c Ouvanje, zatita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne batine
6c1 Poveanje privlanosti, obrazovnog kapaciteta i odrivog upravljanja lokacijama
prirodne batine
6c2 Smanjena koliina otpada odloenog na odlagalitima
6e Aktivnosti kojima se poboljava urbani okoli, revitalizacija gradova, obnova i

dekontaminacija nekadanjeg industrijskog zemljita (ukljuujui prenamijenjena podruja),
smanjenje zagaenja zraka i promicanje mjera za smanjenje buke
[6e11, 6e21, 6c11, 6c12, 6c22, 6c21,

6ca11, 6cb11, 6cb24, 6cb23, 6cc11,
6cc21, 6cc22, 6cc31]
33
KF
1.649.340.216,00
EFRR 400.000.000,00
KF
910.205.755,00
23,97%
5,81%
13,23%
6el Unaprijeeni sustav upravljanja i praenja kakvoe zraka sukladno Uredbi

2008/50/EZ
6e2 Obnova brownfield lokacija (biva vojna i industrijska podruja) unutar ITIa
06 Ouvanje i zatita okolia i promocija resursne uinkovitosti
[6e11, 6e21, 6c11, 6c12, 6c22, 6c21,
6ca11, 6cb11, 6cb24, 6cb23, 6cc11,
6i Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne steevine Unije u 6cc21, 6cc22, 6cc31]
podruju okolia i zadovoljile potrebe koje su utvrdile drave lanice za ulaganjem koje
nadilazi te zahtjeve
6i1 Smanjena koliina otpada odloenog na odlagalitima
6ii Ulaganje u sektor vodnoga gospodarstva kako bi se ispunili zahtjevi pravne
steevine Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje su utvrdile drave
lanice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve
6ii1 Poboljanje javnog vodoopskrbnog sustava u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti
opskrbe pitkom vodom
6ii2 Razvoj sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa
poboljanju stanja vode
6iii Zatita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava,
ukljuujui Natura 2000 mreu i zelenu infrastrukturu
6iii1 Poboljano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelja za uinkovito upravljanje
bioraznolikou
6iii2 Uspostava okvira za odrivo upravljanje biolokom raznolikou (najprije Natura
2000)
6iii3 Razminiranje, obnova i zatita uma i umskih podruja u zatienim podrujima
i podrujima mree Natura 2000
07 Promicanje odrivog prometa i eliminacija uskih grla u kljunim mrenim [7cc11, 7cc12, 7a11, 7b12, 7b13,
infrastrukturama
7b14, 7ca11, 7cb11, 7cb12, 7cb13]
7a Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora
ulaganjem u TENT
7a1 Unapreenje cestovne mree TENT i pristupa cestovnoj mrei TENT
7b Poboljavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih
vorita s infrastrukturom TENTa, ukljuujui multimodalna vorita
7b1 Poboljanje cestovne sigurnosti u dijelovima s visokom razinom mjeovitog
prometa
07 Promicanje odrivog prometa i eliminacija uskih grla u kljunim mrenim [7cc11, 7cc12, 7a11, 7b12, 7b13,
infrastrukturama
7b14, 7ca11, 7cb11, 7cb12, 7cb13]
7i Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora
ulaganjem u TENT
7i1 Poveanje koliine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima
7ii Razvoj i unapreenje prometnih sustava prihvatljivih za okoli (ukljuujui
one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2,
ukljuujui unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze
i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja odrive regionalne i lokalne
mobilnosti
7ii1 Poboljanje dostupnosti naseljenih otoka stanovnicima
7ii2 Poveanje broja prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu
7ii3 Poboljanje dostupnosti Dubrovnika zrakom
34
EFRR 356.500.000,00
5.18%
EFRR 270.914.791,00
3.94%
10
EFRR 236.112.612,00
3.43%
7iii Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih

eljeznikih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke
7iii1 Poveanje stupnja koritenja i relevantnosti eljeznike mree
09 Promicanje socijalne ukljuenosti, borba protiv siromatva i svih oblika [9a11, 9a21, 9a31, 10a41, 9b11]
diskriminacije
9a Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu to pridonosi nacionalnom,
regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujui nejednakosti u smislu zdravstvenog statusa,
promiui socijalnu ukljuenost, kulturne i rekreativne usluge te prelazak s institucijske
skrbi na skrb u zajednici
9a1 Poboljanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zatiti, s fokusom na
udaljena i deprivirana podruja
9a2 Poboljanje uinkovitosti i dostupnosti bolnikog lijeenja
9a3 Promicanje socijalne ukljuenosti i smanjenje nejednakosti prelaskom s
institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljane socijalne infrastrukture
9a4 Provedba pilotprojekata s ciljem promicanja socijalne ukljuenosti i smanjenja
siromatva za ratne veterane i rtve rata
9b Pruanje podrke za fiziki, ekonomski i socijalni , oporavak ugroenih

podruja u urbanim i ruralnim podrujima
9b1Odriva fizika, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilot podruja s
ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti, iskljuenosti i siromatva
10 Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje te [10a11, 10a21, 10a31]
cjeloivotno uenje
10a Ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje kroz razvoj

infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje
10a1 Razvoj digitalno zrelih kola koje su spremne za koritenje potencijala IKTa u
obrazovanju i razvoju vjetina 21. stoljea, potrebnih na tritu rada
10a2 Modernizacija, unapreenje i poveanje infrastrukture smjetaja u visokom
obrazovanju s ciljem poboljanja pristupa visokom obrazovanju te zavretak studija za
studente u nepovoljnom poloaju
10a3 Poveanje relevantnosti strukovnog obrazovanja kroz poboljanje uvjeta za
stjecanje praktinih vjetina u ciljanim sektorima strukovnog obrazovanja kako bi se
postigao vei stupanj zapoljavanja studenata strukovnog obrazovanja
Tehnika pomo
[TA1.1, TA2.2, TA2.1, TA3.1]
Tematsko podruje 1. Osiguranje primjerenih i uinkovitih ljudskih resursa za
provedbu operativnog programa
Tematsko podruje 2. Potpora uinkovitoj provedbi, praenju i procjeni programa
Tematsko podruje 3. Potpora informacijama, promidbi i izgradnji kapaciteta
(potencijalnih) korisnika za pripremu i provedbu projekata
35
2. PRIORITETNE OSI
2.A Opis prioritetnih osim tehnike pomoi
2.A.1 Prioritetna os
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne osi
Jaanje gospodarstva primjenom istraivanja i inovacija
2.A.3 Fond, kategorija regije i osnovica za obraun potpore Unije

Fond
Kategorija regije
Osnovica za obraun (ukupni prihvatljivi

izdaci ili prihvatljivi javni izdaci)
EFRR
Manje razvijene
Ukupno
Kategorija regije za najudaljenije regije i

sjeverne rijetko naseljene regije (prema
potrebi)
2.A.4 Investicijski prioritet

Oznaka investicijskog
prioriteta
1a
Naziv investicijskog
prioriteta
Poboljanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije s ciljem razvijanja uspjenosti istraivanja i inovacija
te promoviranje centara za kompetencije, posebno onih od europskog interesa
36
2.A.5 Specifini ciljevi koji odgovaraju investicijskom prioritetu i oekivanim rezultatima

Oznaka specifinog cilja
Naziv specifinog cilja
Poveana sposobnost sektora za istraivanje, razvoj i inovacije (IRI) za provoenje istraivanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje
potreba gospodarstva
Rezultati koje drave lanice

ele postii uz potporu Unije
Unutar specifinog cilja 1a poticat e se sustav istraivanja otvoren za inovacije, koji odgovara potrebama gospodarstva, izvrstan u izvedbi te
atraktivan najboljim talentima. To e biti postignuto kroz potporu projektima koji integriraju organizacijsku reformu, infrastrukturna ulaganja,
razvoj ljudskih resursa u IRI podruju i istraivake aktivnosti, a iji je cilj osigurati provedbu vrhunskih znanstvenih istraivanja i potaknuti
daljnji prijenos znanja i vjetina koji mogu djelotvorno pridonijeti drutvenom razvoju i gospodarskom rastu. Tonije, ovaj specifini cilj usmjeren
je na poboljanje kapaciteta istraivakih organizacija za provedbu vrhunskih istraivanja za daljnji prijenos znanja i vjetina koji mogu u
znaajnoj mjeri doprinijeti drutvenom i gospodarskom razvoju, posebno u prioritetnim podrujima i meusektorskim temama Strategije pametne
specijalizacije.
Da bi se postigao prethodno navedeni cilj, intervencije e biti usmjerene na : (i) jaanje organizacijske reforme i infrastrukturnih kapaciteta
istraivakih organizacija (ii) pruanje potpore Znanstvenim centrima izvrsnosti (ZCI) za provoenje istraivanja koja su iznad pojedinanih
individualnih znanstvenih rezultata , na najvioj razini u smislu mjerljive znanstvene proizvodnje i tehnolokih inovacija i (iii) pruanje potpore
ulaganjima u projekte primijenjenih istraivanja i povezanosti izmeu znanosti i poslovnog sektora kroz aktivnosti prijenosa znanja i tehnologije..
Nizak broj znanstvenih rezultata uzrokovan je slabom kvalitetom znanstveno-istraivake opreme i povezane infrastrukture, neadekvatnim
koritenjem znanstvenih potencijala (ljudskih resursa), organizacijskim preprekama i slabom kvalitetom provedenih istraivanja. S aktivnostima
koje e adresirati navedene komponente, kljune prepreke provoenju vrhunskih istraivanja u javnim i privatnim istraivakim organizacijama u
Hrvatskoj biti e smanjene to e rezultirati uinkovitijim sustavom istraivanja i razvoja, konkurentnim na meunarodnoj razini, otvorenim za
suradnju na nacionalnoj i meunarodnoj razini.
Nacionalni Znanstveni centri izvrsnosti usmjerit e se na provoenje istraivakih projekata u prioritetnim podrujima Strategije pametne
specijalizacije ili meusektorskim temama koji e utjecati na prioritetna podruja Strategije pametne specijalizacije e. Kroz ulaganja u granina
istraivanja, znanstveni centri izvrsnosti poveat e razinu kvalitete hrvatskog sektora istraivanja i razvoja. Inovativnim rezultatima za budui
razvoj poveati e se znanstvena proizvodnja. Osim toga, meunarodna dimenzija (umreavanje i suradnja) pozitivno e utjecati na kvalitetu
istraivakih rezultata produciranih radova.
Ulaganjem u projekte istraivanja i razvoja koje provode istraivake organizacije, specifian cilj e doprinijeti inovativnom potencijalu, razvoju i
prijenosu tehnologija irenjem rezultata u znanstvenoj i poslovnoj zajednici. U irem smislu, intervencije e pomoi u usmjeravanju znanstvenog
sektora prema suradnji s poslovnim subjektima i njihovom preusmjeravanju na potrebe gospodarstva. Da bi se olakalo proces prijenosa znanja i
tehnologije, podupirati e se Uredi za transfer tehnologije (UTT) i Znanstveno-tehnologijski parkovi s ciljem poticanja suradnje izmeu
istraivanja i razvoja i poslovnog sektora unutar regionalnog i nacionalnog sustava inovacija.
U kontekstu godine 2023., izravan oekivani rezultat tih intervencija bit e poveanje ukupnog broja znanstvenih publikacija objavljenih u
asopisima indeksiranih na platformi Web of Science, pokazatelja koji mjeri znanstvenu produktivnost i kvalitetu provedenih istraivanja.
37
Tablica 3: Specifini programu pokazatelji rezultata, po specifinom cilju (za EFRR i Kohezijski Fond)
Specifini cilj
1 Poveani kapaciteti istraivanja i razvoja sektora istraivanja i razvoja radi provoenja vrhunskih istraivanja i odgovaranja na
potrebe gospodarstva
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
1a11
Broj znanstvenih publikacija Broj znanstvenih

objavljenih u znanstvenim
publikacija
asopisima indeksiranim na
platformi Web of Science
Kategorija regije (prema Polazna vrijednost

potrebi)
Poetna
godina
Ciljna vrijednost (2023.) Izvor podatka Uestalost

izvjetavanja
Manje razvijene
2013.
36,430.00
30,362.00
Web of
science
Jednom
godinje
2.A.6 Aktivnosti koje se podrava unutar prioriteta ulaganja (po prioritetu ulaganja)
2. A. 6.1 Opis vrste i primjera aktivnosti koje e biti podrane i njihov oekivani doprinos specifinim ciljevima ukljuujui, prema potrebi,
prepoznavanje glavnih ciljnih skupina, odreenih ciljnih podruja i vrsta korisnika
Investicijski prioritet
1a Poboljanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije s ciljem razvijanja uspjenosti istraivanja i inovacija te promoviranje centara za
Aktivnosti koje se podrava unutar prioriteta ulaganja 1a:

Ulaganja u infrastrukturu istraivanja i razvoja i inovacija (IRI) (izgradnja nove, obnova i razvoj postojee IRI infrastrukture, ukljuujui potrebnu opremu) koja e omoguiti
organizacijsku reformu (definirani program, misiju i upravljanje), time poveavajui njihove mogunosti. Takoer je predvieno ulaganje u e-infrastrukturu s obzirom na injenicu
da su informacijske i komunikacijske tehnologije postale neizbjean dio razvoja kapaciteta i mogunosti istraivanja i razvoja i inovacija, te njihovu koheziju s obrazovanjem.
Glavni korisnici utvreni u okviru ove aktivnosti su istraivake organizacije, znanstveno-tehnologijski parkovi i jedinice regionalne i lokalne samouprave. Potpora e biti
usmjerena na projekte od strateke vanosti kojima se provode prioriteti iz Strategije S3, nacionalnog i meunarodnog karaktera, koji su utvreni u Planu razvoja istraivake i
inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj i koji predstavljaju obvezujui istraivaki programRazvoj ukupne projektne dokumentacije potrebne za uspjenu primjenu i
daljnju provedbu infrastrukturnih IRI projekata, unaprijed odabranih na temelju kriterija predodabira. Korisnici ove aktivnosti takoer e biti istraivake organizacije, znanstvenotehnologijski parkovi i jedinice regionalne i lokalne samouprave.
Projekt znanstvenog i tehnolokog predvianja s ciljem omoguavanja sustavne analize potencijala znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Potpora e takoer biti pruena za
mapiranje i procjenu kapaciteta IRI sektora. To e se postii putem ulaganja u integriranu, dosljednu i trajno auriranu bazu podataka koja sadrava skup statistikih podataka i
pokazatelja koji su osnova za razvoj javnih politika zasnovanih na analizi stvarne situacije. Znanstvene i tehnoloke metode predvianja potrebno je provesti u uskoj suradnji s
Tehnolokim platformama (investicijski prioritet IP 1b). Korisnik ove aktivnosti bit e Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
38
Potpora IRI projektima Znanstvenih centrima izvrsnosti , od nacionalne i europske vanosti, posebno istraivakim projektima provedenima na granici pojedinog znanstvenog
podruja. To e ukljuivati aktivnosti poput suradnje meu partnerima, prijenosa znanja, razvoja ljudskih potencijala u povezanim podrujima i kupnje opreme potrebne za
provoenje pojedinanih projekata. Osigurat e se financiranje dugoronih sredstava za provoenje ambicioznih, sloenih istraivakih projekata. Prioriteti e biti dan projektima
koji potiu meunarodnu suradnju. Korisnici: nacionalni Znanstveni centri izvrsnosti.
Sheme za dodjelu bespovratnih sredstava IRI projekata gdje istraivake organizacije surauju meusobno ili s poslovnim subjektom. Cilj je izgraditi kapacitete istraivakih
organizacija poveavajui utjecaj IRI-ja na gospodarski rast i poveanjem produktivnosti i tehnolokog irenja IRI-ja. Uspjeni e projekti morati pokazati da postoji potranja za
rezultatima projekta u poslovnom sektoru i/ili drutvu. Korisnici: znanstveno-istraivake organizacije; Partneri: znanstveno-istraivake organizacije ili poduzea
Podrka projektima Ureda za transfer tehnologije (UTT), provedba kompleksnihusluga transfera znanja i tehnologija, toukljuuje aktivnosti kao: poboljavanje pristupa i znanja
poslovnog sektora u podruju tehnologije i usluga razvoja poslovanja, nadogradnja aktivnosti transfera tehnologije od javih visokih uilita i javnih znanstvenih organizacija prema
industriji/poduzeima, poboljanje stratekog upravljanja intelektualnim vlasnitvom i poboljanje kapaciteta javnih visokih uilita i javnih znanstvenih organizacija vezanih uz
aktivnosti prijenosa znanja i tehnologije. Tim e aktivnostima UTT-ovi potaknuti znanstvene organizacije i privatni sektor na zajedniki rad u procesu pretvaranja znanstvenih
rezultata u korisne proizvode i/ili usluge za drutvo.
Korisnici: uredi za transfer tehnologije.
Potpora aktivnostima znanstveno-tehnologijskih parkova za poticanje suradnje industrije i znanosti s namjerom stvaranja visoko-tehnolokog gospodarskog razvoja i unapreenja
znanja. Korisnici: znanstveno-tehnologijski parkovi.
Intervencije predviene u okviru ovog specifinog cilja nadopunjuju hrvatske prioritete u okviru programa Obzor 2020. i ostalih inicijativa usmjerenih na istraivaku
infrastrukturu i irenje izvrsnosti. Da bi se omoguile sinergije izmeu aktivnosti predvienih specifinim ciljem SC 1.a.1 i programom Obzor2020., u okviru ovog specifinog cilja
predviena su tri scenarija: (i) osiguravanje potrebne opreme za projekte financirane u okviru inicijativa za irenje izvrsnosti, (ii) izgradnja puta k istraivakoj izvrsnosti
financirajui projekte koji nisu dobili sredstva u okviru ERC-a, no koji su stavljeni na ui popis (pozitivno ocijenjeni u drugoj fazi procjenjivanja), (iii) uvoenje u postupak odabira
dodatnih bodova za projekte koji su pozitivno ocijenjeni, no koji nisu financirani u okviru standardnih zajednikih aktivnosti istraivanja i razvoja za drutvene izazove. Uinke
aktivnosti pokrenutih u sklopu ovog investicijskog prioriteta trebalo bi sagledati ne samo u kontekstu kreiranja uvjeta za bolje funkcioniranje IR sektora, ve prvenstveno kao
doprinos procesu izgradnje gospodarstva znanja u Hrvatskoj s uinkovitim koritenjem vlastitih resursa, tj. iz perspektive koristi za poduzea i drutvo openito.
Ciljne skupine: studenti, znanstvenici, istraivai i poduzea (poslovni sektor).
2.A.6.2 Vodea naela za odabir operacija

Kriterije odabira i povezanu metodologiju odobrit e Nadzorni odbor (Uredba o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR), lanak 110. stavak 2. toka (a)) i bit e primjenjivi na sve
aktivnosti OP-a, pri emu openito ukljuuju:
jasan i mjerljiv doprinos ciljevima relevantnih pokazatelja ostvarenja i pokazatelja rezultata

zrelost nacrta projekta
isplativost
odrivost (posebno financijska)
kapacitet provedbe
usklaenost s naelima transparentnosti i nediskriminacije, jednake mogunosti, socijalnu ukljuenost i odrivi razvoj
39
ako je primjenjivo, doprinos rjeavanju pitanja specifinih teritorijalnih prioriteta, komplementarnost/sinergija s ostalim aktivnostima ESIF-a, doprinos provedbi makroregionalnih strategija.
to se tie prihvatljivosti, aktivnosti e biti provjerene usporedbom s kriterijima koji proizlaze iz svih opih zahtjeva prihvatljivosti i zahtjeva prihvatljivosti specifinih za
sredstva, svim primjenjivim aktima EU-a i nacionalnim pravnim aktima, ukljuujui pravila o dravnim potporama.
Vodea naela za odabir operacija u okviru investicijskog prioriteta IP 1a su sljedea:
1. svi projekti moraju biti u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije;
2. mora postojati opravdavanje naina koritenja rezultata istraivanja u cilju ostvarivanja koristi u gospodarskom razvoju zemlje;
3. u sluaju infrastrukturnih ulaganja, prednost se daje projektima u skladu s kriterijima definiranim u Planu razvoja istraivake i inovacijske infrastrukture u Republici
Hrvatskoj : (a) strateka uklopljenost, (b) znanstveni potencijal, (c) nain uporabe, veliina i dostupnost korisnike baze, (d) relevantnost za RH i (e) odrivost. U skladu
sa spomenutim kriterijima, projekti moraju jasno pokazati doprinos visokokvalitetnim aktivnostima istraivanja i razvoja usmjerenim k potrebama nacionalnog
gospodarstva i omoguiti postignua europskih ciljeva (kao to je porast izdataka za istraivanje i razvoj).
4. doprinos ostvarenju oekivanih rezultata investicijskog prioriteta 1a;
5. doprinos izgradnji "puta ka izvrsnosti" za omoguavanje sudjelovanja u programu Obzor 2020.
Sredstva e biti alocirana po naelu konkurentnog procesa na temelju nagraivanja znanstvene izvrsnosti.
2.A.6.Planirano koritenje velikih projekata (prema potrebi)

Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i drutvu OZIP
Korisnik: Institut Ruer Bokovi (IRB)
Ovim projektom IRB namjerava stvoriti etiri istraivake infrastrukturne platforme (IIP) uvoenjem integriranog pristupa fokusiranog na organizacijsku reformu u skladu s
potrebama gospodarstva i prioritetima Strategije S3. Zajedno s predvienom organizacijskom reformom projekt obuhvaa infrastrukturna ulaganja namijenjena za izgradnju i
modernizaciju istraivakih objekata IRBa kao i ulaganja u kapitalnu opremu. Ove platforme predstavljaju funkcionalne cjeline organizirane unutar multidisciplinarne okoline s
ciljem pruanja potpore hrvatskim prioritetnim sektorima: zdravlju, biotehnologiji, odrivom okoliu i inenjerstvu, koji e sluiti za istraivanje, primjenu i prijenos znanja i
tehnologija. IIP za bioloke i medicinske znanosti poboljat e aktivnosti u podrujima crvene, zelene, bijele i plave biotehnologije i nanomedicine. IIP za napredne tehnologije i
materijale podrat e razvoj hrvatske industrije obrane, prehrambene i drvne industrije te proizvodnje farmaceutskih proizvoda, medicinske opreme, elektrinih i mehanikih
strojeva. IIP za more i ekologiju pridonijet e odrivom razvoju, zatiti ekosustava i ljudskom zdravlju. IIP za informacijskokomunikacijske znanstvene tehnologije predstavlja e
znanstvenu tehnoloku platformu za razvoj novih tehnologija i usluga za biotehnologiju i farmaceutsku industriju, prehrambenu industriju i zdravstveni sektor. Jaanje,
osuvremenjivanje i poveanje dostupnosti ovih platformi znaajno e poboljati suradnju s poslovnim i javnim sektorima, unaprijediti transfer tehnologije, komercijalizaciju
rezultata istraivanja i zatitu intelektualnog vlasnitva.
40

Struni centar za translacijsku medicinu Djeje bolnice Srebrnjak SCTM
Korisnik: Djeja bolnica Srebrnjak
Kroz ovaj projekt, Djeja bolnica Srebrnjak uspostavit e konkurentni i inovativni centar za translacijsku medicinu koje kombinira osnovna i klinika istraivanja i praksu,
stvarajui tako multidisciplinarne skupine koje surauju na vanim medicinskim i znanstvenim problemima. CSTM prati priznatu tendenciju prema kojoj bi ulaganja u medicinske
znanosti trebala biti usmjerena prema uskom povezivanju znanosti i medicinske prakse. CSTM e, u skladu sa Strategijom S3, biti usmjeren prema potrebama gospodarstva,
primjenjujui svoj potencijal na poboljanje novih dijagnostikih, terapeutskih i preventivnih strategija te razvoj novih lijekova. SCTM usko integrira vrhunsku pedijatrijsku
medicinu u podruju astme, alergija, reumatologije, kardiologije, kardiooperacija, lijekova za uho, grlo i nos, rehabilitaciju i klinika istraivanja s temeljnim biomedicinskim
znanstvenoistraivakim jedinicama koje e raditi na ublaavanju kroninih djejih bolesti te na razvoju inovativnih lijekova i dijagnostikih postupaka. SCTM e promicati
znanstvena otkria i olakavati njihovu kliniku primjenu za poveanje zdravlja djece u personaliziranom bolnikom okruenju te e snano usmjeravati istraivake ustanove ka
stvaranju i irenju znanja. Struni centar za translacijsku medicinu je mehanizam usmjeren na osiguravanje bogatog kanala biomedicinskih otkria, infrastruktura za olakavanje
prijenosa inovativnih znanstvenih otkria od osnovnih i laboratorijskih istraivanja u profesionalnu kliniku praksu te snani tim klinikih istraivaa koji omoguavaju testiranje
novih dijagnostikih, terapeutskih i preventivnih strategija kod veeg broja pacijenata.
2.A.6.5 Pokazatelji neposrednih rezultata po prioritetu ulaganja i prema potrebi, kategoriji regije
Tablica 5: Zajedniki pokazatelji neposrednih rezultata i pokazatelji neposrednih rezultata specifini za program (po investicijskom prioritetu,
podijeljeni na kategorije regije za ESF i, prema potrebi, za EFRR
Oznaka
CO25
Pokazatelj
1a Poboljanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije s ciljem razvijanja uspjenosti istraivanja i inovacija te
promoviranje centara za kompetencije, posebno onih od europskog interesa
Mjerna jedinica
Istraivanje, inovacije: Broj

istraivaa koji rade u poboljanim Ekvivalenti punom
istraivakim infrastrukturnim
radnom vremenu
objektima
Fond
Kategorija regije
(prema potrebi)
Ciljna vrijednost (2023.)

mukarci
ene
Izvor podatka
Ukupno
Uestalost
izvjetavanja
EFRR
Manje razvijene
1,215.00
Izvjea o provedbi
projekta
Jednom
godinje
CO26

poduzea koja surauju s
istraivakim organizacijama
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
30,00
Izvjea o provedbi
projekta
Jednom
godinje
1a1.1
Broj infrastrukturnih projekata

istraivanja, razvoja i inovacija
Broj
EFRR
Manje razvijene
6,00
Izvjea o provedbi
projekta
Jednom
godinje
1a1.2
Broj projekata provedenih u

Znanstvenim centrima izvrsnosti
Broj
EFRR
Manje razvijene
6,00
Izvjea o provedbi
projekta
Jednom
godinje
41
1a1.3
Broj projekata istraivanja i

razvoja koje su provele
istraivake organizacije
Broj
EFRR
Manje razvijene
75,00
Izvjea o provedbi
projekta
Jednom
godinje

1
Poveani razvoj novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraivanja i razvoja
Poboljanje inovativnosti hrvatskog gospodarstva putem poticanja industrijskih istraivanja, razvoja i inovacija, unapreenje suradnje izmeu
gospodarstva i znanstveno-istraivakog sektora te aktivnosti razvoja i transfera tehnologija nalaze se meu hrvatskim investicijskim
prioritetima za razdoblje 2014. - 2020. U sklopu specifinog cilja 1.b.1., podravat e se aktivnosti istraivanja i razvoja poslovnih subjekata .
Planirana ulaganja u okviru ovog specifinog cilja nadopunjuju aktivnosti u okviru specifinog cilja SC 1.a.1 u kojem su aktivnosti usmjerene
na preusmjeravanje sektora istraivanja i razvoje prema poslovnom sektoru i potrebama gospodarstva i prijenosu znanja.
Inovacija se smatra jednim od kljueva odrivosti konkurentnosti na svjetskom tritu, stvarajui nova radna mjesta i unapreujui kvalitetu
ivljenja. Jedan od glavnih izazova Hrvatske je relativno niska inovativnost hrvatskog gospodarstva koja se oituje slabim izvozom, niom
produktivnou hrvatskih poduzea i sveukupnim niskim poloajem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Stoga postoji snana potreba za
poveanjem udjela poslovnog sektora, ukljuujui MSP-ove, u ulaganja u istraivanje, razvoj i inovacije kako bi se osigurala provedba
rezultata istraivanja i razvoja u poslovnim aktivnostima koje e doprinijeti unapreenju inovativnosti i konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva.
Potpora e biti pruena unutarnjim projektima istraivanja i razvoja koji ugovaraju istraivake aktivnosti poduzea i inovativnih klastera kao i
zajednikim projektima istraivanja i razvoja izmeu poslovnog sektora i istraivakih organizacija, posebno onih koje su dobili oznaku
industrijskog znaaja od strane klastera konkurentnosti. Svi projekti istraivanja i razvoja moraju biti u skladu s identificiranim prioritetnim
tematskim podrujima i meusektorskim temama Strategije pametne specijalizacije (S3). Aktivnosti u sklopu specifinog cilja rezultirat e
poveanjem udjela poslovnih ulaganja u razvojno-istraivake projekte s ciljem razvoja i implementacije novih ili znaajno poboljanih
proizvoda (roba ili usluga), novih ili znaajno poboljanih tehnologija i postupaka, novih marketinkih metoda, ili novih organizacijskih
metoda u poslovnoj praksi, radnoj organizaciji ili vanjskim odnosima. Specifini cilj e doprinijeti modernizaciji (nove tehnologije, nove
istraivako-razvojna oprema, itd.), diversifikaciji (novi izvozno konkurentni proizvodi i usluge) hrvatskog gospodarstva te poveanju izvoza
hrvatskih tvrtki zbog provedbe rezultata istraivanja i razvoja (onih koji streme komercijalizaciji rezultata u poslovnoj aktivnosti). Dodatni
naglasak na provedbu aktivnosti u okviru ovog specifinog cilja i potrebnoj specijalizaciji u okviru Strategije S3 bit e naglaena dvofaznim
pristupom prva e faza biti horizontalna i otvorena svim projektima istraivanja i razvoja povezanima s identificiranim prioritetnim
tematskim podrujima Strategije S3, a u okviru druge faze primjenjivat e imati vie vertikalni pristup te e biti usmjerenija na pojedino
tematsko podruje. Postotak financiranja istraivanja i razvoja kroz vertikalnu fazu bit e odreen nakon to budu dostupni prvi rezultati
potronje za istraivanje i razvoj i nakon to oekivani istraivako razvojni i inovacijski strateki okvir za svako tematsko podruje Strategije
S3 bude pripremljen kao rezultat aktivnosti u okviru specifinog cilja SC 1.b.2.
U sklopu ovog specifinog cilja, projekti istraivanja i razvoja obuhvaaju razvojno-istraivake aktivnosti poduzea kao i razvoj njihove
istraivako-razvojne infrastrukture. Budui da e biti podrane samo aktivnosti istraivanja i razvoja do faze prototipa i demonstracije,
aktivnosti komercijalizacije velikih tvrtki nee biti podrane dok e za MSP-ove potpora za fazu komercijalizacije biti pruena u sklopu
42
predvienih potpora za Prioritetnu os 3.U sklopu ovog specifinog cilja razvijat e se 'potranja za istraivanjem i razvojem', od strane
poslovnog sektora. U okviru specifinog cilja SC 1.b.2 ponuda kapaciteta za istraivanje i razvoj identificirana kroz Nacionalni inovacijski
sustav (NIS) razvijat e se i usmjeravati prema gospodarstvu.
2
Jaanje djelatnosti istraivanja, razvoja i inovacija poslovnog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruenja
Kao komplementarna mjera specifinog cilja 1.2.1, bit e podrani razliiti oblici suradnje izmeu poduzea i poslovnih i znanstvenih sektora u
okviru Nacionalnog inovacijskog sustava (NIS) na temelju ovog specifinog cilja.
Slabi kapaciteti istraivanja i razvoja te nizak inovacijski potencijal hrvatskog gospodarstva uzrokovani su loim inovacijskim okruenjem, u
smislu slabog interesa za zajedniku suradnju znanosti i industrije, nedovoljnim kapacitetima poslovnih potpornih institucija specijaliziranih za
pruanje usluga poslovnom sektoru kroz podrku u razvoju novih tehnologija te stjecanja ili razvoja novih inovativnih procesa, roba i usluga.
Rjeavanje ovog problema vano je kako bi se inovacijska infrastruktura pribliila poslovnim subjektima (posebno MSP-ovima) koji nemaju
kapacitete za inovacije ili ulaganja u vlastite kapacitete istraivanja i razvoja. Razvoj novih, inovativnih elemenata NIS-a, npr. klastera
konkurentnosti, tematskih inovacijskih platformi i centara kompetencija rijeit e pitanja trenutano nerazvijenog NIS-a obzirom da su ti dijelovi
identificirani od strane poslovnog sektora, upravo za potrebe poslovnog sektora.
Klasteri konkurentnosti vaan su element NIS-a, s ciljem poveanja suradnje izmeu poduzea okupljanjem svih bitnih dionika iz podruja
gospodarstva, znanosti, regionalne i lokalne samouprave. Dvanaest postojeih klastera konkurentnosti bili su prvi korak u procesu poduzetnikog
otkrivanja pri sastavljanju hrvatske Strategije S3 te predstavljaju glavnu poveznicu za izravno ukljuivanje poslovnog sektora u proces sastavljanja
Strategije S3 i baze projekata za ovaj OP. Budui razvoj klastera vaan je jer predstavlja kontinuirani proces poduzetnikog otkrivanja koji jo
uvijek traje i koji je jedan od preduvjeta Strategije S3. Izravno povezana s ciljem daljnjeg razvoja inicijativa klastera konkurentosti i promicanja
zajednike suradnje meu akterima poslovnog sektora i institucija znanosti i istraivanja je uspostava inovacijske mree za industriju i kreiranje
tematskih inovacijskih platformi za utvrena tematska prioritetna podruja i meusektorske teme strategije S3. Glavni je cilj osnovati priznati
struni forum po pitanju istraivanja, razvoja i inovacija sastavljen od strunjaka imenovanih iz gospodarske, znanstvene i istraivake zajednice,
sa osnovnim zadatkom; definiranja dugoronog stratekog plana istraivanja, razvoja i inovacija , usmjerenog prema industriji, za svako
identificirano prioritetno tematsko podruje u okviru Strategije S3; osiguranje stalne potpore javnim tijelima pri provjeri komplementarnosti raznih
stratekih dokumenata i aktivnosti te; omoguiti obrazovanje i informacijsko komunikacijski alat usmjeren prema poslovnom sektoru kako bi se
proveli rezultati IRI aktivnosti u svrhu poveanja produktivnosti i diversifikacije gospodarstva.
Trei novi element podran ovim specifinim ciljem bit e centri kompetencija(CEKOM-i) u kojima e se provoditi tehnoloka suradnja poslovnih
subjekata i zajednika suradnja na istraivako razvojnim projektima. Ulaganja e poveati stvaranje usmjerene i samoodrive inovacijske
infrastrukture. Oekivani rezultat ovog specifinog cilja je poveanje izdataka poslovnog sektora koji se odnose na inovacije i aktivnosti
istraivanja i razvoja.
Ove e aktivnosti takoer doprinijeti unaprijeeniju kapaciteta za inovacije, tehnoloki razvoj i suradnju za poslovni sektor (posebno za MSP-ove),
mjereno poveanjem broja zajednikih projekata, poveanom vrijednou izdataka za istraivanje, razvoj i inovacije u poslovnom sektoru te
poveanjem strunosti u identificiranim prioritetnim tematskim podrujima S3.
43
Specifini cilj
Oznaka
1b1.1
1b1.2
Pokazatelj
Poveanje prijava patenata,
igova i industrijskog
dizajna u Hrvatskoj
Prodaja inovacija koje su
nove na tritu (en.newto
market) i inovacija koje su
nove u poduzeima (en.
newtofirm) kao %
prometa
Specifini cilj
1 Poveani razvoj novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraivanja i razvoja
Mjerna jedinica
Kategorija regije (prema

potrebi)
Polazna vrijednost
Poetna
godina
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
Broj prijava
Manje razvijene
1,826.00
2013.
2.700,00
SIPO
Jednom
godinje
Postotak
Manje razvijene
10.50
2013.
14.40
EUROSTAT
IUS
Jednom
godinje
2 Jaanje djelatnosti istraivanja, razvoja i inovacija poslovnog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruenja
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica

potrebi)
Polazna vrijednost
Poetna
godina
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
1b2.1
Poslovni rashodi za
istraivanje i razvoj
milijuna eura
Manje razvijene
151,29
2012.
180,00
EUROSTAT
Jednom
godinje
44
1b Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraivanjima te razvoj veza i sinergija izmeu poduzea, IR centara i
visokog obrazovanja, posebno razvoja proizvoda i usluga,tehnoloko povezivanje, socijalna inovacija, ekoloka inovacija, usluge
javnog servisa, zahtjevi za poticajima, umreavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnoloko jaanje
i primijenjeno istraivanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne mogunosti i poetne
proizvodnje, posebno u Kljunim tehnologijama koje potiu razvoj i inovacije i irenje tehnologija za opu namjenu
U okviru specifinog cilja SC 1.b.1 Poveani razvoj novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraivanja i razvoja, poduzetnika, ukljuujui MSP-ove, dobit e
potporu u okviru aktivnosti koje se provode kroz dodjelu bespovratnih sredstava:
Potpora projektima istraivanja i razvoja za poslovni sektor. Ovaj e specifini cilj obuhvatiti projekte istraivanja i razvoja poslovnog sektora u jednoj ili vie sljedeih
kategorija: industrijsko istraivanje, eksperimentalni razvoj i studije izvedivosti te temeljna istraivanja ako ona predstavljaju nunu komponentu projekta istraivanja i
razvoja dovodei do rezultata utvrenog za ovaj specifini cilj (uvoenje novih proizvoda, usluga, procesa). Provedba projekta bit e mogua kroz vlastito istraivanje
poduzetnika, ugovorno istraivanje i kolaborativni istraivaki projekt poslovnog sektora i jedne ili vie organizacija za istraivanje i irenje znanja. Rezultati projekata bit
e novi proizvodi, tehnologije, procesi ili usluge u okviru poslovanja poslovnih subjekata ili na tritu, ili e isti predstavljati znatno promijenjene proizvode, tehnologije,
procese ili usluge koji e omoguiti modernizaciju i/ili diversifikaciju poduzea. Poslovni subjekti primit e potporu za trokove angairanog osoblja, istraivaku
infrastrukturu, ugovorno istraivanje i dodatne reijske trokove i ostale operativne trokove prema GBER-u. Glavni korisnici su: mali i srednji poduzetnici; veliki
poduzentici, skupine poduzetnika; ukljuujui inovacijske klastere i konzorcije, kao i partnerske organizacije za istraivanje i irenje znanja, posebno one koji djeluju u
sektorima utvrenima u okviru hrvatske Strategije S3.
Budui da je fokus IP 1.b.1. na pred komercijalnim fazama projekata istraivanja, razvoja i inovacija, komplementarna podrka za komercijalizaciju rezultata istraivanja i
razvoja bit e omoguena malim i srednjim poduzeima u sklopu Prioritetne osi 3. Podrka za komercijalizaciju unutarnjih poslova istraivanja i razvoja velikih poduzea
nije predvien niti jednom aktivnou u sklopu ovog investicijskog prioriteta.
Unutar specifinog cilja 1.2.2, poveanje aktivnosti istraivanja i razvoja poslovnog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruenja, predviene potpore dobit e se
kroz sljedee aktivnosti:
Nacionalni projekt za podrku inicijativa klastera konkurentnosti: sredstva e biti predviena za analizu komparativnih prednosti klastera i programe razvoja za klastre
inicijative, poput: identifikacija i analiza pozicije RH u Globalnim vrijednosnim lancima, utvrivanje buduih naprednih nia, pruanje pomoi u izvoznim strategijama
za nove trine nie, utvrivanje trinih prilika i podruja za privlaenje ciljanih komplementarnih stranih ulaganja te brendiranje novonastalih industrijskih nia, kao i
priprema modula i koncepta osposobljavanja za nacionalnu klaster akademiju. Takve aktivnosti e stoga postupno potaknuti pripremu i provedbu zajednikih projekata u
podruju istraivanja i razvoja, transfera tehnologije, inovacija i internacionalizacije.
45
Korisnik unutar ove aktivnosti bit e Ministarstvo gospodarstva (ciljna skupina sastoji se od 12 postojeih klastera konkurentnosti identificiranih u strategiji S3).
Nacionalni projekt za razvoj inovacijske mree za industriju (INI) i stvaranje tematskih inovacijskih platformi (utvrenih prema identificiranim prioritetnim tematskim
podrujima i meusektorskim temama hrvatske Strategije S3). INI e se koncentrirati na razvoj dugoronih strategija i smjernica za istraivako razvojne i inovacijske
aktivnosti poslovnog sektora koje e biti u skladu sa S3 Strategijom, te koje e se podrati privatnim i javnim financiranjem istraivanja i razvoja. Pokrit e se trokovi
uspostave tematskih inovacijskih platformi, tehnolokog mapiranja poslovnog sektora, obrazovanja i izobrazbe poslovnog sektora, promocije inovativnih aktivnosti te
odravanja tematskih platformi tijekom poetne faze. Nadalje, studije i analize potrebne za pripremu dugoronih programa i smjernica istraivanja i inovacija za
odreene platforme (koje slue kao kratkoroni akcijski planovi za strategiju S3) financirat e se i tvorit e osnovu za zajednike aktivnosti svih aktera. Platforme e biti
uspostavljene pod vodstvom Ministarstva gospodarstva u tematskim podrujima naznaenima u S3 i povezat e znanstveno-istraivaki sektor i znanstvenike s poslovnom
zajednicom. Njihov je glavni cilj: Uinkovita i visokokvalitetna usluga poduzetnicima po pitanju potreba za istraivanje i razvoj u okviru prepoznatih prioriteta Strategije
S3; koncentriranje znanja i tehnologija unutar visokokolskih ustanova i istraivakih organizacija koji odgovaraju potrebama gospodarstva; razvoj dugoronih strategija
za usmjerenih na budui rast, razvoj i odrivost temlejneih na primijenjenim istraivanjima; definicija srednjoronih i dugoronih ciljeva istraivanja i razvoja prema
potrebama industrije; primjena naprednih tehnologija u regionalnim, nacionalnim i istraivakim programima EU-a; promicanje politike inovacija i javnog irenja IRI
rezultata i aktivnosti. Za pojedinane tematske inovacijske platforme potpora e biti osigurana za: aktivnosti povezivanja radi izgradnje konzorcija za odreene primjene
projekata; izgradnju kapaciteta; osposobljavanje i obrazovanje klijenata tematskih platformi i pripremu baze projekata za odreena podruja Strategije S3 (kao i
Programa EU OBZOR 2020) kao i za pripremu IRI strategije za svako tematski prioritetno podruje.
Korisnik ove aktivnosti e biti Ministarstvo gospodarstva. Ciljna skupina ove aktivnosti su centri kompetencije, klasteri konkurentnosti, visokokolske ustanove i
istraivake organizacije te regionalna i lokalna tijela.
Potpora razvoju centara kompetencija. Centri kompetencija su voeni industrijskim fokusom i potrebama, kao mali, pojedinani (umreeni) subjekti koji osiguravaju
potporu (pruanjem usluga, ljudskih resursa i istraivako razvojne infrastrukture) te e se koristiti kao specijalizirani i samoodrivi subjekti koji primarno odgovaraju
na industrijske potrebe za istraivanje i razvoj, a posebno namijenjeni pruanju potpore MSP-ovima kojima nedostaju unutarnji kapaciteti za istraivanje i razvoj: te
provedbu zajednikih IRI projekata voenih od strane poduzetnika, u skladu s hrvatskom S3. Podrane aktivnosti unutar zajednikih projekata ukljuivat e osoblje
(posebno visokokvalificiranog osoblja zaposlenog na projektu); instrumente, opremu; tehniko znanje, patente i ostale trokove industrijskih prava, trokove savjetovanja
i jednakovrijedne usluge itd. Centri kompetencije e nadopuniti aktivnosti planirane u sklopu IP 1a gdje se podrka daje izgradnji i unapreenju postojeih kapaciteta i
infrastrukture znanstvenih organizacija. Predviena je uspostava nekoliko centara za kompetencije na temelju valjanih strategija razvoja koje zajedno pripremaju
poslovna zajednica, znanstveni sektor i regionalna tijela, i na temelju sporazuma o partnerstvu koji potpisuju dionici. Relevantnost strategije razvoja centara za
kompetencije potvruje odbor jednog ili vie klastera konkurentnosti. Glavni fokus centara za kompetencije bit e industrijsko istraivanje i eksperimentalni razvoj,
posebno za MSP-ove te za zajednike projekte velikih poduzea i MSP-ova, ime se daje velika dodatna vrijednost poslovnom sektoru potporom njihovog rada u
pretvaranju inovativnih ideja u proizvode, usluge ili procese koji e kasnije doprinijeti stvaranju rasta i radnih mjesta. Predviena su ulaganja u izgradnju i opremanje
centara kompetencije te pokrivanje trokova projekata provedenih unutar centara.
Glavni korisnici ove potpore su pravne osobe koje obavljaju djelatnosti centara kompetencije (osnovani od strane regionalne i lokalne samouprave u suradnji sa
znanstvenim i/ili istraivakim institucijama, klasteri ili poduzetnici koji posluju u sektorima s najvie potencijala, i druge javne ustanove).
Komplementarne aktivnosti za jaanje kapaciteta istraivanja, razvoja i inovacija poduzea provest e se u okviru tematskog cilja 3. OPKK-a 2014. 2020. u svrhu poveanja
konkurentnosti MSP-ova investicijski prioritet 3.4. Podupiranjem kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i meunarodnim tritima i ukljuivanje u
inovacijske procese, predviene su mjere koje podupiru poboljanje potencijala inovacija MSP-ova.
Unutar OPEHR-a 2014. - 2020. ESF-a osigurat e se sinergije unutar TC10 (razvoj ljudskih resursa u IRI) i TC11, ime je zamiljena potpora procesima reforme koja bi
trebala pomoi ukupnoj poslovnoj klimi, kao to je bolje pruanje kvalitetnih ukupnih javnih usluga poduzeima i vea uinkovitost sudova u rjeavanju trgovakih stvari.
Unutar provedbe ESIF-a, ulaganja u istraivanje, razvoj i inovacije unutar ovog specifinog cilja doprinijet e postizanju sinergije s aktivnostima programa Obzor
2020.

46
Kriterije odabira i povezanu metodologiju odobrit e nadzorni odbor (Uredba o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR), lanak 110. stavak 2. toka (a)) i bit e primjenjivi na
sve aktivnosti OPa, pri emu openito ukljuuju:
isplativost
odrivost (posebno financijsku)
kapacitet provedbe
ako je primjenjivo, doprinos rjeavanju pitanja specifinih teritorijalnih prioriteta, komplementarnost/sinergiju s ostalim aktivnostima ESIFa, doprinos provedbi makro
regionalnih strategija.
sredstva, svim primjenjivim aktima EUa i nacionalnim pravnim aktima, ukljuujui pravila o dravnim potporama.
Zajednika opa naela za sve aktivnosti koje e se poduprijeti u sklopu investicijskog prioriteta 1b su jaanje kapaciteta i privatnih ulaganja u istraivanje, razvoj i inovacije.
Prioritet e imati projekti koji promiu i u skladu su s osam exante kriterija za ocjenjivanje projekata ili struka te u skladu s odabranim prioritetima S3. Podrane akcije su
usmjerene na razvoj projekata na temelju njihovog potencijala za poveanje razine inovativnosti, produktivnosti i izvrsnosti u istraivanju i razvoju, te pridonose nacionalnim
ciljevima istraivanja i razvoja odreenima u sporazumu o partnerstvu.
Prioritet e imati projekti (posebno vezano uz ulaganja u infrastrukturu za istraivanje, razvoj i inovacije) koji doprinose zelenom rastu.
Posebna vodea naela za odabir operacija za potporu ulaganja za istraivanje i razvoj poduzea i znanstvenih organizacija su:
sukladnost s tematskim prioritetnim podrujima identificiranima u S3,
blizina trita,
razina inovativnosti rezultata predloenog projekta za trite;
stupanj suradnje i broj ukljuenih partnera;
znaaj aktivnosti za regionalno/nacionalno/globalno gospodarstvo.
Potpora centrima za kompetencije bit e u skladu s hrvatskom strategijom pametne specijalizacije ali i odraavati interes i potencijale za razvojem i specijalizacijom
akademskog sektora, lokalne uprave i poslovnog sektora na odreenom podruju unutar specifinih tematskih prioritetnih podruja. Centre za kompetencije prethodno e
izabrati Ministarstvo gospodarstva na temelju smjernica koje su u ovom trenutku u razvoju. Smjernice Ministarstva gospodarstva navode da su CSovi pravne osobe
uspostavljene za potporu gospodarskog razvoja s fokusom istraivanja, razvoja i inovacija na industrijska i primijenjena istraivanja i inovacije, predvoena industrijom i
potporom jaanju prava intelektualnog vlasnitva u posebnim tematskim podrujima navedenima u strategiji S3 te integriranima u jednu ili vie tematskih inovacijskih
platformi. Glavna vodea naela za odabir potpore za centre za kompetencije moraju biti sposobnost centra za kompetencije da zadovolji potrebe poduzea, posebno MSPova,
i sposobnost dokazivanja da e centar kompetencija pomoi pri stvaranju kritine mase subjekata i njihovog interesa za razvojem aktivnosti istraivanja, razvoja i inovacija.
Stoga e ova opa potpora biti regionalne i suradnike prirode i pristupati e barem jednom prioritetu S3. Odabrani e centar za kompetencije predstaviti prijedloge projekata
koji e se ocijeniti pomou sljedeih kriterija:
Odrivost centra
Razina inovativnosti,
Ukljuenost partnera (istraivakih partnera, tijela javne vlasti i tvrtki),
sukladnost sa strategijom S3,
razina financiranja iz privatnih poduzea.
2.A.6.3 Planirano koritenje financijskih instrumenata (prema potrebi)
47
Prisutan je potencijal za uvoenje financijskih instrumenata u provedbu investicijskog prioriteta 1b. Na temelju rezultata exante procjene donijet e se odluka o tome hoe li
biti uvedeni.

1b Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraivanjima te razvoj veza i sinergija izmeu poduzea, IR centara i visokog obrazovanja,
posebno razvoja proizvoda i usluga,tehnoloko povezivanje, socijalna inovacija, ekoloka inovacija, usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima,
umreavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnoloko jaanje i primijenjeno istraivanje, pilot linije, pred proizvodna
provjera valjanosti, napredne proizvodne mogunosti i poetne proizvodnje, posebno u Kljunim tehnologijama koje potiu razvoj i inovacije i
irenje tehnologija za opu namjenu
Nije predvieno.
Oznaka
CO01
CO02
CO04
CO24
CO26
CO27
Pokazatelj
Produktivno ulaganje: Broj
poduzea koja primaju
potporu
Proizvodno ulaganje: Broj
bespovratna sredstva
Produktivno ulaganje: Broj
nefinancijsku potporu
novih istraivaa u
podranim subjektima
poduzea koja surauju sa
znanstvenoistraivakim
institucijama
Istraivanje, inovacije:
1b Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraivanjima te razvoj veza i sinergija izmeu poduzea, IR centara i visokog
obrazovanja, posebno razvoja proizvoda i usluga,tehnoloko povezivanje, socijalna inovacija, ekoloka inovacija, usluge javnog
servisa, zahtjevi za poticajima, umreavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnoloko jaanje i
primijenjeno istraivanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne mogunosti i poetne proizvodnje,
posebno u Kljunim tehnologijama koje potiu razvoj i inovacije i irenje tehnologija za opu namjenu
Uestalost
Izvor podatka
Mjerna
Kategorija regije
izvjetavanja
Fond
jedinica
(prema potrebi)
mukarci
ene
Ukupno
Izvjea o
provedbi
projekta
Izvjea o
provedbi
projekta
Izvjea o
provedbi
projekta
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
400.00
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
400.00
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
100,00
Broj
EFRR
Manje razvijene
30,00
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
100,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
EUR
EFRR
Manje razvijene
210,000,000.00
Izvjea o
Jednom
Jednom
godinje
Jednom
godinje
Jednom
godinje
48
CO28
CO29
1b11
Privatna ulaganja koja

odgovaraju javnoj potpori za
inovacije ili projekte
istraivanja i razvoja
Istraivanje, inovacija: broj
poduzea podranih za
uvoenje novih proizvoda na
trite
Istraivanje, inovacija: broj
poduzea podranih za
uvoenje novih proizvoda na
trite
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
Poduzea
EFRR
Broj podranih projekata

Broj
EFRR
provedbi
projekta
godinje
100,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Manje razvijene
400.00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Manje razvijene
600.00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
2.A.8 Okvir uspjenosti

Tablica 6: Okvir uspjenosti prioritetnih osi (po fondu te, za EFRR i ESF, po kategoriji regije)
Prioritetna os
1 Jaanje gospodarstva primjenom istraivanja i inovacija
Mjerna
Vrsta
Pokazatelj ili
jedinica, tamo
Oznaka pokaza
kljuni
gdje je
telja provedbeni korak
prikladno
1b11
1a1.1
Broj podranih
projekata
istraivanja i
razvoja
Broj
infrastrukturnih
projekata
istraivanja,
razvoja i
inovacija
Fond
Kategorija
regije
Kontrolna tona za 2018.

mukarci ene
Broj
EFRR
Broj
EFRR
Manje
razvijene
Manje
razvijene
Ukupno
Konani cilj (2023.)

mukarci ene
Izvor
podatka
Objanjenje znaaja
pokazatelja, prema
potrebi
Ukupno
50
600.00
6,00
Pokazatelj pokriva
veinu predloenih
aktivnosti unutar
investicijskog prioriteta
Izvjea o
1b Zajedno s
provedbi
pokazateljem rezultata
projekta
okvira uspjenosti za
investicijski prioritet 1a
ova dva pokazatelja
obuhvaaju vie od 50 %
dodjele prioritetnoj osi 1.
Izvjea o
Ovaj pokazatelj
provedbi
predstavlja veinu
projekta
sredstava dodijeljenih
investicijskom prioritetu
1a. Zajedno s
49
investicijski prioritet 1b
ova dva pokazatelja
obuhvaaju vie od 50 %
dodjele prioritetnoj osi 1.
PF1.1
Ukupan iznos
potvrenih
prihvatljivih
izdataka
EUR
EFRR
Manje
razvijene
182,104,566
782,108,440.00
Ministarstvo
financija
2.A.9 Kategorije intervencije

Kategorije intervencije koje odgovaraju sadraju prioritetne osi na temelju nomenklature koju je usvojilo Vijee te indikativna analiza potpore Unije.
Tablice 711: Kategorije intervencije
Tablica 7: Dimenzija 1 Polje intervencije
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
Prioritetna os
ifra
Iznos u eurima
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
002. Procesi istraivanja i inovacija u velikim poduzeima
95,000,000.00
EFRR
Manje razvijene
056. Ulaganja u infrastrukturu, kapacitete i opremu u MSPovima izravno povezanima s aktivnostima

istraivanja i inovacija
60.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
057. Ulaganja u infrastrukturu, kapacitete i opremu u velikim poduzeima izravno povezanima s

aktivnostima istraivanja i inovacija
25.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
058. Istraivaka i inovacijska infrastruktura (javna)
163,221,739.00
50
EFRR
Manje razvijene
059. Istraivaka i inovacijska infrastruktura (privatna, ukljuujui znanstvene parkove)
63.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
060. Istraivake i inovacijske aktivnosti u javnim znanstvenoistraivakim centrima i centrima za

kompetencije, ukljuujui umreavanje
171,330,000.00
EFRR
Manje razvijene
061. Istraivake i inovacijske aktivnosti u privatnim centrima za istraivanje, ukljuujui umreavanje
15,370,000.00
EFRR
Manje razvijene
063. Klasterska potpora i poslovne mree ije pogodnosti ostvaruju ponajvie MSPovi
15,470.426,00
EFRR
Manje razvijene
065. Istraivaka i inovacijska infrastruktura, procesi, prijenos tehnologija i suradnja poduzea

usmjerenih na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika i otpornost na klimatske promjene
40.000,000,00
EFRR
Manje razvijene
070. Promicanje energetske uinkovitosti u velikim poduzeima
5.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
121. Priprema, provedba, praenje i kontrola
11,400.000,00
Tablica 8: Dimenzija 2 Oblik financiranja

Prioritetn
a os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje
razvijene
01. Bespovratna sredstva
664.792.165,00
EFRR
Manje
razvijene
03. Potpora kroz financijske instrumente: rizini i dioniarski kapital ili njegov ekvivalent
0,00
Prioritetn
a os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje
razvijene
04. Potpora kroz financijske instrumente: zajam ili njegov ekvivalent
0,00
EFRR
Manje
razvijene
05. Potpora kroz financijske instrumente: jamstvo ili njegov ekvivalent
0,00
51
Tablica 9: Dimenzija 3 Vrsta teritorija

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
07. Nije primjenjivo
664.792.165,00
Tablica 10: Dimenzija 4 Mehanizmi teritorijalne provedbe

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
664.792.165,00
2.A.10 Saetak planiranog koritenja tehnike pomoi, ukljuujui, gdje je potrebno, aktivnosti kojima se jaa administrativni kapacitet nadlenih tijela
ukljuenih u kontrolu i upravljanje programima i korisnicima (prema potrebi) (po prioritetnoj osi)
Prioritetna os:
Prema aktivnostima predvienima u okviru investicijskog prioriteta IP 1a potrebno je pruiti potporu unapreenju kapaciteta potencijalnih korisnika u pripremanju
visokokvalitetnih projekata koji su prethodno odabrani na temelju kriterija predizbora kako bi mogli primiti potporu EFRRa za ulaganja u IRI opremu i infrastrukturu.
Potencijalni korisnici nemaju potrebni kapacitet i vjetine da sami pripreme visokokvalitetnu dokumentaciju za infrastrukturne projekte sa svom popratnom tehnikom
dokumentacijom kako bi dobili sredstva za infrastrukturna ulaganja. U okviru investicijskog prioriteta IP 1b planira se koritenje tehnike pomoi da bi se rijeila pitanja
nejednakosti u javnoj upravi kad je rije o izgradnji kapaciteta za IRI, aktivnostima praenja i procjene i stratekog IRI razvoja korisnika. Ovom aktivnosti osigurat e se
pravodobno i uinkovito upravljanje projektima u sklopu prioritetne osi 1 u razdoblju 2014. 2020.
52
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
2
Koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno

potrebi)

prioriteta
prioriteta
2a
Daljnji razvoj irokopojasnog pristupa i iskorak prema mreama velikih brzina i podrka prihvaanju novih tehnologija i
mrea za digitalno gospodarstvo
53

1
Daljnji razvoj irokopojasnog pristupa i iskorak prema mreama velikih brzina i podrka prihvaanju novih tehnologija i mrea za
digitalno gospodarstvo
54

S obzirom na relevantna pravila za primjenu dravnih potpora u sektoru irokopojasnih mrea, ovaj specifini cilj openito podrava ulaganja
u irokopojasnu infrastrukturu sljedee generacije (eng. NGN Next Generation Networks) u podrujima bez irokopojasne infrastrukture
sljedee generacije i bez dovoljnog trinog interesa za ulaganja u takvu infrastrukturu od strane operatora na tritu elektronikih
komunikacija (tzv. bijela i siva podruja mrea sljedee generacije).
Cilj e se postii aktivnostima usmjerenim na razvoj agregacijskih (eng. backhaul) mrea sljedee generacije u bijelim i sivim podrujima
mrea sljedee generacije, i na razvoj pristupnih mrea (s pristupom sljedee generacije (eng. NGA Next Generation Access) s brzinama od
najmanje 30 Mbit/s 100 Mbit/s) u bijelim podrujima (potpuni trini neuspjeh) za kuanstva, poduzea i javne ustanove. Provedba aktivnosti
u sivim posrednikim (eng. backhaul) podrujima mre sljedee generacije (NGN) potrebna je zbog trinog neuspjeha jer ondje
monopolistiki operator prua samo neodgovarajue posrednike usluge mre sljedee generacije (NGN), prema analizi u okviru Plana za
razvoj posrednike mree sljedee generacije (NGN) (koji jo nije donesen).
Uzevi u obzir razinu raspoloivog sufinanciranja iz EFRRa i nacionalnog sufinanciranja, te kako bi se osiguralo da ulaganja u
irokopojasnu infrastrukturu sljedee generacije imaju maksimalni poticajni uinak, ulaganja unutar ovog cilja bit e usmjerena na ostvarenje
pristupa za veinu javnih ustanova. Zbog svoje drutvene i gospodarske uloge, prioritet e imati ostvarenje veza za urede javne uprave te
obrazovne, zdravstvene, sudske i kulturne ustanove. Naravno, ovo znai da e doi do geografske koncentracije ulaganja u regionalna i
upravna sredita jedinica lokalne samouprave gdje je koncentracija ciljanih javnih ustanova najvea. Drugi e prioritet imati aktivnosti
ostvarenja veza za poslovne zone, poduzetnike potporne institucije i poduzea.
Glavni oekivani rezultat koji e se postii koritenjem financiranja iz EFRRa i nacionalnog financiranja (javnog i privatnog) unutar ovog
specifinog cilja je poveanje nacionalne pokrivenosti irokopojasnom mreom sljedee generacije (NGN) do 2023. godine kroz tri kljune
komponente:
Ostvarenjem pokrivenosti agregacijskim mreama sljedee generacije barem 350 sredinjih naselja u jedinicama lokalne samouprave u
bijelim i sivim podrujima mrea sljedee generacije to je preduvjet daljnjeg razvoja pristupnih mrea sljedee generacije
Osiguranjem prikljuaka do svih ciljanih javnih ustanova u bijelim i sivim podrujima mrea sljedee generacije.
Poveanjem nacionalne pokrivenosti pristupnom mreom sljedee generacije za dodatnih 20 % stanovnitva, podrkom irenju prikljuaka
pristupne mree sljedee generacije za kuanstva, poslovne zone, poduzetnike potporne institucije i poduzea (s barem 30 Mbit/s 100
Mbit/s) u naseljima koja se nalaze u bijelim podrujima mrea sljedee generacije, s najveim uinkom na poslovne aktivnosti u ovim
naseljima.
Druge oekivane koristi obuhvaaju poticanje potranje za irokopojasnom povezanou, podrka razvoju digitalnog gospodarstva (kao
posljedica porasta broja kuanstava i javnih ustanova pokrivenih mreom sljedee generacije) i u iroj gospodarskoj perspektivi takoer porast
investicijskih prilika za lokalne MSPove i vanjske tvrtke. Rezultati ovog specifinog cilja izravno doprinose postizanju opih ciljeva Digitalne
agende za Europu i nacionalnih irokopojasnih ciljeva u pogledu pokrivenosti irokopojasnim mreama velikih brzina do 2020. godine.
55
Specifini cilj
1 Razvoj irokopojasne infrastrukture mrea sljedee generacije (NGN) u podrujima bez zadovoljavajueg komercijalnog interesa
za investicije u infrastrukturu mrea sljedee generacije (NGN), za maksimalno poveanje socijalne i gospodarske koristi
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica

potrebi)
Poetna
godina
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor podatka Uestalost

izvjetavanja
2a11
Ukupna pokrivenost
pristupnim mreama
sljedee generacije (kao %
kuanstava)
% kuanstava
Manje razvijene
2013.
53,00
Prikaz
pokazatelja
DAEa
(Digitalna
agenda
Europe),,
Dravni
zavod za
statistiku
33,00
Jednom
godinje
2a Daljnji razvoj irokopojasnog pristupa i iskorak prema mreama velikih brzina i podrka prihvaanju novih tehnologija i
mrea za digitalno gospodarstvo
56
Ovim specifinim investicijskim prioritetom podrat e se dvije akcije infrastrukturnih ulaganja:

1. Financiranje razvoja agregacijskih (backhaul) mrea sljedee generacije i povezivanje javnih ustanova na mree sljedee generacije, u NGN bijelim i sivim podrujima
agregacijske mree sljedee generacije prikupljaju promet iz pristupnih mrea (mrea nove generacije) prema jezgrenoj mrei i obuhvaaju dio mree izmeu prvih
koncentracijskih vorova i vorova jezgrene mree (taj dio mree takoer se naziva i middle mile). Izravni korisnik ove akcije bit e javno poduzee zadueno za projektiranje,
izgradnju (putem ugovora o javnoj nabavi) agregacijskih mrea Odailjai i veze (OiV). OiV e biti vlasnik mree i njome upravljati kao infrastrukturni operator. Meutim,
cijelu e agregacijsku mreu koristiti i drugi operatori. Ciljne skupine unutar javnih ustanova bit e nacionalni, regionalni i lokalni vladini uredi i podrunice, ukljuujui
obrazovne, zdravstvene, kulturne, turistike i pravosudne ustanove. osiguranjem povezivanja sa svim ciljanim javnim institucijama u bijelim i sivim podrujima sljedee
generacije (NGN), svi trokovi koji se odnose na pasivne i aktivne elemente mree sljedee generacije (NGN) bit e pokriveni, ukljuujui graevinske trokove za izgradnju
pasivne mrene infrastrukture.
Financiranje razvoja mrea sljedee generacije (NGN)/pristupih mrea sljedee generacije (NGA) u bijelim podrujima pristupnih mrea sljedee generacije pristupne
mree se odnose na dio mree koji se protee izmeu krajnjih korisnika (kuanstava, tvrtki i javne ustanove) i prvog koncentracijskog vora mree (posljednja milja).
Pristupne mree sljedee generacije obuhvaaju sva infrastrukturna i tehnoloka rjeenja kojima se moe pruati brzi/ultrabrzi pristup (vie od 30 Mbit/s 100 Mbit/s), u
skladu s definicijama Digitalne agende za Europu (tehnoloki neutralno). Jednostavna nadogradnja bakrene infrastrukture, bez uvoenja svjetlovodnih niti blie krajnjim
korisnicima (FTTx), nije obuhvaena.
Korisnici potpore bit e tijela lokalne i regionalne samouprave (opine, gradovi i upanije) u bijelim NGA podrujima, dok e graani i tvrtke predstavljati ciljne skupine.
Meu navedenim ciljnim skupinama, prioritet e imati poslovne zone, poduzetnike poslovne institucije i poduzea.
Korisnik e odabrati jedan od tri mogua investicijska modela (koje definira Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture irokopojasnog pristupa u podrujima u
kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja ONP) implementacije projekta pristupne mree, koji kombiniraju uloge korisnika kao javnih tijela, s ulogom
privatnih operatora na tritu elektronikih komunikacija u projektima kojima se razvijaju pristupne mree. Sljedei primjeri aktivnosti mogu se financirati: model privatnog
projektiranja, izgradnje i upravljanja (privatni DBO model) i model javnog projektiranja, izgradnje i upravljanja (javni DBO model)
Financiranje e pokriti trokove ulaganja u izgradnju pristupnih mrea do maksimalnog prihvatljivog prosjenog troka po krajnjem korisniku po operaciji. Maksimalni
prihvatljivi prosjeni troak po krajnjem korisniku odredit e se uzimajui u obzir raspoloiva financijska sredstva unutar specifinog cilja, ali takoer i potreba podrke
implementaciji naprednih irokopojasnih mrenih rjeenja u operacijama ( npr. FTTx pristupne mree). Svi projekti za pristupne mree moraju primijeniti odreene
veleprodajne obveze i pravila o formiranju cijena, kao i mehanizme povrata prekomjernih potpora (clawback), u skladu s financijskom veliinom projekta, kako je definirano
ONPom. Posebna e se pozornost obratiti na poticanje i poveanje privatnih ulaganja u razvoj pristupne mree sljedee generacije (NGA).
Osim toga, bit e utvrena jedna aktivnost za pripremu baze projekata koji e prvo biti odabrani na temelju kriterija predizbora. Tom e se aktivnou pruati pomo u
pripremi projektne dokumentacije, ukljuujui obrazovanje i razvoj vjetina, s ciljem poboljanja apsorpcijskih kapaciteta potencijalnih korisnika u shemi dodjele
bespovratnih sredstava za pristupne mree sljedee generacije (opina, gradova i upanija).
Prethodno navedene akcije doprinose dostizanju specifinog cilja na komplementaran nain, budui da su usredotoene na razvoj irokopojasne infrastrukture sljedee
generacije u jasno identificiranim zajednicama koje se nalaze u bijelim i sivim podrujima mrea sljedee generacije. Komplementarnost e se postii usklaenom podrkom
javnog tijela s ulogom PTa 1 za obje akcije. Posredniko tijelo PT 1 osigurat e da su sva bijela podruja obuhvaena projektima pristupnih mrea nove generacije (NGA)
(podrani kroz drugu aktivnost) ve povezana s odgovarajuom posrednikom mreom sljedee generacije (NGN) ili e ta podruja biti spojena u okviru projekata posrednike
mree sljedee generacije (NGN) pravovremeno podranih u okviru prve aktivnosti.
Budui da akcije ulaganja u infrastrukturu u ovom investicijskom prioritetu obuhvaaju dravne potpore, akcije su usklaene s odgovarajuim pravilima dravnih potpora za
irokopojasne mree u EUu i Hrvatskoj, to se posebno odnosi na Smjernice za primjenu pravila o dravnim potporama za brzi razvoj irokopojasnih mrea (SL C 25/2013).
To se odnosi na praktina pravila i principe definiranja ciljanih podruja unutar operacije (mapiranje), odreivanje veleprodajnih obveza, provedbu mehanizma povrata
prekomjernih potpora (clawback) itd. Davatelj dranih potpora (isto tijelo kao i Posredniko tijelo 1) nadzirat e usklaenost pravila dravnih potpora u operacijama.
Akcije e biti provedene unutar dva Nacionalna programa dravnih potpora za razvoj irokopojasne mree, za pristup agregacijske mree (tim redoslijedom):
Nacionalni program razvoja irokopojasne agregacijske infrastrukture u podrujima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet
razvoja pristupnih mrea novih generacija (NGA) NPBBI
Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture irokopojasnog pristupa u podrujima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja ONP
Odobrenje sukladnosti s pravilima dravnih potpora, koji je postupak je u tijeku za ONP i NPBBI usporedno s postupkom programiranja za razdoblje 2014. 2020.,
omoguit e provedbu projekta.
57
U sklopu obje akcije ovog investicijskog prioriteta:

Agregacijske mree (NPBBI): Korisnik akcije kojom se podrava izgradnja agregacijskih mrea unutar programa dravne potpore NPBBI je javno poduzee
Odailjai i veze (OiV), nadleno za projektiranje, izgradnju i upravljanje agregacijskim mreama. Operacije (projekti) unutar programa NPBBI nee zahtijevati
pojedinane postupke odobrenja sukladnosti s pravilima dravnih potpora. NPBBI propisuje praktina pravila dravnih potpora za precizno odreivanje ciljanih
bijelih i sivih podruja, definiranju veleprodajnih obveza i pravila o formiranju cijena, te implementaciji mehanizma povrata prekomjernih potpora. Razvoj operacija
(projekata) unutar NPBBIja vodit e i nadzirati javno tijelo, odreeno kao davatelj dravnih potpora (isto tijelo ima ulogu PT1).
Pristupne mree (ONP): Korisnici akcije kojom se podrava razvoj pristupnih mrea u okviru programa ONPa bit e jedinice lokalne (regionalne) samouprave
(opine, gradovi i upanije). Budui da se ONPom propisuju praktina pravila i smjernice za sukladnost s pravilima dravnih potpora vezanima uz irokopojasne
mree, time se smanjuje administrativno optereenje za korisnike pri izvoenju operacija (projekata) u okviru ove akcije, budui da nema potrebe provoditi
pojedinane postupke odobrenja sukladnosti s pravilima dravnih potpora za svaki projekt. Nadalje, ONP takoer propisuje praktina pravila mapiranja postojee
irokopojasne infrastrukture i odreivanja ciljanih grupa, to je potrebno kako bi se precizno definirao zemljopisni opseg ciljanih podruja obuhvaenih operacijama
(bijela i siva podruja). Nacionalna regulatorna agencija (HAKOM) razvila je interaktivnu kartu podruja dostupnosti irokopojasnog pristupa
(http://bbzone.hakom.hr/Home/InteraktivniPreglednik#sthash.vdTM8jlv.Fejp0STw.dpbs) koja dodatno olakava ovaj proces korisnicima pruajui pregled
dostupnosti usluga osnovnog pristupa i pristupa sljedee generacije (NGA) (brzih i ultrabrzih) diljem Hrvatske (to je potrebno za mapiranje tzv. bijelih, sivih i
crnih podruja). Razvoj operacija (projekata) unutar ONPa vodit e i nadzirati javno tijelo, odreeno kao davatelj dravnih potpora (isto tijelo ima ulogu PT1).
Sinergija e se postii s ulaganjima planiranima u okviru sljedeih tematskih ciljeva i investicijskih prioriteta OPKKa:
Tematski cilj 2: irenjem mrea sljedee generacije ubrzat e razvoj ICT aplikacija, poput euprave, ezdravstva, ekulture, eukljuivosti, eturizma koje imaju potencijal
viestruko poveati drutvenogospodarski utjecaj koji se oekuje od IKTa, ime se naglaava vanost multisektorskih strategija nacionalnog razvoja, a irokopojasni pristup
ostaje u prvom planu;
Tematski cilj 3 MSPovi trebaju pouzdane pristupne mree sljedee generacije kako bi bili konkurentni u sve povezanijem svijetu. Uz dostupnost brzih internetskih
veza, usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija kljuno je za poduzetnike kako bi se smanjili trokovi raunalne opreme i usluga, to u konanici
omoguava bolju promociju usluga, aplikacija i lokalnog sadraja te isporuku vladinih usluga preko interneta (euprava). Konkretno, unutar prioriteta ulaganja 3.4.
Podupiranje kapaciteta MSPova za rast na regionalnim, nacionalnim i meunarodnim tritima i za pokretanje procesa inovacije predviaju se aktivnosti kojima se
prua podrka MSPovima u uvoenju i provoenju rjeenja eposlovanja koja pomou IKTa;
Tematski cilj 9 (pruanje potpore za javnu drutvenu i zdravstvenu infrastrukturu); 10 (poboljanje infrastrukturnih kapaciteta na predvisokokolskoj i
visokokolskoj razini uz poboljanje obrazovnih standarda i okruenja za studente) i 11 (poveanje uinkovitosti pravosudnog sustava) uz mogunost koritenja
dravnih slubi, kako bi se postigla bolja isporuka kvalitetnih dravnih slubi i na taj nain doprinijelo regionalnom i lokalnom razvoju.
Epismenost i evjetine, koje su vane za uspjeh irenja irokopojasnog pristupa, bit e posebno obraene u sklopu Operativnog programa iz podruja uinkovitih
ljudskih resursa 2014. 2020., tematskih ciljeva 8, 10 i 11.
58

2a Daljnji razvoj irokopojasnog pristupa i iskorak prema mreama velikih brzina i podrka prihvaanju novih tehnologija i mrea za digitalno
gospodarstvo
Kriterije odabira i povezanu metodologiju odobrit e nadzorni odbor (Uredba o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR), lanak 110. stavak 2. toka (a)) i bit e primjenjivi na
sve aktivnosti OPa, pri emu openito ukljuuju:
isplativost
kapacitet provedbe
ako je primjenjivo, doprinos rjeavanju pitanja specifinih teritorijalnih prioriteta, komplementarnost/sinergiju s ostalim aktivnostima ESIFa, doprinos provedbi
makroregionalnih strategija.
Usklaenost pravila u pripremnoj fazi operacija preduvjet je odabira operacije za financiranje unutar ovog investicijskog prioriteta.
Za operacije (projekte) unutar NGN agregacijske (backhaul) mree prioritet, po redoslijedu vanosti, imat e projekti koji:
obuhvaaju sredinja upravna naselja u jedinicama lokalne samouprave koja se nalaze u bijelim i sivim NGN agregacijskim podrujima;
obuhvaaju podruja s veim potencijalom potranje (s veim brojem postojeih internetskih prikljuaka, odnosno penetracijom irokopojasnog pristupa), u skladu s
analizom investicijskih planova privatnih ulagaa u NGA pristupne mree (30 Mbit/s 100 Mbit/s);
povezuju ciljane javne ustanove (uredi uprave, obrazovne, zdravstvene, pravosudne, turistike i kulturne institucije),
zatim, podruja s velikim brojem poduzetnikih potpornih institucija i tvrtki;
Implementirat e se javni investicijski model projektiranja, izgradnje i upravljanja. Izgraenom mreom upravljat e korisnik (OiV). Financiranjem e se pokriti trokovi
ulaganja u izgradnju agregacijskih mrea i povezivanja ciljnih javnih ustanova, do maksimalne stope sufinanciranja za prioritetnu os. Ulaganja u agregacijske mree
tehnoloki su neutralna. Budui da su ovo projekti mrea sljedee generacije i s obzirom na potrebu agregacije prometa velikih brzina iz pristupnih mrea sljedee generacije,
projekti e uglavnom podravati implementaciju vienitnih svjetlovodnih agregacijskih veza. Implementacija beinih agregacijskih veza bit e podrana samo u slabo
naseljenim podrujima.
Unutar sheme za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj pristupnih mrea sljedee generacije (NGA, zadnja milja), prioritet e imati prijedlozi sloenih projekata kojima se
osigurava uvoenje infrastrukture svjetlovodnih niti (FTTx) u mreni segment zadnjemilje, koje projekte predlau tijela lokalne i regionalne samouprave:
koji obuhvaaju podruja s veim potencijalom potranje (s veim brojem postojeih internetskih prikljuaka, odnosno penetracijom irokopojasnog pristupa),
osigurati povezivanje s ciljanim poslovnim zonama, institucijama za podrku poduzea i poduzeima;
znaajnijeg drutvenogospodarskog utjecaja na dostupnost pristupnih mrea sljedee generacije, posebno utjecaj povezan s poslovnom aktivnou u podruju
projekta.
Podrka pripremi Baze projekata (za razvoj NGA pristupnih mrea) prioritet e imati jedinice lokalne i regionalne samouprave s najniim gospodarskim mogunostima i
institucionalnim kapacitetima (poredane i ukljuene u listu potpomognutih podruja na temelju Zakona o regionalnom razvoju).
Intenzitet potpore bit e utvren na razini svake pojedinane operacije, ovisno o privatnom doprinosu u svakoj operaciji i sukladno pravilima o dravnim potporama.
Uredba o mjerilima razvoja elektronike komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine 131/12), propisuje da se elektronika komunikacijska
infrastruktura i druga povezana oprema treba u naelu planirati, u koridorima ili trasama komunalne infrastrukture; potrebna je koordinacija s obzirom na planirani
vremenski slijed izgradnje komunalne infrastrukture. Smanjenje trokova i sinergije postii e se koordinacijom s projektima prometne i energetske infrastrukture koji su
59
financirani u sklopu prioritetnih osi 4, 5 i 6 u sklopu OPKKa.

gospodarstvo
60
Postoji potencijal za uvoenje financijskih instrumenata u provedbu investicijskog prioriteta 2a. Na temelju rezultata exante procjene donijet e se odluka o tome hoe li biti
uvedeni.

gospodarstvo
Akcija Financiranje razvoja agregacijskih (backhaul) mrea sljedee generacije u bijelim i sivim podrujima provest e se kao jedan veliki projekt. Oekivani rezultat projekta
jest razviti irokopojasnu posredniku infrastrukturu u sredinjim administrativnim mjestima u opinama koje se nalaze u bijelim i sivim posrednikim podrujima mrea
sljedee generacije (NGN). Poveanje socijalne kohezije i doprinos gospodarskom razvoju dio su dravnih mjera dizajniranih kako bi se pomoglo ukloniti digitalnu
nejednakost izmeu upanija. Projektom e se poticati privatne operatore i lokalne zajednice na razvoj infrastrukture brze irokopojasne pristupne mree sljedee generacije,
takoer i u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture irokopojasnog pristupa.
Projekt takoer ima za cilj povezati sve javne ustanove (dravne, regionalne i lokalne vladine urede i podrunice, ukljuujui obrazovne, zdravstvene, kulturne, turistike i
pravosudne ustanove) u ciljanim podrujima na brzu NGN mreu, kako bi se omoguio razvoj i pruanje javnih eusluga (eobrazovanje, ezdravlje, epravosue, itd.).
Izravni korisnik ovog projekta bit e trgovako drutvo Odailjai i veze d.o.o. (OiV), zadueno za projektiranje, izgradnju (putem ugovora o javnoj nabavi) i upravljanje
agregacijskim mreama. Pruanje elektronikih komunikacijskih usluga osnovna je djelatnost OiVa, a njegov unutarnji ustroj potpuno je prilagoen za pruanje
elektronikih komunikacijskih usluga. OiV e izgraditi i biti vlasnik mree te njome upravljati kao infrastrukturni operator (javni investicijski model projektiranja, izgradnje i
upravljanja). Nova e mrea nuditi veleprodajni pristup na otvorenoj i nediskriminirajuoj bazi pruateljima usluga elektronikih komunikacija, koji e pruati irokopojasne
usluge krajnjim korisnicima.
Ciljne skupine bit e javne ustanove (dravni, regionalni i lokalni vladini uredi i podrunice, ukljuujui obrazovne, zdravstvene, kulturne, turistike i pravosudne ustanove);
te svi operatori na tritu koji e koristiti kapacitete agregacijske NGN mree.
Ulaganja u agregacijske mree tehnoloki su neutralna. Projektom e se uglavnom podravati implementacija vienitnih svjetlovodnih agregacijskih veza. Implementacija
beinih agregacijskih veza bit e podrana samo u slabo naseljenim podrujima.
Iskoritavanje postojee fizike infrastrukture, ukljuujui infrastrukture drugih komunalnih sustava kao to su plinovodna, vodovodna ili elektroenergetska infrastruktura,
predstavljat e mjeru za smanjenje trokova proirenja elektronikih komunikacijskih mrea. Sinergijom izmeu vie sektora moe se znaajno smanjiti potreba za
graevinskim radovima izgradnje elektronikih komunikacijskih mrea, a s time takoer i potencijalni drutveni i ekoloki trokovi poput oneienja, smetnji i zaguenja
prometa.
Budui da akcije infrastrukturnih ulaganja u ovom projektu obuhvaaju dravne potpore, one su usklaene s odgovarajuim pravilima dravnih potpora za irokopojasne
mree u EUu i Hrvatskoj, to se posebno odnosi na Smjernice za dravne potpore (SL C 25/2013).
Akcije e se provoditi u okviru Nacionalnog programa dravnih potpora za razvoj agregacijske irokopojasne mree (NPBBI). Odobrenje sukladnosti s pravilima dravnih
potpora, koji je postupak je u tijeku za NPBBI usporedno s postupkom programiranja za razdoblje 2014. 2020., omoguit e provedbu projekta.
Da bi provedba projekata razvoja irokopojasnog pristupa zapoela, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje predloenih mjera dravne potpore od strane Europske komisije,
putem formalne odluke. Prilikom provedbe projekata potrebno je puno potivanje uvjeta iz odluke Komisije kojom se odobrava dravna potpora.
61
Oznaka
CO10
2a11
2a12
Pokazatelj
gospodarstvo
Uestalost
Mjerna jedinica
Fond
Izvor podatka
potrebi)
izvjetavanja
mukarci
ene
Ukupno
IKT
infrastruktura:
dodatna
kuanstva sa
irokopojasni
m pristupom
od najmanje
30 Mbps
Broj vorova
agregacijske
mree sljedee
generacije u
bijelim i sivim
NGN
podrujima
Privatna
ulaganja koja
odgovaraju
javnoj potpori
za projekte
razvoja
irokopojasnog
pristupa
Kuanstva
EFRR
Manje razvijene
315.000,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Broj
EFRR
Manje razvijene
350,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
EUR
EFRR
Manje razvijene
44,344,595.00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje

prioriteta
prioriteta
2c
Jaanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za eupravu, euenje, eukljuenost, ekulturu i ezdravlje

1
Poveanje koritenja IKTa u komunikaciji izmeu graana i javne uprave putem uspostave IKT koordinacijske strukture i softverskih
rjeenja
Jedan od utvrenih problema koji se negativno odraavaju na razinu koritenja javnih eusluga u Hrvatskoj putem Interneta, kao i
62
komunikacije s tijelima javne vlasti koritenjem online aplikacija, predstavlja neadekvatna i neuinkovito voena infrastruktura IKTa javne
uprave.
infrastruktura u javnoj upravi. Prema predloenom rjeenju, koje je Vlada ve podrala, uspostavio bi se Centar za zajednike usluge koji bi
bio zaduen za koordinaciju i upravljanje koritenja IKT-aplikacija i e-usluga koje razne Vladine institucije pruaju graanima. Time bi se
omoguio racionalan i isplativ razvoj meupovezanog i interoperabilnog IKT sustava unutar dravne uprave. Upravljanjem iz jednog
jedinstvenog centra uvele bi se norme razvoja e-usluga, ime bi se i njihova upotreba olakala. Centar za zajednike usluge predstavlja jednu
od dugoronih mjera u sklopu Nacionalnog programa reformi i podrazumijeva snanu politiku obvezu.
Posluiteljeva se IKT-infrastruktura Centra za zajednike usluge financira u sklopu ovog specifinog cilja, ime se omoguuje stvaranje tzv.
oblaka (cloud) i upravljanje njime, a koji se koristi za potrebe Centra za podrku strategije.
Drugi, blisko povezan problem koji negativno utjee na razinu pruanja javnih e-usluga jest nedostatak digitaliziranih podataka potrebnih za
osiguravanje vrlo kompleksnih e-usluga i specifinih aplikacija koje ukljuuju obradu podataka koje obrauju razne institucije. U svrhu
poboljavanja transparentnosti, odgovornosti i uinkovitosti javne uprave, potrebno je razviti aplikacije za rad javnih institucija i komunikaciju
s graanima, te ih pruiti na konsolidiran nain. Navedeno se smatra preduvjetom za usvajanje novih i buduih tehnologija i mrea za
digitalno gospodarstvo na podruju itave zemlje. Koordinacijom razvoja i pruanjem IKT-a na konsolidiran nain razni e podaci javnih
slubi postati dostupniji graanima na razliitim upravljakim razinama (uprava, pravni i privatni subjekti, strani ulagai). Tim se pristupom
takoer pridonosi promicanju transparentnosti javne uprave i izbjegavanju bilo kakve mogunosti korupcije ili zloupotrebe podataka.
Specifini cilj u okviru koritenja financijskih sredstava EFRR-a u Hrvatskoj do 2023.:
Specifian cilj za koritenje sredstava EFRR-a u Hrvatskoj do 2023. jest poveati koritenje IKT-a u komunikaciji izmeu graana i javne
uprave uspostavom IKT strukture za koordinaciju i softverskih rjeenja. Postii e se sljedee:
Podizanjem kvalitete i mogunosti e-komunikacije graana s javnom upravom putem financiranja IKT infrastrukture i softvera
potrebnog za stvaranje i osiguranje rada oblaka kojim upravlja Vladin centar za zajednike usluge
Razvojem e-aplikacija u podrujima kljunim za gospodarski rast i socijalnu koheziju poput: e-graevinarstvo, e-upravljanje
prostorom, e-pravosue, e-zdravlje, e-turizam, e-kole, e-kultura i e-ukljuivanje
Osiguranja da e podizanje razine svijesti i osposobljavanje biti ukljueni u raspodjelu i koritenje aplikacija koje e biti razvijene.
Ukupni oekivani rezultat ovog specifinog cilja jest (do 2023. godine) poveati razinu koritenja usluga e-uprave od strane graana,
to se vrednuje s obzirom na uestalost koritenja usluga e-uprave od strane pojedinaca i poveanja broja stanovnika koji
komuniciraju s javnim ustanovama.
Specifini rezultati koji bi se trebali postii ukljuuju funkcioniranje oblaka i jaanje eusluga u spomenutim sektorima: poveanje
postotka javnih ustanova integriranih u oblak i broj pruenih kompleksnih eusluga usmjerenih na korisnika.
63
Specifini cilj
1 Poveanje koritenja IKTa u komunikaciji izmeu graana i javne uprave putem uspostave IKT koordinacijske strukture i
softverskih rjeenja
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica

potrebi)
Polazna vrijednost
Poetna
godina
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
2c11
Koritenje usluga euprave

od strane pojedinaca
Manje razvijene
35,00
2013.
65,00
EUROSTAT
Jednom
godinje
2c12
Komunikacija stanovnitva s
dravnim ustanovama putem
online aplikacija
Manje razvijene
30,80
2013.
60,00
EUROSTAT
Jednom
godinje
2c Jaanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za eupravu, euenje, eukljuenost, ekulturu i ezdravlje
Aktivnosti e se provoditi u fazama, ime e eusluge biti razvijene kada Digitalna strategija sazrije, to e dati sveobuhvatan strateki okvir, identificirati potrebne aktivnosti
i nadzorne pokazatelje/alate. Okvir za izgradnju centra zajednikih usluga definiran je Zakljukom Vlade (oujak 2014.) kojim se odreuje potreba uspostavljanja poslovnog
plana za uspostavu centra zajednikih usluga na naelu modela zajednikih usluga (integracija informacijskih sustava), nakon provedene sveobuhvatne analize na 2.300
ciljnih javnih tijela koja e biti ukljuena u projekt. Vladin zakljuak prua temelj za aktivnosti povezane s Centrom koje treba provesti istovremeno s razvojem digitalne
strategije. Zakon o dravnoj informacijskoj infrastrukturi obvezuje sve dionike da meusobno poveu svoje evidencije kako bi se razvile integrirane eusluge putem dravne
uslune sabirnice usluga (projekt Drava bez papira) i navodi da sredinje tijelo dravne uprave odgovorno za eHrvatsku (Ministarstvo uprave) kao nadleno tijelo snosi
odgovornost za koordinaciju, upravljanje i praenje razvoja dravne informacijske infrastrukture. Ministarstvo uprave, kao sredinje dravno tijelo za eHrvatsku, bit e
izravno odgovorno za strategije i koordinaciju politika dok e nadopunjavanje i dosljednost ulaganja u smislu infrastruktura, platformi i eusluga, kao i putem eusluga, biti
osigurano od agencije u dravnom vlasnitvu (pod nadzorom Ministarstva uprave) zamiljene kao agencija koja e upravljati Oblakom.
Primjeri aktivnosti koje se financiraju kako bi se postigli specifini ciljevi:
1. Uspostava Oblaka drave
Financijska sredstva iz EFRRa bit e pruena u okviru te aktivnosti za potrebe uspostave, opremanja i stavljanja u rad Oblaka drave. To ukljuuje:
Konsolidaciju dravne IKT infrastrukture i zajednikih dravnih aplikacija koje koristi centar zajednikih usluga,
Isporuku potrebne opreme i
Kupnju ili razvijanje softvera.
Korisnik navedene akcije bit e Ministarstvo uprave RH, koje je odgovorno za dravni centar za zajednike usluge.
Ciljne skupine: javne ustanove, graani
1. II. Razvoj eaplikacija u nie navedenim podrujima:
U okviru te aktivnosti osigurat e se financijska sredstva za razvijanje eaplikacija u ogranienom broju podruja od najvee vanosti za uinkovito djelovanje hrvatskog
gospodarstva i razvoj usluga euprave za koritenje graanima. Ministarstvo uprave RH usklaivat e razvoj i rad centra zajednikih usluga, kao i eusluga razvijenih
unutar tog oblaka, dok e sam centar zajednikih usluge upravljati Oblakom.
Izravne korisnike predstavlja ogranien broj resornih ministarstava navedenih u nastavku.
Podruja navedena u nastavku odreena su u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2014., dok e se Digitalnom strategijom, koja je trenutano u izradi, utvrditi
konani prioriteti ulaganja na temelju SWOT analize; navedene aplikacije smatraju se preliminarnim, i podlone su vrednovanju ili preinakama ovisno o rezultatu Digitalne
strategije za Hrvatsku.
1. eZdravlje:
Ulaganje u standardizirane interoperabilne aplikacije koje pokrivaju procese poslovanja i lijeenja temeljeno na Oblaku, razvoj integriranog informacijskog sustava za
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, razvoj edirektiva i erecepata, provedbu i nadogradnju sustava za plaanje u okviru HR DTSa predvieno je u:
Informatizacija sredinjeg zdravstvenog sustava (razvoj internog informacijskog sustava eHZZO, eSmjernice, eLijekovi, uvoenje i poboljanje sustava HR DTS
za plaanje i nadzor zdravstva);
eBolnicu uvoenje standardiziranog, integriranog i interoperabilnog informacijskog sustava u hrvatskim javnim bolnicama
Korisnik: Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Ciljne skupine: zaposleni u zdravstvenim ustanovama, graani, turisti
1. eUprava za zemljino i prostorno planiranje
Daljnji razvoj IKT sustava kroz uvoenje integriranog transparentnog sustava za poboljanje prostornoplanskih postupaka, primjena IKTa s ciljem podrke bazi
podataka za kreiranje prostornoplanskih dokumenata, postupci u podruju gradnje, nadzora i inspekcijskih kontrola, razvoj i jaanje dravne aplikacije za pronalaenje,
pristup i preuzimanje prostornih informacija javnog sektora i pruanje eusluga upravi za zemljino i prostorno planiranje
Korisnik: Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja, Hrvatski zavod za prostorni razvoj i Dravna geodetska uprava Ciljna skupina: djelatnici u katastarskim
administrativnim institucijama, poslovni subjekti i ira javnost 1. eKultura
Uspostavljanje nacionalnog informatikog sustava radi prikupljanja, obrade, distribucije i skladitenja digitalizirane kulturne batine koji jami ouvanje i prezentaciju
kulturnog nasljedstva, kako nacionalnog tako i onog irom EU (zdruivanje s EUROPEANAom), kao i pruanje informacija javnosti.
Korisnik: Ministarstvo kulture
Ciljne skupine: zaposleni u kulturnom sektoru, ira javnost 1. eTurizam
Razvoj eturistikog informacijskog sustava, ukljuujui sredinji i sveobuhvatni informacijski sustav koji objedinjuje podatke svih turistikih zajednica i registriranih
aktera u turistikom sektoru te osigurava tone i pouzdane informacije, to pridonosi vioj kvaliteti usluge i zadovoljstvu graana, turista i turistike industrije.
Korisnik: Ministarstvo turizma
Ciljne skupine: zaposleni u turistikim institucijama, turisti
1. ePravosue
Stvaranje interoperabilnosti i meusobne povezanosti sudskih registara na dravnoj razini i u odnosu na EU, kako bi se uspostavio integralni sustav epravosua s ciljem
olakavanje pristupa pravosuu graanima i tvrtkama.
Korisnik: Ministarstvo pravosua
Ciljne skupine: poslovni subjekti, ira javnost
1. eUkljuivanje
Razvoj sredinjeg informacijskog sustava za Ministarstvo branitelja putem integriranja svih podataka s ciljem omoguavanja meupovezanosti i interoperabilnosti s drugim
bitnim dionicima, to e ojaati kapacitete Ministarstva i osigurati pravovremenu i kvalitetnu potporu braniteljskoj i stradalnikoj populaciji.
Korisnik: Ministarstvo branitelja
Ciljne skupine: zaposleni u Ministarstvu branitelja, branitelji, ira javnost
Dio svih aktivnosti koje e biti financirane u okviru investicijskog prioriteta 2c su usluge i i trening koji su usko povezani s uvoenjem i koritenjem tehnologija i razvijenih
IT aplikacija.
Razvoj eusluga pri investicijskom prioritetu 2c temeljit e se na rezultatima stratekih projekata eGraani i Drava bez papira, koji su ve u provedbi i definirani
Zakonom o dravnoj informacijskoj infrastrukturi, s ciljem postizanja naela samo jednom, i to digitalno. Openito, vane javne internetske stranice i servisi potpuno e
sudjelovati u javnom ivotu i biti u skladu s meunarodnim standardima dostupnost interneta.
Sinergije i komplementarnosti namjeravaju se postii kroz podrku razliitih aspekata IKTa, takoer i u sklopu drugih tematskih ciljeva u okviru OPKKa:
U okviru investicijskog prioriteta 2a jami se da e investicije biti usmjerene prema razvoju irokopojasnog pristupa, meu ostalim, posebno na onim podrujima gdje
mogu najvie doprinijeti institucijama javne uprave kako bi iste mogle graanima pruati uinkovitije usluge;
U okviru Prioritetne osi 3 kojoj je cilj poboljanje konkurentnosti MSPova Investicijski prioritet 3.4. Podupiranje kapaciteta MSPova za rast na regionalnim,
nacionalnim i meunarodnim tritima i za pokretanje procesa inovacije predviaju se aktivnosti kojima se prua podrka MSPovima u uvoenju i provoenju rjeenja
eposlovanja koja pomou IKTa;
Intervencije unutar investicijskog prioriteta 10a nabava specijalizirane IKT opreme za nastavnike i uenike kao i druge pripadajue IKT opreme; Zdruivanje postojeih i
razvoj novih eusluga nunih za besprijekoran i jednostavan rad kolskih subjekata usmjerenih na stvaranje digitalno zrelih kola za 21. stoljee (ekole)
Komplementarne aktivnosti sa spomenutom EFRR vrstom aktivnosti omoguit e se putem ESFa, tonije Operativnim programom iz podruja uinkovitih ljudskih
resursa:
U okviru investicijskog prioriteta 10.3 (tj. razvoj digitalnih obrazovnih materijala, alata i metoda, kao i organizacijskih modela koji podravaju njihovo koritenje na
nacionalnoj razini; razvoj digitalnih kompetencija kolskih uitelja, ravnatelja i strunog osoblja, posebno pri koritenju IKTa za pouavanje i uenje te kao sistemsku
podrku kolama koje uvode IKT za pouavanje i uenje).
U okviru tematskog cilja 11 predviene su mjere za poboljanje epismenosti i evjetina graana. Svrha tematskog cilja 11 jest uiniti administrativne procese
uinkovitijima, to nadopunjuje ulaganja u ovoj prioritetnoj osi.

Kriterije odabira i povezanu metodologiju odobrit e nadzorni odbor (Uredba o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR), lanak 110. stavak 2. toka (a)) i bit e primjenjivi
na sve aktivnosti OPa, pri emu openito ukljuuju:
isplativost
kapacitet provedbe
usklaivanje s naelima transparentnosti i nediskriminacije, jednake mogunosti, socijalnu ukljuenost i odrivi razvoj, ako je primjenjivo, doprinos rjeavanju
pitanja specifinog teritorijalnog prioriteta, komplementarnost/sinergiju s ostalim operacijama ESIFa, doprinos provedbi makroregionalnih strategija.
Usklaenost pravila u pripremnoj fazi operacija preduvjet je odabira operacije za financiranje unutar ovog investicijskog prioriteta.
1. Za operacije (projekte) unutar NGN agregacijske (backhaul) mree prioritet, po redoslijedu vanosti, imat e projekti koji:
obuhvaaju sredinja upravna naselja u jedinicama lokalne samouprave koja se nalaze u bijelim i sivim NGN agregacijskim podrujima;
obuhvaaju podruja s veim potencijalom potranje (s veim brojem postojeih internetskih prikljuaka, odnosno penetracijom irokopojasnog pristupa), u skladu s
analizom investicijskih planova privatnih ulagaa u NGA pristupne mree (30 Mbit/s 100 Mbit/s);
povezuju ciljane javne ustanove (uredi uprave, obrazovne, zdravstvene, pravosudne, turistike i kulturne institucije),
zatim, podruja s velikim brojem poduzetnikih potpornih institucija i tvrtki;
Implementirat e se javni investicijski model projektiranja, izgradnje i upravljanja. Izgraenom mreom upravljat e korisnik (OiV). Financiranjem e se pokriti trokovi
ulaganja u izgradnju agregacijskih mrea i povezivanja ciljnih javnih ustanova, do maksimalne stope sufinanciranja za prioritetnu os. Ulaganja u agregacijske mree
tehnoloki su neutralna. Budui da su ovo projekti mrea sljedee generacije i s obzirom na potrebu agregacije prometa velikih brzina iz pristupnih mrea sljedee
generacije, projekti e uglavnom podravati implementaciju vienitnih svjetlovodnih agregacijskih veza. Implementacija beinih agregacijskih veza bit e podrana samo u
slabo naseljenim podrujima.
2. Unutar sheme za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj pristupnih mrea sljedee generacije (NGA, zadnja milja), prioritet e imati prijedlozi sloenih projekata
kojima se osigurava uvoenje infrastrukture svjetlovodnih niti (FTTx) u mreni segment zadnjemilje, koje projekte predlau tijela lokalne i regionalne
samouprave:
koji obuhvaaju podruja s veim potencijalom potranje (s veim brojem postojeih internetskih prikljuaka, odnosno penetracijom irokopojasnog pristupa),
osigurati povezivanje s ciljanim poslovnim zonama, institucijama za podrku poduzea i poduzeima;
znaajnijeg drutvenogospodarskog utjecaja na dostupnost pristupnih mrea nove generacije (NGA), posebno utjecaj povezan s poslovnom aktivnou u podruju
projekta
3. Podrka pripremi Baze projekata (za razvoj NGA pristupnih mrea) prioritet e imati jedinice lokalne i regionalne samouprave s najniim gospodarskim
mogunostima i institucionalnim kapacitetima (poredane i ukljuene u listu potpomognutih podruja na temelju Zakona o regionalnom razvoju).
Intenzitet potpore bit e utvren na razini svake pojedinane operacije, ovisno o privatnom doprinosu u svakoj operaciji i sukladno pravilima o dravnim potporama.
Uredba o mjerilima razvoja elektronike komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine 131/12), propisuje da se elektronika komunikacijska
infrastruktura i druga povezana oprema treba u naelu planirati, u koridorima ili trasama komunalne infrastrukture; potrebna je koordinacija s obzirom na planirani
vremenski slijed izgradnje komunalne infrastrukture. Smanjenje trokova i sinergije postii e se koordinacijom s projektima prometne i energetske infrastrukture koji su
financirani u sklopu prioritetnih osi 4, 5 i 6 u sklopu OPKKa

Nije primjenjivo

Nije predvieno.
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
Fond

potrebi)
mukarci
2c11
2c12
Broj
institucija
integriranih u
Vladin oblak
Broj
raspoloivih
eservisa
ene
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
Ukupno
Broj
EFRR
Manje razvijene
300,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Broj
EFRR
Manje razvijene
15,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje

Prioritetna os
2 Koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Oznaka Vrsta Pokazatelj ili
Mjerna
Fond Kategorija Kontrolna tona za 2018.
pokaza kljuni
jedinica,
regije
telja provedbeni
tamo gdje
korak
je prikladno
mukarci ene Ukupno
CO10
IKT
Kuanstva EFRR Manje
infrastruktura:
razvijene
dodatna
kuanstva sa
irokopojasnim
pristupom od
najmanje 30
Mbps
80.000,00
2c11
Broj institucija Broj

integriranih u
Vladin oblak
40
EFRR Manje
razvijene
Konani cilj (2023.)
mukarci ene
Ukupno
Izvor
podatka
Objanjenje znaaja
pokazatelja,
prema potrebi
315.000,00 Izvjea o Ovaj se pokazatelj odnosi

provedbi na operacije koje
projekta predstavljaju veinu
2a. Zajedno s
investicijski prioritet 2c
ova dva pokazatelja
odnose se na operacije
koje predstavljaju veinu
prioritetnoj osi 2.
300,00
Izvjea o Ovaj pokazatelj
provedbi predstavlja veinu
projekta sredstava dodijeljenih
2c. Zajedno s
investicijski prioritet 2a
ova dva pokazatelja
odnose se na operacije
koje predstavljaju veinu
prioritetnoj osi 2.
PF2.1
Ukupan iznos
potvrenih
prihvatljivih
izdataka
EUR
EFRR Manje
razvijene
84.356.572
362.297.271, Ministarst
00
vo
financija
Dodatne kvalitativne informacije o okviru uspjenosti 2.A.9 Kategorije intervencije

Tablice 711: Kategorije intervencije Tablica 7: Dimenzija 1 Podruje intervencije
Prioritetna os 2 Koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
045. IKT: Osnovna/posrednika mrea
86.215.131,00
EFRR
Manje razvijene
046. IKT: Brza irokopojasna mrea (pristupna/lokalna petlja; >/= 30 Mbps)
117.290.390,00
EFRR
Manje razvijene
048. IKT : Drugi tipovi IKT infrastrukture/ velikih raunalnih resursa/opreme (ukljuujui e
infrastrukturu, podatkovna sredita i senzore; takoer gdje su uklopljeni u druge infrastrukture kao
to su zgrade za istraivanja, infrastruktura za zatitu okolia i drutvenu infrastrukturu)
28.567.447,00
EFRR
Manje razvijene
078. servisi i aplikacije euprave (ukljuujui enabavu, IKT mjere podrke reformi javne uprave,
websigurnosti, povjerenja i odredbi privatnosti, epravosua i edemokracije)
13.775.000,00
EFRR
Manje razvijene
079. Pristup javnom sektoru informacija (ukljuujui otvorene podatke, ekulturu, digitalizirane
knjinice, esadraj i eturizam)
11,400.000,00
EFRR
Manje razvijene
080. eukljuivanje, epristupanost, euenje i eedukacijske usluge i aplikacije, digitalna pismenost
875.000,00
EFRR
Manje razvijene
081. IKT rjeenja koja se bave izazovima zdravog i aktivnog starenja te usluge ezdravstva i
aplikacija (ukljuujui eskrb i okolinom potpomognut ivot)
38.486.057,00
EFRR
Manje razvijene
11.343.651,00
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
307,952,676.00
EFRR
Manje razvijene
0,00
EFRR
Manje razvijene
0,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
307,952,676.00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
307,952,676.00
Tablica 11: Dimenzija 6 Sporedni predmet Europskog socijalnog fonda (samo Europski socijalni fond i Inicijativa za zapoljavanje mladih)
Prioritetna os
Fond

Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
Prioritetna os:
U sklopu investicijskih prioriteta 2a i 2c postoji potreba za pruanjem potpore jaanju kapaciteta moguih korisnika u pripremanju visoko kvalitetnih projekata, kako
bi mogli primati potporu iz EFRRa za ulaganja u infrastrukturu za pristup irokopojasnoj mrei sljedee generacije, razvoj i funkcioniranje Centra zajednikih usluga
i razvoj eusluga.
Mogui korisnici shema za dodjelu bespovratnih sredstava za pristupne mree sljedee generacije (opine, gradovi i upanije) i Centar zajednikih usluga/eusluga
(ogranieni broj sredinjih tijela dravne uprave) nemaju potrebne kapacitete i vjetine za pripremu visoko kvalitetne projektne dokumentacije sa svom popratnom
tehnikom dokumentacijom, kako bi se prijavili na i primili financiranje za infrastrukturna ulaganja. Ovom e se akcijom osigurati pravovremeno i uinkovito
upravljanje infrastrukturnim projektima u razdoblju od 2014. do 2020.
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
3

Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno

potrebi)

prioriteta
prioriteta
3a
Promicanje poduzetnitva, posebno olakavajui ekonomsko iskoritavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih
poduzea, ukljuujui putem poslovnih inkubatora

3a1
Bolji pristup financiranju za MSPove

Oekivani rezultat intervencija jest poboljati pristup javnoj financijskoj potpori za MSP-ove, koja odgovara poslovnim potrebama u svim fazama
njihova razvoja, uspostavom financijskih instrumenata poput zajmova, jamstava, poduzetnikog rizinog kapitala (ili njihovom kombinacijom).
Financijski instrumenti uspostavljeni u okviru ovog specifinog cilja rjeavat e pitanja itavog niza nedostataka hrvatskih MSP-ova poput niske
razine konkurentnosti (prema Izvjeu IUS-a 2014.), ogranienog financijskog kapaciteta, smanjenih tehnolokih mogunosti, neodgovarajuih
vjetina, nedostataka koji spreavaju MSP-ove da uvode inovacije i natjeu se na tritu. To se posebno odnosi na novoosnovana poduzea, na
kojea su pod nepovoljnimo utjecajemu pada gospodarstvako propadanje u zemlji, zapaena kreditna kriza i nesklonost riziku koju je pokazao
sektor financijskih institucija, potkrijepljeni drugim nacrtom ex-ante procjene financijskih instrumenata i utvreni kao glavni strateki nedostaci i
prepreke buduem razvoju.
U pogledu prethodno navedenog, razvoj financijskih instrumenata u Hrvatskoj omoguit e MSP-ovima da razvijaju svoja poslovanja ulaganjima u
nove ideje na temelju odrivih i konkurentnih poslovnih modela. Osim toga, poveani pristup javnoj financijskoj potpori poveat e broj MSP-ova
(ukljuujui inovativne MSP-ove i novoosnovana poduzea) koji koriste financijske instrumente. to se tie zajmova i jamstava, financijska
prednost za prihvatljive MSP-ove dokazuje se smanjenjem ukupne kamatne stope koju zahtijevaju financijske institucije i/ili smanjenje kolaterala
zajmova MSP-ova. Programi ulaganja u vlasniki kapital privui e dodatna ulaganja u MSP-ove, ukljuujui inovativna novoosnovana poduzea.
Openito se oekuje da e financiranje MSP-ova putem financijskih instrumenata koji se sufinanciraju iz EFRR-a poveati financijsku polugu
privatnog financiranja, potaknuti gospodarsku aktivnost i pomoi stvaranju i odravanju radnih mjesta.
Ulaganja u financijske instrumente stoga e neizravno doprinijeti postizanju rezultata kojima se tei u okviru specifinih ciljeva ovog PO-a u
posebno Poveanju dodane vrijednosti po djelatniku i Poveanju broja inovativnih MSP-ova u usporedbi s ukupnim brojem MSP-ova dok je
glavni rezultat kojem se tei u okviru ovog SC-a poboljati pristup financiranju za MSP-ove kako bi se rijeio jedan od kljunih problema MSPova.
Razvoj detaljnog sustava provedbe i osiguravanje njegove usklaenosti s financiranjem putem bespovratnih sredstava i ostalih oblika potpore
zahtijevat bit e osigurani kroz neprekidni stalan rad, poboljanje i koordinaciju svih institucija ukljuenih u planiranje, koordinaciju, provedbu,
praenje i procjenu procesa. Navedeno e takoer biti podrano u okviru tehnike pomoi koja se trenutano prua.
3a2
Omoguavanje povoljnog okruenja za osnivanje i razvoj poduzea

Specifian cilj bit e ostvaren fokusiranjem na unapreenje poslovnih pomonih usluga i infrastrukture za osnivanje, razvoj i irenje poslovanja te
na poveano promicanje poduzetnitva u drutvu to e MSPovima omoguiti laki pristup informacijama, znanju o mogunostima razvoja i
visokokvalitetnim poslovnim uslugama i infrastrukturi koju nude poduzetnike potporne institucije (PPIjevi) koje e potaknuti ljude da pokrenu
poslovanje i razviju MSPove.
Oekuje se da e MSPovi diljem Hrvatske prepoznati PPIjeve kao uvjerljive i visokokvalitetne pruatelje poslovnih usluga koji e MSPovima
pruati uinkovitu pomo pri rjeavanju njihovih poslovnih problema i slijedom toga e MSPovi, prema potrebi, koristiti usluge PPIjeva i
dostupnu infrastrukturu. Zahvaljujui suradnji izmeu PPIjeva i MSPova, potonji e unaprijediti svoja znanja i kompetencije.
To e uvrstiti poloaj MSPova na tritu, unaprijediti njihovu gospodarsku uspjenost, a time i njihovu stopu preivljavanja. Zahvaljujui potpori
koju nude PPIjevi, u smislu blage potpore i infrastrukture, broj novoosnovanih poduzea u Hrvatskoj e se poveati. Pruena potpora pridonijet e
razvoju poduzetnitva u Hrvatskoj pokretanog prilikama koje, u odnosu na ono pokretano potrebama, ima veu vjerojatnost odrivosti i rasta.
Intervencijama je predviena kombinacija informacija, osposobljavanja, savjetovanja, mentorstva, potpore za pristup financijama i poslovnoj
infrastrukturi, kojima e se rjeavati pitanja potreba MSPova, smanjiti asimetrija informacija i omoguiti MSPovima jednostavniji razvoj, rast i
uvoenje inovacija. Te usluge nadopunit e potpora internacionalizaciji MSPova (SC 3d1) i potpora putem financijskih instrumenata i programa
dodjele bespovratnih sredstava.
Potreba za poveanjem kompetencija poduzetnika takoer je povezana s dostupnou relevantne infrastrukture i inicijativama namijenjenim
promicanju cjeloivotnog poduzetnikog obrazovanja (CPO). Stavljanje fizike infrastrukture izgraene u okviru specifinog cilja na raspolaganje
Regionalnom centru za razvoj poduzetnikih kompetencija za zemlje Jugoistone Europe (en. South Eastern European Centre for Entrepreneurial
Learning, SEECEL), koji slui kao provedbeni centar za razvoj politike u sklopu CPOa i centar za poduku i osposobljavanje osoblja iz zemalja
dunavske regije, omoguit e razvoj drutava upoznatih s pojmom poduzetnitva diljem regije i slijedom toga doprinijeti njezinom gospodarskom
razvoju.
Promoviranje poduzetnitva rezultirat e poveanim brojem odraslih osoba koje misle da uspjeni poduzetnici imaju visoki status u drutvu ne
samo putem promoviranja uspjenosti poslovanja nego i omoguivanjem stvaranja pozitivnog poslovnog okruenja kao temelja za rast i razvoj
MSPova. Zbog loe percepcije poduzetnika u hrvatskom drutvu, stavovi prema mogunostima samozapoljavanja su mnogo negativniji nego u
drugim dravama lanicama EUa.
Oekivani rezultat je pozitivna promjena u stavu prema poduzetnitvu, vie poduzetnika pokretanih prilikama to bi dovelo do porasta broja novih
MSPova, razvoja i rasta njihovog poslovanja, poboljanja poduzetnikih vjetina i lakeg pristupa visokokvalitetnim uslugama i infrastrukturi.
Javna sredstva od kojih bi koristi imao privatni sektor, posebno u okviru tematskog cilja TC 3, bit e nadopunjena privatnim sredstvima ime bi se
postigao znaajan uinak poluge na ulaganja u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Stopa doprinosa privatnog financiranja razlikovat e se ovisno o vrsti
programa (financijski instrumenti, programi dodjele bespovratnih sredstava, nefinancijska potpora), sustavu dravnih potpora i stopama potpore
primjenjivima na svaki program. Ukupan iznos privatnog ulaganja koji odgovara javnoj potpori poduzeima pratit e se kroz informacijski sustav
upravljanja.
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
3a11
Pristup javnoj financijskoj

%
potpori ukljuujui jamstva
(% ispitanika koji su ukazali
na pogoranje)

potrebi)
Poetna
godina

izvjetavanja
Manje razvijene
2014.
15,00
22,00
Istraivanje o Jednom
pristupu
godinje
poduzea
financiranju
(SAFE)
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica

potrebi)
Poetna
godina

izvjetavanja
3a21
Poduzetnitvo pokretano
prilikama
Manje razvijene
29,80
2013.
40,00
Izvjee o
provedbi
Zakona o
malim
poduzeima
3a22
Novoregistrirana poduzea po Broj

godini
Manje razvijene
13.491,00
2012.
15.100,00
Izrauni
Jednom
MINPOa na godinje
temelju
podataka
Dravnog
zavoda za
statistiku
Republike
Jednom
godinje
Hrvatske
3a Promicanje poduzetnitva, posebno olakavajui ekonomsko iskoritavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzea, ukljuujui putem
poslovnih inkubatora
SC 3a1 Bolji pristup financiranju razvoja za MSPove

Budui da Hrvatska nije ukljuila financijske instrumente u okviru NSROa 2007. 2013., predloeni financijski instrumenti za 2014. 2020. u okviru tematskog cilja TC 3
oslanjaju se na iskustvo u koritenju mjera financiranih na nacionalnoj razini, ogranieno iskustvo u sklopu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije i primjere najbolje
prakse iz drugih drava lanica Europske unije. Na temelju dovrenog exante izvjea o financijskim instrumentima za poslovnu konkurentnost i zapoljavanje, bit e predloeni
odgovarajui i inovativni instrumenti prilagoeni relevantnim okolnostima na tritu.
Za poetak je predvieno pruanje zajmova i jamstava uglavnom MSPovima za nova kapitalna ulaganja koja e unaprijediti profile njihovih proizvoda i aktivnosti na tritu.
Sredstva rizinog kapitala bit e namijenjena inovativnim MSPovima, ukljuujui inovativna novonastala poduzea i ona koja posluju u podrujima utvrenima u Strategiji S3,
radi ulaganja u nove tehnologije, visokotehnoloke industrije i aktivnosti s intenzivnim koritenjem znanja i velikim potencijalom rasta, ukljuujui robu i usluge usmjerene na
kreativnost.
Do zavretka exante procjene, preliminarni prikaz aktivnosti koje e se financirati je kako slijedi:
Pojedinana jamstva za zajmove banaka;

Mikrozajmovi novoosnovanim, mikropoduzeima za ulaganja u dugotrajnu imovinu u kombinaciji s radnim kapitalom;
Zajmovi MSPovima za ulaganja potencijalno temeljena na podjeli rizika sa sektorom komercijalnih banaka
Mala vlasnika ulaganja na temelju koncepta poslovnih anela u poetnim ili ranim fazama osnivanja novoosnovanih poduzea, tehnoloke inkubacije i akceleracije, s
izraenim izgledima rasta, posebno u prioritetnim podrujima u skladu s Strategijom S3 mikropoduzea;
Vlasnika ulaganja na temelju poduzetnikog kapitala u ranim fazama i fazama rasta visokotehnolokih poduzea,
Financijski instrumenti bit e nadopunjeni blagom poduzetnikom potporom koju nude PPIjevi. Istie se da e se pruanjem zajmova izbjei prezaduenost poduzea, posebno
u prve tri godine njihova rada.
Gore navedeni indikativni popis financijskih instrumenata podloan je promjeni u odnosu na promjene investicijske strategije koje bi se mogle smatrati potrebnima tijekom
provedbe OPa, na temelju promjena na tritu i povezanih nadopuna exante procjene.

Korisnici: Tijela koja provode financijske instrumente koji su im povjereni u skladu s odredbama lanka 38. Uredbe o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR), ukljuujui
financijske posrednike i druge prihvatljive subjekte poput sredstava poduzetnikog kapitala i ostalih oblika javnoprivatnog partnerstva, odabranih na temelju otvorenih,
transparentnih, razmjernih i nediskriminacijskih postupaka, izbjegavajui sukobe interesa.
Ciljne skupine: MSPovi u svim stupnjevima razvoja.
SC 3a2. Omoguavanje povoljnog okruenja za osnivanje i razvoj poduzea
Predvien je razvoj koordinirane mree profesionalnih PPIjeva, dobro priznatih od MSPova koji aktivno rade na tome da potaknu i olakaju MSPovima, ukljuujui
novoosnovana poduzea, da koriste visokokvalitetne usluge u svrhu razvoja, rasta i inovacija. Cilj umreene koordinacije je jamiti solidne, profesionalne usluge na zahtjev diljem
Hrvatske (raspoloive u svakoj upaniji na istoj razini kvalitete kako bi se svim MSPovima olakao pristup pruenim uslugama), to e osigurati integriranu pomo MSPovima
u svim stupnjevima razvoja, prilagoenu njihovim potrebama. Koordinirana suradnja PPIjeva istovremeno e smanjiti asimetriju informacija (odnosno a. pristup poslovnim
znanjima i vjetinama, partnerima, uslugama i informacijama) do koje je dolo meu MSPovima.
Osim toga, razvit e se poslovni infrastrukturni kapaciteti meu proinovativnim PPIjevima u svrhu osiguranja poslovnih radnih prostora u skladu s potrebama MSPova (npr.
laboratoriji). Istovremeno e se stvoriti infrastruktura SEECELa zajedno s opremom. Sve poslovne pomone usluge u okviru ovog SCa bit e nadopuna financijskih
instrumenata u okviru SCa 3a1 i izravne potpore za MSPove u okviru SCova 3d1 i 3d2.
Aktivnosti koje su cilj SCa 3a2 su sljedee:
Razvoj usluga PPIjeva za MSPove, na primjer povezanih s regulatornim okvirom, standardima, certifikacijom, informacijama o dostupnim uslugama i programima,
ukljuujui financijske instrumente, savjetovanje o dijagnosticiranju nedostataka i izazova MSPova kako bi se utvrdile nejednakosti/prepreke razvoju poslovanja i pristupu
strukturiranijim uslugama poslovnog savjetovanja, strategije zaokreta i osposobljavanja koji se odnose na razvoj odrivih poslovnih aktivnosti za nezaposlene pojedince koji e
dobiti komplementarnu potporu iz intervencije ESFa za TC 8 u obliku zajmova za samozapoljavanje. Savjetovanje e takoer obuhvatiti potporu MSPovima za prijelaz na
proizvodnju s niskom emisijom ugljika, kao i za upravljanje rizikom i prilagodbu klimatskim promjenama. Mentorstvo iskusnijih poduzetnika za MSPove u svrhu lakeg
svladavanja tekoa bit e osnovana i razvijena mrea mentora. Da bi se osigurale visoka kvaliteta usluga i odrivost aktivnosti, potpora e takoer obuhvaati razvoj
kompetencija PPI osoblja, promicanje usluga meu MSPovima i unapreenje objekata nunih za pruanje usluga. S obzirom na to da bi pruanje usluga kroz PPIjeve trebalo
doprinijeti uspjenoj provedbi svih horizontalnih intervencija sufinanciranih u okviru OPa, PPIjevi pokazuju ukljuiv karakter ponuenih usluga i potencijal podrke pruanja
financijskih instrumenata i dodjele potpore u okviru tematskog cilja TC 3.
Potpora za predinkubacijske usluge koje pruaju proinovativni PPIjevi (poput akceleratora) s odgovarajuom infrastrukturom i uslugama za pronalaenje i odabir inovativnih
ideja, potpora osnivanju novoosnovanih poduzea, ukljuujui spinoff poduzea, nastalih na temelju inovativnih ideja to obuhvaa analize inovacijskog rjeenja i njegovog
trinog potencijala (analiza trita, poslovni plan i studija izvedivosti), pripremni radovi povezani s pokretanjem poslovanja na temelju inovativne ideje i osigurano
mentorstvo u pristupanju tritu.
Razvoj poslovne infrastrukture koja donosi izravnu korist MSPovima nakon analize postojeih infrastrukturnih kapaciteta, u kojoj je dokazana potreba za proirenom/novom
infrastrukturom, koji obuhvaa razvoj fizike infrastrukture poput objekata za osposobljavanje, poslovnih i tehnolokih centara za inkubaciju, opreme (ukljuujui IKT),
objekte zajednike namjene/usluga. Potpora takoer obuhvaa potporu za promicanje infrastrukture i savjetovanja i osposobljavanja skupina koje upravljaju tom
infrastrukturom kako bi se osigurali djelotvornost i uinkovitost usluga pruenih MSPovima uz koritenje infrastrukture.
SEECEL projektiranje, razvoj i izgradnja SEECELa kao predvodnika razvoja moderne politike u ovom dijelu Europe i skupine za strateko promiljanje u smislu razvoja i
promicanja poduzetnikog obrazovanja. Podrat e usklaivanje nacionalnih politika s preporukama EUa koje se odnose na CPO. Operacije SEECELa naknadno e
sufinancirati ESF u okviru OPULJPa, na komplementaran nain, nakon zavretka tekuih IPA MB projektnih aktivnosti u 2016.
Promicanje poduzetnitva u drutvu ukljuujui meunarodne i nacionalne konferencije, radionice, seminare, organizaciju rasprava i dogaaja namijenjenih umreavanju.
Aktivnosti e isto tako ukljuivati irenje i promicanje pria o uspjehu MSPova, studije itd. Aktivnosti predviene u okviru OPULJPa nadopunit e planirane aktivnosti.
Korisnici: Poduzetnike potporne institucije (poput agencija za regionalni razvoj, poduzetnikih udruenja, akceleratora, inkubatora, poduzetnikih centara, Hrvatske gospodarske
komore, Hrvatske obrtnike komore, Hrvatskog saveza zadruga, SEECELa), jedinice lokalne i regionalne samouprave, nacionalna javna tijela (ukljuujui MINPO, HAMAG
BICRO).
MSPovi, ukljuujui novoosnovana poduzea (ali i graani, osoblje koje poduava i provodi obuku).

Kriterije odabira i povezanu metodologiju odobrit e nadzorni odbor (Uredba o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR), lanak 110. stavak 2. toka (a)) i bit e primjenjivi na sve
aktivnosti OPa, pri emu openito ukljuuju:

isplativost
kapacitet provedbe
Osim toga, sve operacije odabrane unutar investicijskog prioriteta 3 moraju pokazati pozitivan utjecaj na konkurentnost i/ili inovativnost, tehniku spremnost, ukljuujui presliku
dobre prakse. Operacije kojima je namijenjena potpora u okviru financijskih instrumenata osiguravaju znaajan uinak poluge.
Projekti iz manje razvijenih regija dobit e dodatne bodove tijekom postupka bodovanja, kao i vie stope sufinanciranja i veu tehniku pomo, prema potrebi.
3a1 Bolji pristup financiranju razvoja za MSPe
Tijela koja provode financijske instrumente koji su im povjereni u skladu s odgovarajuim odredbama lanka 38. Uredbe o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR) kojima se
uzimaju u obzir potrebne vjetine i iskustvo kako bi se osigurala uinkovita provedba. Financijski posrednici biraju se na temelju otvorenih, transparentnih, proporcionalnih i
nediskriminirajuih postupaka, uz izbjegavanje sukoba interesa.
skladu s najboljom praksom i vodeim naelima utvrenima u relevantnim delegiranim aktima.

Ulaganja podrana financijskim instrumentima bit e prvenstveno nova ulaganja i aktivnosti, tj. ona koja na datum donoenja odluke o ulaganju odreenog financijskog posrednika
fiziki nisu u potpunosti dovrena odnosno provedena.
Crtom razgranienja izmeu financijskih instrumenata i potpore u obliku bespovratnih sredstava, prema preporuci u okviru exante procjene, izbjei e se naruavanje trita i
postavit e se pitanje najznaajnijih neoptimalnih sluajeva ulaganja u hrvatskom gospodarstvu, odnosno: financiranjem putem bespovratnih sredstava najprije e se rjeavati
pitanje poetnog ulaganja na temelju opravdanih razvojnih potreba najriskantnijih pothvata, koji bi mogli biti neunovivi, odnosno onih u ranim fazama razvoja poduzea (024
mjeseci) koji uvode inovacije prijenosom tehnologija, poslovima istraivanja i razvoja itd.
Bespovratna sredstva bit e ponuena samo ako je projektima mogue razumno pokazati inovativnost i vrijednost dodanu na regionalnoj, nacionalnoj ili meunarodnoj razini (npr.
MSPovi u sektorima srednjeg do visokog rasta) i/ili kapacitet za stvaranje odrivog zapoljavanja pokazujui da nikakvi uinci premjetaja nee stupiti na snagu. Ako takva
demonstracija nije provjerena, financijske instrumente potrebno je najprije koristiti za omoguavanje investicijskih projekata. U radno intenzivnom turistikom sektoru u kojem je
povrat ulaganja dugotrajan i na niskoj razini, projekti dodjele bespovratnih sredstava dokazuju svoj prilagodljiv kapacitet u odnosu na sezonske rizike i dobrobit ire zajednice.
PPIevi koji djeluju u okviru mree bit e odabrani u okviru otvorenih poziva upuenih svim subjektima koji pruaju usluge. PPIevi e biti odabrani u okviru nacionalnih
otvorenih poziva meu subjektima koji e ostvariti najvie bodova dodijeljenih na temelju ispunjavanja kriterija odabira.
Kriteriji odabira obuhvaat e, primjerice, geografsku pokrivenost PPIjeva, kvalitetu i vrstu pomonih usluga, kvalitetu poslovnog plana, vanost usluga za lokalno gospodarstvo,
broj potencijalnih klijenata kojima e pruati usluge, iskustvo u pruanju usluga MSPovima, broj pruatelja usluga, iskustvo u suradnji s ostalim dionicima (lokalnim/regionalnim
tijelima, sveuilitem, uredima za prijenos tehnologija, istraivakim organizacijama ostalih PPIjeva), tehnike i financijske kapacitete. U pozivu e biti navedeni najmanji
zahtjevi kao i kljuni kriteriji odabira (npr. geografska pokrivenost, kapacitet i mogunost te raspon ponuenih usluga).
Prijave PPIeva koje proizlaze iz manje razvijenih ili nedovoljno razvijenih podruja dobit e dodatne bodove i ti PPIjevi mogu dobiti dodatnu tehniku pomo. Razvoj poslovne
infrastrukture primit e potporu ako trite dokae potrebu za proirenom ili novom infrastrukturom, nakon analize postojeih infrastrukturnih kapaciteta i ako se poslovnim
planovima za njezino koritenje i specijaliziranim uslugama koje se pruaju MSPovima jame stvarni rezultati i odrivost takve infrastrukture.

Trenutano se provodi exante procjena za koritenje financijskih instrumenata. Obuhvaa investicijske prioritete u okviru ovog tematskog cilja TC 3 i intervencije koje e se
financirati iz ESFa u okviru tematskih ciljeva TC 8 i TC 9. Preliminarni nalazi/preporuke exante procjene ukljuuju provedbu pruanja zajmova MSPova, programa jamstava,
programa mikro-zajmova, poduzetnikog kapitala i potpore ulaganjima na temelju koncepta poslovnih anela. Koritenje financijskih instrumenata je konano i zavretak exante
procjene predvien je u veljai 2014. (o prvom je nacrtu ve provedeno savjetovanje s glavnim dionikom OPa). Oekuje se da e se procjenom na kraju potvrditi podruje
primjene financijskih instrumenata zajedno s njihovim detaljnijim nacrtom kao i modalitetima odabira i/ili povjeravanja financijskih posrednika.
Zasad nisu predvieni veliki projekti u sklopu PO3.
3a Promicanje poduzetnitva, posebno olakavajui ekonomsko iskoritavanje novih ideja i poticanje stvaranja
novih poduzea, ukljuujui putem poslovnih inkubatora
Kategorija
regije (prema
potrebi)
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna
jedinica
CO01
Proizvodno ulaganje: Broj poduzea koja primaju

potporu
Poduzea
EFRR Manje razvijene
CO03

financijsku potporu osim bespovratnih sredstava
Poduzea
CO04

nefinancijsku potporu
CO05
CO07

Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
3.360,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
2.507,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Poduzea
2.650,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Proizvodno ulaganje: Broj novih poduzea koja

primaju potporu
Poduzea
340,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Produktivno ulaganje:
EUR
87.500.000,00
Provedba
projekta
Jednom
godinje
Fond
mukarci
ene
Ukupno
Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori

poduzeima (sredstva koja nisu bespovratna)
CO08
Proizvodno ulaganje: Porast zapoljavanja u

poduzeima koja primaju potporu
izvjea
Ekvivalenti
punom
2.848,00
Izvjea o
provedbi
Jednom
godinje
radnom
vremenu
projekta
3a21
Opremljena i/ili izgraena fizika infrastruktura
m2
66.000,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
3a22
Podrane organizacije za poslovnu podrku
Broj
72,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje

prioriteta
3d
prioriteta
Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i meunarodnim tritima i ukljuivanje u

inovacijske procese

3d1

Poboljani razvoj i rast MSPova na domaem i stranim tritima
Rezultati koje drave lanice Oekivani rezultat ovog specifinog cilja, poveanje uspjenosti sektora MSP-ova, ovisi o nizu imbenika: stvaranju i proirenju
ele postii uz potporu Unije kapaciteta za razvoj procesa, roba i usluga, odravanju i poveanju zaposlenosti, dodanoj vrijednosti, prodaji na inozemnim tritima i
usvajanju novih rjeenja, ukljuujui tehnologije.
Poveanje razvojnog potencijala i rasta produktivnosti rada MSP-ova e biti postignuto podupiranjem unapreivanja i proirenja
tehnolokih kapaciteta i poslovnih procesa, prikladnih za proizvodnju i pruanje konkurentnih, visokokvalitetnih proizvoda i usluga sa
znaajnom dodanom vrijednosti. Pruanje podrke ulaganjima MSP-ova u razvoj gospodarski isplativih i inovativnih turistikih
proizvoda, spojeno povezano s kvalitetom turistikih odredita, poveat e konkurentnost MSP-ova i pomoi minimiziranju uinaka
sezonalnosti. Kao horizontalna mjera, sektor MSP-ova e imati priliku primijeniti "zelene tehnologije" kao dodanu vrijednost svojih
ulaganja. Primjena suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) stvara mogunost za optimizaciju funkcioniranja
poduzea i izravno utjee na rast inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva. Cilj je financirati projekte MSP-ova kako bi koristili eposlovna rjeenja, ime se optimiziraju poslovni procesi povezani s proizvodnjom i/ili pruanjem usluga i organizacijom operacija pomou
IKT-a, to e takoer omoguiti MSP-ovima bru prilagodbu promjenjivom poslovnom okruenju. Cilj je i poboljati meusobnu
povezanost pruanjem podrke stvaranju i razvoju klastera i zadruga, i drugih oblika lanaca opskrbe i vrijednosti to je kljuno za
postizanje bolje kohezije u proizvodnom lancu i moe pomoi MSP-ovima da ostvare veu korist od trinih prilika i poveaju svoju
uspjenost.
Da bi se omoguio pristup MSP-ova na jedinstveno i meunarodna trita, potrebno im je pruiti potporu kako bi ispunili primjenjive
zahtjeve standarda, procjene sukladnosti i certifikacije ime se poboljavaju kvaliteta i sukladnost njihove robe, usluga ili procesa.
Hrvatski MSP-ovi koji ele ui na EU i meunarodna trita i prodavatelji koji ele ojaati svoje izvozne aktivnosti imaju potrebu za
pouzdanim informacijama i savjetima o prilikama koje treba iskoristiti ili o proirenju na meunarodna trita, kao i za posebnom
potporom u tom procesu. Oekuje se da e vea ulaganja u te aktivnosti omoguiti MSP-ovima da budu bolje pripremljeni za ulazak na
inozemna trita i da poveaju meunarodnu prodaju novih proizvoda. Nadalje, privlaenje veeg udjela izravnih inozemnih ulaganja
promoviranjem hrvatskih regija e takoer stvoriti prilike za integriranje lokalnih MSP-ova u globalne lance i njihovo ostvarivanje koristi
od pozitivnih vanjskih popratnih efekata povezanih s izvozno orijentiranim izravnim inozemnim ulaganjima. Promicanje novih turistikih
proizvoda i razvoj pristupa koji se temelji na ostvarivanju prihoda od turizma tijekom cijele godine takoer e biti podrano u okviru
ovog OP-a, s ciljem pronalaska odgovora na pitanje sezonskog pristupa sezonalnosti koji teti razvoju MSP-ova, kao i zadravanja
kljunih trita i omoguavanja MSP-ovima da dopru do novih.
Ukratko, oekivani rezultati u okviru ovog SC-a pridonijet e poveanju prihoda od prodaje MSP-ova, posebno od prodaje u inozemstvu, i
poveanju dodane vrijednosti po djelatniku zbog novih ili unaprjeenih procesa, roba i usluga i vjetina te nadogradnje lanca vrijednosti.
3d2
Poveana inovativnost MSPova

Budui da se sektor MSPa smatra znaajnim elementom hrvatskog gospodarstva s potencijalom za razvoj i rast, potrebno je poboljanje
inovativnosti tog sektora i vea ukljuenost u inovacijske aktivnosti, kako bi se poboljala inovativnost hrvatskog gospodarstva.
Ovim e se SCom podrati kapaciteti MSPova za uvoenje inovacija obuhvaajui ulaganja u provedbu novih rjeenja tehnologija, proizvoda,
procesa i organizacijskih inovacija, ukljuujui marketinke inovacije, savjetovanje u vezi s inovacijama i dizajnom, ukljuujui IPR i pomone
usluge, koji e rezultirati inovativnim rjeenjima, ukljuujui rjeenja koja se ne temelje na istraivanju i razvoju, koja primjenjuju MSPovi.
Zajedno s TC 1 i potporom aktivnosti istraivanja i razvoja MSPova u okviru ovog SCa, potpora e biti pruena za komercijalizaciju rezultata
istraivanja i razvoja (koje provode sami MSPovi ili koji su kupljeni na tritu) unutar poslovne aktivnosti, to e rezultirati inovacijama na
temelju istraivanja i razvoja koje primjenjuju MSPovi. Osim toga, zatita i upravljanje IPRom takoer e primiti potporu u okviru ovog SCa.
Ulaganja i blaga potpora u okviru ovog SCa rezultirat e novom, inovativnom robom i uslugama koje e na trite staviti MSPovi koji su primili
potporu te poveanjem prijava patenata i razvojem znanja i vjetina.
Druga svrha ovog specifinog cilja je izravno podravati inovativna novoosnovana poduzea koja su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjerena na
naprednu i inovativnu robu i usluge visoke dodane vrijednosti. Ova je mjera komplementarna s potporom u okviru SCa 3a1 i SCa 3a21 u kojima
e financijski instrumenti pruiti potporu unovivim projektima, a potpora inkubatorima i akceleratorima za novoosnovana poduzea u ranim faza
njihova rada ponudit e sveukupnu integriranu potporu.
Oekuje se da e tijekom vremena, u kombinaciji s rezultatima intervencija kao to su projekti suradnje izmeu visokokolskih ustanova i javnih
istraivakih organizacija i MSPova u sklopu tematskog cilja 1, doi do poveanja broja takvih inovativnih novoosnovanih poduzea u
podrujima izvan tradicionalnih industrija i regija, ako njihovi projekti budu ocijenjeni provedivima.
Uspostava procesa i tehnolokih kapaciteta temeljenih na srednje do visokorazvijenim tehnologijama za konkurentnu visokokvalitetnu robu/usluge
s dodanom vrijednou za industrije u kojima Hrvatska ima konkurentske prednosti, definirane u Strategiji S3, unaprijedit e konkurentnost vanih
segmenata gospodarstva, to e dovesti do obnovljenog i odrivog gospodarskog rasta i boljeg stupnja zapoljavanja, vanih za svaku dravu koja
tei ka gospodarstvu temeljenom na znanju.
Oekivani rezultat u okviru SCa 3d2 je poveanje broja inovativnih MSPova u usporedbi s ukupnim brojem MSPova.
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
Kategorija regije
(prema potrebi)
Polazna vrijednost
Poetna
godina
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
3d11
Dodana vrijednost po djelatniku u MSP

ovima
EUR po
djelatniku
Manje razvijene
16.824,00
2012.
25.000,00
EUROSTAT
Jednom
godinje
47,50
Izraun MINPOa
na temelju podataka
Dravnog zavoda za
statistiku Republike
Hrvatske
Jednom
godinje
3d12
Udio izvoza MSPova u ukupnom izvozu

robe
Manje razvijene
Specifini cilj
44,00
2012.
4d1 Pilotprojekt kojim se uvode pametne mree
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
Kategorija regije
(prema potrebi)
Polazna vrijednost
Poetna
godina
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
3d21
Inovativni MSPovi u usporedbi s

ukupnim brojem MSPova
Manje razvijene
33,10
2012.
35,00
Hrvatski zavod za
statistiku
Svake 2
godine
3d Podupiranje kapaciteta MSPova za rast na regionalnim, nacionalnim i meunarodnim tritima i inovacijske procese

1) Poboljanje poslovnog razvoja i tehnoloke spremnosti MSPova kroz:
Poetna ulaganja koja rezultiraju uspostavom novog ili proirenjem postojeeg kapaciteta, diversifikacijom rezultata drutva u proizvode koji nisu prethodno proizvoeni
(nova roba ili usluge) ili temeljitom promjenom cjelokupnoga proizvodnog procesa. Takvo poetno ulaganje obuhvaa ulaganje u materijalnu (zemljite, graevina i
postrojenje, strojevi i oprema povezani s energetskom uinkovitou, uinkovitou prirodnih resursa i sirovina) i nematerijalnu imovinu (imovinu koja ne predstavlja
fiziko ili financijsko utjelovljenje poput patenata, licenci, znanja i vjetina ili ostalog intelektualnog vlasnitva, industrijskog dizajna i ostalih rjeenja kreativne
industrije i uvoenja netehnolokih rjeenja namijenjenih poveanju uinkovitosti proizvodnje i aktivnostima pruanja usluga), ukljuujui onu koja dovodi do smanjenja
tetnog utjecaja na okoli;
Usluge osposobljavanja i savjetovanja izravno povezane s novim rezultatima drutva (proizvodnja roba i pruanje usluga) i novim proizvodnim procesima, koji su rezultat
poetnog ulaganja.
U turistikom sektoru MSPovi e dobiti potporu za prethodno navedeno podruje primjene za potrebe ostvarenja visokokvalitetne, odrive, povoljne robe i usluga, pridonosei
podizanju razine kvalitete i razvoju turistikih odredita, posebno nerazvijenih, uzimajui u obzir pristup temeljen na odreditima, to e rezultirati bogatijom turistikom ponudom
a time i produljenjem turistike sezone.

Projekti MSPova s glavnim ciljem poboljanja energetske uinkovitosti njihovih postrojenja i/ili poveanja energetske neovisnosti i/ili ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE)
e biti podrani u sklopu tematskog cilja 4.;
Korisnici/ciljne skupine: MSPovi.
2) Potpora poduzeima za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/usluga/procesa
Da bi se poveala konkurentnost i omoguio pristup jedinstvenom i meunarodnim tritima, potpora e biti pruena za uvoenje sustava upravljanja kvalitetom, okoliem,
projektima i ostalih sustava kontrole i upravljanja, certifikata i standarda, ukljuujui provoenje ocjene sukladnosti, uspostavu tehnikog spisa o zadovoljavanju zahtjeva za
elektromagnetskom kompatibilnou i pribavljanje izjave o sukladnosti (EZ ili druge) i osiguranje preduvjeta akreditacijom tijela za ocjenu sukladnosti radi provoenja posebnih
zadaa ocjene sukladnosti.
Korisnici / ciljne skupine: MSPovi.
3) Unapreenje meusobne povezanosti MSPova u svrhu jaanja njihovog trinog poloaja
U okviru ove aktivnosti, potpora e biti pruena u okviru pristupa klasterima odozdo prema gore (en. bottomup), komplementarno sa SCom 1b2. u okviru kojeg e biti
podrani kljuni, s nacionalnog gledita, prethodno odabrani klasteri konkurentnosti u Strategiji S3.
Potpora e biti omoguena za:
Ulaganje povezano s izgradnjom ili nadogradnjom inovacijskih klastera, koje obuhvaa trokove nematerijalne i materijalne imovine i operativne trokove, kao i
osposobljavanje i savjetovanje izravno povezane s ulaganjem;
Ostali klasteri i zadruge u svojim poetnim ulaganjima, uslugama osposobljavanja i savjetovanja izravno povezanim s poetnim ulaganjem.
Potpora projektima istraivanja i razvoja inovativnih klastera bit e dostupna u okviru TCa 1, SCa 1b1.
Korisnici/ciljne skupine: klasteri, zadruge i mree, ukljuujui inovacijske klastere[l].
4) Poveanje konkurentnosti i uinkovitosti poduzea putem IKTa
Potpora poduzeima u uvoenju i primjeni eposlovnih rjeenja putem IKTa radi optimiranja poslovnih procesa, integriranja poslovnih funkcija, uinkovite organizacije
tijeka rada i poboljanja interakcije s klijentima i dobavljaima te poboljanja trinog poloaja poduzea i poveanja njihove konkurentnosti.
Potpora stvaranju i pruanju eusluga izmeu poduzea (poslovanje izmeu poduzea B2B) i uvoenje IKTrjeenja usmjerenih na uspostavljanje procesa koji prelaze granice
poduzea, kao to je upravljanje lancem nabave i upravljanje odnosima s klijentima, obuka djelatnika za rad s novim IKTsustavima.
potpora inicijativama usmjerenim na digitaliziranje poslovnih usluga i proizvoda. Korisnici / ciljne skupine: MSPovi.
5) Internacionalizacija rastuih i inovativnih MSPova koja obuhvaa sljedee aktivnosti:
Izravna potpora MSPovima povezana s internacionalizacijom i irenjem trita (koja obuhvaa sudjelovanje na trgovakim sajmovima ili studije/savjetodavne usluge
Nefinancijska potpora za MSPove ukljuene u internacionalizaciju putem PPIova, koja obuhvaa:
o analize inozemnih trita, ukljuujui globalne trendove, analize MSPova aktivnih na inozemnim tritima;
o pripremu strategija ulaska na trite za MSPove (u odreenim granama s visokim potencijalom za irenje) kako bi se MSPovima olakao pristup inozemnim tritima;
o suradnju sa stranim PPI, organizacije izaslanstava na meunarodne trgovinske sajmove i ostale dogaaje (ukljuujui povezivanje poduzea);
Promicanje internacionalizacije poslovnih aktivnosti izmeu MSPova (ukljuujui informativne kampanje promicanja meunarodnih djelatnosti MSPova),
Potpora opsene promocije turistikih proizvoda (usluga i robe), ukljuujui, na primjer, kampanje i dogaaje kojima se promoviraju turistiki proizvodi i time pridonosi
poveanoj konkurentnosti MSPova u turizmu.

Potpora koja se tie promicanja i olakavanja izravnih stranih ulaganja (organizacija kampanja za privlaenje investicija, meunarodnih investicijski sajmova te
investicijskih misija) kako bi se privukla izravna ulaganja, posebno ona otvorena za suradnju s MSPovima u Hrvatskoj.
Korisnici: MSPovi, mree i klasteri, ukljuujui inovacijske klastere, MINPO u suradnji s regionalnim tijelima i PPIjevi (poput poduzetnikih udruenja, Hrvatske gospodarske
komore, Hrvatske obrtnike komore, Hrvatskog saveza zadruga, HAMAGBICROa) ukljueni u internalizaciju povezanih aktivnosti.
Ciljna skupina: MSPovi.

3d2 Poveana inovativnosti MSPova
1) Podupiranje inovacija u MSPovima, to obuhvaa sljedee:
Ulaganjima neophodna za primjenu (komercijalizaciju) rezultata istraivanja i razvoja (do kojih su doli sami MSPovi ili koji su kupljeni na tritu, ukljuujui neposredne
rezultate potpore u sklopu tematskog cilja 1) na poslovnu aktivnost i pokretanje proizvodnje na temelju primijenjenih rjeenja, to obuhvaa daljnji rad potreban za prilagodbu
rjeenja pojedinanim potrebama MSPova, podmirenje trokova materijalne i nematerijalne imovine, industrijski dizajn, neophodno propisano osposobljavanje i savjetovanje,
razvoj usluga i promoviranje ulaska na trite.
Ulaganja povezana s provedbom novih rjeenja tehnologija, proizvoda, procesa i organizacijskih inovacija, ukljuujui marketinke inovacije, dizajn (ukljuujui utvrivanje
smjerova za tehnoloki napredak, tehnoloke revizije, kao i pripremu planova za tehnoloki razvoj i povezana ulaganja za kojima postoji potreba);
pomo za savjetovanje koje se odnosi na inovacije i pomone usluge, ukljuujui savjetovanje MSPova u vezi sa zatitom i upravljanjem pravima intelektualnog vlasnitva
koje obuhvaa dobivanje i provjeru patenta (izravni trokovi pripreme i prijava patenta, podnoenje izuma, industrijski dizajn i modeli koritenja (iskljuujui trokove prijave
patenta povezane sa zatitom samo na teritoriju Hrvatske) i primjenu prava intelektualnog vlasnitva, ukljuujui analize slobode djelovanja na tritu i njegove obrane, kao i
usluge posebno povezane uz dokazivanje inovativnog koncepta, studije izvedivosti, planiranje poslovnog modela, istraivanje i testiranje trita, preliminarna tehnika i
laboratorijska ispitivanja
Korisnici / ciljne skupine: MSPovi (ukljuujui novoosnovana poduzea (en. startup) i nova, izdvojena (en. spinoff) poduzea).


isplativost

kapacitet provedbe
to se tie prihvatljivosti, aktivnosti e biti provjerene usporedbom s kriterijima koji proizlaze iz svih opih zahtjeva prihvatljivosti i zahtjeva prihvatljivosti specifinih za sredstva,
svim primjenjivim aktima EUa i nacionalnim pravnim aktima, ukljuujui pravila o dravnim potporama.
Osim toga, sve odabrane operacije moraju pokazati pozitivan utjecaj na konkurentnost i/ili inovativnost, financijsku odrivost, tehniku spremnost, potencijal rasta, ukljuujui
presliku dobre prakse. Radi potpore uravnoteenom regionalnom razvoju, projekti iz manje razvijenih regija e dobiti dodatne bodove tijekom postupka bodovanja, kao i vie stope
sufinanciranja i veu tehniku pomo, prema potrebi. Nadalje, prema potrebi mogu biti osmiljeni posebni programi pomoi za manje razvijena, demografski ili zemljopisno
ugroena podruja. Ocjena projekata e biti podlona kriterijima odabira koje je odobrio Nadzorni odbor.
Ocjena projekata e biti podlona detaljnim kriterijima odabira koje je odobrio Odbor za praenje. Popisom kriterija za odabir operacija koji nije konaan obuhvaeni su:
razina inovativnosti predloenog projekta, shvaena kao razina novosti rjeenja,
doprinos konkurentnosti odreenog sektora ili podruja (zemlja, regija)
suradnja meu poduzeima,
ukljuenost u internacionalizaciju,
potencijal rasta na tritu (meunarodnom, nacionalnom, regionalnom),
doprinos postizanju ciljeva povezanih s proizvodnjom bez emisije ugljika i upravljanjem rizikom/prilagodbom rizika uincima klimatskih promjena
komplementarnost s tematskim ciljevima TC 1, TC 4, TC 6 i TC 9, kad god je primjenjivo.
U SC 3.d.2. prednost e imati MSPovi u srednjetehnolokim i visokotehnolokim podrujima kao i oni u svim gospodarskim djelatnostima koje se intenzivno oslanjanju na
znanja, ukljuujui uslune i kreativne djelatnosti s najboljim mogunostima odrivog rasta.
Prednost e imati MSPovi koji ele primijeniti rezultate projekata istraivanja i razvoja (tj. usmjereni su na njihovu komercijalizaciju), podrani su u sklopu tematskog cilja 1 i koji
djeluju primarno u sektorima definiranim u Strategiji S3.

Financijski instrumenti koji e doprinijeti postizanju ciljeva investicijskog prioriteta 3.4.razvit e se u okviru TCa 1 IPa 3.1. Dodatno razvijanje
ovog dijela bit e zavreno nakon provedbe exante procjene.

Zasad nisu predvieni veliki projekti u sklopu tematskog cilja 3
3d Podupiranje kapaciteta MSPova za rast na regionalnim, nacionalnim i meunarodnim

tritima i inovacijske procese
Oznaka
Mjerna jedinica
Pokazatelj
Fond
Kategorija regije (po
potrebi)
mukarci
CO01
Produktivno ulaganje: Broj poduzea Poduzea

koja primaju potporu
EFRR
Manje razvijene
CO02
Proizvodno ulaganje: Broj poduzea

koja primaju bespovratna sredstva
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
CO05
Produktivno ulaganje: Broj novih

poduzea koja primaju potporu
Poduzea
EFRR
Manje razvijene
CO06
Produktivno ulaganje: Privatna

ulaganja koja odgovaraju javnoj
potpori poduzeima (bespovratna
sredstva)
Produktivno ulaganje: Porast
zapoljavanja u poduzeima koja
primaju potporu
Istraivanje, inovacija: Privatna
ulaganja koja odgovaraju javnoj
potpori za inovacije ili
Projekti istraivanja i razvoja
EUR
EFRR
Manje razvijene
Ekvivalenti
EFRR
punom radnom
vremenu
EUR
EFRR
Manje razvijene
CO08
CO27
Manje razvijene
ene

Ukupno
izvjeivanja
3.070,00
Izvjea o
provedbi
projekta
2.870,00
Izvjea o
provedbi
projekta
140,00
Izvjea o
provedbi
projekta
313.000.000,0 Izvjea o
0
provedbi
projekta
Jednom
godinje
4.540,00
Jednom
godinje
Izvjea o
provedbi
projekta
180.000.000,0 Izvjea o
0
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Jednom
godinje
Jednom
godinje
Jednom
godinje
CO28
CO29
3d11
Istraivanje, inovacija: broj poduzea Poduzea

podranih za uvoenje novih
proizvoda na trite
Istraivanje, inovacija: broj poduzea Poduzea
podranih za uvoenje novih
proizvoda na trite
MSPovi koji su primili potporu za
Broj
internacionalizaciju
EFRR
Manje razvijene
110,00
EFRR
Manje razvijene
250,00
EFRR
Manje razvijene
500,00
Izvjea o
provedbi
projekta
Izvjea o
provedbi
projekta
Izvjea o
provedbi
projekta
Jednom
godinje
Jednom
godinje
Jednom
godinje

Prioritetna os
Vrsta
Oznaka pokaza
telja
3 Poslovna konkurentnost
Pokazatelj ili
kljuni
provedbeni
korak
Mjerna jedinica,
tamo gdje je
prikladno
Fond
Kategorij
a regije
mukarci
CO02
PF3.1
ene
Ukupno
Proizvodno
ulaganje: Broj
poduzea koja
primaju
bespovratna
sredstva
Poduzea
EFRR
Manje
razvijene
947
Ukupan iznos
odobrenih
prihvatljivih
izdataka
EUR
EFRR
Manje
razvijene
265.709.24
9,00
Konani cilj (2023.)
mukarci
ene
Objanjenje
znaaja
Izvor
pokazatelja,
podatka
prema
potrebi
Ukupno
Odabrani
pokazatelj
odnosi se na
operacije
Izvjea
koje
o
predstavljaj
2.870,00
provedbi u veinu
projekta sredstava
dodijeljenih
prioritetnoj
osi 3. (vie
od 50 %).
1.141.176.4
80,00
Ministars
tvo
financija

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije ifra
EFRR
Manje razvijene 001. Openita produktivna ulaganja u mala i srednja poduzea ('MSPove')
EFRR
Manje razvijene 064. Procesi istraivanja i inovacija u MSPovima (ukljuujui sisteme vouchera, inovacije koje se odnose na
procese, projektiranje, usluge te socijalne inovacije)
EFRR
Manje razvijene 066. Napredne usluge podrke za MSPove i skupine MSPova (ukljuujui usluge upravljanja, promidbe i
dizajna)
EFRR
Manje razvijene 069. Potpora ekoloki prihvatljivim postupcima proizvodnje i resursnoj uinkovitosti u MSPovima
EFRR
Manje razvijene 072. Poslovna infrastruktura za MSPove (ukljuujui industrijske parkove i lokacije)
Iznos u eurima
549.000.000,00
80.000.000,00
123.000.000,00
78.000.000,00
140.000.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
720,000.000,00
EFRR
Manje razvijene
03. Potpora kroz financijske instrumente: rizini i dioniarski kapital ili njegov ekvivalent
21,000.000,00
EFRR
Manje razvijene
196,000.000,00
EFRR
Manje razvijene
33,000.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
970.000.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
01. Integrirano teritorijalno ulaganje Urbano
60.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
910.000.000,00
Prioritetn
a os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
Prioritetna os:
Aktivnosti u obliku tehnike pomoi predviene su u okviru prioritetne osi Tehnika pomo ovog OPa.
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
4
Promicanje energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno

potrebi)

prioriteta
prioriteta
4b
Promicanje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije u poduzeima

4b1

Poveanje energetske uinkovitosti i koritenja OIE u proizvodnim/preraivakim industrijama
Rezultati koje drave lanice U cjelini, privatnim drutvima nedostaju odgovarajue znanje i svijest o potencijalu energetski uinkovitije proizvodnje. To se odraava u
ele postii uz potporu Unije loim i neuinkovitim planovima energetske uinkovitosti i razumijevanju odgovarajuih mjera i uteda energije. Takvu situaciju dodatno
naglaava gospodarska kriza koja spreava veinu drutava da ulau ak i u mjere (poput energetske uinkovitosti) koje bi na kraju
dovele do ostvarivanja koristi. Krajnji cilj ovog specifinog cilja jest pomoi privatnim drutvima koja se bave proizvodnjom da
preokrenu takvu situaciju.
Tonije, ovim SCom pruit e se potpora mjeri koja pridonosi dvama glavnim rezultatima u nastavku:
Poveanju uinkovitosti koritenja energije u proizvodnim industrijama, omoguujui proizvodnju jednake koliine rezultata
(proizvodnje) koritenjem manje koliine ulazne energije. Ovaj je rezultat odraen u pokazatelju kojim se mjeri ukupna ostvarena
godinja uteda energije.
Smanjenju udjela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potronji energije uvoenjem (prebacivanjem na) obnovljive izvore
energije u sektoru proizvodne industrije. Ovaj je rezultat odraen u pokazatelju kojim se mjeri poveanje udjela obnovljivih izvora
energije u konanoj potronji energije.
Aktivnosti i povezani rezultati SCa odnosit e se na sljedee industrije: industriju eljeza i elika, industriju obojenih metala, kemijsku
industriju, industriju stakla, keramike i graevinskog materijala, rudarstvo, tekstilnu industriju, konopreraivaku i odjevnu industriju,
industriju papira i tiskarstvo, strojarstvo i ostale metalne industrije i industrije koje iskljuuju proizvodnju hrane i pia i duhansku
industriju.
to se tie stvarnih ciljeva/rezultata koji su usko povezani s ciljevima 3. Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti (industrijski
sektor e s 13 % biti dio cilja energetske uinkovitosti koji se namjerava ostvariti do 2020.). Kao i Nacionalnog akcijskog plana za
obnovljive izvore energije do 2020. (uz poveanje koritenja obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije za potrebe grijanja i
hlaenja sa sadanjih 13,5 % u 2012. na 19.6 %).
Uzimajui u obzir dodjelu predvienu ovim SCom, procjenjuje se (na temelju potrebnih mjera i njihovih trokova kako je utvreno
stratekim dokumentima treim Nacionalnim akcijskim planom energetske uinkovitosti, Nacionalnim planom za obnovljive izvore
energije i nacionalnim programima za obnovu poslovnih zgrada) da bi ovaj OP mogao doprinijeti ostvarenju ciljeva postavljenih za
proizvodne industrije s 30 %. Vano je napomenuti da te mjere ukljuuju ne samo energetsku uinkovitosti nego i projekte obnovljivih
izvora energije. Takva je pretpostavka utemeljena na injenici da ovaj SC ukljuuje privatni sektor (potencijalne MSPove i velika
poduzea) i stoga se procjenjuje da openita (ili prosjena) razina financiranja ESFa na projektnoj razini (ne prioritetnoj osi) nee biti
via od 40 %. Ti rezultati odraeni u pokazateljima godinje utede energije i poveanje udjela obnovljivih izvora energije temelje se na
potrebnim mjerama i njihovim trokovima utvrenima stratekim dokumentima treem Nacionalnom akcijskom planu energetske
uinkovitosti, Nacionalnom planu za obnovljive izvore energije i nacionalnim programima za obnovu (razliitih vrsta) zgrada.
Ne samo da e se tim mjerama doprinijeti postizanju nacionalnih i europskih ciljeva u vezi s energetskim/klimatskim promjenama, ve e
one dovesti i do vee konkurentnosti poduzea zbog poboljanja energetske uinkovitosti i naprednijeg gospodarenja energijom u
openitom smislu. Vano je napomenuti da ovaj specifini cilj obuhvaa sva poduzea (ne samo MSPove), no podlijee relevantnim
pravilima o dravnoj potpori.
4b 2
Poveanje energetske uinkovitosti i koritenja OIE u privatnom uslunom sektoru (turizam, trgovina)
Rezultati koje drave lanice U uslunom sektoru takoer je prisutan manjak odgovarajueg znanja i svijesti o potencijalu za vee utede energije. To se odraava u
ele postii uz potporu Unije loim i neuinkovitim planovima energetske uinkovitosti i razumijevanju odgovarajuih mjera i uteda energije. Takvu situaciju dodatno
naglaava gospodarska kriza koja spreava veinu privatnih drutava da ulau ak i u mjere (poput energetske uinkovitosti) koje bi na
kraju dovele do smanjenja potronje energije i poveanog koritenja obnovljivih izvora energije. Krajnji cilj ovog SCa jest pomoi
uslunom sektoru, posebno turistikom i trgovakom sektoru, da preokrenu tu situaciju.
Tonije, ovim SCom pruit e se potpora mjeri koja pridonosi dvama glavnim rezultatima u nastavku:
Poveanju uinkovitosti koritenja energije u uslunom sektoru, omoguujui pruanje jednake koliine rezultata (usluge) koritenjem
manje koliine ulazne energije. Ovaj je rezultat odraen u pokazatelju kojim se mjeri ukupna ostvarena godinja uteda energije.
Smanjenju udjela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potronji energije uvoenjem (prebacivanjem na) obnovljive izvore
energije u uslunom sektoru, po mogunosti iz vlastite proizvodnje/potroaa. Ovaj je rezultat odraen u pokazatelju kojim se mjeri
poveanje udjela obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije.
Aktivnosti i povezani rezultati SCa odnosit e se na sljedee uslune podsektore: turizam i trgovinu.
U treem Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti procjenjuje se da bi uteda u sektoru usluga tvorila 13 % u ukupnoj
utedi koja se namjerava ostvariti do 2020. Sektor usluga takoer ima vanu ulogu u postizanju ciljeva u pogledu obnovljivih izvora
energije za 2020., posebno za cilj koji se odnosi na poveanje koritenja obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije za
potrebe grijanja i hlaenja. Potonji cilj je od posebnog znaenja budui da je oko 45 % konane potronje energije u poslovnim zgradama
u junom dijelu Hrvatske namijenjeno samo hlaenju. Stoga je predvieno da e veina ulaganja biti usmjerena na proizvodnju solarne
energije i mjere za poveavanje uinkovitosti rashladnih sustava.
Uzimajui u obzir dodjelu predvienu ovim SCom, procjenjuje se (na temelju potrebnih mjera i njihovih trokova kako je utvreno
stratekim dokumentima treim Nacionalnim akcijskim planom energetske uinkovitosti, Nacionalnim planom za obnovljive izvore
energije i nacionalnim programima za obnovu poslovnih zgrada) da bi ovaj OP mogao doprinijeti ostvarenju ciljeva postavljenih za
usluni sektor s 30 %. Vano je napomenuti da te mjere ukljuuju ne samo energetsku uinkovitosti nego i projekte obnovljivih izvora
energije. Takva je pretpostavka utemeljena na injenici da ovaj SC ukljuuje privatni sektor (potencijalne MSPove i velika poduzea) i
stoga se procjenjuje da openita (ili prosjena) razina financiranja ESFa na projektnoj razini (ne prioritetnoj osi) nee biti via od 40 %.
Ti rezultati odraeni u pokazateljima godinje utede energije i poveanje udjela obnovljivih izvora energije temelje se na potrebnim
mjerama i njihovim trokovima utvrenima stratekim dokumentima treem Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti,
Nacionalnom planu za obnovljive izvore energije i nacionalnim programima za obnovu (razliitih vrsta) zgrada.
Ne samo da e se tim mjerama doprinijeti postizanju nacionalnih i europskih ciljeva u vezi s energetskih/klimatskih promjena, ve e one
doprinijeti veoj konkurentnosti. Vano je napomenuti da ovaj specifini cilj obuhvaa sve pruatelje usluga (ne samo MSPove), no
podlijee relevantnim pravilima o dravnoj potpori.
Specifini cilj
Oznaka
4b11
4b12
Oznaka
4b21
4b22
Pokazatelj
Udio obnovljive energije u
bruto konanoj potronji
energije u proizvodnim
industrijama
Uteda energije u
proizvodnim industrijama
Specifini cilj
Pokazatelj
Udio obnovljive energije u
bruto konanoj potronji
energije u sektoru usluga
Uteda energije u sektoru
usluga
4bl Poveanje energetske uinkovitosti i koritenja OIE u proizvodnim industrijama

Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
1000 tona
Manje razvijene
51,00
2012.
56,00
Ministarstvo
gospodarstva
Uestalost
izvjetavanja
Jednom
godinje
Ministarstvo
Jednom
gospodarstva godinje
4b2 Poveanje energetske uinkovitosti i koritenja OIE u privatnom uslunom sektoru (turizam, trgovina)
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka izvjetavanja
PJ
Manje razvijene
1,21
2010.
1,91
1000 tona
Manje razvijene
10,30
2012.
11,33
Ministarstvo
gospodarstva
Jednom
godinje
PJ
Manje razvijene
0,33
2010.
0,63
Ministarstvo
gospodarstva
Jednom
godinje
4b Promicanje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije u poduzeima
Glavne ciljne skupine i korisnici:
SC 4b1 i SC 4b2
Poduzea (ukljuujui MSPove i vea poduzea)
Primjeri aktivnosti koje e biti financirane radi postizanja specifinih ciljeva:
SC 4b1 i SC 4b2
Razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije u industrijskoj proizvodnji i uslunom sektoru (turizam i trgovina), ukljuujui prelazak s konvencionalnih na
alternativne izvore energije (OIE) kao to su: ugraeni solarni kolektori, toplinske pumpe, visoko efikasna kogeneracija;
Provedba mjera za poveavanje energetske uinkovitosti u industrijskoj proizvodnji i uslunom sektoru (turizam i trgovina), ukljuujui:
meke mjere uvoenje sustavnog upravljanja energijom, obavljanje energetskih pregleda, kontrola analiza potronje energije, pripremu planova za uinkovitije
gospodarenje energijom, institucionalnu i organizacijsku procjenu i prijedloge za optimiranje poslovnih procesa u smislu utede energije;
Infrastrukturna ulaganja poput onih u pametna brojila i obnovu objekata, koja e doprinijeti postizanju ciljeva povezanih s energetskom uinkovitou,
unapreenje trenutano koritenih tehnologija, provedba pilotprojekata.
Aktivnosti promoviranja (info pultovi, broure, reklame, televizijski spotovi) i savjetodavne usluge za poduzea
Imajui u vidu da su MSPovi financirani primarno u okviru Prioritetne osi 3, razgranienje potencijalnih aktivnosti (povezanih s energijom) izmeu prioritetnih osi
PO3 i PO4 e biti osigurano na sljedei nain: ako su mjere povezane s energijom dio cjelovite modernizacije proizvodnih tehnologija, opreme i strojeva (primjerice,
kupnja novih proizvodnih tehnologija), bit e financirane u okviru PO3. U sluaju projekata koji obuhvaaju samo mjere povezane s energijom u MSPovima (bilo da se
radi o mjerama povezanim s energetskom uinkovitou ili OIEovima), financiranje e se vriti kroz PO4. Mjere energetske uinkovitosti koje su namijenjene obnovi
industrijskih / servisnih objekata (npr. upravne zgrade ili proizvodne hale) bit e financirane kroz PO4.

Zajednika naela
Kriterije odabira i povezanu metodologiju odobrit e nadzorni odbor (Uredba o utvrivanju zajednikih odredbi (CPR), lanak 110. stavak 2. toka (a)) i bit e
primjenjivi na sve aktivnosti OPa, pri emu openito ukljuuju:
isplativost
kapacitet provedbe
to se tie prihvatljivosti, aktivnosti e biti provjerene usporedbom s kriterijima koji proizlaze iz svih opih zahtjeva prihvatljivosti i zahtjeva prihvatljivosti specifinih
za sredstva, svim primjenjivim aktima EUa i nacionalnim pravnim aktima, ukljuujui pravila o dravnim potporama.
Specifina naela SCova
U pogledu prihvatljivosti, aktivnosti energetskog pregleda nee se smatrati prihvatljivima ako su obvezne u skladu s lankom 8. stavkom 4. Direktive o energetskoj
uinkovitosti (2012/27/EU).
Budui da ovaj Investicijski prioritet (oba Specifina cilja) obuhvaa ulaganja u privatni sektor, prilikom odabira posvetit e se pozornost tome da se izbjegne
prekomjerno financiranje pojedinanih projekata tj. koritenje javnih sredstava kako bi se korisniku osigurala nepripadajua korist na tritu te tome da se omogui
dostatna financijska poluga privatnih sredstava i osigura da doprinos iz ESI fondova ne rezultira znatnim gubitkom poslova na postojeim lokacijama u Uniji. Nadalje,
u skladu s lankom 3. Uredbe 1301/2013 nee biti dozvoljeno financiranje drutava u potekoama.
Budui da se ovi specifini ciljevi prvenstveno odnose na trino orijentirane korisnike (poduzea), posebna pozornost se treba posvetiti osiguravanju sukladnosti s
primjenjivim pravilima o dravnim potporama, detaljno opisanim u Smjernicama o dravnim potporama za zatitu okolia i energiju za razdoblje 2014.2020.,
ukljuujui pravila o stopi maksimalnog intenziteta potpore, koja je manja za privatni sektor nego za javni. Nadalje, tijekom postupka odabira prioritet e imati
projekti u kojima su predviene mjere usmjerene na vrijednosti vee od propisanih ekolokih / energetskih normi i projekti koji donose najvee koristi u smislu
smanjenja potronje energije i smanjenja stvaranja staklenikih plinova. Konkretni pragovi za odabir projekata koji osiguravaju vee utede energije i/ili vee
koritenje OIEova odredit e se u okviru specifinih poziva za dostavu projekata i mogu se razlikovati ovisno o vrsti ulaganja i specifinoj industriji.
to se tie proizvodnje OIEova koji se mogu prijaviti za sustav zajamenih tarifa vano je napomenuti da se korisnik nee moi istovremeno prijaviti za sustav
zajamenih tarifa (za proizvedene OIEove) i potporu iz ESI fondova, tj. ako se prijavi za sredstva iz ESI fondova u okviru ovog OPa nee mu se odobriti sustav
zajamenih tarifa i obrnuto. Potovanje ovog pravila nadzirat e Ministarstvo gospodarstva koje je dio upravljake strukture za ovaj OP te takoer sudjeluje u procesu
odobravanja sustava zajamenih tarifa.

Zbog prirode planiranih ulaganja, koritenje financijskih instrumenata predvieno je za oba specifina cilja u sklopu investicijskog prioriteta. Oekuje se da e
Europska investicijska banka izvriti exante evaluaciju i pruiti pomo u uspostavi financijskih instrumenata u nekoliko sektora, ukljuujui energetsku uinkovitost i
obnovljive izvore energije. Meutim, budui da je financijski instrument sloen mehanizam, no i s obzirom na manjak vanog iskustva u koritenju financijskog
instrumenta u prolosti, oekuje se da e za njegovu uspostavu trebati znaajna koliina vremena i resursa. Stoga je u meuvremenu predvieno koritenje klasinih
vrsta financiranja tj. shema za dodjelu bespovratnih sredstava. Takav sustav financiranja je razvijen u suradnji i pod vodstvom Jaspersa a oslanja se (u najveoj
moguoj mjeri) na postojei i tekui program energetske obnove zgrada, kao i na rad/savjete u sklopu Studije Svjetske banke o provedbi i financiranju radi poveanja
energetske uinkovitosti u sektoru zgradarstva. Ovaj sustav financiranja e sluiti samo kao alat provedbe u fazama, s ciljem premoivanja razdoblja do stavljanja
financijskog instrumenta u upotrebu. To znai da e shema za dodjelu bespovratnih sredstava kao vrsta financiranja biti ograniene (financijske) pokrivenosti u
usporedbi sa sveukupnom dodjelom te e biti strukturirana tako da se izbjegne prekomjerno subvencioniranje pojedinanih ulaganja.

Investicijski prioritet 4b Promicanje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije u poduzeima
Nije primjenjivo
Oznaka Pokazatelj
CO01

Mjerna jedinica Fond
potrebi)
mukarci
ene
Produktivno Poduzea
ulaganje: Broj
poduzea
EFRR
Manje razvijene
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
Ukupno
50,00
Ministarstvo Jednom
gospodarstva godinje
koja primaju
potporu

prioriteta
prioriteta
4c
Podupiranje energetske uinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i koritenja OIE u javnoj infrastrukturi,
ukljuujui javne zgrade, i u stambenom sektoru

4c1
Smanjenje potronje energije u zgradama javnog sektora
Rezultati koje drave lanice Tonije, ovim e se SCom u prvom redu podupirati mjera koja pridonosi ispunjenju obveze koja proizlazi iz Direktive o energetskoj
ele postii uz potporu Unije uinkovitosti (2012/27/EU), a to je da se svake godine obnovi (u smislu energetske uinkovitosti) 3 % ukupne povrine poda grijanih i/ili
hlaenih zgrada u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti, kako bi se udovoljilo minimalnim zahtjevima energetske uinkovitosti. U pogledu
specifinih rezultata te imajui u vidu dostupna sredstva procjenjuje se da bi bilo mogue doprinijeti ostvarenju do 90 % ciljeva i mjera
prema Nacionalnom programu za obnovu zgrada javnog sektora i treem Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti (tj. u
smislu utede). To znai da e oekivani rezultati (osim postizanja spomenutog cilja obnove 3 % godinje) obuhvaati smanjenje potronje
energije za hlaenje/grijanje obnovljenih zgrada javnog sektora za 70 % ime e se postii godinja uteda od oko 50 GWh.
Ta procjena temelji se na pretpostavci da e razina financiranja iz ESI fondova za obnovu zgrada javnog sektora biti via nego za
industrijski/usluni sektor. Oekuje se tako znaajan doprinos jer je najvei dio indikativnih sredstava za dodjelu za PO4 namijenjen
ulaganjima u zgrade javnog sektora s obzirom na to da s jedne strane javne zgrade predstavljaju znaajan potencijal za utedu energije i
trokova, a s druge strane od javnog sektora oekuje se da prui primjer tj. osigura ulaganja i promjenu ponaanja koja e sluiti kao
primjer i katalizator za slina ulaganja u ostale kategorije zgrada.
S obzirom na obnovljive izvore energije, postoji znaajni potencijal u podruju OIEova fokusiran na upotrebu biomase, solarne energije i
dizalica topline. Taj potencijal e biti postavljen za cilj kroz integrirani pristup, tj. tako da se sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora za potrebe odreenih zgrada podupire uz mjere energetske uinkovitosti, prvenstveno u svrhe grijanja / hlaenja zgrada.
4c2
Smanjenje potronje energije u stambenim zgradama (u viestambenim zgradama i obiteljskim kuama)
Rezultati koje drave lanice U pogledu specifinih rezultata te imajui u vidu dostupna sredstva procjenjuje se da bi bilo mogue doprinijeti ostvarenju do 30 % ciljeva
ele postii uz potporu Unije i mjera odreenih u Nacionalnom programu za obnovu viestambenih zgrada i obiteljskih kua i treem Nacionalnom akcijskom planu
energetske uinkovitosti (tj. u smislu utede). To znai da e oekivani rezultat obuhvaati smanjenje potronje energije za
hlaenje/grijanje obnovljenih zgrada za 70 % ime e se postii godinja uteda od oko 40 GWh. Takoer se procjenjuje da e tijekom
programskog razdoblja oko 10 000 kuanstava (ukljuujui nekoliko kuanstava u sklopu viestambenih zgrada i pojedinanih
kuanstava u obiteljskim kuama) imati koristi od poboljanog gospodarenja energijom i potronjom.
Procjena se temelji na pretpostavci da e razina financiranja iz ESI fondova za obnovu stambenih zgrada (viestambenih zgrada i
obiteljskih kua) biti via od one za industrijski/usluni sektor, no nia od one za zgrade javnog sektora.
S obzirom na obnovljive izvore energije, postoji znaajni potencijal u podruju OIEova fokusiran na upotrebu biomase, solarne energije i
dizalica topline. Taj potencijal e biti postavljen za cilj kroz integrirani pristup,tj. tako da sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora za potrebe odreenih stambenih zgrada primjene uz mjere energetske uinkovitosti, prvenstveno u svrhe proizvodnje energije za
potrebe hlaenja/grijanja.
4c3
Poveanje uinkovitosti sustava toplinarstva
Rezultati koje drave lanice Glavni cilj ovog SCa je poboljanje energetske uinkovitosti sveukupnog sustava centralnog grijanja i razine usluga koje se pruaju
ele postii uz potporu Unije kuanstvima. Stoga se glavni rezultati koji su u skladu s postavljenim ciljevima odnose na utedu u konanoj potronji energije u prvom
redu zbog smanjenja gubitaka u mrei centralnog grijanja.
Imajui u vidu dokument Svjetske banke Procjena problemi i mogunosti za sektor centralnog grijanja u kojem se procjenjuje da je
potrebno obnoviti 80 % mree vrijednosti do 100 milijuna EUR, moe se oekivati da e se veliki dio mree centralnog grijanja fiziki
obnoviti u sklopu ovog SCa. Tonije, procjenjuje se da bi se smanjenjem gubitka topline kroz ulaganja mogla utedjeti energija u
vrijednosti od 1 PJ, to predstavlja 5 % cilja utvrenog u okviru treega Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti.
Ulaganjima bi se takoer postiglo smanjenje emisije CO2 zahvaljujui boljoj energetskoj uinkovitosti sustava centralnog grijanja i
zamjeni kotlova na loulje iim gorivima, no trenutano je ovaj rezultat teko kvantificirati. to se tie izravnog smanjenja gubitaka
topline, oekuje se da u obnovljenim dijelovima mree centralnog grijanja ti gubici nee premaivati 10 % (to je gornja granica
meunarodnih standarda).
4c4
Poveanje uinkovitosti javne rasvjete
Rezultati koje drave lanice Glavni rezultat oekuje se u utedi potronje elektrine energije. U okviru treega Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti
ele postii uz potporu Unije predvia se da e se tri etvrtine ukupne potronje elektrine energije za javnu rasvjetu pokriti odgovarajuim mjerama za modernizaciju
sustava javne rasvjete do 2020. Na temelju iskustva iz nacionalno financiranih programa, mjerama u sklopu sustava javne rasvjete bi se,
prema oekivanjima, uspjela ostvariti uteda do 60 GWh godinje. Planirani rezultati u okviru ovog SCa bit e s jedne strane podloni
ogranieno dostupnim dodijeljenim sredstvima, no ak i relativno malen iznos sufinanciranja iz ESI fondova moe imati znatan uinak.
Naime svrha je ovog SCa doprinijeti ostvarenju cilja definiranog u okviru treeg Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti, a
to je ostvariti utedu konane potronje energije u sustavima javne rasvjete u vrijednosti od 1 PJ do 2020., to iznosi oko 50 % utede
procijenjene do 2020. za sektor javne rasvjete. To odgovara smanjenju potronje elektrine energije za 6 % godinje za uslugu javne
rasvjete.
Specifini cilj
Oznaka
4c11
Pokazatelj
Prosjena energija potrebna

za grijanje/hlaenje u
nadograenim zgradama
javnog sektora
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
4c21
Prosjena potranja energije

za grijanje/hlaenje u
nadograenim stambenim
zgradama
Specifini cilj
Oznaka
4c31
Oznaka
4c41
Pokazatelj
Gubitci topline u mreama
centralnog grijanja
Specifini cilj
Pokazatelj
Specifini cilj
Uteda energije u javnoj
rasvjeti
Mjerna jedinica

Poetna Ciljna vrijednost
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
Sustav za
monitoring i
verifikaciju uteda;
izvjea povezana
s Nacionalnim
akcijskim planom
Jednom
kWh/m2
Manje razvijene
250,00
2014.
50,00
energetske
godinje
uinkovitosti,
nacionalni
informacijski
sustav za
gospodarenje
energijom (ISGE)
4c2 Smanjenje energetske potronje u stambenim zgradama (u viestambenim zgradama i obiteljskim kuama)
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
Izvor podatka
potrebi)
godina
(2023.)
izvjetavanja
Sustav za
monitoring i
verifikaciju uteda;
izvjea povezana
Jednom
kWh/m2
Manje razvijene
250,00
2014.
50,00
s Nacionalnim
godinje
akcijskim planom
energetske
uinkovitosti
4c3 Poveanje uinkovitosti sustava toplinarstva
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
Izvor podatka
potrebi)
godina
(2023.)
izvjetavanja
Ministarstvo
Jednom
Postotak
Manje razvijene
12,00
2013.
8,00
gospodarstva
godinje
4c4 Poveanje uinkovitosti javne rasvjete
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
Izvor podatka
potrebi)
godina
(2023.)
izvjetavanja
Ministarstvo
Jednom
PJ
Manje razvijene
0,08
2012.
0,90
gospodarstva
godinje
4c Podupiranje energetske uinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i koritenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, ukljuujui
javne zgrade te u stambenom sektoru
4c1 Javna tijela / ustanove / tijela (vlasnici zgrada javnog sektora);
4c2 fizike osobe (vlasnici stambenih zgrada/kua);
4c3 i 4c4 tijela regionalne i lokalne samouprave, tvrtke koje se bave javnim uslugama
Primjer aktivnosti koje e se financirati u svrhu ostvarenja specifinih ciljeva: 4c1 i 4c2
Provedba programa energetske obnove zgrada (javne i stambene), promicanje cjelovite obnove, ukljuujui povoenje energetskih pregleda, energetsko certificiranje, izradu
projektne dokumentacije, poticanje sklapanja ugovora o energetskom uinku i provoenja mjera obnove poput zamjene starih prozora novima (Uvrijednosti nie od propisanog),
zadovoljavanje minimalnih zahtjeva u pogledu toplinske izolacije, rekonstrukcija/ugradnja sustava za grijanje/hlaenje, uvoenje razdjelnika topline, ugradnje dizalica topline itd.
Ugradnja pametnih brojila, pruanje tonih povratnih informacija u vezi s neposrednom potronjom energije, uvoenje sustava upravljanja energijom u domainstvu,
ukljuujui razne mogunost beine komunikacije (za pametno mjerenje) koji pridonose posebnom cilju doputajui korisnicima paljivije, uinkovitije i ekonominije
koritenje i upravljanje izvorima energije.
Mjere kojima se promie gradnja zgrada gotovo nulte energije, ime bi se postupno postigla radikalna promjena u nainu na koji se energija koristi u graevinskom sektoru;
Promicanje koritenja obnovljivih izvora energije u svim kategorijama zgrada (zgradama javnog sektora i stambenom sektoru) primjerice ugradnjom sustava za solarno
grijanje, toplana na biomasu itd., visokouinkovita kogeneracija na bazi obnovljivih izvora energije, time zamjenjujui konvencionalno koritena goriva i pruajui stabilne i
sigurne neovisne izvore energije, to je od izrazite vanosti u sluaju zabaenijih podruja.
Aktivnosti povezane s upravljanjem, edukacijom i komunikacijom: pomo u uspostavi kapaciteta za provoenje mjera energetske uinkovitosti u opinama/upanijama,
priprema planova energetske uinkovitosti na regionalnoj/lokalnoj razini, uvoenje ITprograma za kontinuirano praenje i analizu potronje energije, radionice za iru
javnost, edukacija energetskih savjetnika, promotivne aktivnosti (materijali za informiranje, broure, reklame)
4c3
Ulaganja u mreu toplinarstva renovacija i modernizacija, ukljuujui mjere usmjerene smanjivanju gubitka topline, vode i pare
Renovacija kotlova i ulaganja u ie i efikasnije tehnologije / tehnoloki napredne tehnologije, ukljuujui potencijalni prelazak na koritenje obnovljivih izvora energije
(primarno na biomasu) i integraciju bioplina u javni sustav grijanja,
Kampanje za podizanje svijesti javnosti i informiranje o koritenju sustava toplinarstva.

4c4
Mjere poveavanja uinkovitosti sustava javne rasvjete, tj. zamjena trenutnih (starih) svjetala uinkovitijima, ukljuujui uvoenje LEDtehnologije u iroj mjeri.

Zajednika naela

isplativost
kapacitet provedbe
Specifini ciljevi 4c1 i 4c2
Energetski pregledi obvezan su preduvjet za ulaganja u zgrade, tj. nee se zapoeti s ulaganjem prije dovretka energetskog pregleda. Meutim, vano je napomenuti da su
energetski pregledi prihvatljivi za sufinanciranje u okviru ovih SCova, ne dovodei u pitanje odredbe Direktive o energetskoj uinkovitosti 2012/27/EU.
Glavni kriteriji za prioritete pri odabiru ulaganja e se odnositi na razinu planirane utede, pri emu e prioritet biti cjelovita obnova koje dovodi do znaajnih energetskih uteda
(obino od oko 30 % do 60 %). Uz to, prioritet e biti smanjenje potronje energije u zgradama energetskog razreda D ili nieg, izgraenih prije 1987.
Osim koristi strogo povezanih s energijom, tijekom odabira e takoer biti uzet u obzir doprinos razvoju lokalnih gospodarstava putem tehnolokog razvoja i kreiranja novih
poslova unutar aktivnosti obnove i koritenja lokalno dostupnih OIEova (biomasa, solarna energija).
Pozornost se treba posvetiti primjeni (ako je mogue, u skladu s preporukom nakon izvrenog energetskog pregleda) integriranog pristupa, tj. ukljuivanju i udruivanju mjera
povezanih s energetskom uinkovitosti i OIEovima u zgradama koje e biti predmet obnove. to se tie proizvodnje OIEova koji se mogu prijaviti za sustav zajamenih tarifa
vano je napomenuti da se korisnik nee moi istovremeno prijaviti za sustav zajamenih tarifa (za proizvedene OIEove) i potporu iz ESI fondova, tj. ako se prijavi za sredstva iz
ESI fondova u okviru ovog OPa nee mu se odobriti sustav zajamenih tarifa i obrnuto. Potovanje ovog pravila nadzirat e Ministarstvo gospodarstva koje je dio upravljake
strukture za ovaj OP te takoer sudjeluje u procesu odobravanja sustava zajamenih tarifa.
Specifini cilj 4c3

to se tie sustava toplinarstva, ulaganja e biti usmjerena na postojei sustav, odnosno odabir e se ograniiti na trenutana urbana podruja s ugraenim sustavom toplinarstva,
pri emu e se prednost dati podrujima na kojima se toplinarstvo vie koristi. Imajui u vidu injenicu da je sustav toplinarstva zasad u veoj mjeri razvijen samo u nekoliko veih
gradova, ovaj specifini cilj se namjerava provesti u sklopu integriranog teritorijalnog pristupa. Istovremeno, u tijeku odabira operacija, posebno e se paziti da su ulaganja u
toplinarstvo usklaena s ulaganjima u sklopu specifinih ciljeva 4c1 i 4c2, zato to je glavni korisnik sustava toplinarstva sektor zgradarstva (kuanstva i javna infrastruktura), a u
cilju razvijanja integralnog koncepta (za sustav toplinarstva i zgrade spojene na njega). S ciljem osiguravanja uinkovitog koritenja dostupnih sredstava dodijeljenih iz EFRRa
Upravljako tijelo ishodit e potvrdu o financijskoj provedivosti i odrivosti predloenih ulaganja.
Specifini cilj 4c4
to se tie sustava javne rasvjete, sva ulaganja e morati biti dio akcijskih planova za energetski uinkovitu javnu rasvjetu koje moraju razviti lokalna/regionalna tijela. Kad je rije
o odreivanju prioriteta, investicijski prioriteti odredit e se u skladu s predvienim iznosom utede.
Specifini ciljevi 4c1, 4c2, 4c3 i 4c4
Ulaganja planirana u okviru ovog IPa imaju, u naelu, znaajni izvor prihoda, te e stoga posebna pozornost biti posveena izbjegavanju prekomjernog (javnog) financiranja i
omoguavanju dostatne financijske poluge privatnih sredstava.

Zbog naravi planiranih ulaganja, namjera je koristiti financijske instrumente za specifine ciljeve 4c1 i 4c2. Oekuje se da e Europska investicijska banka izvriti exante
evaluaciju i pruiti pomo u uspostavi financijskih instrumenata u nekoliko sektora, ukljuujui energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije. Meutim, budui da je
financijski instrument sloeni mehanizam, no i s obzirom na manjak vanog iskustva u koritenju financijskog instrumenta u prolosti, oekuje se da e za njegovu uspostavu
trebati znaajna koliina vremena. Stoga se s ciljem osiguravanja provedbe programa i postizanja ciljeva/namjena odreenih za energetsku uinkovitost i obnovljive izvore
energije u meuvremenu namjerava koristiti klasinija vrsta financiranja tj. shema za dodjelu bespovratnih sredstava. Takav sustav financiranja je razvijen u suradnji i pod
vodstvom Jaspersa a oslanja se (u najveoj moguoj mjeri) na postojei i tekui program energetske obnove zgrada, kao i na rad/savjete u sklopu Studije Svjetske banke o provedbi
i financiranju radi poveanja energetske uinkovitosti u sektoru zgradarstva. Ovaj sustav financiranja e sluiti samo kao alat provedbe u fazama, s ciljem premoivanja razdoblja
do stavljanja financijskog instrumenta u upotrebu. To znai da e shema za dodjelu bespovratnih sredstava kao vrsta financiranja biti ograniene (financijske) pokrivenosti u
usporedbi sa sveukupnom dodjelom te e biti strukturirana tako da se izbjegne prekomjerno subvencioniranje pojedinanih ulaganja.

Nije primjenjivo
4c Podupiranje energetske uinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i koritenje obnovljivih izvora energije u javnoj
infrastrukturi, ukljuujui javne zgrade te u stambenom sektoru
Mjerna jedinica
Fond
Kategorija regije Ciljna vrijednost (2023.)
Izvor podatka
Uestalost
(po
potrebi)
mukarci
ene
Ukupno
izvjeivanja
Oznaka
Pokazatelj
CO31
Energetska uinkovitost: Broj Kuanstva

kuanstava s poboljanom
klasifikacijom potronje
energije
EFRR
Manje razvijene
10.451,00
ISU
Jednom
godinje
CO32
Energetska uinkovitost:
kWh/godina
Smanjenje primarne potronje
energije na godinjoj razini u
javnim zgradama
EFRR
Manje razvijene
55.100.000,00
ISU
Jednom
godinje
4c22
Smanjenje primarne potronje GWh/godina

energije u zgradama
stambenog sektora
EFRR
Manje razvijene
167,00
ISU
Jednom
godinje
4c32
Ukupna uteda s obzirom na

energetsku uinkovitost u
sustavu toplinarstva
EFRR
Manje razvijene
1,00
Ministarstvo gospodarstva Jednom

godinje
4c42
Smanjenje potronje elektrine % godinje

energije za javnu rasvjetu
EFRR
Manje razvijene
6,00
Ministarstvo gospodarstva Jednom

i Fond za energetsku
godinje
uinkovitost

prioriteta
4d
PJ
prioriteta
Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona

4d1
Pilotprojekt uvoenja pametnih mrea

to se tie uvoenja novih tehnologija (uglavnom na temelju ITa) u distribucijske sustave, koritenje je praktiki tek zapoelo. To se odnosi na
razvoj pametnog mjernog sustava (za rjeavanje primarno u sklopu specifinih ciljeva 4c1 i 4c2) i pametne mree.
Rezultat koji e se postii na temelju ovog specifinog cilja bit e povezan s informatizacijom distribucijske mree elektrine energije kroz tri do
pet projekata kako bi se:
prikupili mjerni podaci potrebni za izraun stvarnih gubitaka u srednjenaponskoj mrei,
usporedbom ukupne energije kojom opskrbljuje jedna niskonaponska trafostanica (MV/LV) i sve potronje/proizvodnje korisnika mree koji
su spojeni na tu trafostanicu mogla otkriti podruja s velikim gubitcima u niskonaponskoj mrei.
Ugradnjom pametnih brojila i opreme u niskonaponski transformator 20/10/0, 4 kV planira se postii sljedee: praenje optereenja
niskonaponskih trafostanica, izraun gubitaka u srednjenaponskoj distribucijskoj mrei, pronalazak i smanjivanje gubitaka u niskonaponskoj mrei
i smanjenje emisije CO2, prikupljanje ulaznih podataka za analizu masovne ugradnje naprednih brojila, analiza uinaka i jednostavnija integracija
distribuiranih obnovljivih izvora energije, bolje odravanje distribucijske mree i planiranje razvoja, poboljanje u pogledu dodatnih kapaciteta i
(posebno) pouzdanosti trenutanog sustava.
Stoga bi se ovim SCom trebalo postii uvoenje koncepta pametnih mrea u hrvatsku distribucijsku mreu kao inicijalnog (pilot) projekta.
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
4d11
Gubici u distribucijskoj mrei

u kojoj je primijenjen koncept
pametnih mrea (od
ukupne potronje struje na
distribucijskoj razini)
5a1 Poboljanje praenja i predvianja klimatskih promjena i planiranje mjera prilagodbe

Mjerna jedinica
Postotak

potrebi)
Manje razvijene
Polazna vrijednost
8.70
Poetna
Uestalost
Ciljna vrijednost (2023.) Izvor podatka
godina
izvjetavanja
2012.
7.60
Ministarstvo
gospodarstva;
Operator
distribucijsko
g sustava
Jednom
godinje
4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona

(Javna) poduzea nadlena za distribucijsku mreu (operatori distribucijskog sustava), tijela lokalne vlasti primjer aktivnosti koje e se financirati u svrhu ostvarenja specifinih
ciljeva
Promicanje i uvoenje tehnologija pametnih mrea u odabranim podrujima, kao i drugih mjera gospodarenja energijom povezanih s informatikim tehnologijama (poput
automatizacije i daljinskog upravljanja) kojima se jaa i usklauje potronja s proizvodnjom
Aktivnosti pripreme i realizacije projekta

Zajednika naela

isplativost

kapacitet provedbe
Pilotpodruja obuhvaena ovim specifinim ciljem e odabrati Ministarstvo gospodarstva i operatori sustava, imajui u vidu tehnike kriterije (kao to su podzemna kablovska
dostupnost resursa, procjena je da bi samo 35 lokacija (pilotpodruja) bilo podlono financiranju.

Ti pilotprojekti/podruja e biti odabrana s ciljem predstavljanja dvije vrste podruja
Vei gradovi (tj. Zagreb i Split) gdje je koncentracija potroaa najvea te su stoga najvei gubici i potencijalna uteda.
Gradovi srednje veliine (tj. Varadin i Dubrovnik), budui da predstavljaju najeu vrstu naselja u Hrvatskoj.

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo
Oznaka
Mjerna jedinica
CO33
Pokazatelj
Energetska
Troila
uinkovitost:
Broj dodatnih
korisnika
povezanih s
pametnim
mreama
Fond
EFRR

potrebi)
Manje razvijene

mukarci
ene
Ukupno
5.800,00

izvjetavanja
ISU
Jednom
godinje

Prioritetna os
Vrsta
Oznaka pokaza
telja
CO31
CO32
4 Promicanje energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Pokazatelj ili kljuni
provedbeni korak
Mjerna
jedinica,
Fond
tamo gdje je
prikladno
Energetska uinkovitost: Broj

Kuanstva
klasifikacijom potronje
energije
Smanjenje primarne
potronje energije na
godinjoj razini u javnim
zgradama
EFRR
kWh/godina EFRR
Kategorija
regije

mukarci ene
Manje
razvijene
Manje
razvijene
Ukupno
Konani cilj (2023.)

mukarci ene
Objanjenje
Izvor
znaaja
podatka pokazatelja, prema
potrebi
Ukupno
7.465
10.451,00
55.100.000
55.100.000,00
Izlazni pokazatelj
povezan s
intervencijama
koje predstavljaju
ISU 19 % dodijeljenih
financijskih
sredstava
Prioritetne osi 4
(EFRR)
ISU Izlazni pokazatelj
povezan s
intervencijama
koje predstavljaju
40 % dodijeljenih
financijskih
sredstava
Prioritetne osi 4
(EFRR). Pokazatelj
ima isti konani
cilj i osnovu zbog
svoje definicije
kojom se mjeri
ukupno smanjenje
godinje potronje,
a ne ukupna uteda
u potronji.
1
Ukupan iznos potvrenih

prihvatljivih izdataka
Euro
EFRR
Manje
razvijene
123.475.833
Minista
531.810.805,0 rstvo
0
financij
a
Dodatne kvalitativne informacije o uspostavi okvira uspjenosti

Odabrana su dva pokazatelja neposrednih rezultata (koji su zajedniki), budui da se odnose na glavnu prioritetnu aktivnost (ulaganje u energetsku obnovu zgrada i kuanstava) i veinu resursa u okviru Prioritetne osi
4. Posebno, specifini cilj POa namijenjen zgradama pokriva priblino 60 % ukupnih alociranih sredstava u sklopu POa.
Budui da se oekuje se da e kontrolne toke za 2018. biti relativno niske, (imajui u vidu da su mjere energetske uinkovitosti (ak i u zgradama javnog sektora) iznimno kompleksne i da je potrebno vremena da
cijeli sustav bude uspostavljen i potpuno djelotvoran; Osim toga, u Hrvatskoj se po prvi put provodi ova vrsta mjera pomou sredstava iz strukturnih fondova), dodan je pokazatelj Glavni provedbeni korak.

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
010. Obnovljiva energija: solarna
35,000.000,00
EFRR
Manje razvijene
011. Obnovljiva energija: biomasa
60.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
013. Obnova energetske uinkovitosti javne infrastrukture, pokazni projekti i pomone mjere
181.810.805,00
EFRR
Manje razvijene
014. Obnova energetske uinkovitosti postojeeg stambenog fonda, pokazni projekti i pomone mjere 90.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
015. Sustavi distribucije inteligentne energije na srednjim i niskim stupnjevima napona (ukljuujui
pametne mree i IKT sustave)
20.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
016. Visoko uinkovita kogeneracija i toplinarstvo
80.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
068. Projekti energetske uinkovitosti i pokazni projekti u MSPovima te pomone mjere
20.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
069. Potpora ekoloki prihvatljivim postupcima proizvodnje i resursnoj uinkovitosti u MSPovima
20.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
070. Promicanje energetske uinkovitosti u velikim poduzeima
25.000.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
270.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
131.810.805,00
EFRR
Manje razvijene
130.000.000,00

Prioritetn
a os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje
razvijene
01. Velika urbana podruja (gusto naseljena > 50 000 stanovnika)
100.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
150.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
281.810.805,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
80.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
451.810.805,00
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
Prioritetna os:
Glavne vrste mjera tehnike pomoi predviene u sklopu PO 4 su sljedee:
promotivne aktivnosti kojima se eli potaknuti razne dionike (graane, privatni sektor, itd.) na provedbu mjera energetske uinkovitosti i OIEova, kao i bolje gospodarenje
energijom;
pomo relevantnim nadlenim tijelima i korisnicima u pripremi i provedbi mjera povezanih s energetskom uinkovitou i obnovljivih izvorima energije, s obzirom da su vrlo
kompleksne i zahtijevaju posebno znanje.
Aktivnost pripreme projekta je horizontalna aktivnost unutar prioritetne osi (primjenjiva na sve specifine ciljeve).
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
5
Klimatske promjene i upravljanje rizicima
2.A.2 Opravdavanje za uspostavu prioritetne osi koja obuhvaa vie od jedne kategorije regija, tematskog cilja ili fonda (prema potrebi)
Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno

potrebi)

prioriteta
prioriteta
5a
Podupiranje ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama, ukljuujui pristupe temeljene na ekosustavu

5a1
Poboljanje praenja i predvianja klimatskih promjena te planiranja mjera prilagodbe
Rezultati koje drave lanice U skladu s okvirom koji je postavljen u okviru estog Nacionalnog izvjea o klimatskim promjenama glavni e se rezultat postii modernizacijom
ele postii uz potporu Unije meteoroloke mree kojom e se osigurati da se na 100 % teritorija Republike Hrvatske provodi redovito praenje i procjena utjecaja klimatskih
promjena, kao i da su dostupni alati za modeliranje za procjenu utjecaja klimatskih promjena i uinaka potencijalnih mjera prilagodbe.
Specifini cilj
Oznaka Pokazatelj
5a11
Teritorij na kojem se
provodi stalno praenje i
procjena uinaka
klimatskih promjena
5a1 Poboljanje praenja i predvianja klimatskih promjena i planiranja mjera prilagodbe

Mjerna jedinica Kategorija regije (prema Polazna vrijednost Poetna Ciljna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
Postotak
Manje razvijene
20,00
2013.
100,00
Izvor
Uestalost
podatka
izvjetavanja
Dravni
Jednom
hidrometeoro godinje
loki zavod
5a Podupiranje ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama, ukljuujui pristupe temeljene na ekosustavu
Javne ustanove koje se bave klimatskim promjenama i utjecajima (nadlena ministarstva, Dravni hidrometeoroloki zavod), Hrvatske vode, tijela lokalne vlasti, NVOovi,
znanstvene i akademske institucije.
Primjeri aktivnosti koje se financiraju kako bi se postigli specifini ciljevi
Mjere za poboljanje kvalitete i raspoloivosti podataka u svrhu praenja klime, prikupljanja podataka, modeliranja, analize i predvianja informacija vezanih uz klimu,
ukljuujui sustav upozoravanja kao kljunog preduvjeta za odgovarajue planiranje i provedbu adaptacijskih mjera. To ukljuuje primijenjena istraivanja vezana uz utjecaje
klimatskih promjena i potrebe prilagodbe.
Jaanje administrativnih i tehnikih kapaciteta javnih ustanova koje se bave klimatskim promjenama (primarno osposobljavanje administrativnih slubenika s ciljem poveanja
strunosti)
Izgraivanje svijesti o utjecaju klimatskih promjena na nacionalnoj i lokalnoj razini, ime se omoguava efikasnije uvoenje mjera prilagodbe. To e ukljuivati
komunikacijske strategije, radionice i javne dogaaje, pripremu i dijeljenje edukacijskih materijala, savjetovanje stanovnitva, internetske informacijske portale itd.
Integracija klimatskih promjena u postupak planiranja pripremanjem akcijskih planova za prilagodbu klimatskim promjenama na lokalnim razinama, integracijom mjera
prilagodbe u sve strateke i razvojne dokumente, razvoj planova za sprjeavanje uinaka klimatskih promjena u sektorima koji su osjetljivi na klimatske promjene i razvoj
metoda i normi za provedbu mjera prilagodbe.
Zajednika naela

isplativost
kapacitet provedbe
Kako je navedeno, SC e se provoditi u fazama. Potencijalna ulaganja odabrat e se nakon to se Nacionalnom strategijom prilagodbe uspostave sustav za praenje i predvianje te
okvir za planiranja i politike.
U prvo fazi operacija e biti odabrana prvenstveno u skladu s doprinosom operacije specifinom cilju. Tonije, za primijenjena istraivanja glavni kriterij e biti doprinos
predloenog istraivanja definiranju najboljih potencijalnih mjera prilagodbe u najranjivijim sektorima dok e u smislu nadzora naglasak biti na isplativosti (najbolja vrijednost
za novac) u smislu primjene tehnologija za meteoroloku mreu i djelotvornom integriranju iste u postojei sustav

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo
Oznaka Pokazatelj
Mjerna
jedinica
Fond

potrebi)

mukarci
ene
Izvor
podatka
Ukupno
Uestalost
izvjetavanja
5a12
Potpuno
Broj
automatizirane
povrinske
meteoroloke
postaje (kopnene i
pomorske), i
meteoroloke
postaje na tlu
visinske
meteoroloke
postaje
EFRR
Manje razvijene
450,00
Dravni
Jednom
hidrometeoro godinje
loki zavod,
ISU

prioriteta
prioriteta
5b
Poticanje ulaganja za rjeavanje specifinih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u sluaju katastrofa

5b1
Poboljanje nacionalnih sustava upravljanja u kriznim situacijama
U skladu s analizom, glavni rezultat u sklopu ovog specifinog cilja jest smanjenje na najmanju moguu mjeru teta uzrokovanih nepovoljnim
vremenskim uvjetima i druge opasnosti i to a) daljnjim razvojem sustava upravljanja u sluaju katastrofa i b) rjeavanjem odreenih prioritetnih
rizika. Razvoj sustava upravljanja u kriznim situacijama postii e se jaanjem administrativnih i tehnikih kapaciteta te podizanjem svijesti,
educiranjem, opremanjem i pripremanjem stanovnitva i spasilakih timova, kao i tenjom ka odrivom razvoju. U pogledu obuke, kroz ERFF e
se osigurati 200 odgovarajue osposobljenih lanova tima za sve etiri zone odreene analizom. Odgovarajue osposobljeni timovi raspolagat e
nakon zavretka obuke nizom provjerenih vjetina i opremom u skladu s unaprijed definiranim potrebama (u skladu s Odlukom o osnivanju
Interventnih specijalistikih postrojbi civilne zatite koju je izdao DUZS) i postojeim opasnostima (prema Procjeni opasnosti).
Uzimajui u obzir potrebe za ulaganjem u mjere obrane od poplava koje su odreene Strategijom za upravljanje vodama koja je usvojena 2008.,
procjenjuje se da se provedbom mjera iz ovog SCa ukupno podruje s potencijalno znaajnim rizikom od poplava (APSFR) definirano
Prethodnom procjenom rizika od poplava (PFRA) koje ini 53 % ukupne povrine Republike Hrvatske tj. oko 30 000 km2 moe smanjiti za 10 %.
Glavni rezultat koji se namjerava ostvariti ovim mjerama u podruju upravljanja i zatite od rizika poplava je dakle smanjenje ukupnog podruja
koje je podlono potencijalno znaajnim rizicima od poplava s 30 000 km2 na 27 000 km2. Znaajan rizik odnosi se na uinke koje elementarne
nepogode imaju na ljusko zdravlje, okoli, kulturnu batinu i gospodarsku aktivnost.
Specifini cilj
5b1 Poboljanje nacionalnih sustava upravljanja u kriznim situacijama

Mjerna jedinica

Polazna vrijednost
potrebi)
Oznaka
Pokazatelj
5b11
Sposobnost reakcije u
kriznim situacijama
Postotak
Manje razvijene
10,00
5b12
Podruje podlono
potencijalno znaajnim
rizicima od poplava
km2
Manje razvijene
30.000,00
Poetna
godina
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
2014.
50,00
Dravna
uprava za
zatitu i
spaavanje
Jednom
godinje
2014.
27.000,00
Hrvatske
vode
Jednom
godinje
5b Promicanje ulaganja za rjeavanje specifinih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u sluaju katastrofa
Dravna tijela i organizacije odgovorne za upravljanje rizicima/katastrofama i prikupljanje podataka (Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Dravni hidrometeoroloki zavod,
druga nadlena ministarstva i agencije itd.), Hrvatske vode kao agencija zaduena za upravljanje vodama i upravljanje rizicima od poplava te regionalna (upanijska) i lokalna
tijela vlasti.
Prevencija:
Programi podizanja svijesti o rizicima, promicanje i obrazovanje stvarajui time otporne zajednice
Priprema specifinog projekta u sektorima koji su zahvaeni najuobiajenijim katastrofalnim dogaajima i koji su prepoznati u postojeim dokumentima nacionalne strategije
(Procjena ugroenosti)
Pripravnost:
Mjere za razvoj organizacijskih sustava i kapaciteta za zatitu od svih katastrofa i organizacija upravljanja, ukljuujui razvoj i uspostavu sustava ranog upozoravanja, ime se
stvaraju preduvjeti za odgovarajue spreavanje katastrofa, odaziv i mjere upravljanja (tj. prije zavretka procjene rizika, podizanje svijesti o vanosti saznanja da su rizici
prioritet);
Odgovor:
Nabava i izgradnja opreme i infrastrukture za smanjenje tete od katastrofa odnosno odgovara na katastrofe, ali ne ograniavajui se na, komunikacijski sustav koji se
koristi za slubu spaavanja te ublaavanje posljedica na obuhvaenim podrujima.
Mjere za upravljanje rizicima od poplava (razvrstane prema kategorijama mjera koje su odreene Dravnim planom obrane od poplava):
Mjere planiranja
Poboljanje sustava za predvianje poplava i sustava ranog upozorenja i znakova za uzbunu, ukljuujui poboljanje sustava za prikupljanje i analizu hidrolokih podataka;
Poboljanje sustava za matematike modele simuliranja opasnosti od poplava, ukljuujui prikupljanje potrebnih podataka i pripremu preciznijih karata opasnosti od poplava,
ukljuujui simulacije proboja sustava za obranu od poplava
Poboljanje sustava za planiranje i upravljanje rizicima od poplave, ukljuujui prikupljanje detaljnih podataka o receptorima rizika i pripremu preciznijih karata rizika od
poplava te izradu planova i programa za provedbu mjera za upravljanje rizicima od poplava kojima su prioriteti odreeni prema gospodarskim imbenicima,
Preventivne i pripremne mjere
Poboljanje sustava za praenje infrastrukture za obranu od poplava, ukljuujui analizu sigurnosti i stabilnosti te primjenu tehnikog sustava praenja,
Poboljanje sustava za praenje i analizu dogaaja u vezi s poplavama u stvarnom vremenu putem satelitskih snimaka i matematiko modeliranje za potrebe operativne obrane
od poplava,
Poboljanje Glavnih i regionalnih centara za obranu od poplava (COP), ukljuujui poboljanje sustava za upravljanje informacijama i komunikaciju, poboljanje tehnikih
kapaciteta i opreme za operativnu obranu od poplava, poboljanje sjedita COPa i poveanje kapaciteta ljudskih resursa,
Poboljanje sustava integriranog upravljanja vodama i upravljanja rizicima od poplava.
Intervencije u miniranim podrujima koja su ve bila pogoena poplavama ili bi mogla biti pogoena poplavama u budunosti (tj. pregled i razminiranje takvih podruja)
Mjere za prirodno zadravanje vode
Provedba mjera koje pridonose poboljanju prirodnog upravljanja rizicima od poplava koritenjem zelene infrastrukture (npr. renaturacija/obnova rijeka i poplavnih ravnica). Te
mjere odredit e se kao prioriteti u sluajevima u kojima je njihovo provoenje tehniki i ekonomski izvedivo.
Mjere za preventivno upravljanje rizicima od poplava (infrastrukturne mjere)
Izgradnja i obnova vodotoka i objekata za zatitu od vode, ukljuujui nasipe, brane, ustave, crpne stanice i drugu infrastrukturu za obranu od poplava. Te e se strukturne mjere
provoditi tamo gdje se rizik od poplave ne moe dostatno smanjiti nestrukturnim mjerama i/ili mjerama za prirodno zadravanje vode.
Naposljetku, aktivnosti osposobljavanja i podizanja svijesti kao i aktivnosti pripreme projekata trebaju se razmatrati kao horizontalne aktivnosti koje se mogu primijeniti kako na
razvoj sustava za upravljanje rizikom od nepogoda tako i na rjeavanje specifinih rizika.

5b Promicanje ulaganja za rjeavanje specifinih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u sluaju katastrofa
Zajednika naela

isplativost
kapacitet provedbe
Odabir operacija e se temeljiti na procjeni rizika koja e postaviti prioritete na nacionalnoj razini s ciljem smanjivanja najveih rizika. Financiranje operacije e se tada usmjeriti
na sistematsko smanjivanje tih (tj. najveih) rizika. Meutim, prije finalizacije procjene rizika biti e provedene pripremne aktivnosti, izmeu ostalog konkretna priprema projekta,
u skladu s podacima navedenim u postojeoj nacionalnoj Procjeni ugroenosti. Ova e se mogunost odnositi na meke mjere kao to je podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta,
opremanje te priprema noregret projekata u prioritetnim (rizinim) podrujima koja su odreena postojeom nacionalnom Procjenom rizika.
Odabir mjera za upravljanje rizicima od poplava temeljit e se na Planu upravljanja rizicima od poplava tj. na pristupu porjeju i opasnosti od poplava te mapiranju rizika od
poplava. Koristit e se potencijal mjera za prirodno zadravanje vode za obranu od poplava i mjere prilagodbe na klimatske promjene. Nadalje, prioritet e biti mjere koje promiu
koritenje zelene infrastrukture (u odnosu na strukturne mjere za obranu od poplava) tamo gdje je njihova primjena tehniki i gospodarski izvediva i uinkovita kako bi se
poboljalo prirodno upravljanje rizicima od poplava. Druge strukturne mjere kao to su rezervoari za zadravanje vode, jaanje nasipa i odvodni kanali razmatrat e se u skladu s
odgovarajuim ciljevima zatite okolia, odnosno ouvanja kohezije i povezivosti podruja mree Natura 2000.
Sve aktivnosti iji je cilj smanjivanje velikih utvrenih rizika bit e u skladu s ciljevima procjene rizika kada se usvoje.

Investicijski prioritet 5b Promicanje ulaganja za rjeavanje specifinih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u sluaju katastrofa
Nije primjenjivo

Investicijski prioritet 5b Promicanje ulaganja za rjeavanje specifinih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u sluaju katastrofa
Nije primjenjivo
Oznaka Pokazatelj
5b Promicanje ulaganja za rjeavanje specifinih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u sluaju
katastrofa
Izvor
Uestalost
potrebi)
mukarci
CO20
5b13
Prevencija i Osobe
upravljanje
rizicima:
Stanovnitvo
koje ostvaruje
korist od
mjera obrane
od poplava
Obuka /
Broj
edukativne
aktivnosti (za
osoblje
organizacija
odgovornih za
upravljanje
rizicima /
katastrofama)
ene
podatka
izvjetavanja
Ukupno
EFRR
Manje razvijene
10.000,00
ISU
Jednom
godinje
EFRR
Manje razvijene
10,00
Dravna
uprava za
zatitu i
spaavanje
Jednom
godinje

Prioritetna os
Vrsta
Oznaka pokaz
atelja
Pokazatelj ili
kljuni
provedbeni
korak
5 Klimatske promjene i upravljanje rizicima

Mjerna jedinica,
tamo gdje je
prikladno
Fond
Kategorij
a regije
mukarci
ene
Ukupno
Konani cilj (2023.)
mukarci
ene
Ukupno
Objanjenje
znaaja
Izvor
pokazatelja,
podatka
prema
potrebi
CO20
Prevencija i
upravljanje
rizicima:
Stanovnitvo koje
ostvaruje korist
od mjera obrane
od poplava
Osobe
EFRR
Ukupan iznos
potvrenih
PF51
F
Euro
EFRR
prihvatljivih
izdataka
Dodatne kvalitativne informacije o uspostavi okvira uspjenosti
Manje
razvijene
1000
Manje
razvijene
57.151.981
Izlazni
pokazatelj
povezan s
intervencijam
a koje
predstavljaju
Hrvatske
10.000,00
40 %
vode, ISU
dodijeljenih
financijskih
sredstava
Prioritetne
osi 4
(EFRR).
245.396.14
7,00
Ministarst
vo
financija
Ovaj kljuni korak provedbe dodan je kako bi obuhvatio jednu od vanijih pripremnih aktivnosti predvienih SCom 5b2 tj. pripremu projekata u vezi s upravljanjem poplavama.

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje
087. Prilagodba na mjere klimatskih promjena i sprjeavanje i upravljanje klimatskim rizicima npr. 215.396.147,00
razvijene
erozije, poara, poplava, oluja i sue, ukljuujui podizanje svijesti, civilne zatite i sustava
upravljanja katastrofama i infrastrukture
EFRR
Manje
088. Spreavanje rizika i upravljanje neklimatskim prirodnim rizicima (tj. potresima) i rizicima
30.000.000,00
razvijene
povezanim s ljudskim aktivnostima ( npr. tehnoloke nesree), ukljuujui podizanje svijesti, civilnu
zatitu i sustav upravljanja u sluaju katastrofa te infrastrukturu

Prioritetn
a os
Fond
Kategorija regije
EFRR
Manje razvijene
ifra
Iznos u eurima
245.396.147,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
EFRR
Manje razvijene
Iznos u eurima
245.396.147,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
EFRR
Manje razvijene
Iznos u eurima
245.396.147,00
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
Prioritetna os:
Ova prioritetna os specifina je jer je njena provedba u velikoj mjeri predviena u dvije faze: u prvoj fazi uglavnom e biti povezana s tehnikom potporom tj. pokrivat e
pripremne aktivnosti kao to su one prethodno navedene (kao dio Aktivnosti koje e biti podrane u sklopu ovog investicijskog prioriteta) dok se ne izradi Nacionalna strategija
prilagodbe i Procjena rizika.
ak i u pogledu upravljanja rizicima od poplava (to je poseban rizik koji se planira odmah rjeavati) mjere koje su odreene kao nestrukturne mjere mogu se svrstati meu mjere
tehnike pomoi.
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
6
Zatita okolia i odrivost resursa
osi
Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno
KF

potrebi)
Ukupno

prioriteta
prioriteta
6c
Ouvanje, zatita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne batine

6c1
Poveanje zaposlenosti i turistikih izdataka kroz bolje upravljanje kulturnom batinom
Opi cilj ovog SCa je omoguiti odrivo koritenje kulturne batine u svrhu razvoja turizma i drutvenogospodarskog razvoja.
Nakon zavretka pripremnih aktivnosti (kao to je opisano u odjeljku osnovna naela, specifina naela SCova), sredstva iz EFRRa dodijeljena
na temelju ovog specifinog cilja osigurat e provedbu uinkovitog upravljanja odreenim kulturnim odreditima. U sklopu ovog SCa postii e
se sljedei rezultati:
- sauvana, obnovljena, promovirana, revitalizirana i dobro upravljana odredita kulturne batine. Oekuje se financiranje deset programa
razvoja kulturne batine. Jedan od programa razvoja kulturne batine (Vuedol na podruju Vukovara) u naprednoj je pripremnoj fazi, dok
e se ostali odrediti i pripremiti u suradnji s tijelima lokalne vlasti (s kojima su programi povezani) i ministarstvima kulture i turizma.
Programi razvoja kulturne batine obuhvaaju sve aktivnosti nune za razvoj turistikog odredita iz kojih e se financirati kulturna
batina.
- poveanje turistikih dolazaka i noenja; poveanje broja posjeta kljunim kulturnim odreditima i posljedino produenje turistike
sezone;
- poticanje rasta i radne uspjenosti lokalnih MSPova, s gospodarskim i radnim prelijevanjima u lokalno i regionalno gospodarstvo.
to se tie ulaganja iz EFRRa, u turistikom sektoru su koristi ulaganja u kulturnu batinu najvee i direktno vidljive. Utjecaj ulaganja u turistiki
sektor moe se mjeriti kroz poveanje broja turistikih posjeta i poveanje zaposlenosti u turistikom sektoru. Predvia se da e ulaganja na
temelju ovog SCa rezultirati direktnim poveanjem zaposlenosti za oko 1 000 radnika u turistikom sektoru do 2023. Dvije treine radnika bile bi
zaposlene direktno u turistikim smjetajnim objektima, dok bi treina bila zaposlena u drugim turistikim aktivnostima (ugostiteljstvo, zabavni
parkovi, golf, informacijski centri itd.).
Meutim, ulaganja iz EFRRa u odredita kulturne batine imat e i uinak prelijevanja na lokalno gospodarstvo. Oekuje se da e se jo 500
radnika zaposliti u drugim gospodarskim aktivnostima.
6c2

Poveanje privlanosti, edukacijskog kapaciteta i odrivog upravljanja odreditima prirodne batine
Rezultati koje drave lanice Glavni rezultat koji se oekuje ostvariti na temelju ovog SCa jest poveanje privlanosti odredita prirodne batine na odriv nain. to se tie
ele postii uz potporu Unije posjetitelja, kad je rije o glavnim nacionalnim parkovima (onima s najveim brojem posjetitelja, tj. Plitvice i Krka), SC e umjesto poveanju
broja posjetitelja doprinijeti boljem upravljanju posjetiteljima, dok e se broj posjetitelja drugim odreditima prirodne batine poveati na odriv
nain. Oekuje se da e navedeno proizvesti uinak prelijevanja na lokalno i regionalno gospodarstvo. Promotivnim aktivnostima nee se samo
poboljati kvantitativni aspekt turizma (broj posjetitelja), nego i kvalitativni u pogledu boljeg obrazovanja posjetitelja o vrijednosti prirodne
batine.
Aktivnosti u okviru ovog SCa pridonijet e poveanju posjeta odreditima prirodne batine za oko 10 % (oko 200.000). Najmanje 30 % od
ukupnog broja posjetitelja zatienim podrujima gdje bi se uveli/razvili objekti za obrazovanje / podizanje svijesti u okviru ovog SCa sudjelovat
e u nekom obliku obrazovnih aktivnosti o prirodnoj batini. Oblik obrazovanja ovisit e o vrsti infrastrukture/sadraja koji se financira (izlobe,
turistiki vodii, seminari itd.).
Procjena i ublaavanje potencijalnih negativnih uinaka aktivnosti u okviru ovog specifinog cilja provodit e se kroz planove upravljanja
posjetiteljima i ad hoc procese praenja. Time e se osigurati zatita i odrivo koritenje prirodne batine.
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
6c11
Novozaposleni u
turistikom sektoru
6c12
Oznaka
6c21
6c22
Turistiki izdatci za
kulturne, sportske i
rekreativne usluge
Specifini cilj
Pokazatelj
Vei broj posjeta
podranim nacionalnim
parkovima i parkovima
prirode
Poveanje broja posjetitelja
koji su educirani o
prirodnoj batini u
nacionalnim parkovima i
parkovima prirode (s
podranom
infrastrukturom za
posjetitelje)
6c1 Poveanje privlanosti, obrazovnog kapaciteta i odrivog upravljanja lokacijama prirodne batine
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
Dravni
Jednom
Broj
Manje razvijene
80.000,00
2012.
81.000,00
zavod za
godinje
statistiku
Satelitski
Dvaput
Euro
Manje razvijene
410.000.000,00
2011.
530.000.000,00
raun
godinje
turizma
6c2 Smanjena koliina otpada odloenog na odlagalitima
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
Javne
ustanove za
Jednom
Broj
Manje razvijene
2.360.483,00
2014.
2,596.531,00
upravljanje
godinje
ZPima
Postotak
Manje razvijene
1,00
2014.
30,00
Javne
ustanove
odgovorne za
upravljanje
ZPovima
Jednom
godinje
Glavne ciljne skupine i korisnici 6ii1
Dravna tijela i institucije, tijela regionalne i lokalne samouprave, vlasnici kulturnih dobara, lokalno stanovnitvo, privatni sektor 6c2
Dravna tijela i institucije, javne ustanove za upravljanje zatienim podrujima/podrujima unutar mree Natura 2000 na nacionalnoj i regionalnoj/lokalnoj razini, tijela lokalne
vlasti, privatni sektor, pravne osobe koje upravljaju dravnim umama i umskim zemljitima, OCDovi (organizacije civilnog drutva)
Primjeri aktivnosti koje e se financirati za postizanje specifinog cilja 6c1
Obnova i rekonstrukcija kulturnih znamenitosti batine (arheolokih nalazita, industrijske batine, utvrda, dvoraca, manjih kua, palaa, etnoloke batine) te izgradnju
infrastrukturu, kao i poboljanje usluga koje prua na kulturnoj batini i stvaranja novih usluge koje e doprinijeti integriranom razvoju turizma i poveati 10 programa razvoja
kulturne batine.
Poboljanje sustava upravljanja kulturnom batinom izradom planova upravljanja, te konzervatorskih analiza i smjernica za odreen mjesta kulturne batine.
Razvoj novih turistikih proizvoda povezanih s kulturnom batinom
Podizanje javne svijesti obrazovanjem o kulturnoj batini i njenom promocijom s ciljem poveanja vidljivosti . Takoer je obuhvaena i promocija i promidba odredita
kulturne batine kao dio integriranog projekta u turistike svrhe.
6c2
Ulaganje u objekte i infrastrukturu za obrazovanje o prirodi za posjetitelje, kolarce i studente, volontere (npr. centri za posjetitelje / informacijski i edukativni centri, toke
informiranja i druga infrastruktura za posjetitelje), prvenstveno u blizini ili unutar zatienih podruja mree Natura 2000
Sadraj: razvoj inovativnog sadraja i ideja na temelju jedinstvenih prirodnih znamenitosti (kao npr. multimedijske prezentacije povijesne, znanstvene i kulturne geneze (ili
razvoja) ZPa, digitalne ekspozicije, informativne i edukativne ture)
Inicijative za obrazovanje i podizanje svijesti javnosti koje su usmjerene na inovativnu prezentaciju i promociju odabranih jedinstvenih prirodnih znamenitosti i povezanog
znanja te nove inicijative i suvremeni oblici interpretacije prirodne ponude;
Aktivnosti pripreme projekata, ukljuujui izradu plana za upravljanje posjetiteljima odreenog podruja utjecaja
Nadlena tijela (Dravni zavod za zatitu prirode, Ministarstvo zatite okolia i prirode) trebala bi odluiti je li potrebno izraditi plan za upravljanje posjetiteljima prije poetka
aktivnosti. Njihova odluka trebala bi se temeljiti na saznanjima procjene utjecaja na okoli/prirodu, vrsti projekta, oekivanom broju posjetitelja i ciljevima ouvanja odredita.
SC 6c1 i 6c2
Kako bi se stimulirali rast i uspjenost lokalnih MSPova, ulaganja u javnu kulturnu i prirodnu batinu financirat e se komplementarno iz tematskog cilja TC 3 pruanjem potpore
privatnim MSPovima kako bi se stvorili i razvili lokalni proizvodi te iz tematskog cilja TC 10, pruanjem potpore putem obveznih programa cjeloivotnog obrazovanja i obuke
zaposlenika o kljunim turistikim segmentima, ime se osigurava integrirani pristup ulaganjima u kulturnu i prirodnu batinu. Ulaganja pod SC 6c2 e biti, gdje je to mogue,
povezana sa poslovima iz IP 6.4 tako da bolje komuniciraju istraivanja i podatke o vrijednosti bioloke raznolikosti ime se osigurava integrirani pristup ulaganjima u kulturnu i
prirodnu batinu.
Zajednika naela
Jednako kao i u drugim investicijskim prioritetima u okviru PO6.
Specifina naela SCova Specifini cilj 6c1
Ministarstvo kulture trenutano priprema poziv za dostavu prijedloga Kulturna batina priprema projekata i planova upravljanja. Pozivom za dostavu prijedloga pokuat e se
ostvariti sljedee aktivnosti pripreme projekata
Procjena turistikog i cjelokupnog gospodarskog potencijala i mogunosti zapoljavanja za svako odredite kulturne batine. Tom e se procjenom odrediti privlanost
odredita kulturne batine koja se moe ostvariti stvaranjem novih sadraja i funkcija.
Priprema turistike ponude koja je prilagoena pojedinanim odreditima / lokalnom kontekstu. U toj prilagoenoj ponudi uzet e se u obzir lokalni potencijal za razvoj
gospodarstva i stvaranje radnih mjesta.

Tijekom pripremnih aktivnosti upravljaka tijela poticat e suradnju i umreavanje meu javnim, privatnim i dravnim sektorima i akademskom zajednicom kako bi se osiguralo
da se odredita kulturne batine pretvore u visokokvalitetne turistike znamenitosti s velikim utjecajem na lokalni razvoj.
Oekuje se da e se odabrane projekte (pripremljene u okviru spomenutog poziva za dostavu prijedloga) prijaviti za provedbu u okviru ovog specifinog cilja. To je podlono
ishodima postupaka za pripremu projekta te postupku odabira. Meutim, to ne iskljuuje potencijalnu provedbu drugih projekata (pripremljenih neovisno o ovom pozivu) prema
istim pravilima i postupcima odabira. Ulaganja koja sadre obnovu ili odravanje kulturne batine kao jedini cilj nee biti financirana. Samo ulaganja koja nesumnjivo mogu
dokazati svoj pozitivan doprinos lokalnoj ekonomiji i zapoljavanju, kao i odrivost e biti uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, najvii razvojni potencijal za stvaranja novih
usluga/radnih mjesta bit e glavni kriterij pri odabiru ulaganja. Za sva se ulaganja mora dokazati da e se njima osigurati odriva eksploatacija odredita kulturne batine tijekom
itavog ciklusa trajanja projekta te prikladno odravanje od strane korisnika nakon zavretka projekta.
Ulaganja u odredita kulturne batine bit e manjeg opsega te bi trebala biti povezana s teritorijalnom strategijom odreene regije. Ukupan troak bilo koje infrastrukturne stavke za
kulturnu infrastrukturu, infrastrukturu kulturne batine ili turistiku infrastrukturu nee iznositi vie od 5 milijuna EUR ili 10 milijuna EUR ako se infrastruktura smatra svjetskom
kulturnom batinom u smislu lanka 1. Konvencije o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine iz 1972. s popisa UNESCOa. Ouvanje, zatita, promocija i razvoj kulturne
batine u okviru specifinog cilja Poveanje zaposlenosti i turistikih izdataka kroz bolje upravljanje kulturnom batinom mogli bi se provesti kao integrirana intervencija koja
obuhvaa nekoliko malih stavki infrastrukture. Ako ukupni zbrojeni troak svih malih stavki infrastrukture unutar jedne integrirane intervencije premauje prethodno spomenuti
prag, mora se dokazati jasan potencijal aktivnosti za gospodarski razvoj regije i dodatan utjecaj na gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta.
Imajui u vidu potencijalni utjecaj ulaganja u kulturnu batinu na urbani razvoj, predvieno je da se dio poslova pod odreenim ciljem 6c1 moe se provesti pod ITI.
Specifini cilj 6c2
Financirat e se samo ulaganja koja su jasno povezana s odrivom gospodarskom ili drutvenom valorizacijom zatienih podruja prirode (ukljuujui podizanje svijesti ili
obrazovne aktivnosti). Tijekom procesa odabira prednost e se dati ulaganjima koja imaju potencijal za pozitivan doprinos lokalnom gospodarstvu, zaposlenosti te ekolokoj
odrivosti. Nacionalni parkovi i parkovi prirode mogu se podrati jer predstavljaju najvii potencijal u smislu jedinstvene globalne vrijednosti. Meutim, sredstvima iz ERFFa
moe se dati potpora svim projektima koji su povezani s podrujima mree Natura 2000 te vrstama / stanitima zatienima u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o
stanitima.
Uzimajui u obzir ova vodea naela i dostupne podatke u trenutku usvajanja OPa pokazatelji e biti usmjereni na nacionalne parkove i parkove prirode. Hrvatska nadlena tijela
izvijestit e o projektima na podrujima mree Natura 2000 i projektima povezanima sa stanitima/vrstama koje su zatiene u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o
stanitima u materijalima za nadzorne odbore.
Ulaganja unutar zatienih podruja prirode moraju se razvijati u skladu s planovima upravljanja za svako pojedino zatieno podruje. Time e se osigurati ne samo da ulaganja
doprinose ciljevima planova upravljanja, nego i spreavanju potencijalnog pretjeranog koritenja sredstava.
Za svaki projekt za koji se u skladu sa strunim miljenjem Dravnog zavoda za zatitu prirode to procijeni nunim, praenje zatienih vrsta i stanita u podruju ulaganja
(ukljuujui podruje utjecaja) bit e ukljueno u projektne aktivnosti kao dodatna obveza.

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo
Tablica 5: Zajedniki pokazatelji neposrednih rezultata i pokazatelji neposrednih rezultata specifini za program (po investicijskom prioritetu, podijeljeni na
kategorije regije za ESF i, prema potrebi, za EFRR
Oznaka
CO09
6c22
6c13

Mjerna
jedinica
Pokazatelj
Odrivi turizam: Porast

oekivanog broja posjeta
podranim mjestima i
atrakcijama kulturne i
prirodne batine
Broj podrane
infrastrukture za posjetitelje
u nacionalnim parkovima i
parkovima prirode koji
doprinose boljem
upravljanju batinom
Broj podranih programa
razvoja kulturne batine koji
e poboljati deset
regionalnih odredita
Fond
Posjeti/go
EFRR
dina

potrebi)

mukarci
ene
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
Jednom
godinje
Ukupno
Manje razvijene
310.000,00
Ministarstvo
kulture,
Ministarstvo
turizma,
Ministarstvo
zatite okolia
i prirode
Broj
EFRR
Manje razvijene
10,00
Ministarstvo
okolia
Jednom
godinje
Broj
EFRR
Manje razvijene
10,00
Ministarstvo
kulture
Jednom
godinje

prioriteta
prioriteta
6e
Aktivnosti kojima se poboljava urbani okoli, revitalizacija gradova, obnova i dekontaminacija nekadanjeg
industrijskog zemljita (ukljuujui prenamijenjena podruja), smanjenje zagaenja zraka i promicanje mjera za
smanjenje buke

6e1
Unaprijeeni sustav upravljanja i praenja kakvoe zraka sukladno Uredbi 2008/50/ECa
Glavni rezultat ovog specifinog cilja bit e uspostava odgovarajueg sustava za nadzor i upravljanje oneienjem zraka u skladu s Direktivom
2008/50 EZ. Postojei mjerni program nadogradit e se kako bi uzimao u obzir kvalitetu zraka i relevantne klimatske parametre radi sinergije
kvalitete zraka i klimatske politike te kako bi se poboljao program za nadzor klimatskih zagaivaa kratkog vijeka (SLCF) i uvele klimatski
osjetljive mjere protiv oneienja zraka. Sustav podataka o kvaliteti zraka nadogradit e se kako bi se omoguio prostorni prikaz svih podataka o
kvaliteti zraka, emisijama i rezultatima modeliranja. Ciljane mjere za poboljanje kvalitete zraka u urbanim podrujima financirat e se ako postoji
neusklaenost s graninim vrijednostima okolnog zraka, ukljuujui mjere za eliminiranje nesukladnosti kvalitete zraka.
6e2
Obnova brownfield lokacija (biva vojna i industrijska podruja) unutar ITIa
Rezultati koje drave lanice Brownfield podruja (u smislu bivih industrijskih i vojnih zemljita) unutar urbanih podruja uglavnom su naputena, ne koriste se za usluge
ele postii uz potporu Unije usmjerene na zajednicu ili za ulaganja u nekadanje industrijske prostore. U okviru ovog SCa pokuava se osigurati obnova brownfield podruja
u urbanim podrujima koja spadaju pod ITU; tonije, oekuje se da e se ulaganjima na temelju ovog specifinog cilja smanjiti postotak
neobnovljenih i nekoritenih brownfield zemljita u urbanim podrujima pod ITUom za 5,5 %, odnosno 50 000 km2 brownfield podruja koja su
u vlasnitvu gradova koji provode ITU obnovit e se i ponovno poeti koristiti. Kako je navedeno, provoenje ovog specifinog cilja planirano je u
sklopu ITUa ime e se osigurati najbolja mogua integracija koritenja brownfield podruja (tj. postojee infrastrukture i dobara) s projektima
drugih tematskih ciljeva koji e pruati usluge i sadraje unutar obnovljenih brownfield podruja. Vano je spomenuti da e se u okviru ovog
specifinog cilja financirati samo obnova brownfield podruja, dok e se provedba usluga / sadraja na pojedinim obnovljenim lokacijama
osigurati kroz druge aktivnosti u skladu sa strategijama ITUja.
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
6e11
Udio stanovnitva
obuhvaen podacima o
kvaliteti zraka u urbanim
podrujima
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
6e21
Povrina neobnovljenih
brownfield podruja u
vlasnitvu gradova koji
provode ITUove.
6el Unaprijeeni sustav upravljanja i praenja kakvoe zraka sukladno Uredbi 2008/50/EZ
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
Ministarstvo
za zatitu
okolia,
%
Manje razvijene
50,00
2014.
100,00
Dravni
hidrometeoro
loki zavod
6e2 Obnova brownfield lokacija (biva vojna i industrijska podruja) unutar ITIa
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
km2
Manje razvijene
917.800,00
2014.
867.800,00
Izvjee o
stanju u
prostoru,
Informacijski
sustav
Uestalost
izvjetavanja
Jednom
godinje
Uestalost
izvjetavanja
Dvaput
godinje
prostornog
ureenja
(ISPU), ISU
6e Aktivnosti kojima se poboljava urbani okoli, revitalizacija gradova, obnova i dekontaminacija nekadanjeg industrijskog zemljita (ukljuujui
prenamijenjena podruja), smanjenje zagaenja zraka i promicanje mjera za smanjenje buke
6e1 Gradovi, tijela lokalne vlasti, javne usluge, udruge gradova/opina, NVOovi
6e2 Tijela regionalne i lokalne samouprave (gradovi), javne usluge / institucije / tijela, udruge gradova/opina, NVOovi
6e1
Mjere poboljanja kvalitete zraka u gradovima s preko 10.000 stanovnika gdje postoji nesukladnost s graninim vrijednostima okolnog zraka, ukljuujui eliminiranje
nesukladnosti kvalitete zraka i uspostavljanje odgovarajueg sustava praenja i izvjeivanja;
Nadogradnja i osuvremenjivanje mree za praenje kakvoe zraka s ciljem usklaivanja sa zahtijevanim minimumom lokacija za fiksna mjerenja prema Direktivi o kvaliteti
zraka 2008/50 EZa te zamjena i nabava instrumenata za praenje fizikalnih i kemijskih svojstava zraka, lebdeih estica i padalina, u skladu sa zahtijevanim programom
praenja. Nadogradnja opreme za praenje u svrhu analize i procjene raspodjele izvora. Program za mjerenje potrebno je nadograditi kako bi uzimao u obzir kvalitetu zraka i
relevantne klimatske parametre kako bi omoguio sinergije politike kvalitete zraka i klimatske politike, a potrebno je i poboljati program za praenje klimatskih zagaivaa
kratkog vijeka (SLCF) i uvesti klimatski osjetljive mjere zagaenosti zraka;
Nadogradnja i nabava novih kemijskolaboratorijskih instrumenata za utvrivanje kemijskog sastava lebdeih estica i padalina radi ispunjenja svih obveza prema zakonskim
odredbama o kvaliteti zraka i studijama zdravstvenih uinaka. To ukljuuje mjerenje koliine aerosola (EC/OC), hlapivih organskih spojeva, poliaromatskihhidrokarbona,
elemenata u tragovima, ive u zraku, itd. Nadogradnja mjernog laboratorija za kalibraciju i osiguranje sljedivosti e poboljati kvalitetu podataka i usklaenost s europskim
normama i direktivama;
Razvoj sustava upravljanja kvalitetom zraka: nadogradnja i razvoj kapaciteta, raunalnih sredstava i infrastrukture za modeliranje kvalitete zraka kako bi bilo mogue ocijeniti
kvalitetu zraka u zonama i aglomeracijama. Nadogradnja sustava upravljanja informacijama i podacima o kvaliteti zraka koji obuhvaa razvoj i izradu arhitektura, politika,
praksa i postupaka potrebnih za upravljanje ivotnim ciklusom informacija na uinkovit nain. Uvoenje geoprostornog informacijskog sustava za prostorno prikazivanje svih
podataka o kvaliteti zraka, emisijama i rezultatima modeliranja;
Jaanje kapaciteta svih nacionalnih i regionalnih tijela koja su odgovorna za provedbu EU legislative o kvaliteti zraka
Aktivnosti pripreme projekta .
6e2
Revitalizacija pojedinih dijelova gradova industrijskih zona, bivih vojnih objekata itd., koja e omoguiti koritenje ve postojeih (fizikih) resursa unutar urbanih
podruja bez dodatnog optereivanja prostora i okolia
Prostorno ureenje povezano sa zasebnim dijelovima grada za koje je odreena revitalizacija (urbana preobrazba), ukljuujui razvoj prostornih planova gradova i opina te
detaljnijih prostornih planova za podruja bivih industrijskih zona su preduvjet za izradu odgovarajuih planova prenamijene i dosljedno provoenje komplementarnih mjera u
urbanim podrujima

Zajednika naela
isplativost
kapacitet provedbe
Specifini cilj 6e2
Specifini cilj 6e2 e se provoditi u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja.

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo
Tablica 5: Zajedniki pokazatelji neposrednih rezultata i pokazatelji neposrednih rezultata specifini za program (po investicijskom prioritetu, podijeljeni na
kategorije regije za ESF i, prema potrebi, za EFRR
Oznaka Pokazatelj
CO38
6e12
6e Aktivnosti kojima se poboljava urbani okoli, revitalizacija gradova, obnova i dekontaminacija nekadanjeg industrijskog zemljita
(ukljuujui prenamijenjena podruja), smanjenje zagaenja zraka i promicanje mjera za smanjenje buke
Izvor
Uestalost
potrebi)
podatka
izvjetavanja
mukarci
ene
Ukupno
Urbani razvoj: Kvadratni metar EFRR

prostor
stvoren ili
obnovljen u
urbanim
podrujima
Nove i
Broj
EFRR
nadograene
postaje za
mjerenje
zraka
Manje razvijene
50.000,00
ISU
Jednom
godinje
Manje razvijene
28,00
ISU
Jednom
godinje

prioriteta
prioriteta
6i
Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne steevine Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje
su utvrdile drave lanice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6i1
Smanjena koliina otpada koji se odlae na odlagalita
Glavna je svrha ovog specifinog cilja doprinijeti ispunjenju pravne steevine na temelju obveza (za Direktivu 1999/31 o odlagalitima otpada) za
koje su u Ugovoru o pristupanju utvrena prijelazna razdoblja za Hrvatsku.
Ovaj specifini cilj osigurava rezultate u integriranom sustavu gospodarenja otpadom poticanjem zasebnog prikupljanja korisnih sirovina, obrade i
iskoritavanja preostalog mijeanog otpada i naposljetku zbrinjavanjem preostalog otpada na odgovarajui nain.
Oekivani su rezultati u vezi s prethodno navedenim prioritetima sljedei
Smanjenje udjela odlagalita komunalnog otpada (u usporedbi s prikupljenim komunalnim otpadom) na 35 % do 2023. to bi se trebalo postii
uspostavom integriranog sustava gospodarenja otpadom (sve druge metode obrade uspostavljenih sustava gospodarenja otpadom) koji se
sastoji od deset dodatnih centara za gospodarenje otpadom s pripadajuim metodama obrade koji e obuhvatiti potrebe stanovnitva itave
Hrvatske.
Postizanje 75 % cilja za postupno smanjenje biorazgradivog otpada (ukljuujui karton/papir) koji se odlae na odlagalitima (smanjenje za
50 % i 65 % u 2016. i 2020. u usporedbi s biorazgradivim komunalnim otpadom koji se odlagao na odlagalita 1997.)
Porast recikliranja, ponovnog koritenja i oporabe otpada: U pogledu ukupnog komunalnog otpada procjenjuje se da e se do 2020. najmanje
50 % (ukupnog prikupljenog komunalnog otpada) slati na oporabu / ponovno koritenje, dok bi se taj udio trebao poveati na 65 % do kraja
2023. Za posebne kategorije otpada procjenjuje se godinje poveanje reciklane stope za 3,5 % to e doprinijeti ostvarenju najveeg dijela
opeg cilja od 50 % koji bi se trebao ispuniti do 2020
Sanacija oko 30 postojeih nesukladnih odlagalita otpada i divljih odlagalita (u ovom je trenutku teko precizno odrediti oekivani broj
odlagalita/lokacija saniranih na temelju ovog SCa jer e to ovisiti o dinamici i dodijeljenim sredstvima za uspostavu centara za gospodarenje
otpadom to je trenutano prioritet za financiranje prema ovom specifinom cilju). Nadalje, u sklopu ovog SCa financirat e se sanacija mjesta
visoko zagaenih otpadom (crne toke) s ciljem smanjenja tetnih uinaka takvih odlagalita na okoli.
Svi spomenuti prioriteti i ciljevi (u pogledu centara za odlaganje otpada i sanacije odlagalita) u skladu su i proizlaze iz Plana gospodarenja
otpadom (PGO) za razdoblje od 2007. do 2015. i bit e zadrani i u auriranom nacionalnom PGOu za razdoblje od 2015. do 2021. te sukladno
tome i u PGOovima na lokalnoj razini.
Razlike u oekivanim rezultatima SCa (75 % doprinosa postavljenom cilju) i opim ciljevima uglavnom se odnose na aktivnosti koje se ve
financiraju na nacionalnoj razini (iz Fonda za energetsku uinkovitost i zatitu okolia).
Dodatni rezultati ije se ostvarenje oekuje odnose se na osiguranje odgovarajueg naina (odnosno u skladu s pravnom steevinom) gospodarenja
posebnim tokovima otpada i opasnim otpadom (npr. medicinski otpad, gume, graevinski otpad itd.), kao i uspostavu sredinjeg sustava za
praenje otpada koji e pruiti izravne i pouzdane informacije o svim tokovima otpada.
Specifini cilj
Oznaka Pokazatelj
6ca11
Udio komunalnog otpada

deponiran na ili u zemlju
6i1 Smanjena koliina otpada odloenog na odlagalitima

Mjerna jedinica Kategorija regije (prema Polazna vrijednost
potrebi)
Postotak
83,00
Poetna
godina
2012.
Ciljna vrijednost
(2023.)
35,00
Izvor
podatka
EUROSTAT,
Agencija za
zatitu
okolia
Uestalost
izvjetavanja
Jednom
godinje
6i Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne steevine Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje su utvrdile
drave lanice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve
Dravna tijela i organizacije odgovorne za planiranje i praenje gospodarenja otpadom; tijela lokalne vlasti, komunalne tvrtke, poduzea, NVOovi
Primjeri aktivnosti koje se financiraju kako bi se postigao specifini cilj
Aktivnosti za uvoenje i poboljanje odvojenog skupljanja, oporabe, recikliranja i ponovne upotrebe otpada koje e stoga omoguiti uinkovitije upravljanje
resursima i smanjenje tete za okoli (ukljuujui emisije).
Ulaganja u postrojenja za reciklau i oporabu, reciklane centre i dvorita s ciljem omoguavanja uinkovitog i povoljnog sustava za ponovno koritenje, reciklau i
oporabu (koji ukljuuje sve tokove otpada, primjerice medicinski otpad, baterije, graevinski otpad i uta, itd.)
Opsene aktivnosti podizanja javne svijesti s ciljem smanjenja stvaranja otpada, poveanja odvojenog skupljanja i ponovnog koritenja
Izgradnja nove infrastrukture za gospodarenje otpadom ukljuujui centre za gospodarenje otpadom na nacionalnoj/regionalnoj razini (postrojenja za obradu
otpada, postrojenja za dobivanje energije iz otpada, pretovarne stanice, itd.) (planira se financiranje deset centara za gospodarenje otpadom u okviru ovog OPa)
Nabava posebne opreme (valjci, specijalnih vozila za prikupljanje otpada, buldoer, i ostala oprema u funkciji postrojenja za dobivanje energije iz otpada)
Prilagoavanje i sanacija/zatvaranje/rehabilitacija postojeih odlagalita komunalnog otpada, nelegalnih deponija i crnih toaka koje e doprinijeti smanjenju
tetnih okolinih utjecaja neadekvatnog gospodarenja otpadom
Poboljanje sveukupnog sustava gospodarenja otpadom ukljuujui organizacijsku potporu, poveanje uinkovitosti komunalnih tvrtki itd. mjerama izgradnje
kapaciteta iji je cilj pruanje potpore pri usklaivanju sa zahtjevima Direktiva kako bi se podralo upravljanje infrastrukturom nakon zavretka projekta itd.
Sve aktivnosti koje se provode u okviru specifinog cilja moraju biti u skladu s i proizlaziti iz odgovarajuih Planova gospodarenja otpadom ukljuujui posebno
procjenu stvarnih potreba i odgovarajuu izradu mjera / objekata uzimajui u obzir hijerarhiju otpada (prvenstveno postupno smanjenje stvaranja otpada).

Sva ulaganja koja se planira financirati moraju se razraditi u skladu s nacionalnim i odgovarajuim lokalnim PGOovima te moraju doprinijeti postizanju njihovih
ciljeva, posebno u pogledu smanjenja stvaranja otpada u budunosti. Ulaganjima se mora osigurati integracija postojeih struktura ili infrastrukture ukljuivanjem
projekata koji predstavljaju fazu ire intervencije unutar prethodnog programskog razdoblja (podjela na faze) ili ukljuivanjem objekata koji su ve sagraeni u
integriranom sustavu.
Sva ulaganja u gospodarenje otpadom moraju biti podlona primjeni odgovornosti proizvoaa, naela oneiiva plaa i drugih naela/shema financiranja (porezi,
plaanje po koliini smea), odnosno ESI fondovi koristit e se samo kad spomenuti izvori financiranja nisu primjenjivi ili nisu dostatni za pokrivanje ukupnih trokova.
Financiranje konkretno reciklanih postrojenja bilo bi primjenjivo samo ako postoji trini neuspjeh ili ako postoji znaajan nedostatak reciklanih kapaciteta na
nacionalnoj razini.
Nadalje, prioritet e se dati ulaganjima prema hitnosti osiguravanja odgovarajuih postrojenja za gospodarenje otpadom zbog spreavanja rizika za okoli te
ispunjavanja zakonskih uvjeta i ciljeva sukladnosti.

Nije primjenjivo

Veliki projekti su predvieni ovim investicijskim prioritetom koji se odnosi na gradnju centara za gospodarenje otpadom (CGOova), sanaciju lokacija izrazito
zagaenih otpadom (crne toke) i sanaciju odlagalita komunalnog otpada. Prema trenutanom planu provedbe projekta izgledno je da e biti sedam glavnih
projekata, pet CGOova (Pikornica, Zagreb, Leevica, Orlovnjak, Biljane Donje) i dvije sanacije (Sovjak, Karepovac).
Oznaka Pokazatelj
Izvor
Uestalost
potrebi)
podatka
izvjetavanja
mukarci
ene
Ukupno
CO17
tona/godina
KF
30.000,00
ISU
Jednom
godinje
Hektari
KF
60,00
ISU
Jednom
godinje
Broj
KF
30,00
ISU
Broj
KF
10,00
ISU
Jednom
godinje
Jednom
godinje
CO22
6ca12
6ca25
Kruti otpad: Dodatni

kapacitet za
recikliranje otpada
Obnova zemlje:
Ukupna povrina
podruja sanirane
zemlje
Zatvorena i sanirana
odlagalita otpada
Uspostavljeni i u
potpunosti
funkcionalni novi
centri za
gospodarenje
otpadom

prioriteta
prioriteta
6ii
Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne steevine Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje

6ii1
Poboljanje javnog vodoopskrbnog sustava u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe pitkom vodom
Ovaj specifini cilj e podrati postizanje i odravanje odrivog sustava upravljanja vodama kroz ulaganja u razvoj sustava za
vodoopskrbu ukljuujui i regionalne sustave, poveanje povezanosti mree, smanjenje gubitaka i poveanje pouzdanosti i uinkovitosti
sustava vodoopskrbe. Glavni rezultati u okviru ovog SCa bit e:
- osiguranje dovoljne koliine kvalitetne pitke vode i
- poveanje stope prikljuenosti stanovnitva na javne sustave opskrbe pitkom vodom.
Oekuje se da e oko 1 000 000 osoba imati koristi od rezultata mjera koje e se provesti u okviru ovog OPa. Ta se brojka (kumulativno)
odnosi na:
- stanovnike s osiguranim novim prikljukom na javne sustave vodoopskrbe;
stanovnike kojima e se omoguiti pristup javnim sustavima vodoopskrbe koji su prethodno bili spojeni na lokalne sustave vodoopskrbe
(to su neureeni sustavi kojima ne upravlja ovlateni operator i nemaju potrebne dozvole);
-stanovnike kojima nije dostupna voda odgovarajue kvalitete u pogledu mikrobiolokih i/ili kemijskih parametara.
Aktivnostima u sklopu ovog SCa takoer e se, iako u manjoj mjeri, doprinijeti opem poveanju vodne uinkovitosti. Procjenjuje se da
e se ukupno gubitci vode iz sustava vodoopskrbe smanjiti za 20% do 2023. to e doprinijeti poveanju uinkovitosti javne vodoopskrbe.
Meutim, ovu podjelu treba promatrati kao doprinos vie imbenika: provedba strukturalnih mjera na nacionalnoj razini, no i ulaganja
predviena u okviru ovog SCa kao to su mjere gradnje/obnove i predviene blage mjere (npr. poboljanje sustava upravljanja,
uvoenje telemetrikog sustava itd.).
Kako bi se smanjilo proiavanje pitke vode, Pravilnikom o zonama sanitarne zatite izvorita planira se uvoenje odgovarajuih mjera.
6ii2
Razvoj sustava prikupljanja i proiavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljanju stanja voda
Rezultati koje drave lanice Ovaj specifini cilj podrava ouvanje kakvoe voda i spreavanje degradacije voda primarno u svrhu ouvanja ljudskog zdravlja i
ele postii uz potporu Unije okolia te postizanja i odravanja dobrog stanja voda, s ciljem da upravljanje vodama budu odrivo za plansko koritenje kroz ulaganja u
pogone za sakupljanje i obradu otpadnih voda. Glavni rezultati u okviru ovog SCa bit e:
Vea stopa prikljuenosti stanovnitva na javne sustave odvodnje i
Vea koliine otpadne vode koja se proiava na odgovarajuoj razini nakon prikupljanja.
OPom se planiraju aktivnosti povezane s izgradnjom i poboljanjem sustava za prikupljanje i proiavanje otpadnih voda za 68
aglomeracija (planirani projekti). Ti projekti obuhvaaju sve aglomeracije iji je rok dovretka (prema izvjeu dostavljenom EKu
prema UWWTDu l. 15. i 17.) kraj 2018., kao i manji broj aglomeracija s rokom dovretka do kraja 2020.
Pod pretpostavkom da e sustavi za prikupljanje i proiavanje otpadne vode iz tih aglomeracija (planirani projekti) prikupljati oko
80 % planiranog tereta, ukupni teret neproienih komunalnih otpadnih voda smanjit e se za oko 1 955 000 PE (oko 1 600 000 do 2018.).
Procjenjuje se da e aktivnosti u okviru ovog SCa imati izravan pozitivni uinak na oko 1 000 000 stanovnika te da e doprinijeti
poveanju koliine tereta oneienja koji se obrauje u skladu sa zahtjevima UWWTDa (kao omjer ukupnog tereta oneienja koji se
obrauje na postrojenjima za proiavanje otpadnih voda u skladu s razinom proiavanja koja je u skladu sa zahtjevima UWWTDa
te ukupan teret oneienja svih aglomeracija koje su podlone UWWTDu) za 35,4 %

U skladu sa Zakonom o vodama i Uredbom o standardu kakvoe voda (kako je prenesena i usklaena s ODVom), jedan je od glavnih
ciljeva zatite vodnog okolia postizanje ili odravanje barem dobrog ekolokog i kemijskog stanja svih vodnih tijela (povrinskih i
podzemnih voda). Planirane aktivnosti imat e izravan utjecaj na 33 vodna tijela u pogledu pokazatelja BOD5. Od navedena 33 vodna
tijela (ukupne duljine 634 km) njih 15 postiglo je minimalno dobro vodno stanje, dok preostalih 18 vodnih tijela (ukupne duljine 325 km)
ne ispunjava ciljeve (utemeljene na pokazatelju BOD5). Stoga e se pozitivni utjecaj ovih projekata odnositi na 33 vodna tijela (ukupne
duljine 959 km) koja e se odrati na minimalnom dobrom vodnom stanju (nee doi do pogoranja stanja) ili e im se vodno stanje
poboljati (ispunjenje ciljeva).
Specifini cilj
Oznaka Pokazatelj
6ii1 Poboljanje javnog vodoopskrbnog sustava u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe pitkom vodom
Izvor
Uestalost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
izvjetavanja
6cb11
Smanjenje broja
Br
930.000,00
2014.
350.000,00
Hrvatske
Jednom
stanovnika/stanovnitva bez
vode,
godinje
pristupa javnim
Ministarstvo
vodoopskrbnim sustavima,
poljoprivrede
koja nisu obuhvaena
(AIR,
monitoringom ili koji su
izvjea o
spojeni na sustave koji ne
provedbi
udovoljavaju
projekta)
mikrobiolokim i/ili
kemijskim parametrima
Specifini cilj
6ii2 Razvoj sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljanju stanja vode
Oznaka Pokazatelj
Izvor
Uestalost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
izvjetavanja
6cb23
Koliina tereta oneienja Postotak
4,60
2014.
40,00
Hrvatske
Jednom
koji se proiava u skladu
vode,
godinje
sa zahtjevima UWWTDa
Ministarstvo
poljoprivrede
, godinje
izvjee o
praenju
6cb24
Vodna tijela s dobrim i vrlo Broj
1.116,00
2014.
1.134,00
Hrvatske
Jednom
dobrim stanjem prema
vode,
godinje
pokazateljima organskog
Ministarstvo
optereenja (BOD5)
poljoprivrede
(godinje
izvjee o
praenju)
6ii Ulaganje u sektor vodnoga gospodarstva kako bi se ispunili zahtjevi pravne steevine Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje
Glavne ciljne skupine i korisnici 6ii1
Dravna tijela i organizacije odgovorne za upravljanje vodama, tijela lokalne vlasti, javni isporuitelji vodnih usluga, Hrvatske vode 6ii2
Dravna tijela i organizacije odgovorne za upravljanje i nadzor voda, tijela lokalne vlasti, javni isporuitelji vodnih usluga, Hrvatske vode Aktivnosti koje se financiraju
kako bi se postigao specifini cilj 6ii1
mjere kojima se osigurava opskrba kvalitetnom pitkom vodom i poveava povezanost stanovnitva s javnom opskrbom pitkom vodom,
izgradnjom/rekonstrukcijom/nadogradnjom mrea opskrbe pitkom vodom i postrojenja za proiavanje (poboljanje) vode za pie (ukljuujui i nabavu opreme za
mjerenje i laboratorijsku opremu) i postrojenja za desalinizaciju kako bi se udaljene otoke i udaljena naselja u unutranjosti opskrbilo pitkom vodom u sluaju da se
druge mjere ne mogu razumno opravdati i primijeniti.
Ulaganja u izgradnju cjevovoda, otkrivanje i saniranje propusnosti kako bi se poveala uinkovitost vodnih sustava
6ii2.
mjere kojima se poveava prikljuenost stanovnitva na javne sustave odvodnje izgradnjom/obnovom/nadogradnjom javnih sustava odvodnje
(ukljuujui nabavu opreme za ienje mree te otkrivanje i saniranje propusnosti, vozila za ienje septikih jama i druge povezane opreme potrebne za pravilno
funkcioniranje sustava odvodnje);
Izgradnja/obnova/nadogradnja postrojenja za proiavanje otpadnih voda, malih postrojenja za proiavanje otpadnih voda i septikih jama (kao malih
pojedinanih postrojenja u okviru javnog sustava) i postrojenja za obradu mulja (ukljuujui nabavu opreme potrebne za pravilno funkcioniranje postrojenja);
izgradnja/rekonstrukcija automatskih stanica za praenje kakvoe vode i hidrolokih podataka, razvoj analize podataka i alata za modeliranje, i nabava potrebne
opreme i postrojenja
provedba odgovarajuih mjera zatite (primjerice: izgradnja/obnova sustava odvodnje, postrojenja za obradu otpadnih voda, malih pojedinanih sustava, praenje)
u zonama sanitarne zatite izvorita
Identificirano je nekoliko horizontalnih aktivnosti kojima se moe pruiti potpora i doprinijeti postizanju SCova 6ii1 i 6ii2 i to poveanjem uinkovitosti javnih
isporuitelja vodnih usluga kako bi se postigla i odrala odrivost u financijskom i tehnikotehnolokom smislu te organizacijskom u smislu ljudskih resursa. Stoga je
glavni cilj uspostava jedinstvenog operatora za podruje pruanja usluga koji bi pruao usluge vodoopskrbe, odvodnje i prikupljanja te proiavanja otpadnih voda.
Na taj je nain ova mjera horizontalne prirode (integriranje ciljeva SC 6ii2 i SC6ii2). Uspostava integriranog i usklaenog vodnog reima na teritoriju Hrvatske, u
skladu sa stratekim ciljevima i meunarodnim obvezama, moe dovesti do vee uinkovitosti u vodoopskrbi.
Integrirani sustav upravljanja vodama e poticati pojedinana ulaganja/operacije integralne prirode, tj. jedan projekt e ukljuivati sve aktivnosti/mjere neophodne za
sukladnost s objema Direktivama (Direktiva o obradi komunalnih otpadnih voda i Direktiva o vodi za pie) unutar pojedinih aglomeracija.
To obuhvaa sljedee aktivnosti
poboljavanje sveukupnog sustava upravljanja vodama ukljuujui organizacijsku podrku, poveanje uinkovitosti komunalnih tvrtki itd. mjerama izgradnje
kapaciteta iji je cilj podrka reorganizaciji vodnokomunalnog sektora, kako bi se podrala usklaenost sa zahtjevima Direktiva, s ciljem uinkovitijeg upravljanja
infrastrukturom nakon dovretka projekta i ostale povezane aktivnosti.
aktivnosti pripreme projekta.

Zajednika naela

isplativost
kapacitet provedbe
SC 6ii1 i 6ii2:
Glavni kriterij pri odabiru projekta odnosit e se na doprinos i usklaenost operacije sa sektorskim stratekim i programskim dokumentima. To znai da e se
prioritetni projekti birati u skladu s prijelaznim razdobljima zadanima u Ugovoru o pristupanju kako bi se postigla usklaenost s UWWTDom i DWDom te
Okvirnom direktivom o vodama koja ukljuuje kljuni element Planova upravljanja rijenim slivovima (PURSove) s ciljem postizanja i/ili odravanja dobrog stanja
vodnih tijela.
Uz to e se projektima odreivati prioritet prema razini dovrenosti, integraciji postojeih struktura ili infrastrukture ukljuivanjem projekata s fazom ire intervencije
unutar prethodnog programskog razdoblja (podjela na faze) i kapacitet korisnika da upravlja infrastrukturom nakon dovretka projekta
Svaki se kriterij boduje i vrednuje tijekom odabira projekata. Kriteriji odabira primjenjuju se na projekte u okviru specifinih ciljeva SO 6iil i SO 6ii2 s obzirom na to
da je veina projekata cjelovite naravi (obuhvaaju vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda).
Konkretno za SC 6ii1, izgradnja postrojenja za proiavanje pitke vode financirat e se samo u sluajevima gdje nije izvediva primjena drugih mjera ili gdje je
dokazano da je potrebno dodatno proiavanje uz mjere koje se provode u skladu s lankom 7.3 ODVa.

Nije primjenjivo

Ovim se investicijskim prioritetom planira primjena velikih projekata u razdoblju 2014. 2020. U skladu s trenutnim stanjem, te se projekte
upuuje na razvoj/izgradnju/rekonstrukciju regionalnih sustava vodoopskrbe (istona Slavonija, istoni Zagreb), isto kao i projekte u velikim
aglomeracijama (Velika Gorica, NinPrivlakaVrsiVir, ZabokZlatar, Rijeka, SplitSolin, KatelaTrogir, Zagreb).
Oznaka
CO18
CO19
Pokazatelj
Vodoopskrba:
Dodatno
stanovnitvo
obuhvaeno
uslugom
poboljane
vodoopskrbe
Obrada
otpadnih
voda: Dodatno
stanovnitvo
obuhvaeno
uslugom
poboljane
obrade
otpadnih voda
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Fond
potrebi)
mukarci
ene
Ukupno
Hrvatske
vode,
Ministarstvo
Jednom
Osobe
KF
1,000.000,00 poljoprivrede
godinje
(godinje
izvjee o
praenju)
Ekvivalent
stanovnitva
KF
1,000.000,00
Hrvatske
vode,
Ministarstvo
poljoprivrede
(godinje
izvjee o
praenju)

prioriteta
prioriteta
6iii
Zatita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava, ukljuujui Natura 2000 mreu i zelenu
infrastrukturu
Jednom
godinje

6iii1
Poboljano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelj za uinkovito praenje i upravljanje bioraznolikou
Mapiranje morskih stanita i vrsta postii e se na temelju ovog specifinog cilja kako bi se prikupilo vie podataka o bioraznolikosti u
vezi s rasprostranjenou vrsta i stanita navedenih u dodacima Direktive o stanitima za morske vode pod nacionalnom jurisdikcijom.
Detaljna karta morskih stanita izradit e se kao preduvjet za uspostavu i provedbu odgovarajuih mjera praenja i ouvanja.
U okviru ovog specifinog cilja planira se uspostava sustava praenja za 400 stanita i vrsta kako bi se osiguralo praenje i izvjetavanje o
stanju ouvanosti vrsta i stanita. Hrvatska treba uspostaviti sustav praenja stanja ouvanosti za 580 vrsta i staninih tipova (74 stanina
tipa navedena u Prilogu I. i 238 vrsta navedenih u prilozima II., IV. i V. Direktivi o stanitima te 238 vrsta ptica navedenih u prilozima
Direktivi o pticama) koji se u skladu s Direktivom o stanitima i Direktivom o pticama trebaju pratiti (i o njima izvjetavati) na itavom
teritoriju Republike Hrvatske, uz dodatan nadzor na podrujima mree Natura 2000.
Invazivne strane vrste i njihovi putovi mapirat e se i identificirati te e se uspostaviti nacionalni sustav praenja i informiranja za
invazivne strane vrste kako bi se smanjio negativan utjecaj na bioraznolikost. Razvit e se i testirati najmanje dva protokola za invazivne
strane vrste dok e se praenje veine invazivnih stranih vrsta integrirati u protokole praenja u skladu s Direktivom o stanitima i
Direktivom o pticama. Ulaganjima e se pokuati sprijeiti, svesti na najmanju moguu mjeru i ublaiti tetne uinke ukljuujui njihov
gospodarski i drutveni utjecaj u skladu s novousvojenom Uredbom (EU) br. 1143/2014).
Konano, kako bi se odralo pravilno funkcioniranje ekosustava te tijek njegovih usluga, potrebno je stalno promicati i unaprjeivati
razumijevanje ukupne vrijednosti ekosustava i njihovih usluga. Mapiranje i ocjena stanja ekosustava i njihovih usluga u Hrvatskoj obavit
e se unutar ovog SC kao nuan preduvjet definiranja prioriteta za obnovu stanita i zelene infrastrukture u narednom razdoblju.
6iii2
Uspostava okvira za odrivo upravljanje bioraznolikou (primarno Natura 2000)
Rezultati koje drave lanice Potrebno je razviti i provesti primjenjiv i sveobuhvatni mehanizam upravljanja, prvenstveno u pogledu sektora koji utjeu na vrste i
ele postii uz potporu Unije stanita, a imaju i bolje kapacitete za primjenu aktivnosti upravljanja i nadzora na terenu. Kao nova drava lanica Hrvatska jo nije
ispunila preduvjete u skladu s Direktivom o stanitima u vremenskom okviru koji je propisan Direktivom potrebno je definirati mjere
ouvanja i odrediti posebna podruja ouvanja (en. special area of conservation, SAC). Hrvatska je odredila Posebna zatiena podruja
(en. Special Protected Areas, SPA) i poslala popis predloenih Podruja od znaaja za Zajednicu (en. proposed Sites of Community
Importance pSCI) Europskoj komisiji u rujnu 2013. Nakon zavretka biogeografskih seminara i usvajanja Podruja od znaaja za
Zajednicu, Hrvatska e definirati i uspostaviti potrebne mjere ouvanja za SCIjeve to je prije mogue, a najkasnije u roku od est
godina, kako je definirano lankom 4. stavkom 4. Stoga je u ovoj fazi vrijednost pokazatelja ishoda za pokazatelje specifine za program
unutar okvira za upravljanje podrujem Natura na snazi koji se uzima kao temelj za aktivnosti ouvanja u skladu s obvezama
navedenima u pravnoj steevini postavljen na 0 planira se da e se preko KFa uspostaviti mehanizam upravljanja za najmanje 40 %
povrine pod mreom Natura 2000 koji e na odgovarajui nain pristupiti ouvanju vrsta / staninih tipova. Ouvanje stanita i vrsta
provodit e se kroz integraciju specifinih mjera ouvanja u planove upravljanja za postojea zatiena podruja ili kroz prilagodbu
sektorskih planova upravljanja ili kroz druga rjeenja dogovorena u okviru ovih ulaganja.
Drugi prioritetni stup u okviru ovog specifinog cilja povezan je s upravljanjem strogo zatienim vrstama koje se treba poboljati unutar
ovog razdoblja kroz nekoliko aktivnosti. Kao prvo, razvit e se sveobuhvatan plan upravljanja koji e obuhvatiti sve relevantne vrste.
Relevantne vrste su vrste zatiene direktivama EUa u pogledu prirode i vrste strogo zatiene na nacionalnoj razini koje spadaju u
kategorije CR (kritino ugroene), EN (ugroene) i VU (osjetljive) za koje e nacionalno struno tijelo za zatitu prirode utvrditi je li
potrebno usvajanje akcijskog plana na temelju antropogenih pritisaka i stanja populacije vrste.
Pripremit e se novi planovi za ugroene vrste te e se primjenjivati kako novi tako i postojei planovi. Kao drugo, podravat e se
odgovarajui smjetaj i briga za strogo zatiene vrste pronaene u prirodi ili zaplijenjene ive primjerke u sluaju ilegalnog
prekograninog prijevoza ili trgovine.
U svrhu nadopune svega prethodno navedenog razvit e se sustavi upravljanja invazivnim stranim vrstama kako bi se negativni uinak
invazivnih stranih vrsta na domae vrste i njihova stanita sveo na najmanju moguu mjeru.
6iii3
Razminiranje, obnova i zatita uma i umskog zemljita u zatienim podrujima i podrujima mree Natura 2000
Rezultati koje drave lanice Dravnim umama u Republici Hrvatskoj upravlja se u skladu sa strogim naelima odrivog upravljanja umama koja se temelje na
ele postii uz potporu Unije Planovima za upravljanje umama (FMP) i u skladu su s FSC certifikatom. U podrujima dugotrajne prisutnosti mina nije mogue
udovoljiti zahtjevima vodeih naela (odrivo upravljanje umama), nove Strategije za ume EUa i provoditi FMP. Te ume stoga gube
svoju sposobnost pruanja usluga ekosustava i viestruke koristi tih usluga. Glavni rezultati ije se ostvarenje oekuje postii ovim SCom
jesu stvaranje uvjeta koji bi omoguili upravljanje umama u skladu s FMPom, uklanjanjem mina i neeksplodiranih ureaja (UXO) te
poboljanje poeljne produktivnosti, stabilnosti, bioraznolikosti uma njihovom obnovom i zatitom i promoviranje usluga umskih
ekosustava. Time e se stvoriti uvjeti za strukturalni i gospodarski odrivi razvoj uma.
Taj specifini cilj koncentrirat e se na ume i umska zemljita unutar zatienih podruja i podruja mree Natura 2000 u kojima su
prisutne ili su donedavno bile prisutne mine ili se sumnja na prisutnost mina. Oekuje se razminiranje oko 7000 ha uma i umskih
zemljita unutar zatienih podruja i podruja mree Natura 2000 te njihovo otvaranje za javno koritenje (smanjenje uma s minama za
oko 25 %). ume i umska zemljitima iz kojih su nedavno uklonjene mine ili neeksplodirani ureaji trebaju se obnoviti i zatititi kako bi
se obnovila i poboljala njihova stabilnost i usluge ekosustava. Planira se pruanje potpore za ukupno 358 ha povrina unutar zatienih
podruja i podruja mree Natura 2000 u svrhu boljeg ouvanja i to obnovom tako da se zamijene sastojine stranih vrsta sastojinama
autohtonih vrsta stabala te poboljanjem usluga ekosustava ume i umskog zemljita.
Specifini cilj
Oznaka Pokazatelj
6iii1 Poboljano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelja za uinkovito upravljanje bioraznolikou
Izvor
Uestalost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
izvjetavanja
6cc11
Vrste i stanita s
Broj
78,00
2014.
400.00
Godinja
Jednom
uspostavljenim
izvjea o
godinje
programima praenja
radu
Dravnog
zavoda za
zatitu
prirode
(DZZP)
Specifini cilj
6iii2 Uspostava okvira za odrivo upravljanje biolokom raznolikou (najprije Natura 2000)
Oznaka Pokazatelj
Izvor
Uestalost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
izvjetavanja
6cc21
Kapacitet oporavilita za
Broj
300,00
2014.
450,00
Ministarstvo Jednom
smjetaj i brigu o divljim
zatite
godinje
ivotinjama
okolia i
prirode
6cc22
Okvir za upravljanje
Postotak
0,00
2014.
40,00
Godinja
Jednom
podrujima mree Natura
izvjea o
godinje
2000 na snazi kao temelj za
radu
aktivnosti ouvanja u
Dravnog
skladu s obvezama iz
zavoda za
pravne steevine
zatitu
prirode
Specifini cilj
6iii3 Razminiranje, obnova i zatita uma i umskih podruja u zatienim podrujima i podrujima mree Natura 2000
Oznaka Pokazatelj
Izvor
Uestalost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
izvjetavanja
6cc31
Povrina miniranih uma i Hektari
25.600,00
2014.
18.600,00
Hrvatske
Jednom
umskog zemljita u
ume / HCR godinje
podrujima mree Natura
2000
6iii Zatita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava, ukljuujui Natura 2000 mreu i zelenu infrastrukturu

Zajednika naela

isplativost
kapacitet provedbe
Specifini cilj 6iii3
Aktivnosti koje e se podravati u sklopu ovog specifinog cilja provodit e se za ume i umska zemljita unutar zatienih podruja i podruja mree Natura 2000 u
kojima su ili su do nedavno bile prisutne mine ili se sumnja na prisutnost mina.

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo
Oznaka Pokazatelj
CO23
6cc22
6cc12
6cc11
Izvor
Uestalost
potrebi)
podatka
izvjetavanja
mukarci
ene
Ukupno
Priroda i
Hektari
KF
358,00
Hrvatske
Jednom
bioraznolikost
ume/HCR godinje
: Povrina
stanita koje
se podrava u
svrhu boljeg
ouvanja
Postotak
%
KF
50,00
Godinja
Jednom
povrine
izvjea o
godinje
mapiranih
radu
morskih
Dravnog
stanita
zavoda za
zatitu
prirode
Planovi za
Broj
KF
5,00
Godinja
Jednom
sustave
izvjea o
godinje
upravljanja
radu
invazivnim
Dravnog
stranim
zavoda za
vrstama
zatitu
prirode
Broj
Broj
KF
2,00
DZZP,
Jednom
uspostavljenih
Godinja
godinje
sustava
izvjea o
praenja
radu

Prioritetna os
6 Zatita okolia i odrivost resursa
Oznaka Vrsta Pokazatelj ili kljuni
Mjerna Fond Kategorija
pokaza provedbeni korak
jedinica,
regije
telja
tamo
gdje je
prikladno
CO09
O
Odrivi turizam:
Posjeti/g EFR Manje
Porast oekivanog
odina
R
razvijene
broja posjeta
podranim mjestima i
atrakcijama kulturne i
prirodne batine
PF2
CO19
6.1
6ca25
Kontrolna tona za
2018.
muk ene Ukupno
arci
Izvor
Objanjenje znaaja pokazatelja,
podatka prema potrebi
mukar ene Ukupno

ci
31.000
310.000,00 ISU
338.020.392, Ministar
00
stvo
financija
1,000.000,00 Hrvatske Izlazni pokazatelj povezan s
vode,
intervencijama koje predstavljaju
Ministar 58 % dodijeljenih financijskih
stvo
sredstava Prioritetne osi 6
poljopriv (Kohezijski fond).
rede
100,00
ISU
Kljuni korak provedbe povezan s
52 % dodijeljenih financijskih
sredstava Prioritetne osi 6
(Kohezijski fond) Budui da je
vrijednost veine projekata
proiavanja otpadnih voda u
Hrvatskoj manja od 50 milijuna
EUR te kako bi se pokrila veina
sredstava u sklopu POa, kljuni
provedbeni korak za proiavanje
otpadnih voda odnosi se na sve
projekte, a ne samo na velike.
10,00
ISU
Izlazni pokazatelj povezan s
Ukupan iznos
Euro
potvrenih
Obrada otpadnih
Ekvivale
voda: Dodatno
nt
stanovnitvo
stanovni
obuhvaeno uslugom tva
poboljane obrade
otpadnih voda
Broj zakljuenih
Broj
ugovora o radovima za
projekte sektora
vodoopskrbe
EFR Manje
R
razvijene
77.744.690
KF
KF
30.
Uspostavljeni i u
KF
Broj
Konani cilj (2023.)
Pokazatelji kulturne/prirodne
batine (PU 6.3) pokrivaju 75 %
sredstava EFRRa u sklopu PO6.
Budui da se oekuje skroman
napredak u pogledu pokazatelja
neposrednih rezultata do 2018.
godine zbog vremena potrebnog za
provedbu projekata i privlaenje
posjetitelja, dodan je kljuni
provedbeni korak vezan za
odobreni projekt
6.2
PF61
potpunosti
funkcionalni novi
centri za gospodarenje
otpadom
Ugovori o radovima
Broj
potpisani s izvoaima
za odabrane projekte
centara za upravljanje
otpadom
Ukupan iznos
Euro
potvrenih

21% Prioritetne osi (Kohezijski
fond).
KF
10,00
FZOEU Kljuni korak provedbe povezan s

21% Prioritetne osi (Kohezijski
fond.
KF
382.943.811
1.649.340.21 Ministar
6,00
stvo
financija

Prioritetna os 6 Zatita okolia i odrivost resursa
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
083. Mjere kakvoe zraka
20.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
089. Obnova industrijskih lokacija i zagaenih terena
80.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
091. Razvoj i promicanje turistikog potencijala prirodnih prostora
109.669.123,00
EFRR
Manje razvijene
094. Zatita, razvoj i promicanje javnih kulturnih i batinskih dobara
88.351.269,00
EFRR
Manje razvijene
095. Razvoj i promicanje javnih kulturnih i batinskih usluga
40.000,000,00
KF
017. Gospodarenje otpadom u domainstvu (ukljuujui mjere smanjivanja, razvrstavanja,

recikliranja)
50.000.000,00
KF
018. Gospodarenje otpadom u domainstvu (ukljuujui mjere mehanike bioloke obrade, termike
425.000.000,00
obrade, spaljivanja i deponija)
KF
020. Opskrba vodom za ljudsku potronju (infrastruktura za izvlaenje, obradu, skladitenje i

distribuciju)
169.340.216,00
KF
021. Gospodarenje vodama i ouvanje pitke vode (ukljuujui upravljanje rijenim bazenima,
vodoopskrbu, odreene mjere prilagodbe klimatskim promjenama, mjerenje jedinica i potroaa,
sustave naplate i smanjenje isticanja)
40.000,000,00
KF
022. Obrada otpadnih voda
840.000.000,00
KF
085. Zatita i unapreenje bioraznolikosti, zatite prirode i zelene infrastrukture
54.000.000,00
KF
086. Zatita, obnova i odrivo koritenje Natura 2000 podruja
71.000.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
EFRR
Iznos u eurima
338.020.392,00
KF
1.649.340.216,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
80.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
258.020.392,00
KF
400.000.000,00
KF
400.000.000,00
KF
849.340.216,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
113.351.269,00
EFRR
Manje razvijene
224.669.123,00
1.649.340.216,0 0
KF
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
Prioritetna os:
Glavne vrste mjera tehnike pomoi predviene u sklopu PO 6 su sljedee:
Jaanje administrativnih i tehnikih kapaciteta institucija odgovornih za primjenu i provedbu strategija vezanih za okoli (od dravne razine do lokalnih vlasti i
sluba za koje su odgovorni). Ovo takoer ukljuuje mjere za pomo pri organizacijskom poboljanju i uinkovitijem pruanju usluga zatita okolia, ponajvie
komunalnih
Podizanje javne svijesti i obrazovanje o vanosti sektora okolia (npr. promicanje odvojenog prikupljanja otpada)
Aktivnost pripreme projekta je horizontalna aktivnost unutar prioritetne osi (primjenjiva na sve specifine ciljeve).
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
7
2.A.2 Opravdavanje za uspostavu prioritetne osi koja obuhvaa vie od jedne kategorije regija, tematskog cilja ili fonda (prema potrebi)
Ova prioritetna os koristit e fondove KFa i EFRRa u skladu s Opom uredbom ime se definira mogunost koritenja razliitih fondova za
investicijske prioritete unutar tematskog cilja 7. IP 7b (Poboljavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih vorita s
infrastrukturom TENTa, ukljuujui multimodalna vorita) financira se iskljuivo iz fonda EFRRa dok drugi IPovi mogu koristiti oba fonda.
Nakon konanog rasporeda sredstava po tematskim ciljevima, u skladu s tematskim pravilima usmjerenosti, veinu sredstava za prioritetnu os 7
pokriva KF, dok je EFRR zaduen za IP 7b.
Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno
KF
Ukupno

7a

potrebi)
prioriteta
prioriteta
Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TENT

7a1
Poboljanje cestovne mree TENT i pristupa cestovnoj mrei TENT

Taj specifini cilj usredotoen je na poboljanje dostupnosti cestovne mree TENT i pristupa cestama mree TENT, ime se osigurava integracija
s postojeom sekundarnom i tercijarnom mreom.
Ulaganje u regionalnu integraciju sa sveobuhvatnom i osnovnom TENT mreom osigurat e pogodnosti velikih mrea za urbana i ruralna
podruja, ime se omoguava bolja povezanost i mobilnost ljudi i dobara diljem Hrvatske i s ostatkom EUa. Poboljana dostupnost e doprinijeti
teritorijalnoj koheziji i smanjenju regionalnih nerazmjera, ime se regijama i privatnim gospodarskim subjektima u Hrvatskoj omoguava bolja
konkurentnost u irem europskom okviru kao i poveano koritenje multimodalnih rjeenja.
Poseban problem predstavlja povezanost funkcionalne regije june Dalmacije koja obuhvaa uglavnom teritorij Dubrovakoneretvanske upanije.
To je obalna regija koja je posebna po tome to je gotovo u potpunosti okruena teritorijem Bosne i Hercegovine. Taj gospodarski vaan dio
teritorija (jedno od najpoznatijih turistikih odredita na Mediteranu) pati zbog cestovnog uskog grla koje ini pojas Neuma u Bosni i Hercegovini i
koje odvaja ovo podruje od unutranjosti. Taj problem poveao bi se potpunom primjenom engenskih granica i uzrokovao neprihvatljive zastoje
u prekograninom prometu ako se ne poduzmu nikakve mjere. Iz tog problema proizlazi jasna potreba za osiguranjem stabilne, svakodnevne i
pristupane povezanosti za lokalnu zajednicu i gospodarstvo.
I drugi dijelovi zemlje, najvie u priobalnim podrujima zbog turistikog pritiska, izloeni su znatnim gospodarskim, drutvenim i ekolokim
trokovima koji su povezani s cestovnim uskim grlima i loom kvalitetom cesta.
U skladu s prethodno navedenim pokuat e se ostvariti sljedei rezultati:
1. Zaobilazak i uklanjanje uskih grla na razini funkcionalnih regija (ukljuujui mreu TENT i njezine sekundarne i tercijarne vorove, posebnu
pozornost treba usmjeriti na cestovno usko grlo na cestovnoj povezanosti s junom Dalmacijom)
2. Poboljanje meunarodnih veza s cestama mree TENT.
3. Provoenje zatite okolia na cestovnoj mrei TENT tamo gdje je najpotrebnija.
Specifini cilj
7a1 Unapreenje cestovne mree TENT i pristupa cestovnoj mrei TENT
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
7a11
Rjeavanje problema trajanja minute

cestovnog putovanja na
glavnim uskim grlima

potrebi)
Poetna
godina

izvjetavanja
Manje razvijene
2014.
35,00
101,00
Hrvatske ceste godinje

d.o.o.
7a Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TENT
Planirane aktivnosti povezane su s identificiranjem rezultata. Aktivnostima e se pokuati poveati teritorijalna kohezija i povezanost s cestovnom mreom EUa te ukloniti uska
grla i zaguenost u funkcionalnim regijama. Njima e se zavriti preostale poveznice koje nedostaju u mrei i uvesti zatita okolia gdje je potrebna. Neke od potencijalnih i
trenutano prepoznatih specifinih aktivnosti navedene su u nastavku.
Cesta koja povezuje junu Dalmaciju s unutranjosti. Ovom e se aktivnou ispuniti cilj osiguranja stabilne, svakodnevne povezanosti ovog podruja koja je neovisna o
engenskim granicama i doprinijeti teritorijalnoj koheziji i smanjenju regionalnih nerazmjera te istovremeno poboljati osnovnu mreu TENT. Na ovaj e nain lokalna zajednica
(prvenstveno nedovoljno razvijeni dijelovi koji nemaju toliku korist od razvoja Grada Dubrovnika kao to je sjeverni dio Dubrovakoneretvanske upanije) takoer imati korist
od poboljane dostupnosti te se oekuje da e ovaj projekt potaknuti gospodarski i drutveni razvoj. Parametri projekta definiraju se sklopu procesa procjene izvedivosti o emu e
ovisiti odluka o tonoj vrsti ulaganja, usklaivanju i tehnologiji.
Priobalni gradovi i aglomeracije izloeni su posebnom pritisku tijekom ljetne sezone i zaguenjima u cestovnom prometu, a projektima kao to je omika obilaznica uklonit e se
kljuna uska grla u aglomeraciji Splita. Preusmjeravanjem prometnih tokova poveat e sigurnost i stanje okolia u vrlo urbaniziranom podruju. Ti projekti integrirat e se ili
koordinirati s aktivnostima razvoja gradskog prijevoza te gdje je mogue s morskim povezivanjem prema otocima, kao u sluaju projekta za omiku obilaznicu koji e se povezati
s novom trajektnom lukom kako bi se rasteretila preoptereena trajektna luka Split.
Na sjeveru, u Rijeci, glavno usko grlo povezano je s cestovnim pristupom rastuoj osnovnoj teretnoj luci mree TENT. Predviena nova cesta izravno e povezati luku s
gradskom obilaznicom koja je dio mree TENT. Time e se poboljati multimodalnost i preusmjeriti gust promet s gradskih ulica
Slian je projekt i Izlaz Ploe iji su ciljevi povezivanje grada i luke Ploe s autocestom A1 (Zagreb Split Dubrovnik) koja je dio Jadranskojonskog koridora te rastereenje
grada od teretnog prometa. Postojei ulaz u luku Ploe ne ispunjava potrebnu razinu usluge i prometne sigurnosti.
Premda je mrea autocesta veim dijelom nova i moderna, postoje dijelovi s nedostacima u standardima zatite okolia, posebno na starijim dijelovima mree. Jedan je takav
primjer autocesta Zagreb Karlovac koja povezuje dvije velike aglomeracije s velikom stopom prometa. To je i glavna cestovna trasa prema jugu zemlje (obali). Na toj cesti ne
postoji infrastruktura za odvodnju vode. Takoer je okvirno predviena izgradnja treeg prometnog traka koji bi bio namijenjen posebnom prometu, prvenstveno meugradskom
javnom prijevozu i ostalim javnim uslugama (medicinskim, spaavanju) kako bi takve usluge bile neovisne o ostatku prometa posebno u razdobljima najgueg prometa.
Izgradnjom novih graninih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom i njihovo povezivanje na cestovnu mreu TENT poboljat e se povezanost susjednih podruja te e se zapravo
dovriti cestovna mrea TENT i njezina vorita. Takvi projekti potencijalno su most Svilaj, most kod Gradike, dionica autoceste Beli Manastir Osijek. Na bivem koridoru Vc
Pan Eu koji se povezuje s Maarskom.
Obje skupine aktivnosti za izgradnju infrastrukture koje e smanjiti utjecaj na okoli obuhvaat e propise za spreavanje klimatskih promjena i pripremu projektne dokumentacije.
Mogui korisnici i konani primatelji
Unutar ovog investicijskog prioriteta, glavni korisnici bit e imenovana tijela nadlena za ceste, ponajvie Hrvatske ceste kao i tijela lokalne vlasti. Takoer se oekuje da se
konzorciji korisnika mogu prijaviti za financiranje.


isplativost
kapacitet provedbe
Specifina vodea naela SCova:
projekt mora biti u skladu s pojedinim sveobuhvatnim prometnim planom koji pripremaju i usvajaju nadlena tijela
projekt se mora nalaziti izravno na dijelu cesta povezanih s TENT mreom
projekt mora prikazati bolju povezanost s TENT mreom
mora imati najmanji mogui negativni utjecaj na okoli
moraju obuhvaati spreavanje klimatskih promjena, gdje su relevantne
gdje god je to ostvarivo, mora omoguavati integraciju s projektima koji nisu vezani za promet na istim trasama (poput irokopojasne infrastrukture, distribucije vode te
otpadnih voda i ostalog)
najbolja vrijednost za novac.

Nije primjenjivo
prve za provedbu:
1. Cestovna povezanost s junom Dalmacijom
2.
Rijeka D403
3.
Omika zaobilaznica: Stobre Dugi Rat Omi sekundarni popis:
1. most kod Gradike
2.
Trei prometni trak dionice ZagrebKarlovac
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
Fond

potrebi)
CO13
Ceste: Ukupna
duljina
novoizgraenih
cesta
km
EFRR
Manje razvijene
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
7a12
Duljina novih
obilaznih cesta
km

mukarci
ene
Ukupno
72,00
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje

Izvor
Fond
potrebi)
podatka
mukarci
ene
Ukupno
Izvjea o
EFRR
Manje razvijene
25,00
provedbi
projekta
Uestalost
izvjetavanja
godinje

prioriteta
prioriteta
7b
Poboljavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih vorita s infrastrukturom TENTa,
ukljuujui multimodalna vorita

7b1
Poveanje sigurnosti cestovnog prometa na dionicama s velikim volumenom mjeovitog prometa
Pozornost e se dati projektima usmjerenima na poveanje razine sigurnosti na cestama.
Iako se broj nesrea smanjuje zbog provedbe Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.
2020.godine, broj smrtnih sluajeva je jo uvijek znaajno vii od prosjeka Europske unije. Broj smrtno stradalih na milijun stanovnika u
Hrvatskoj je: 146 (2001.), 99 (2010.), 86 (2013.); prosjek Europske unije je 62 (2010.), 52 (2013.). Hrvatska je otprilike tri puta loija od
vodeih zemalja Europske unije (vedska s 28 smrtno stradalih na milijun stanovnika).
Potpora e biti usmjerena na daljnju provedbu prioriteta Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.
2020.godine. Ovaj je program usklaen s etvrtim Akcijskim programom Europske unije za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje od
2011. do 2020. godine. Glavni cilj programa je smanjenje smrtno stradalih za 50 % u 2020. godini u odnosu na 2010. godinu.
Ovim se programom definiraju sljedee vrste aktivnosti:
promjena ponaanja osoba u prometu
Svrha je stroom primjenom zakona potaknuti sudionike u prometu da poprave svoje ponaanje
poboljanje cestovne infrastrukture
Prepoznavanje i uklanjanje opasnih mjesta (tunela, cestovnih prijelaza preko eljeznike pruge, prijelaza); poveanje sigurnosti prometa
na cestama (izgradnja plonika, biciklistikih staza, pjeakih prijelaza)
poboljana sigurnost vozila
Usklaivanje aktivnih i pasivnih sigurnosnih mjera za vozila i potpora tehnikom napretku (Pametni prometni sustavi ITS)
poboljane hitne medicinske slube i zbrinjavanje nakon nesree
Restrukturiranje hitne medicinske slube; skrb za rtve u zdravstvenim ustanovama; obrazovanje graana za pruanje prve pomoi
Ostale aktivnosti
Poveanje razine sigurnosti cestovnog prometa kroz suradnju s graanskim udrugama; izmjene zakona i propisa; uspostava novih tijela
koja e se baviti samo sigurnou cestovnog prometa; znanstveni radovi i istraivanja; edukativne i promotivne kampanje putem medija.
Ovaj e se specifini cilj usmjeriti na vrste mjere poboljanje infrastrukture, budui da se analizom crnih toaka koju su provele
Hrvatske ceste d.o.o. 2013. godine identificirala znaajna potreba za takvim poboljanjima. Rekonstrukcija i zaobilaenje tih crnih toaka
pomoi e sigurnosti prometa na cestama, uiniti ceste tolerantnijim prema vozakim pogrekama, poboljat e se svijest o situaciji i
smanjit e se vjerojatnost sudara.
Budui da se veina nesrea zbiva u naseljima, kratke zaobilaznice mogu preusmjeriti gust promet kako bi se zatitilo najranjivije osobe u
prometu: pjeake i bicikliste. Pjeake i biciklistike staze znaajno poveavaju sigurnost cesta i trebaju se primijeniti ak i na regionalnim
poveznicama gdje postoji oita potreba za njima.
Djeca i mladi (10 25 godina), motociklisti, pjeaci, biciklisti i starije osobe te osobe s invaliditetom najranjivije su skupine sudionika u
gradskom i prigradskom prometu te stoga njihovoj sigurnosti treba posvetiti posebnu panju. Gradske i prigradske ceste karakterizira
mjeoviti promet u kojem sudjeluju pjeaci, bicikli, motocikli, automobili, autobusi i druga komercijalna vozila. Stoga je vano
usredotoiti intervencije na te ceste.
Nadalje, druga identificirana opasna mjesta su, meu ostalima, cestovni prijelazi eljeznikih pruga, tuneli i prijelazi dravnih,
upanijskih i lokalnih cesta diljem Hrvatske.
Opirniji rezultati
Prema pretpostavkama cilj je postii sljedei rezultat:
Uklanjanje glavnih crnih toaka s ciljem poveanja sigurnosti cestovnog prometa na dionicama s velikim volumenom mjeovitog
prometa
Specifini cilj
7b1 Poboljanje cestovne sigurnosti u dijelovima s visokom razinom mjeovitog prometa

Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Uestalost
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
Broj smrtno
Hrvatski
Poveana razina sigurnosti
stradalih na
7b12
Manje razvijene
86,00
2013.
45,00
zavod za
godinje
cestovnog prometa opa
milijun
statistiku
stanovnika
Broj smrtno
Ministarstvo
Poveana razina sigurnosti stradalih pjeaci
7b13
Manje razvijene
64,00
2013.
32,00
unutarnjih
godinje
cestovnog prometa pjeaci
/ milijun
poslova
stanovnika
Broj smrtno
Poveana razina sigurnosti
Ministarstvo
stradalih
7b14
cestovnog prometa
Manje razvijene
12,00
2013.
6,00
unutarnjih
godinje
biciklisti / milijun
biciklisti
poslova
stanovnika
7b Poboljavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih vorita s infrastrukturom TENTa, ukljuujui
multimodalna vorita
Podrane aktivnosti trebale bi se prije svega koncentrirati na uklanjanje glavnih crnih toaka za sigurnost prometa kao to su dionice cesta i krianja s najveom
stopom nesrea od ukupno identificiranih 68 toaka. Te aktivnosti mogu obuhvaati sljedee indikativne vrste fizikog poboljanja:
sanacija krianja,
sanacija kritinih toaka dionica cesta (na primjer uski zavoji, preuske dionice, poboljanje ili postavljanje ograda),
zaobilaenje crnih toaka ako druge intervencije nisu mogue
dodavanje i unapreenje pjeakih i biciklistikih traka/prolaza
poboljavanje pokrivenosti cesta prometnim znakovima, horizontalnom signalizacijom te njihova poboljana vidljivost,
Uvoenje fizikih mjera za usporavanje prometa,
pripreme projektne dokumentacije
Konkretne crne toke, intervencije na njima, vremenski okviri i provedbeni propisi definirat e se dokumentom plan provedbe koji e izraditi Hrvatske ceste
najkasnije do kraja 2016. kao preduvjet za ovu vrstu intervencija u okviru sufinanciranja EUa.
Unutar ovog investicijskog prioriteta, glavni korisnici bit e imenovana tijela nadlena za ceste, ponajvie Hrvatske ceste kao i H Infrastruktura d.o.o. te tijela lokalne
vlasti. Takoer se oekuje da se konzorciji korisnika mogu prijaviti za financiranje.
Javna intervencija e biti usmjerena na krajnje korisnike cesta.
multimodalna vorita

isplativost
kapacitet provedbe
biti na odabranom dijelu cesta s prethodno naznaenim znaajnim sigurnosnim problemima (revizije sigurnosti na cesti)
biti u skladu s Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa 2011.2020.godine i crnim tokama u Hrvatskoj (popisale HC d.o.o, u lipnju 2013.)
biti proporcionalni svojoj glavnoj svrsi (sigurnost)
ne smiju imati dodatni negativni utjecaj na okoli, u usporedbi sa stanjem prije projekta
biti u skladu s Direktivom o sigurnosti cestovne infrastrukture EUa (Direktiva 2008/96/EZ o upravljanju sigurnou cestovne infrastrukture)

multimodalna vorita
Nije primjenjivo

multimodalna vorita
Nije primjenjivo
Oznaka
Pokazatelj
multimodalna vorita
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Fond
potrebi)
mukarci
ene
Ukupno
7b15
Broj
uklonjenih
crnih toaka
jedinica
EFRR
Manje razvijene
20,00

prioriteta
prioriteta
7i
Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TENT

7i1
Poveanje opsega teretnog prometa unutarnjim vodnim putovima
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
Rezultati koje drave lanice Taj specifini cilj usmjeren je na uklanjanje uskih grla u osnovnoj mrei TENT unutarnjih plovnih putova (to ukljuuje koridor Rajna
ele postii uz potporu Unije Dunav osnovne mree) kako bi se poveala mobilnost i odrivost meunarodnog teretnog tranzita kroz Hrvatsku. Poveati e ulogu luka u
osnovnoj (tj. Vukovar i Slavonski Brod) i sveobuhvatnoj TENT mrei (tj. Osijek), tako to e ih modernizirati, a poboljanjem koridora i
vorova unutarnjih plovnih putova TENT mree e se poveati dostupnost i mobilnost tereta kroz Hrvatsku.
Glavni izazovi u razvoju unutarnjih plovnih putova TENT mree u Hrvatskoj su manjak integracije i promjenjiva trina potranja
diljem sustava, te niska razina plovnosti. Mreu treba na dosljedan i cjelovit nain modernizirati kako bi se poveala plovnost koridora;
uinkovitost i sigurnost luka unutarnje plovidbe, i razvoj intermodalnih vorova koji se veu na druge oblike prijevoza tj. povezanost
luka. Tri najrazvijenija unutarnja plovna puta u Hrvatskoj su Dunav, Sava i Drava, s bivom klasifikacijom VI c vodne trase od
meunarodne vanosti. Budui da se Dunavom slobodno plovi i Strategijom prometnog razvoja RH se ne predvia daljnji razvoj plovnosti
Drave nakon Osijeka, fokus je na Savi koja je ogranieno plovna na 380 km od 562 km. Kako bi unutarnji plovni putovi u Hrvatskoj
unutar TENT mree iskoristili svoj potencijal i sudjelovali u jedinstvenom europskom prometnom prostoru, statistike za Savu moraju se
znaajno popraviti. Stoga je poboljanje plovnosti na Savi preduvjet drugim ulaganjima na tom plovnom putu. Nadalje, najvei je
problem pri razvoju plovnih putova zatita okolia. Aktivnosti trebaju biti proporcionalne ostvarivim, realistinim ciljevima i trebaju biti
ekoloki odrive bez velikih negativnih uinaka.
Poboljanjem dostupnosti diljem unutarnjih plovnih putova u TENT mrei/koridorima, ovaj e specifini cilj osigurati isplativiji tranzit
tereta kroz Hrvatsku, poveanu odrivost, smanjenje staklenikih plinova i doprinijet e stvaranju jedinstvenog europskog prometnog
podruja.
Poveanje teretnog prometa unutarnjim vodnim putovima uzrokovat e poveanje emisiju CO2 kao i emisije drugih zagaivaa kao to su
NOx, SO2 i praina, u skladu s poveanjem prometa i vrstom tereta, ne uzimajui
u obzir poveanje energetske uinkovitosti i smanjenje emisije zagaivaa. S druge strane, razumno se moe pretpostaviti da e unutarnji
vodni putovi preuzeti dio tereta koji se trenutano prevozi cestom te bi na taj nain mogli imati pozitivan ukupni utjecaj na okoli iako se
ne oekuje drastian utjecaj s obzirom na oekivani postupni razvoj sektora prometa unutarnjim vodnim putovima. Utjecaj na kvalitetu
zraka bit e minimalan te se stoga oekuje da e okoli na gotovo cijeloj duljini vodnih putova zadrati kvalitetu zraka kategorije I.
Opirniji rezultati
U skladu s pretpostavkama oekuje se da e se postii sljedei rezultati:
unaprijeena meunarodna povezanost hrvatskih unutarnjih plovnih putova TENT mree;
poveana sposobnost obavljanja nacionalne i meunarodne trgovine kljunih luka unutarnjih plovnih putova TENT mree;
Planira se postupno poboljanje te se stoga procjenjuje umjereni cilj. . Konanim verzijama Prometnog modela i Prometne strategije koje
e Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izraditi do kraja 2016. postavit e se precizniji cilj.
Specifini cilj
Oznaka Pokazatelj
7ca11
7i1 Poveanje koliine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima

potrebi)
godina
(2023.)
Prijevoz tereta unutarnjim mil. tona / km
47,00
2013.
50,00
plovnim putovima
Izvor
podatka
Hrvatski
zavod za
statistiku
Uestalost
izvjetavanja
godinje
7i Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TENT
Razvoj infrastrukture luke

izgradnja ili osuvremenjivanje infrastrukture namijenjene funkcioniranju luka unutarnjih plovnih putova, ukljuujui izravan pristup i povezanost s drugim
oblicima prijevoza (osuvremenjivanje i gradnja novih objekata kako bi se poveao kapacitet postojeih luka, osuvremenjivanje povezanosti eljeznikih i cestovnih
infrastruktura, gradnja lukog bazena i razvoj poslovne zone, gradnja terminala za rasuti teret, gradnja i rekonstrukcija postojee obale, osuvremenjivanje
infrastrukture osnovne luke i sigurnosnih sustava).
Poboljanje plovnosti rijeka
unaprjeenje plovnosti unutarnjih vodnih putova s naglaskom na rijeku Savu (kako bi se ispunili uvjeti plovnosti za rijeku Savu, poveale dimenzije vodnih putova i
uklonila uska grla, kako bi se osigurala plovnost Dunava i Drave (samo nizvodno do Osijeka) kao meunarodnih rijeka u skladu s potrebnom razinom plovnosti
prema Europskom ugovoru o glavnim plovnim putovima od meunarodnog znaaja (AGN)).
pripreme projektne dokumentacije
Gradnja ili osuvremenjivanje infrastrukture obuhvaat e aktivnosti i mjere za smanjivanje utjecaja prijevoza unutarnjim plovnim putovima na okoli (smanjenje
utjecaja prometnog sustava na okoli sr je Europske prometne politike). U tom je posebnom sektoru neophodno razmotriti injenicu da u skladu s Europskom
okvirnom direktivom o vodama vodni putovi postaju dio integralnog plana za upravljanje vodama kako bi se sauvala njihova bioloka raznolikost i ekoloka
vrijednost. Konkretno, za projekt kojim se mijenjaju hidromorfoloka svojstva vodnog tijela to uzrokuje propadanje njihova stanja potrebno je provesti odgovarajuu
analizu prema lanku 4.7. Okvirne direktive o vodama tijekom postupka planiranja to je ranije mogue. To bi podrazumijevalo analizu alternativa (boljih mogunosti
za okoli), uspostavu neophodnih mjera ublaavanja, opravdavanje vanosti projekta za vaniji javni interes te ukljuivanje u plan upravljanja rijenim slivovima.
U cilju dugoronog odrivog poslovanja sektora, prilagodba klimatskim promjenama uzela bi se u obzir u svim fazama razvoja (planiranje i gradnja) te operativne faze.
Analizirat e se kompatibilnost dravnih potpora svih projekata i potencijalnom potporom potovat e se primjenjiva pravila.
Korisnici i glavne ciljne skupine:
Unutar ovog specifinog cilja glavni e korisnici biti luka nadlena tijela. Isto se tako oekuje da se konzorciji korisnika mogu prijaviti za financiranje.
Javna intervencija bit e usmjerena na krajnje korisnike, uglavnom poduzea operatora i drutva openito.

isplativost
kapacitet provedbe
projekt mora biti u skladu s pripadajuim sveobuhvatnim prometnim planom koji pripremaju i usvajaju nadlena tijela
usklaenost s predmetnim planom upravljanja rijenim slivovima
mora potovati EU zakonodavstvo iz podruja zatite okolia i naela kojima se ureuju podruja NATURA 2000, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u podruju vodne politike
mora biti smjeten na TENT mrei ili popunjavati nedostajue dijelove infrastrukture ili uklanjati uska grla na unutarnjim plovnim putovima TENT mree
mora imati analizu dugorone potranje kojom se opravdava planirano koritenje novoizgraene ili modernizirane infrastrukture luka unutarnje plovidbe
luke na Savi se smiju razvijati tek nakon to zapone poboljanje plovnosti Save

Financijski instrumenti smatraju se moguim nainom potpore projektima u pogledu unutarnjih voda, posebno u vezi s razvojem luka. Planira se prvo prouiti
izvedivost upotrebe financijskih instrumenata. Meutim, budui da su financijski instrumenti sloen mehanizam, oekuje se da e za njegovu uspostavu trebati znaajna
koliina vremena. Stoga, kako bi se osigurala provedba specifinog cilja, u meuvremenu je predvieno koritenje klasinih tipova financiranja tj. shema za alokaciju
bespovratnih sredstava.

Investicijski prioritet 7i Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TENT
Nije primjenjivo
Oznaka Pokazatelj

Mjerna
Fond
jedinica
potrebi)
mukarci
ene
Ukupno
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
CO16
Unutarnji plovni putovi:

km
Ukupna duljina poboljanih
ili izraenih unutarnjih
plovnih putova
KF
247,30
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
7ca12
Duljina novih i
nadograenih obala luke
KF
695,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
metara

prioriteta
prioriteta
7ii
Razvoj i unapreenje prometnih sustava prihvatljivih za okoli (ukljuujui one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim
emisijama CO2, ukljuujui unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi
promicanja odrive regionalne i lokalne mobilnosti

7ii1
Poveati dostupnost naseljenih otoka stanovnicima
Ovim se specifinim ciljem eli integrirati hrvatske otoke u iru prometnu mreu i svladati kljunu prepreku za lokalni gospodarski rast.
Hrvatska obala jedna je od najrazvedenijih u Europi. Ima gotovo 50 nastanjenih otoka koji jako ovise o javnom prijevozu za pristup
zapoljavanju i uslugama, te su izloeni problemima kapaciteta u pici turistike sezone. Izolacija i opi manjak povezanosti otoka su
jedan od uzroka emigracije, veina usluga javnog prijevoza je neprofitabilna i odrava se dravnom potporom, a luke na kopnu (22 luke) i
na otocima (73 luke) imaju sve vie problemau prijevozu putnika iji brojevi stalno rastu. Gospodarski subjekti su koncesionari i
obvezani su na obavljanje javnih usluga, tj. moraju odravati odreeni minimum linija i uestalosti putovanja. Gospodarski subjekti
pruaju uslugu prijevoza na temelju Ugovora o koncesiji ili Ugovora o pruanju javnih usluga koji se sklapaju s Agencijom za obalni
linijski promet, koja takoer plaa subvencije za prijevoz iz dravnog prorauna i nadgleda primjenu ugovora. Oekuje se da
e pritisak zbog turizma rasti te bi ak i tijekom ljeta moglo biti teko osigurati dovoljno kapaciteta za lokalne putnike.
Cilj je postupno pruati otocima odrive i moderne usluge prijevoza tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma i time poboljati
dostupnost zapoljavanja, obrazovanja i drugih usluga otonim zajednicama.
Mjere e se uskladiti s potrebama funkcionalnih regija.
U okviru ovog posebnog cilja smatramo da u Hrvatskoj postoje sljedee funkcionalne regije:
sjeverni Jadran,
sjeverna i sredinja Dalmacija i
juna Dalmacija.
Svaka od tih regija ima problema s povezanou i dostupnou otoka. Stoga bi se rezultati unutar ovog operativnog programa trebali
odnositi i usredotoiti na glavne vorove regionalnih obalnih javnih prometnih sustava te na kljune potrebe, imajui na umu ograniena
dodijeljena sredstva koja su na raspolaganju te preduvjet da se kao prvo sistematski razvije plan za razvoj ovog posebnog podsektora. .
Kao to je prethodno navedeno, glavni su oekivani rezultati sljedei:
Integrirani planovi za razvoj javnog prijevoza u vezi s povezanou i dostupnou otoka u kontekstu prometnih potreba i potencijala
funkcionalnih regija
Poveana dostupnost otoka s poboljanim uslugama za putnike Poboljana ekoloka odrivost povezanog prometa
7ii2
Poveati broj prevezenih putnika u gradskom javnom prijevozu
Provedba ovog specifinog cilja rezultirat e poboljanim gradskim javnim prometom, posebno odrivim niskougljinim
ele postii uz potporu Unije mogunostima.
Javni prijevoz je prisutan samo na podrujima velikih gradova poput Zagreba, Rijeke, Osijeka, Splita i njihovih aglomeracija, te
Varadina, Karlovca, Zadra i Pule. U Hrvatskoj je zabiljeen pad broja putnika u svim oblicima prijevoza. U razdoblju od sijenja do
prosinca 2012. godine, u prijevozu putnika zabiljeen je pad od 20,1 % u usporedbi s istim razdobljem 2011. godine. Istovremeno,
zabiljeen je porast koritenja osobnih automobila. Nadalje, javni prijevoz u Hrvatskoj nije integriran jer ne postoji zajedniki raspored
ili karte za razliite oblike prijevoza. Projekti i usluge prijevoza e se planirati, usklaivati i integrirati unutar prometnih funkcionalnih
regija na temelju kvalitetne analize potranje i potrebe za opirnijom regulacijom pruenih usluga.
U vezi s obvezama planiranja prijevoza, funkcionalne regije i/ili gradovi morat e razviti odgovarajue planove odrive urbane mobilnosti
(Planovi mobilnosti mogu obuhvaati podruje jednog grada ili nekoliko njih koji pripadaju zajednikoj aglomeraciji / funkcionalnoj
regiji). Tim e se planovima mobilnosti analizirati trenutana situacija prometnih sustava razmatrajui ne samo infrastrukturne, nego i
operativne i organizacijske aspekte te e se na temelju rezultata tih analiza identificirati budue potrebe.
Kako bi se situacija poboljala, potrebno je poveati modalnu podjelu u korist javnog prijevoza, kao i pjeaka i biciklista, a kako bi se to
postiglo, prioritet je poveati uinkovitost i fiziku, operativnu i organizacijsku integraciju svih oblika prijevoza: eljeznica, tramvaja i
autobusa. Takoer je potrebno omoguiti dobru prometnu povezanost s centrima koji stvaraju potranju. Podaci korisnicima prije i
tijekom putovanja, elektronike rezervacije i integrirane karte koje pokrivaju sve oblike prijevoza trebali bi olakati multimodalno
putovanje.
U perspektivi planova za odrivu mobilnost / integriranih sustava javnog prijevoza, ulaganja u infrastrukturu primarno e biti usmjerena
na javni prijevoz i naine s niskom/nultom stopom emisija te e ih pratiti komplementarne politike i intervencije u vezi s upravljanjem
mobilnou, zajedno s odgovarajuim postrojenjima za provedbu sustava za praenje i upravljanje prijevoznim sustavima (ITS).
Opirniji rezultati
Rezultati koje se eli postii u okviru ovog posebnog cilja uglavnom e se usmjeriti na sredinju Hrvatsku i sjevernu te sredinju
Dalmaciju i njihove gradske aglomeracije:
poveani kapacitet i koritenje gradskog javnog prijevoza i promicanje promjene oblika prijevoza
uklanjanje uskih grla koja spreavaju razvoj i funkcioniranje sustava gradskog javnog prijevoza
poveati upotrebu naina nulte razine emisije u gradskim i prigradskim podrujima
Cilj je postavljen kako bi se postiglo 5 % smanjenja upotrebe udjela osobnih automobila u modalnoj podjeli putnikog prijevoza u korist
javnog prijevoza, ali je procijenjen i slui kao cilj politike. S finalizacijom prometnog modela i prometne strategije Ministarstva
pomorstva, prometa i infrastrukture te planove odrive urbane mobilnosti, do kraja 2016. osigurat e se precizniji cilj.
7ii3
Poboljanje dostupnosti Dubrovnika zrakom
Rezultati koje drave lanice Dubrovakoneretvanska upanija je fiziki odvojena od glavnog nacionalnog teritorija EU granicom s Bosnom i Hercegovinom i pati od
ele postii uz potporu Unije manjka povezanosti s ostatkom zemlje i od manjka uinkovite integracije u TENT mreu. Ova je regija, kao jedna od najpopularnijih
turistikih destinacija u svijetu izrazito bitna jer turizam igra vanu ulogu za gospodarstvo i opi razvoj drave. Dostupnost zrakom
dubrovakom podruju, koje broji otprilike 200.000 stanovnika, ograniena je kvalitetom postrojenja i znaajnom razlikom u broju
putnika izmeu glavne sezone i izvan sezone (tj. razlika izmeu kolovoza 2013. i sijenja 2013. je preko 1500 %). Prosjean broj putnika
zrane luke je 1,5 milijuna putnika, od ega 64 % ine stranci. Te injenice znaajno optereuju trenutani kapacitet obrade putnika.
Nadogradnja zrane luke Dubrovnik neophodna je, ponajprije u pogledu putnikog kapaciteta jer se oekuje da e broj putnika i dalje
rasti, posebno tijekom ljetne sezone. Postojea infrastruktura ne ispunjava ni sigurnosne zahtjeve i ve predstavlja prijetnju radu zrane
luke. Nadalje, potrebno je osigurati sukladnost s uvjetima engenskog sporazuma za stanje granica 2016. godine.
Zbog sezonalnosti i visokih rashoda ukljuenih radi postizanja potrebne razina usluge i kapaciteta, projekt nije prikladan za komercijalno
financiranje niti je u tom smislu zanimljiv.
Uz sve navedeno, glavni je cilj za ovu regiju odrati i poveati dostupnost dubrovakog podruja zadovoljavanjem porasta potranje i
smanjivanjem zaguenja.
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
7cb11
Uestalost putovanja koja

povezuju otoke izvan
turistike sezone
7ii1 Poboljanje dostupnosti naseljenih otoka stanovnicima

Mjerna jedinica
Broj/tjedan
Specifini cilj
Pokazatelj
Mjerna jedinica
7cb12
Putnici u gradskom
prijevozu (autobusima i
tramvajima)
broj/godina
Specifini cilj
7cb13
Pokazatelj
1.279,00
Poetna
godina
2014.
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
1.400,00
Agencija za
obalni linijski
pomorski
promet
godinje
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
390.432.000,00
Hrvatski
zavod za
statistiku
godinje
Ciljna vrijednost
(2023.)
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
2,80
Nadlena
tijela zrane
luke
Dubrovnik
godinje
7ii2 Poveanje broja prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu
Oznaka
Oznaka

Polazna vrijednost
potrebi)

Polazna vrijednost
potrebi)
Poetna
godina
371.840.000,00
7ii3 Poboljanje dostupnosti Dubrovnika zrakom

Mjerna jedinica
Kapacitet zrakoplovnog
vorita TENT u
mil.
Dubrovakoneretvanskoj putnika/godinje
upaniji

Polazna vrijednost
potrebi)
1,50
Poetna
godina
2013.
7ii Razvoj i unapreenje prometnih sustava prihvatljivih za okoli (ukljuujui one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim emisijama
CO2, ukljuujui unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja odrive
regionalne i lokalne mobilnosti
SC 7ii1:
Potpora e biti usmjerena na podruje sljedeih prometnih funkcionalnih regija: sjeverni Jadran, sjeverna i sredinja Dalmacija, juna Dalmacija. Funkcionalne regije se temelje na
analizi prijevoznih interakcija i ne podudaraju se neophodno s administrativnim regijama, to znai da na primjeru otoka svaka regija je podruje gravitiranja velikim gradovima
koji slue kao glavna putnika vorita za otoke.
Poboljanje otone povezanosti je kompleksna i integrirana vrsta projekta/projekata i mora biti konceptualno dobro postavljena. U tom se pogledu planira razviti plan za razvoj
javnog prijevoza povezan s povezanou otoka koji bi sluio kao pristup provedbi ovog specifinog cilja. Plan e biti potvren studijom o okoliu te vjerojatno obavijeu o
dravnoj potpori Europskoj komisiji. Planira se upotrijebiti podatke i uvid prometnog modela te sinkronizirati se s Nacionalnom strategijom prometnog razvoja.
Planom e se definirati konkretne intervencije te e im se dati prednost, u kontekstu potreba i specifinosti relevantnih prometnih funkcionalnih regija. Kako bi se sve aktivnosti
financirale ovim operativnim programom moraju biti strogo u skladu s planom. Stoga se u okviru ovog specifinog cilja ne bi financirala ulaganja osim onih koja potvruju
postojei podatci i studije dok se ne pripreme prethodno spomenuti planovi za javni prijevoz.
Mogue su vrste aktivnosti sljedee:
Osuvremenjivanje i gradnja nove infrastrukture luka koja e poboljati komunikaciju s otocima u odabranim lukama.
Premjetanje postojeih luka. Nekoliko je trajektnih luka smjeteno unutar povijesnog sredita grada (Rijeka, Zadar, ibenik, Split) i to je razlog iznimnog prometnog zaguenja
tijekom turistike sezone. Kako bi se smanjilo prometno zaguenje, moglo bi biti izvedivo neke od tih luka preseliti na prikladnije lokacije. Tom bi se mjerom isto tako smanjio
broj cestovnih vozila u sreditu gradova, poboljala kvaliteta zraka i smanjila razina buke, posebno tijekom ljetne sezone.
Poboljanje pristupnih cesta na otocima koje izravno povezuju luke za putniki prijevoz
Kupnja novih manjih putnikih brodova koji zadovoljavaju standarde niske emisije ugljika (novi ekoloki brodovi i prilagodba postojeih brodova u skladu s najviim ekolokim
standardima i Prilogom VI. konvenciji MARPOL 73/78 Pravila za spreavanje oneienja zraka s brodova). Usporedno s razvojem ekolokih brodova, potrebno je razviti
odredbe za punionice / opskrbu gorivom, npr. postrojenja za opskrbljivanje gorivom za brodove koji plove na plin.
Mjere kojima se unaprjeuje upravljanje i sigurnost prometa te bolje prometne usluge. Ukljuuje aktivnosti poput: ukljuivanja novih linija specijaliziranih samo za stanovnike,
integriranje u programe javnog prijevoza regija/gradova (jednosmjerna karta, usklaenja rasporeda vonje,...), poboljanje Informacijskog sustava za nadzor prometa vozila
(VTMIS), uvoenje modernih sustava za omoguivanje informacija u stvarnom vremenu i drugih informacija za putnike u lukama i na plovilu
Priprema projektne dokumentacije.
Nadalje, planom e se definirati dravna potpora i uvjeti PSOa (obveze pruanja javne usluge) tako da e kupnja brodova biti dijelom ugovora o koncesiji PSOa. Plan e takoer
definirati druge uvjete dravne potpore. Gospodarski subjekti su koncesionari i obvezani su na obavljanje javnih usluga, tj. moraju odravati odreeni minimum linija i uestalosti
putovanja. Gospodarski subjekti pruaju uslugu prijevoza na temelju Ugovora o koncesiji ili Ugovora o pruanju javnih usluga koji se sklapaju s Agencijom za obalni linijski
promet, koja takoer plaa subvencije za prijevoz iz dravnog prorauna i nadgleda primjenu ugovora.
Unato sezonalnosti u pomorskom putnikom prometu, neophodno je odraavati i poboljavati pomorske linije s otocima i omoguiti da budu uestalije zbog zadravanja otoke
populacije. Oekuje se da e pritisak zbog turizma rasti te bi ak i tijekom ljeta moglo biti teko osigurati dovoljne kapacitete za lokalne putnike.
Korisnici i ciljne skupine:
Unutar ovog specifinog cilja, glavni korisnici e biti tijela lokalne vlasti u prometnim funkcionalnim regijama sjevernog Jadrana, sjeverne i sredinje Dalmacije, june Dalmacija
ili tvrtke koje upravljaju i organiziraju usluge javnog prijevoza koje posluju na linijama od i do hrvatskih otoka.
Takoer se oekuje da se konzorciji korisnika mogu prijaviti za financiranje.
Javna e intervencija biti usmjerena na krajnje korisnike, putnike i nadlena tijela koja upravljaju prometnom infrastrukturom.
SC 7ii2:
Sljedee su vrste aktivnosti okvirno predviene:
priprema planova odrive urbane mobilnosti
Razvoj infrastrukture za tvrtke javnog prijevoza, usmjeren na provedbu energetski uinkovitih rjeenja:
Odgovarajuom analizom postojee situacije i oekivanim razvojem prometnog sustava i socioekonomskim kontekstom u gradskim i regionalnim podrujima, u perspektivi
planova za odrivu mobilnost / integriranih sustava javnog prijevoza trebale bi se identificirati potrebe obnove/nadogradnje postojee infrastrukture ili stvaranja nove infrastrukture
gdje e je opravdati razine mobilnosti . Ti e se planovi razviti prvi. S druge strane, to bi moglo znaiti i odbacivanje ili funkcionalno degradiranje nekih dijelova mree gdje
oekivane razine mobilnosti postanu nevane. Ulaganja u infrastrukturu primarno e biti usmjerena na javni prijevoz i naine s niskom/nultom stopom emisija te e ih pratiti
komplementarne politike i intervencije u vezi s upravljanjem mobilnou, zajedno s odgovarajuim postrojenjima za provedbu sustava za praenje i upravljanje prometnim
sustavima (ITS).
razvoj infrastrukture i sustava parkiranja koje se nadovezuju na javni prijevoz:
Jedan je od kljunih aspekata za postizanje dobrog sustava javnog prijevoza i uspjeha integriranih prometnih sustava kojima se potie modalni prijelaz s privatnog na javni prijevoz
te naini s nultom stopom emisija poveavanje i olakavanje intermodalnosti. U tom smislu, zajedno s razvojem odgovarajuih intermodalnih terminala, razvoj usluga kao to su
Park & Ride (Parkiraj i vozi), Bike & Ride (Bicikliraj i vozi) itd. pomoi e pruiti osobama koje putuju na posao drugu mogunost pristupa gradu, izbjegavajui zaguenje u
sreditu gradskih podruja te potaknuti upotrebu javnog prijevoza. Lokacija tih objekata detaljno e se analizirati za svaki sluaj posebno, uzimajui u obzir njihovu
funkcionalnost, npr. objekti usluge Park & Ride obino bi se trebali nalaziti na periferiji grada uz terminale javnog prijevoza.
nabava i osuvremenjivanje putnikog eljeznikog voznog parka (tramvaja, eko autobusa, lakih eljeznica) s niskom emisijom CO2 za prijevoznike u javnom prijevozu:
Uz neke iznimke, trenutana je flota vozila javnog prijevoza stara i temelji se na zastarjelim i neuinkovitim tehnologijama. Kako bi se poveala konkurentnost javnog prijevoza u
usporedbi s privatnim automobilima, potrebno je osuvremeniti eljezniki vozni park osiguravajui njegovu usklaenost s najviim standardima u pogledu kvalitete, sigurnosti i
okolia te dostupnost za osobe smanjene pokretljivosti. Kupnja novog eljeznikog voznog parka provest e se u koordinaciji s predvienim poboljanjima na infrastrukturi. Prvi je
korak u razvoju te mjere provoenje sveobuhvatne analize trenutanog organizacijskog i operativnog ustroja te ustroja odravanja bitnih operatora za analizu buduih zahtjeva te
operativnog plana i plana odravanja. Nakon identificiranja stvarnih potreba dodatnim e se se studijama odrediti posebni tehniki zahtjevi za eljezniki vozni park.
primjena sustava nadzora i upravljanja prometnim sustavima (ITS) unutar gradskih podruja:
Novim se tehnologijama, izmeu ostalog, omoguuje prikupljanje podataka u stvarnom vremenu te kontrola prometnih uvjeta i upotrebe javnog prijevoza. Kako bi se iskoristile te
nove tehnologije, izgradit e se centri za centralizirano upravljanje javnim prijevozom, opremljeni najnovijim rjeenjima sustava za praenje i upravljanje prometnim sustavima
(ITS). Nova vozila javnog prijevoza bit e opremljena shodno tome, upotrijebit e se platforme ITSa za planiranje putovanja te osuvremeniti prometna signalizacija kako bi se
mogla integrirati u centralizirani sustav upravljanja (npr. Pametni semafori ili mjere odreivanja prioriteta u pogledu javnog prijevoza). To e omoguiti poboljanje kvalitete u
planiranju i praenju javnog prijevoza, korisnikih informacija korisnika, prometne kontrole i prikupljanja podataka u stvarnom vremenu, vremena dolaska vozila javnog prijevoza.
uvoenje sustava s jedinstvenom kartom i modernih sustava obavjeivanja putnika:
Jedna od najveih prednosti za korisnike integriranih prijevoznih sustava jest uvoenje integriranog tarifnog sustava. Stupanj integracije tarifnog sustava i vrsta karata i tehnologije
koje e se upotrebljavati (jednosmjerne karte i/ili ekarte, pametne karte ili beskontaktno plaanje itd.) analizirat e se sluaj po sluaj na temelju kompetencija relevantnog
prometnog nadlenog tijela i uzimajui u obzir sve mogunosti, kao to je mogunost upotrebe pametnih karata za plaanje usluge Park & Drive, parkiranja na cesti, zona s
cestarinama, itd.
izgradnja i poboljanje biciklistikih putova i staza:
U gradskim i prigradskim podrujima esto je potrebno poboljati infrastrukturu za bicikliste i openito razviti novu infrastrukturu kako bi se promicao taj vrsta prijevoza s nultom
stopom emisije. Ukljuuje infrastrukturu poput odvojenih biciklistikih staza, posebnih prometnih traka na cestama mijeanog prometa i posebne prostore za parkiranje.
uvoenje sustava za zajedniko koritenje bicikala:
Kako bi se poboljala dostupnost i praktinost prijevoza biciklima, mogao bi se provesti sustav dijeljenja bicikala ili bi se postojei sustav mogao poboljati i proiriti. Usko
povezano s prethodno navedenom biciklistikom infrastrukturom.
probno uvoenje stanica za punjenje elektrinih automobila i ostale povezane male infrastrukture:
Poticat e se gradnja stanica za punjenje alternativnim gorivima kako bi se smanjila potronja konvencionalnog goriva, emisije CO2 i otrovnih estica. Gradska su podruja
prirodno polazite za poticanje upotrebe elektrinih vozila s obzirom na trenutana tehnoloka ogranienja. Ovdje je cilj razviti i u praksi testirati preduvjete za vee uvoenje
takvog prijevoza u budunosti.
uvoenje drugih rjeenja iste mobilnosti i inovativnih tehnologija ako se identificiraju prema planovima odrive urbane mobilnosti.
priprema projektne dokumentacije
Dio navedene predviene vrste aktivnosti provest e se integriranim teritorijalnim ulaganjima (ITU). Gradska podruja odabrana za ITU imat e mogunost rjeavanja pitanja
pristupanosti povezanih s usmjeravanjem na aktivnosti ITUa na primjer, poboljanje povezanosti s brownfield podrujima koja se obnavljaju u sklopu ITUa, uspostava
centara za istraivanje i inovacije, uvoenje odreenih usluga u zajednici i slino. To bi uglavnom ukljuivalo poboljanje ili proirenje linija javnog prijevoza na takva podruja i
objekte. Uvoenje biciklistikih staza/traka u okviru tih podruja i do njih bilo bi obvezno kad ne bi postojala tehnika ogranienja, Stanice za punjenje elektrinih automobila
mogle bi biti posebno zanimljive za kombinaciju centara za istraivanja i inovacije.
Mogui korisnici i konani primatelji:
Unutar domene javnog prijevoza, glavni korisnici e biti tijela lokalne vlasti ili tvrtke koje su osnovale tijela lokalne vlasti koje kontroliraju i organiziraju usluge javnog prijevoza.
Takoer se oekuje da se konzorciji upravitelja javnog prijevoza mogu prijaviti za financiranje, kao i konzorciji lokalnih vlasti i konzorciji meusobnih kombinacija tih skupina.
Javna intervencija e biti usmjerena na korisnike javnog prijevoza u gradskim podrujima i na upravitelje usluga javnog prijevoza koji trebaju pruiti zadovoljavajuu razinu
usluga te moraju moi osigurati primjerenu integraciju usluga s nekoliko drugih oblika prijevoza.
SC 7ii3:
Nastavak gradnje i osuvremenjivanja infrastrukture i opreme zrane luke Dubrovnik tijekom razdoblja 2007. 2013. (faznost) ukljuujui:
Smanjenje uinka na okoli
Vea energetska uinkovitost infrastrukture i operacija, uvoenje operativnih ogranienja u vezi s bukom te svoenjem otpada na najmanju moguu mjeru i smanjenjem buke,
emisija CO2 i ostalih oneiujuih tvari ali i mjerama povezanima sa zatitom flore i faune, kao to je izbjegavanje ometanja migracijskih putova ptica. Ukljuiti razvijanje plana
upravljanja bukom, plana gospodarenja otpadom i uspostave programa za ist zrak.
Rekonstrukcija i nadogradnja glavne uzletnosletne staze, ukljuujui proirenje rulnih staza, stajanki i sve neophodne radove (na primjer: postavljanje zatite kako bi se
zatitilo proirenje pristanita od valova, gradnja sustava za odvodnju vode, kolnih povrina i asfaltnih nadslojeva, svjetlosnih signalnih sustava, kontrolnih sustava,
preciznih sustava za slijetanje)
Gradnja paralelnih rulnih staza, ukljuujui rekonstrukciju stajanki i otvorenih podruja stajanki na kraju glavne uzletnosletne staze. To ukljuuje i simultano stvaranje
tehnikih postrojenja (na primjer, navigacijska svjetla, radovi u vezi s odvodnjom vode, znakovi na stazi, infrastrukturna sanacija, zamjena pokrova cestovne kolnike
povrine i asfaltnih nadslojeva)
Gradnja zgrada terminala za ope zrakoplovstvo i upravu te obnova glavnih zgrada putnikih terminala (planirano za razdoblje 2007. 2013.)
Izgradnja velikih rezervoara za gorivo, postrojenja za gospodarenje otpadom, mostova za ukrcaj u avione i elektrinih trafostanica
Unutar ovog specifinog cilja, glavni korisnik e biti Zrana luka Dubrovnik.



isplativost
kapacitet provedbe
SC 7ii1:
najmanje 50 % trokova projekta mora biti izravno vezano uz povezanost otoka
gradnja novih luka ovisit e o opravdanoj potrebi za smanjenjem zaguenja u postojeim lukama ili o razumnoj potrebi za projektima preseljenja luka; projekti moraju
doprinijeti ublaavanju klimatskih promjena i atmosferskom oneienju
usklaenost s Okvirnom direktivom o vodama, ponajprije s lankom 4.7. te Direktive.
(Za to je potrebna procjena toga hoe li odreeni projekt, bez obzira na svoju gospodarsku vanost i veliinu projekta, rezultirati propadanjem stanja vodnih tijela ili sprijeiti
postizanje ekolokih ciljeva Direktive. Ako je tako, trebalo bi postupati prema svim uvjetima iz lanka 4.7. (vaniji javni interes, nepostojanje bolje ekoloke opcije, mjere
ublaavanja, itd.)
projekti moraju prikazati razumnu i detaljnu analizu potranje kojom se prua okvir za planirano ulaganje
u projektima koji e rezultirati pruanjem usluga za vie tijela lokalne vlasti moraju se osigurati formalni ugovori sa svim tijelima lokalne vlasti kojih se tiu provedba projekta
i obveza pruanja javne usluge. Ti e ugovori initi pravnu i financijsku pozadinu za dugorono koritenje zatraene flote
projektima bi se trebali potovati svi primjenjivi uvjeti dravne potpore
kupnja plovila mora odgovarati integriranim planovima funkcionalnih regija za razvoj povezanosti i pristupanosti otoka te odredbama u vezi s obvezama pruanja javnih
usluga
SC 7ii2:
projekt mora biti u skladu s pojedinim sveobuhvatnim prometnim planom koji pripremaju i usvajaju nadlena tijela (planovi odrive urbane mobilnosti ili strategije, s
pripadajuim jednakovrijednim informacijama)
mora biti povezan s lokalnom strategijom/planom
mora biti usmjeren na smanjivanje potronje primarnih izvora energije
projekt moraju provesti korisnici koji mogu poslovati na infrastrukturi javnog prijevoza, a moraju dokazati da zatraeno sufinanciranje nee stvoriti pretjerane naknade te da e
se koritenje kupljenog i moderniziranog voznog parka temeljiti na ugovorima obveze pruanja javne usluge
prednost e imati projekti koji povezuju barem 2 oblika prijevoza (bez cestovnog prijevoza)
projekt mora pridonositi smanjivanju klimatskih promjena i atmosferskog oneienja
projekti koji povezuju dva ili vie gradskih podruja moraju dokazati dugoronu suradnju potpisom obvezujuih ugovora o pruanju usluga unutar PSO sustava
vozni park i oprema se smiju financirati samo kada su izravno vezani za poboljanje odreenog dijela infrastrukture
ITI projekti moraju posjedovati razinu integracije i koordinacije s drugim neprijevoznim elementima ITIa (drugim projektima ili moraju biti dijelom sloenih projekata)
SC 7ii3:
infrastruktura je potrebna i proporcionalna utvrenom cilju
projekt mora doprinijeti zatiti okolia ili ga mora popratiti investicija potrebna kako bi se ublaio ili umanjio njegov negativan utjecaj na okoli
projekt mora prikazati razumnu i detaljnu analiza potranje kojom se prua okvir za planirano ulaganje
mora biti u skladu s pravilima EUa o dravnim potporama

Samo za SC 7ii2:
Namjera je prvo pregledati potencijale a potom iskoristiti financijske instrumente za ovaj specifini cilj, zbog naravi planiranih ulaganja. Takoer se dovrava sporazum s EIBom
kojim e se pokriti exante procjena i pomo pri utvrivanju financiranja. Meutim, budui da su financijski instrumenti sloen mehanizam, oekuje se da e za njegovu uspostavu
trebati znaajna koliina vremena. Stoga, kako bi se osigurala provedba specifinog cilja, u meuvremenu je predvieno koritenje klasinih tipova financiranja tj. shema za
alokaciju bespovratnih sredstava. S druge strane, procjenom je mogue dokazati da financijski instrument nije izvediv za ovaj specifini cilj ili neke vrste njegovih aktivnosti.

SC 7ii1: Trenutano ih nema SC 7ii2: Trenutano ih nema SC 7ii3: razvoj zrane luke Dubrovnik
Oznaka
Pokazatelj
7ii Razvoj i unapreenje prometnih sustava prihvatljivih za okoli (ukljuujui one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa
niskim emisijama CO2, ukljuujui unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku
infrastrukturu, radi promicanja odrive regionalne i lokalne mobilnosti
Mjerna
Fond
Kategorija regije
Izvor podatka
Uestalost
jedinica
(prema potrebi)
mukarci
ene
Ukupno
izvjetavanja
7cb14
Nabavljena nova plovila
Broj
KF
5,00
Izvjea o provedbi projekta
godinje
7cb15
Nove ili premjetene luke
broj
KF
1,00
godinje
7cb16
Nadograene luke koje pruaju

usluge vezane za otoke
broj
KF
3,00
godinje
7cb17
Ukupna duina novih i

poboljanih tramvajskih linija
km
KF
17,00
godinje
7cb18
Nov putniki eljezniki vozni

park
broj
KF
50,00
godinje
7cb19
ITS proveden
broj
KF
2,00
godinje
7cb20
Nove i nadograene biciklistike

trake
km
KF
50,00
godinje
7cb21
Stanice za punjenje elektrinih

vozila
broj
KF
4,00
godinje
7cb22
Rekonstrukcija uzletnosletne
staze (zrana luka Dubrovnik)
KF
3.300,00
godinje
7cb23
Izgradnja kanalizacijskog
prikljuka na kanalizacijski sustav
u Cavtatu (zrana luka
Dubrovnik)
KF
3.300,00
godinje

prioriteta
7iii
prioriteta
Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih eljeznikih sustava te promicanje mjera za

smanjenje buke
7iii1
Poveanje koritenja i vanosti eljeznike mree

Svrha ovog cilja je poboljati i nadograditi eljezniku infrastrukturu u Hrvatskoj, ime bi se potaklo da eljeznica preuzme znaajno vei udio
prometa u odnosu na ceste, kao odrivije/niskougljine opcije, poveanjem kapaciteta i usluga regionalne eljeznike infrastrukture i TENT
eljeznike infrastrukture.
Poboljano koritenje eljeznikog naina prijevoza u odnosu na cestovni prijevoz koji trenutano dominira u prijevozu tereta (73,6 % u 2012.) i
putnika (85,8 % u 2012.) trebao bi u budunosti dovesti do smanjenja emisija staklenikih plinova. Radi se o srednjoronom i dugoronom procesu
kojemu je glavni cilj snano kretanje u tom smjeru, imajui na umu da e zavravanje tog procesa biti mogue samo tijekom sljedeeg razdoblja
financiranja.
Iako je ukupna duljina eljeznikih pruga u Hrvatskoj otprilike jednaka prosjeku drugih drava lanica EUa, mrea nije modernizirana i openito
je u loem stanju zbog dugog razdoblja nedovoljnih financijskih ulaganja. Sljedei meunarodni eljezniki koridori i trase prolaze kroz teritorij
Republike Hrvatske i potrebna im je rekonstrukcija i osuvremenjivanje kako bi se poboljalo vrijeme, kapacitet i sigurnost putovanja kako bi bili
slini funkcionalnim i tehnikim standardima TENT mree:
Mediteranski koridor osnovne mree (povezuje luku Rijeka sa srednjom Europom)
TENT trasa koja spaja Ljubljanu, Zagreb i Beograd (bivi Paneuropski koridor X)
TENT trasa koja spaja Budimpetu i Ploe (bivi Paneuropski koridor Vc)
Veinu napora vezano za prijevoz putnika mora se uloiti u zaustavljanje negativnog trenda smanjenja koritenja eljeznica tako to e se pruiti
bolje usluge i bolju povezanost s drugim oblicima prijevoza putnika. Stanje eljeznikog voznog parka slino je stanju infrastrukture hrvatskih
eljeznica. Prosjena starost putnikih vlakova jedinog gospodarskog subjekta je 30 godina te e ih biti potrebno nadograditi kako bi se postigli
pozitivni rezultati.
Budui da je sustav upravljanja prometom, signalizacije te skretnica (interlocking) zastario, dio mree koji pripada TENT mrei imat e prioritet
pri osuvremenjivanju u pogledu provedbe prioriteta EUa vezanih za interoperabilnost (ERMTS). Ulaganja u eljezniku mreu bit e u skladu s
Instrumentom za povezivanje Europe (CEF). Na taj bi nain dio pripremljenih eljeznikih projekata mogao biti financiran iz CEFa. Te projekte
izabrat e se iz dijelova Mediteranskog koridora.
U skladu s prethodno navedenim pokuat e se ostvariti sljedei rezultati:
1. pokretanje srednjoronog do dugoronog procesa modalnog prijelaza s cestovnog na eljezniki (dugoroni je cilj poveati upotrebu
eljeznikih usluga u odnosu na ceste etvrtina tereta i 6 % putnikog prijevoza, a kako bi se to postiglo, cijela sredinja mrea, a posebno
Mediteranski koridor, moraju se svojom cijelom duljinom poboljati to u smislu provedbe prelazi izglede za razdoblje 2014. 2020. stoga
su postavljeni umjereni sredinji ciljevi (rezultati) u udjelu tereta i putnika sukladno kljunoj potrebi da se prvenstveno odrava trini udjel
eljeznica. Finalizacijom prometnog modela i prometne strategije Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ciljne vrijednosti aurirat e
se do kraja 2016.)
2. bolja integracija eljeznikih pruga s drugim oblicima prijevoza
3. poveana sigurnost i pouzdanost sustava
unaprijeena meunarodna povezanost
Specifini cilj
7iii1 Poveanje stupnja koritenja i relevantnosti eljeznike mree

potrebi)
Polazna vrijednost
Poetna
Uestalost
Ciljna vrijednost (2023.) Izvor podatka
godina
izvjetavanja
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
7cc11
Omjer modalne podjele

eljeznica u prijevozu tereta
19,80
2012.
20,00
EUROSTAT
godinje
7cc12
Omjer modalne podjele

eljeznica u prijevozu putnika
3,50
2012.
4,00
EUROSTAT
godinje
7iii Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih eljeznikih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke
U odnosu na eljezniki prijevoz tereta okvirno se predviaju sljedee aktivnosti:

Osuvremenjivanje i obnova eljeznikih pruga na dionicama TENT koridora.
To je uglavnom povezano s Mediteranskim i bivim Paneuropskim koridorom X te oznaava nastavak napora u OPu Promet za razdoblje 2007. 2013., odnosno veina e se
projekata pripremljenih u razdoblju 2007. 2013. ostvariti u okviru ovog OPa. Tim e se aktivnostima poboljati dionice pruge u tom koridoru to e omoguiti bolji kapacitet
koji bi primarno posluio za prijevoz meunarodnog tereta.
Izgradnja novih dionica ograniena je na izravne veze TENT mree s morskim lukama, lukama unutarnjih voda te logistikim centrima.
Osuvremenjivanje e ukljuivati uvoenje modernih europskih sigurnosnih i ERTMS (GSMR i ETCS) normi te e ukljuivati dvostruke pruge tamo gdje se to opsegom
tereta moe opravdati.
Kao to je ve zabiljeeno, postoje dvije glavne osi koje se moraju nadograditi (redoslijed prema prioritetu):
1. Osuvremenjivanje dionica Mediteranskog koridora koji povezuje zagrebaki vor prema jugu Karlovac i zavrava lukom u Rijeci a na sjeveru maarskom granicom. To
se smatra glavnom osi za prijevoz tereta kojom se slui luka u Rijeci u usponu te kojom se omoguuje pristup tritu srednje Europe. Ta se pruga desetljeima nije ozbiljno
nadograivala i uskoro nee biti konkurentna za velike koliine tereta te je to i ograniavajui imbenik za razvoj luke u Rijeci.
2. Druga glavna linija ide iz Slovenije preko Zagreba na istok Beograd. Ta je linija u slinoj situaciji, ali se u nju umjereno ulagalo u okviru ISPAe i IPAe/EFRRa u
razdoblju 2007. 2013. Ipak, veina je dionica zastarjela na tom koridoru vanom za integriranje Balkana s gospodarskim podrujem EUa.
U odnosu na eljezniki prijevoz putnika okvirno se predviaju sljedee aktivnosti:
Osuvremenjivanje, obnova i nova izgradnja regionalnih eljeznikih pruga koje slue putnikom prijevozu svakodnevnih putnika. Privremeno je ono usredotoeno na ire
zagrebako podruje jer najvei broj stanovnika i gospodarska aglomeracija imaju najvee potrebe i uinak. Potrebno je uzeti u obzir i da se neke linije za svakodnevne putnike
podudaraju s TENT koridorima ime koriste putnikom prijevozu i prijevozu tereta. Ta e injenica utjecati na aktivnosti i odabir tehnologije u odreenim projektima.
Uz ulaganja u pruge, aktivnosti e obuhvaati i sljedee:
Aktivnosti kojima se poboljavaju usluge putnikog eljeznikog prijevoza (eusluge, jednosmjerne karte, informacijski sustavi na stanici i u vlaku), reintegracija eljeznica
unutar postojeih gradskih prometnih sustava (sinkronizacija operacija zajedniki/usklaeni rasporedi s gradskim prijevozom)
Nabava i osuvremenjivanje putnikog eljeznikog voznog parka povezanog s odreenim linijama bitno je upariti osuvremenjivanje linije sa eljeznikim voznim parkom
kako bi se pruile bolje usluge i posljedino dobio vei udjel u modalnoj podjeli. Isto tako, osuvremenjivanje flote moe dodatno poboljati uinak na lokalni okoli. Zbog
prioriteta danog osuvremenjivanju pruge i potrebi da se valjano utemelje i precizno odrede tehniki zahtjevi, ova e aktivnost ovisiti o nalazima Nacionalnog prometnog
modela i poboljane Prometne strategije u 2016. Stoga je poetna dodjela za eljezniki vozni park ograniavajua.
Osuvremenjivanje eljeznikih postaja u okviru linija/dionica koje se osuvremenjuju, odnosno poboljanje pristupanosti osobama ogranienog kretanja i opoj populaciji,
sustavi upravljanja prometom na postajama, sigurnosne znaajke na postajama, itd.
Povezano sa eljeznikim prijevozom putnika i tereta okvirno se predviaju ulaganja u sredinji sustav upravljanja prometom. Potrebno je utvrditi razinu upravljanja prometom,
nadlenosti upravljanja prometom, naine kontrole eljeznikog prometa. Konani rezultat trebao bi biti uvoenje sredinjeg upravljanja prometom na eljeznikim prugama
kojima upravlja H Infrastruktura d.o.o. Oekivani uinak sredinjeg upravljanja prometom predstavlja znatno smanjenje operativnih trokova eljeznice uz bolje iskoritavanje
dostupnog prijevoza i upotrebe pojasne irine.
Nadzor prometa na linijama ukljuenima u sredinje upravljanje prometom obavljat e nadzorni dio operativnog upravljanja i centar za nadzor, dok operativno upravljanje provode
jedinica za operativni nadzor i tri regionalna centra za operativni nadzor. Centri sredinjeg upravljanja prometom organizirat e se na sljedei nain: Operativni centar za nadzor i
praenje za sredinju Hrvatsku (Zagreb) 1. nadzorni dio za cijelu Hrvatsku 2. dio operativnog nadzora za sredinju Hrvatsku Regionalni operativni centar za nadzor za istono
podruje (Vinkovci) Regionalni operativni centar za nadzor za juno podruje (Knin), s odvojenim udaljenim centrom za kontrolu u Ploama.
U sve e se grupe aktivnosti ukljuiti izgradnja infrastrukture koja e smanjiti utjecaj na okoli te imati odredbe u vezi s otpornou na klimatske promjene te pripremom projektne
dokumentacije.
Korisnici e biti H INFRASTRUKTURA d.o.o. (drutvo s ogranienom odgovornou u vlasnitvu drave, odgovorno za upravljanje, odravanje i izgradnju eljeznike
infrastrukture) i eljezniki gospodarski subjekti, vlasnici eljeznikih kolodvora i tijela lokalne vlasti vezana za projekte integracije gradskog prijevoza.
Intervencijom e se osigurati zadovoljavajua razina usluge za putnike i poduzea koja koriste eljezniku mreu za prijevoz dobara, te e osigurati da eljeznika mrea bude sve
konkurentnija drugim manje ekoloki prihvatljivim oblicima prijevoza. Poboljanjem povezanosti diljem Hrvatske, intervencija e takoer pomoi pri potpori gospodarske
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te gospodarskoj dobrobiti i vitalnosti regionalnih centara.

jasan i mjerljiv doprinos relevantnom ishodu i ciljevima pokazatelja rezultata

isplativost
kapacitet provedbe
prioritet e biti poboljanje infrastrukture koja se nalazi na Mediteranskom osnovnom TENT koridoru ili je izravno povezana s njim
prednost e imati projekti koji povezuju eljeznice s drugim oblicima javnog prijevoza
infrastrukturni projekti moraju pokazati razumnu stopu povrata ulaganja u smislu poboljane brzine i podataka o putnicima/teretu te utjecaju na lokalno gospodarstvo
sva kupljena oprema mora zadovoljavati aktualne ekoloke standarde za emisiju CO2
eljezniki vozni park i oprema mogu se financirati samo gdje su izravno povezani s poboljanjem odreenog dijela eljeznike infrastrukture
usklaenost s normama ERTMSa (norme ECTS2 i GSMR)

Nije primjenjivo

Prve za provedbu:
Dugo Selo Krievci (iz razdoblja 2007.2013., faziranje)
Hrvatski Leskovac Karlovac
Komunikacijski projekt za ETCS2
sekundarni popis:
Krievci Koprivnica dravna granica
Dugo Selo Novska

Okuani Vinkovci
Zaprei Zabok
krljevo Rijeka Jurdani apjane
Centar za upravljanje prometom
Takoer, mogu se identificirati i drugi projekti tijekom provoenja operativnog programa.
Oznaka
Pokazatelj
Uestalost
izvjetavanja
78,40
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
KF
12,20
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
broj
KF
9,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
km
KF
328,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
Fond
eljeznice:
Ukupna duljina
rekonstruiranih
ili
CO12a
nadograenih
eljeznikih
pruga, od ega:
TENT
km
KF
7cc13
Ukupna duljina
novih
eljeznikih
pruga
km
7cc14
Izraene i
rekonstruirane
postaje na
eljeznikim
prugama
7cc15
Duljina
pokrivenosti
sustavom
ETCS2

potrebi)
Izvor podatka
Mjerna jedinica
mukarci
ene
Ukupno
7cc16
Kupljeno novih
putnikih
vozila
broj
KF
10,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
2.A.7 Socijalne inovacije, meudravna suradnja i doprinos tematskim ciljevima 17

Prioritetna os
7 Povezanost i mobilnost

Prioritetna os
Mjerna
Vrsta
jedinica,
Oznaka pokaza
tamo gdje
provedbeni korak
telja
je
prikladno
Ceste: Ukupna duljina

novoizgraenih cesta
TrF1
Ukupan iznos
odobrenih prihvatljivih
izdataka
TrI1
CO13
Obujam ugovorenih
projekata za
novoizgraene ceste
Fond
Kategorija
regije
mukarci ene
Ukupno
Konani cilj (2023.)

mukar
ene
ci
Izvor podatka
Objanjenje znaaja
pokazatelja, prema
potrebi
Izvjea o
provedbi
projekta
Odabran jer cestogradnja

ini 82,5 % EFRR-a i
25,2 % alokacije
Prioritetne osi. Zajedno sa
drugim pokazateljem
ishoda u okviru za
uspjenost pokriva 55,7 %
alokacije Prioritetne osi
Ukupno
EFRR
Manje
razvijene
10
euro
EFRR
Manje
razvijene
93.158.725
,00
Odnosi se na udio
400.000.00 Ministarstvo ugovora financiranih iz
0,00
financija EFRR u vezi s EFRRom
euro
EFRR
Manje
razvijene
150.000.00
0,00
330.000.00
0,00
km
72,00
ugovori
Uzevi u obzir planirane

datume provedbe
projekta, ne oekuju se
znaajni neposredni
rezultati prije 2018.
godine
Cilj kontrolne toke

odraava potrebu za
ugovaranjem velikog
dijela sredstava do 2018.
godine kako bi se projekti
zavrili do 2023. godine
CO12a
eljeznice: Ukupna
duljina rekonstruiranih
ili nadograenih
eljeznikih pruga, od
ega: TENT
TrF2
Ukupan iznos
odobrenih prihvatljivih
izdataka
km
KF
20,00
euro
KF
211.476.77
6,00
78,40
Izvjea o
provedbi
projekta
Odabran jer obnova pruga

ini 54.6% KF-a i 30.5 %
alokacije Prioritetne osi.
Zajedno sa drugim
pokazateljem ishoda
indikatorom u okviru za
uspjenost pokriva 55,7
% alokacije Prioritetne
osi.
910.205.75 Ministarstvo
5,00
financija
odnosi se na dio
sufinanciranja KFa u
vezi s ugovorima
TrI2
Obujam ugovorenih
projekata za
rekonstrukciju ili
nadogradnju
eljeznikih pruga
TENT
euro
KF
300,000.00
0,00
500.205.75
5,00
ugovori
Uzevi u obzir planirane

datume zavretka
projektne dokumentacije
za eljeznice, ne oekuju
se znaajni neposredni
rezultati prije 2018.
godine
Kontrolna toka odraava
potrebu za ugovaranjem
velikog dijela sredstava
do 2018. godine kako bi
se projekti zavrili do
2023. godine

Prioritetna os 7 Povezanost i mobilnost
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
028. TENT autoceste i ceste osnovna mrea (novogradnja)
330.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
034. Ostale obnovljene ili poboljane ceste (autoceste, nacionalne, regionalne ili lokalne)
70.000.000,00
KF
Manje razvijene
024. eljeznice (osnovne transeuropske prometne mree/TENT)
400.000.000,00
KF
Manje razvijene
026. Ostala eljeznica
50.000.000,00
KF
Manje razvijene
027. Pokretna eljeznika suprastruktura
50.205.755,00
KF
Manje razvijene
037. Zrane luke (TENT)
100.000.000,00
KF
039. Morske luke (TENT)
30.000.000,00
KF
040. Ostale morske luke
50.000.000,00
KF
041. Unutarnji plovni putovi i luke (TENT)
60.000.000,00
KF
043. Infrastruktura istog gradskog prometa i promicanje (ukljuujui opremu i vozila)
135.000.000,00
KF
044. Pametni prometni sustavi (ukljuujui uvoenje upravljanjem potranjom, sustave naplate cestarine,
sustave IT nadzora i informacijske sustave)
20.000.000,00
KF
090. Biciklistike i pjeake staze
15.000.000,00
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
400.000.000,00
KF
910.205.755,00
KF
0,00
KF
0,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
40.000,000,00
EFRR
40.000,000,00
EFRR
320.000.000,00
KF
250,000.000,00
KF
100.000.000,00
KF
560.205.755,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
05. Ostali integrirani pristupi odrivom urbanom/ruralnom razvoju
100.000.000,00
EFRR
300,000.000,00
KF
50.000.000,00
KF
05. Ostali integrirani pristupi odrivom urbanom/ruralnom razvoju
240,000.000,00
KF
620.205.755,00
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
Prioritetna os:
Ova prioritetna os ukljuuje tehniku pomo u obliku pripreme baze projekata za trenutano razdoblje financiranja, ali i za sljedee. Takoer je predviena potpora razvoja
specifinih studija prijevoza iznad razine projekta npr. studija regije ili podsektora, generiranja podataka itd. kako bi se olakala provedba prioritetne osi.
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
Socijalno ukljuivanje i zdravlje
2.A.2 Opravdanje za uspostavu prioritetne osi kojom se obuhvaa vie od jedne kategorije regija, tematskog cilja ili fonda (prema potrebi)
Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno

potrebi)

Oznaka investicijskog prioriteta
9a
Naziv investicijskog prioriteta
Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu to pridonosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju,

smanjujui nejednakosti u smislu zdravstvenog statusa, promiui socijalnu ukljuenost, kulturne i rekreativne
usluge te prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici


1
Poboljanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zatiti, s naglaskom na udaljena i deprivirana podruja
EFRR e se primarno usmjeriti na pruatelje primarne zdravstvene skrbi koji nisu u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pruanje
usluga zdravstvene skrbi, kao i na socioekonomski ugroena i geografski izolirana podruja. Deprivirana podruja identificiraju se na temelju
njihova razvojnog indeksa.
Osim toga, kako bi se pruila potpora pruateljima PZSa, vaan element dovretka reformi u primarnom zdravstvenom sektoru jest osiguravanje
pristupa uinkovitoj hitnoj zdravstvenoj skrbi. Hitna medicinska sluba (HMS) se u veini Hrvatske znaajno popravila reformom koju se
provodilo posljednjih nekoliko godina. Uz potporu Svjetske banke, dispeerski centri za hitnu zdravstvenu skrb opremljeni su telekomunikacijskim
ureajima u svim hrvatskim upanijama i glavnom gradu, 128 vozila hitne pomoi kupljeno je za Zavode za hitnu medicinu na razini upanije i
veina je zajednikih medicinskih odjela za hitne sluajeve opremljena i preureena gdje je to bilo potrebno. Zajedniki medicinski odjeli za hitne
sluajeve najuinkovitiji su i najdjelotvorniji pristup za pruanje HMSa u bolnicama, ali jo uvijek postoji sedam bolnica u Hrvatskoj u kojima
takav odjel nije u funkciji. Dva od tih odjela rijeit e se javnoprivatnim partnerstvom a jedan zajedniki odjel za hitne sluajeve izgradit e se i
opremiti iz dravnog prorauna. Sredstva iz EFRRa koristit e se kao potpora ulaganjima u preostale etiri bolnice.
Nadalje, ESIF e se koristiti radi poboljanja prijevoza i njege u hitnim medicinskim sluajevima s hrvatskih otoka uspostavom hitne pomorske
medicinske slube. Kao rezultat, pacijenti s otoka prevozit e se bre i u prikladno opremljenim plovilima, HMS e biti dostupan za sluajeve
pomorskih nesrea i pomorskih katastrofa te e se popraviti prekogranino pruanje zdravstvene skrbi, u skladu s Direktivom 2011/24/EU.
2
Poboljanje isplativosti i pristupa bolnikoj skrbi
Rezultati koje drave lanice Rezultat koji je potrebno postii jest vea isplativost i odrivost zdravstvenog sustava smanjenjem broja prijema na akutne bolnike odjele
ele postii uz potporu Unije obuhvaene nacionalnim planom razvoja klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih bolnica u Republici Hrvatskoj (NPRB) za
najmanje 10 %. Isto tako, posebne ranjive skupine pacijenata imat e pristup poboljanim zdravstvenim ustanovama.
Isplativost sustava zdravstvene skrbi i pristupa bolnikim uslugama moe se znaajno poboljati promjenama oblika pruanja bolnike skrbi.
Trenutno se bolnika skrb u Hrvatskoj ponajvie temelji na akutnoj bolnikoj skrbi, koja ne samo da je najskuplja ve je esto i nepotrebna za
optimalno lijeenje pacijenata u bolnicama. Prelazak s akutne bolnike skrbi na dnevne bolnice/dnevne kirurgije jedan je od glavnih ciljeva
Nacionalnog plana za razvoj klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica i opih bolnica u Republici Hrvatskoj, to je ujedno i jedna od kljunih
mjera definiranih u nacionalnom programu reformi Republike Hrvatske te je u skladu sa Specifinim preporukama za pojedinu zemlju za odrivu i
isplativu zdravstvenu skrb.
Openito trokovi intervencija/operacija po danu ine 40 60 % ukupnih trokova stacionarnog lijeenja. Poveanje u udjelu dnevnih postupaka
od 15 do 20 % tijekom razdoblja od tri godine moglo bi generirati 50 % vie utede u tim sluajevima te posljedino 5 7 % utede u ukupnom
proraunu za zdravstvenu skrb. Poveavanjem broja pacijenata lijeenih u dnevnim bolnicama i dnevnim kirurgijama, zajedno s porastom
prosjene stope zauzea bolnikih kreveta na optimalnih 85 % te skraivanjem prosjene duljine boravka u bolnicama za 10 30 %, poveao bi se
promet pacijenata to bi omoguilo znatno smanjenje kapaciteta u stacionarima za akutne sluajeve u bolnicama bez ugroavanja dostupnosti
bolnike skrbi.
Stoga e promjena oblika skrbi poveati produktivnost bolnica i poboljati protonost pacijenata, to e doprinijeti smanjenju na listama ekanja.
Drugi e uinak biti smanjeni broj bolovanja.
Nadalje, na posebno ranjive grupe utjeu ogranienja u pristupu posebnim bolnikim uslugama koje su trenutano neuinkovite ili nerazvijene.
Meu raznim ranjivim skupinama definiranim u Strategiji borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti za 2014. 2020., cilj ulaganja EFRRa
unutar ovog specifinog cilja je poboljati uinkovitost i pristup bolnikim uslugama za sljedee ranjive skupine: djecu, osobe s duevnim
poremeajima, pacijente s odjela psihijatrije, pacijente na samrti i pacijente s najteim tjelesnim ozljedama, poput ozljeda kraljenice. Tim je
skupinama potrebna pomo koja esto rezultira time da njihovi lanovi obitelji moraju uzeti bolovanje ili ak ne mogu pristupiti tritu rada.
Ulaganja u bolnice i bolnike odjele koji pruaju skrb tim ranjivim skupinama mogu smanjiti optereenje na lanovima obitelji/pruateljima skrbi i
doprinijeti drugoj kljunoj mjeri identificiranoj u nacionalnom programu reformi, tj. smanjenju stope bolovanja. Isto tako, ti ranjivi pacijenti imat
e pristup bolnikoj skrbi koja je ranije bila jako loa ili nije ni postojala.
3
Promicanje socijalne ukljuenosti i smanjenje nejednakosti prelaskom s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljane
socijalne infrastrukture
Rezultati koje drave lanice Hrvatska je suoena s regionalnom neujednaenou u razvoju i dostupnosti socijalnih usluga. Ovom problemu treba pristupiti s dva povezana
ele postii uz potporu Unije aspekta. Kao prvo, na temelju Plana deinstitucionalizacije, glavni je cilj postupka deinstitucionalizacije poveati broj osoba koje naputaju domove
socijalne skrbi koji pruaju dugotrajnu skrb. Oekivani je rezultat procesa deinstitucionalizacije smanjenje broja osoba koje ulaze u institucije i
poveanje broja osoba koje naputaju institucije za dugotrajnu skrb. Predstavljen je brojem korisnika koje treba deinstitucionalizirati. Oekivani su
rezultati do 2016. (2018.) sljedei: deinstitucionalizirati 301 dijete i mladu osobu bez adekvatne roditeljske skrbi; 90 djece i mladih s poremeajima
u ponaanju; 427 osoba s intelektualnim, tjelesnim i osjetilnim oteenjima do 2016. i 226 osoba s mentalnim oteenjima do 2018. Ciljna
vrijednost za smanjenje broja osoba u institucijama koja se upotrebljava kao pokazatelj rezultata temelji se na procjeni broja osoba koje e biti
deinstitucionalizirane do 2023. prema nacrtu Operativnog plana koji e se donijeti za razdoblje 2017. 2020.
S druge strane, postoji potreba poboljanja raspoloivosti usluga u zajednici za ranjive skupine, kako bi se omoguio bolji pristup i kvaliteta
socijalnih usluga. Preduvjet odrive deinstitucionalizacije je potpora irenju mree ovih usluga koje pruaju razni pruatelji usluga, poput NVO
ova. Potrebno je podrati pruanje ireg raspona usluga u zajednici ranjivim skupinama, kako bi se sprijeila institucionalizacija. Nadalje, kako bi
se bolje pripremilo korisnike i njihove obitelji na deinstitucionalizaciju, potrebno je poboljati uvjete centara za socijalnu skrb, koji podravaju
ovaj postupak.
Sve regije imaju nedovoljnu raspoloivost i dostupnost socijalnih usluga koje se pruaju ranjivim skupinama kao to je odreeno u Strategiji borbe
protiv siromatva i socijalne iskljuenosti te e se projekti provoditi na podruju cijele Hrvatske.
4
Provoenje pilotaktivnosti kojima je cilj promicanje drutvene ukljuenosti i smanjenje siromatva za ratne veterane i civilne rtve
Domovinskog rata
Rezultati koje drave lanice Rezultat koji bi se trebao postii je poboljano i usmjereno pruanje psihosocijalne skrbi dostupne uspostavom i opremanjem etiriju veteranskih
ele postii uz potporu Unije centara s konanim ciljem boljeg ukljuivanja te posebne ciljne populacije u drutvo. Sredstva ESFa i EFRRa upotrijebit e se na
komplementaran nain u skladu s odjeljkom o Aktivnostima.
Posljedice Domovinskog rata meu hrvatskim braniteljima nisu samo zdravstvene, nego i drutvene. Osim toga, posljedice se ne odnose samo na
hrvatske branitelje, nego i na lanove njihovih obitelji i sve druge civilne rtve Domovinskog rata. Stoga je broj osoba kojima je potrebna pomo
prilino velik jer se on tijekom vremena ne smanjuje, nego se mijenja njegova struktura.
Zbog nedostatka sveobuhvatnog sustava psihosocijalne skrbi za braniteljsku i stradalniku populaciju, a s obzirom na injenicu da je to populacija
koja, s obzirom na specifine potrebe, esto ima otean pristup socijalnim uslugama od opeg interesa te je neophodna i prilagodba postojeih
usluga potrebama populacije, postoji stvarna potreba za usmjerenim pruanjem psihosocijalne skrbi uspostavom veteranskih centara na lokalnoj
razini. Veteranski centri primarno su dnevni centri koji pruaju usluge populaciji koja za njima ima potrebu i time olakavaju ukljuivanje
korisnika u drutvenu zajednicu.
Specifini cilj
Oznaka
9a11
Pokazatelj
Smanjenje broja uputnica
pruatelja primarne
zdravstvene skrbi u bolnice u
depriviranim/izoliranim
podrujima
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
9a21
Smanjenje broja prijema na

akutne bolnike odjele
obuhvaene nacionalnim
planom razvoja klinikih
bolnikih centara, klinikih
bolnica, klinika i opih
bolnica
Specifini cilj
Oznaka
9a31
Oznaka
Pokazatelj
Smanjenje broja osoba u
institucijama
Specifini cilj
Pokazatelj
1 Poboljanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zatiti, s fokusom na udaljena i deprivirana podruja
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
Broj uputnica
Manje razvijene
490.207,00
2013.
416.676,00
2 Poboljanje uinkovitosti i dostupnosti bolnikog lijeenja

Poetna
Ciljna vrijednost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
broj
Manje razvijene
4.157.784,00
3.742.000,00
Hrvatski
zavod za
zdravstveno
osiguranje
godinje
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
Hrvatski
zavod za
zdravstveno
osiguranje
godinje
3 Promicanje socijalne ukljuenosti i smanjenje nejednakosti prelaskom s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem
poboljane socijalne infrastrukture
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
%
Manje razvijene
5,00
2014.
25,00
ISU, ankete
godinje
4 Provedba pilotprojekata s ciljem promicanja socijalne ukljuenosti i smanjenja siromatva za ratne veterane i rtve rata
Poetna
Ciljna vrijednost
Izvor
Uestalost
Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
potrebi)
godina
(2023.)
10a41
Prosjeni udjel stacionarnih i

mobilnih intervencija koje
pruaju centri za
psihosocijalnu pomo
brojnim ratnim veteranima,
lanovima obitelji hrvatskih
branitelja iz Domovinskog
rata i civilnim rtvama
Domovinskog rata
Manje razvijene
13,80
10,30
Ministarstvo
branitelja
godinje
9a Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu to pridonosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujui nejednakosti u smislu
zdravstvenog statusa, promiui socijalnu ukljuenost, kulturne i rekreativne usluge te prelazak s institucijske skrbi na skrb u zajednici
Primjeri aktivnosti koje e se financirati za postizanje specifinog cilja:

SC 9a1:
U skladu s Mreom javne zdravstvene slube (NN br. 101/2012) kojom se utvruje mrea timova primarne zdravstvene skrbi, pruatelji PZSa koji obuhvaaju podruja koja su
socioekonomski deprivirana, definirana na temelju razvojnog indeksa na razini drave i geografski su izolirana, prije svega otoci, mogu dobiti potporu EFRRa koja e se temeljiti
na prijedlozima koje pripreme pruatelji PZSa kombiniranjem integriranih aktivnosti EFRRa i ESFa. U svojim e prijedlozima projekata pruatelji PZSa morati dokazati da
e primljena potpora poboljati pristup PZSu u itavom podruju koje pokrivaju, a posebno u podrujima u kojima nema ekipa PZSa prema Mrei javne zdravstvene slube.
Sredstva EFRRa bit e potpora aktivnostima poput kupnje medicinske opreme (npr. radioloki ureaji s digitalizacijom kako bi se omoguilo koritenje telemedicine,
mamografije, ultrazvuka, opreme za laboratorijsku analizu, mHealtha), obnove ili izgradnje infrastrukture centara primarne zdravstvene skrbi potrebne za uinkovito
funkcioniranje timova PZCa. To se primjenjuje samo na ogranien broj lokacija gdje su potrebni objekti u vrlo loem stanju ili ne postoje ili kako bi se omoguio pristup osobama
s invaliditetom (u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pruanje usluga zdravstvene skrbi, NN br. 61/2011).
Kako bi se privuklo lijenike za rad u depriviranim podrujima, komplementarne e ih aktivnosti ESFa podrati stipendijama za specijalistiko obrazovanje u vezi s PZSom i
izobrazbom drugih zdravstvenih radnika koji pruaju usluge u prihvatljivim podrujima osiguravajui na taj nain raspoloivost kvalificiranih ekipa koje e koristiti infrastrukturu
i opremu dostavljenu u okviru EFRRa. Kako bi se osigurala odrivost, zdravstveni radnici koji primaju potporu od ESFa bit e obvezani na rad na najmanje 5 godina na traenoj
lokaciji. Odgovarajue nacionalno tijelo pomno e pratiti odrivost ulaganja EFRRa i ESFa te e osigurati da se, ako je potrebno, poduzmu potrebne aktivnosti kako bi se
osigurala odrivost ulaganja.
Korisnici ove radnje su pruatelji PZSa i Ministarstvo zdravlja.
Ciljna skupina su svi stanovnici navedenih depriviranih ili izoliranih podruja.
Ulaganja EFRRa za poboljanje hitne zdravstvene skrbi ukljuivat e uspostavu pomorske medicinske slube prijevoza specijaliziranim brodicama s potrebnom opremom i
ugovaranjem vezova u lukama. O broju brodica (do est) odluit e se nakon dovretka studije izvedivosti ija izvedba je planirana za prvu fazu ulaganja.
Korisnici e biti upanijski zavodi za hitnu medicinu koji pruaju zdravstvene usluge otocima, te Ministarstvo zdravlja.
to se tie zajednikih medicinskih odjela za hitne sluajeve u bolnicama koje jo nemaju takve odjele, potrebni radovi i oprema definirat e se u skladu s Pravilnikom o
minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN br. 42/2011) te bi mogli ukljuivati izgradnju ili
preureenje bolnikih prostora, kupnju opreme kao to su digitalni rendgenski ureaji, mobilni ureaji za ultrazvuk, respiracijske, kardioloke i druge opreme izravno povezane s
poboljanjem uinkovitosti odjela za hitne sluajeve ciljnih bolnica.
Korisnici ove aktivnosti bit e etiri prihvatljive bolnice.
Komplementarne aktivnosti ESFa bit e usmjerene na specijalistiko osposobljavanje iz hitne medicine. Komplementarnost predvienih aktivnosti ESFa i EFRRa osigurat e
se pripremom zajednike programske dokumentacije, kao i sinkronizacijom vremena za pozive za podnoenje prijedloga, odlukama u pogledu odabira i financiranja, kao i
odravanjem svakodnevnog kontakta.
SC 9a2:
Aktivnosti e se provesti na temelju planova provedbi koje su pripremile prihvatljive bolnice i koje e procijeniti Ministarstvo zdravlja na temelju Nacionalnog plana za razvoj
klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica i opih bolnica.
Ulaganja EFRRa ukljuuju rekonstrukciju i renovaciju, kao i opremanje dnevnih bolnica / kirurgija u hrvatskim bolnicama ukljuenih u Nacionalni plan za razvoj klinikih
bolnikih centara, klinikih bolnica i opih bolnica. Povezane aktivnosti ESFa ukljuivat e obrazovanje osoblja za postupke dnevne kirurgije, razvoj standardnih operativnih
postupaka, praenje sigurne primjene lijekova, procjenu rizika, organizaciju prijmova i otpusta pacijenata usklaeno s primarnom skrbi i skrbi u zajednici.
Korisnik aktivnosti: bolnice u okviru Nacionalnog plana za razvoj klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica i opih bolnica.
Posebne bolnice za posebno ranjive skupine: u okviru ovog SCa prihvatljiva je jedna specijalizirana institucija po ranjivoj grupi
Djeca
Djelatnost e obuhvaati opu obnovu i opremanje jedine klinike specijalizirane za djeje bolesti u okviru Nacionalnog plana za razvoj klinikih bolnikih centara, klinikih
bolnica i opih bolnica. Ta bolnica svake godine zaprimi 12.500 djece na bolniki tretman i prua ambulantne dijagnostike i terapeutske usluge za 230.000 djece, to je vie od
etvrtine ukupne populacije hrvatske djece do 18 godina.
Pacijenti s odjela psihijatrije
Djelatnostima se obuhvaa izgradnja i opremanje forenzikog odjela i odjela za psihijatriju s jakim osiguranjem u specijaliziranoj bolnici u skladu s normama utvrenima
Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN br. 61/2011).
Pacijenti na samrti
Sustavni razvoj palijativne skrbi, tj. skrb za pacijente na samrti, zapoeo je tek nedavno, usvajanjem stratekog plana za razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje
2014. 2016. Ovaj strateki plan stavlja naglasak na razvoj palijativne skrbi na razini zajednice, ali uvaava potrebu za bolnikim kapacitetima palijativne skrbi, budui da vie od
20 % oboljelih od raka i 5 % oboljelih od drugih bolesti treba specijalistiku palijativnu skrb tijekom posljednje godine ivota. Ulaganjima EFRRa pruit e se infrastrukturalna
osnova takve skrbi, preureenjem i opremanjem odjela za palijativnu skrb u Hrvatskoj, u skladu s normama iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i
medicinskotehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN br. 61/2011).
Pacijenti s ozljedom kraljenice
Pacijenti s ozljedom kraljenice i posljedinom paralizom imaju najtei fiziki invaliditet i iako postoji vie od 700 takvih pacijenata u Hrvatskoj, ne postoji primjereno opremljen
centar za njihovo lijeenje i rehabilitaciju. Ulaganjima EFRRa pruit e se infrastrukturalna osnova poboljane skrbi za takve
Komplementarne aktivnosti koje sufinancira ESF podravat e neprekidno medicinsko obrazovanje i izobrazbu za rad u nainima bolnike skrbi koje podrava EFRR. Takoer e
podravati razvoj klinikih smjernica i klinikih putova.
SC 9a3:
U okviru ovih specifinih ciljeva planiraju se sljedee djelatnosti u vezi s procesom deinstitucionalizacije:
Tijekom prve faze financirat e se infrastrukturna ulaganja potrebna za deinstitucionalizaciju 32 institucije ukljuene u detaljni i ve pripremljeni Operativni plan priloen Planu
deinstitucionalizacije, uz mogunost potpore dodatnim institucijama koje e biti transformirane na temelju ovih iskustava u drugom dijelu razdoblja provedbe. No treba uzeti u
obzir da e se potpora EFRRa za bilo koje od tih institucija dodijeliti samo kada je oblik deinstitucionalizacije u skladu s prethodno navedenim naelima.
Indikativni popis ukljuuje poboljanje infrastrukture domova socijalne skrbi, centara za socijalnu skrb i drugih pruatelja socijalnih usluga poput NVOova (gdje nadopunjuju
potrebu za postupkom deinstitucionalizacije institucija) vezano za kvalitetu usluga i prilagodbu infrastrukture u svrhu pruanja socijalnih usluga u zajednici, podravanje procesa
deinstitucionalizacije, usmjeravanje na osobe s invaliditetom, djecu i mlade s poremeajima u ponaanju i djecu i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi ( npr. preureenje
prostora vezanih za organizirano stanovanje, dnevne boravke, radne centre, preureenje prostora centara za socijalnu skrb, opremanje novih prostora IT opremom, namjetajem i
drugom specijaliziranom opremom potrebnom za osobe s invaliditetom, kupnju vozila kao potpore radu mobilnih timova koji pruaju izvaninstitucionalonu skrb i pomo i njegu u
kui).
Postupkom deinstitucionalizacije trenutne institucije za dugotrajni smjetaj postaju centri za pruanje usluga u zajednici (bez dugotrajnog smjetaja) ili koristei dravno
financiranje domova za intenzivnu i dugotrajnu skrb. Nadalje, institucije koje su u potpunosti izolirane, imaju neadekvatne infrastrukturne uvjete i nemaju strunog osoblja bit e u
potpunosti zatvorene i korisnici e biti preusmjereni drugim pruateljima socijalnih usluga.
Ulaganja EFRRa nee se dodijeliti 1. za odravanje domova za intenzivnu i dugotrajnu skrb i/ili 2. za stvaranje novih oblika dugotrajne skrbi. Ako se na nacionalnoj razini odlui
da se odreeni dio ciljne skupine ne deinstitucionalizira zbog njihovih posebnih potreba, mogua se obnova domova u kojima je ta ciljna skupina smjetena moe osigurati
nacionalnim sredstvima a ne s pomou EFRRa. Sredstva EFRRa nee se dodijeliti za pretvaranje postojeih domova za dugotrajnu skrb u centre za pruanje usluga u zajednici
kada se ti domovi nalaze na udaljenim i izoliranim podrujima. Sredstva EFRRa davat e potporu centrima za socijalnu skrb samo ako e svrha ulaganja doprinijeti uspjenoj
provedbi procesa deinstitucionalizacije.
Fokus ulaganja EFRRa bit e na institucijama koje imaju odgovarajue struno osoblje, nalaze se u zajednicama, zatvaraju kapacitete za dugotrajni smjetaj i pretvaraju se u
centre za pruanje usluga u zajednici, poput dnevnih boravaka, pomoi i njege u kui, organiziranog stanovanja (sa i bez 24satne potpore u stanovima) itd., koje nedostaju u
zajednici i potrebne su u skladu s procesom deinstitucionalizacije.

Ove aktivnost EFRRa bit e popraene aktivnostima ESFa u okviru Prioritetne osi 2 Socijalna ukljuenost, IP 9iv Poboljanje pristupa povoljnim, odrivim i visokokvalitetnim
uslugama, ukljuujui zdravstvenu skrb i socijalne usluge od opeg interesa, usmjerenim na poboljanje pristupa socijalnim uslugama u zajednici te razvoj i proirenje mree
usluga u zajednici kako bi se omoguila odrivost procesa deinstitucionalizacije (npr. usluge osobne asistencije, centri za dnevni boravak, klubovi i mobilni timovi za osobe s
invaliditetom, djecu i mlade s poremeajima u ponaanju ili bez odgovarajue roditeljske skrbi, razvoj usluga podrke vezano za organizirano stanovanje, jaanje obiteljske
reintegracije, razvoj dnevnih rehabilitacijskih programa za deinstitucionalizirane korisnike, razvoj metodologije i procesa transformacije i deinstitucionalizacije, usluge
savjetovanja i pomaganja obiteljima, pojedinano i grupno savjetovanje s roditeljima i skrbnicima, savjetodavne usluge i pomaganje djeci i mladima nakon naputanja
institucionalne skrbi, unaprjeenje kapaciteta vezano za nove vrste usluga, itd.).
SC 9a4:
rekonstrukcija i adaptacija postojee infrastrukture, uz izgradnju nove u iznimnim sluajevima i kupnja opreme u svrhu uspostave etiri pilot Veteranska centara, u skladu
s mapiranjem potreba ratnih veterana, lanova obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i civilnih rtava Domovinskog rata koja e omoguiti provedbu
prilagoenih psihosocijalnih programa za ciljanu populaciju.
Testna ulaganja pripremit e se na temelju sljedeih elemenata:
Metodologija za identificiranje moguih lokacija veteranskih centara, ope mapiranje i model za identificiranje, ocjenu i rangiranje moguih testnih lokacija. Metodologija
i model pripremljeni su 2014. u okviru istraivanja Koncept veteranskih centara u Republici Hrvatskoj.
Dokazi i podatci o kljunim parametrima koje je prikupilo Ministarstvo branitelja s pomou detaljnog upitnika.
Upitnikom su se prikupili podatci o vlasnitvu imovine i/ili zemljita, mogunostima ukljuenja korisnika u zdravstvene usluge koje se pruaju u tom podruju, mogunostima
ukljuenja korisnika u sportske, rekreacijske, kulturne i umjetnike dogaaje, dostupnosti specijaliziranog osoblja, mogunostima zapoljavanja osoba iz ciljne grupe,
mogunostima pruanja usluga radne terapije za korisnike centra itd. Takvom se analizom pridonosi sinergijama s aktivnostima ESFa kako bi se one provele u veteranskim
centrima koji ne postoje u lokalnoj zajednici, kao i njihovoj maksimalnoj uinkovitosti.
Nakon pregleda svih prijava i terenskih provjera odabrat e se lokacija za uspostavljanje prvog veteranskog centra. Nakon odabira prve probne lokacije pripremit e se studija
izvedivosti i projekt gradnje. Paralelno s tim procesom, isti e se postupak i metodologija koristiti za odabir ostale tri lokacije. Cjelokupni paket aktivnosti predstavlja fazu
testiranja ovog inovativnog modela na etiri lokacije.
Vezano za ESF tip intervencija u veteranskim centrima pod TC 8 i TC 9, ukljuivat e preventivne psihosocijalne programe, poput radne terapije, sudjelovanja u kulturno
zabavnim i obrazovnim programima i sportske rekreacije. Veteranski centri pruat e savjetodavnu pomo i podrku populaciji u potrebi u podrujima poput zatite prava ratnih
veterana, lanova obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i civilnih rtava Domovinskog rata, njihova zapoljavanja, ukljuivanja u zadruno poduzetnitvo i djelovanje
udruga branitelja, upravljanja novcem, upravljanja stresom itd., to e poveati drutvenu ukljuenost ciljane populacije i aktivno sudjelovanje u ivotu zajednice.
Komplementarnost predvienih aktivnosti ESFa i EFRRa osigurat e se pripremom zajednike programske dokumentacije, kao i sinkronizacijom vremena za pozive za
podnoenje prijedloga, odlukama u pogledu odabira i financiranja, kao i odravanjem svakodnevnog kontakta.
Ciljna populacija: ratni veterani, lanovi obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i civilne rtve Domovinskog rata
isplativost

kapacitet provedbe
SC 9a1:
Potpora pruateljima PZSa pruat e se prema sljedeim naelima:
pruatelj PZSa dio je Mree javne zdravstvene slube (NN br. 101/2012),
pruatelj PZSa nalazi se u dravi klasificiranoj u 1. i 2. grupi prema razvojnom indeksu,
pruatelji PZSa koji pripadaju grupnoj praksi imat e prednost;
promicat e se projekti koji ukljuuju aktivnosti ESFa
Financiranje centara PZSa te zajednikih medicinskih odjela za hitne sluajeve u bolnicama treba biti u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i
medicinskotehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN br. 61/2011).
SC 9a2:
Odabrane operacije moraju izravno pridonositi isplativosti zdravstvenog sektora te biti u skladu s potrebama utvrenima u bolnikim planovima provedbe.
Spremnost i isplativost investicijskih projekata
Odgovarajui ljudski resursi za provedbu projekta
SC 9a3:
Operacije koje se unutar ovog specifinog cilja financiraju iz EFRRa moraju:
- biti u skladu s ciljevima Plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici
Hrvatskoj 2011. 2016. (2018.), te plana koji e biti usvojen za razdoblje do 2020. godine;
- biti u skladu s Operativnim planovima transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u
Republici Hrvatskoj;
- odnositi se u prvoj fazi na 32 prioritetne institucije u skladu s operativnim planom za razdoblje 2014. 2016.
- biti u skladu s novim operativnim planom koji e biti usvojen za razdoblje 2017. 2020.;
biti u obliku koji je u skladu s naelima za upotrebu EFRRa u svrhu deinstitucionalizacije kao to je opisano u okviru ovog Operativnog programa;
- pridonositi procesu deinstitucionalizacije razvojem i proirenjem mree socijalnih usluga u zajednici za sve ranjive skupine;
- pridonositi spreavanju institucionalizacije;
- pokazati jasnu usmjerenost na socijalnu iskljuenost i borbu protiv siromatva;
- jasno povezivati operacije sufinancirane u okviru ESFa predviene u okviru Prioritetne osi 2 Socijalno ukljuivanje, IP 9iv Poboljanje pristupa povoljnim, odrivim i
visokokvalitetnim uslugama, ukljuujui zdravstvenu skrb i socijalne usluge od opeg interesa;
- biti u skladu s naelima za upotrebu EFRRa u odjeljku povezanom s aktivnostima.
SC 9a4:
Operacije koje se unutar ovog specifinog cilja financiraju iz EFRRa moraju:
biti ukljuen u lokacije utvrene pripremljenim mapiranjem;
biti lociran u samoupravnim jedinicama unaprijed odabranima na temelju mapiranja i rezultata studije izvedivosti;
doprinijeti razvoju i irenju mree zajednice temeljene na socijalnim uslugama usmjerenima na posebne potrebe populacije ratnih veterana;
pokazati jasnu vezu s operacijama koje se sufinanciraju kroz ESF kao to je predvieno u okviru tematskih ciljeva 8. i 9. Operativnog programa Uinkoviti ljudski resursi.

Nije predvieno

Nije primjenjivo
Oznaka
9a31
9a32
9a11
9a22
Pokazatelj
9a Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu to pridonosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujui
nejednakosti u smislu zdravstvenog statusa, promiui socijalnu ukljuenost, kulturne i rekreativne usluge te prelazak s institucijske skrbi
na skrb u zajednici
Mjerna
Izvor
Uestalost
Fond
jedinica
potrebi)
mukarci
ene
Ukupno
Broj
izgraenih/rekonst
ruiranih i
opremljenih
infrastrukturnih
jedinica
Broj
uspostavljenih
Veteranskih
centara
Pruatelji
primarnih
zdravstvenih
usluga koji
primaju potporu
Pruatelji
zdravstvenih
usluga u
bolnicama koji
primaju potporu
Broj
EFRR
Manje razvijene
1.500,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
Broj
EFRR
Manje razvijene
4,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
broj
EFRR
Manje razvijene
200,00
Ministarstvo
zdravlja
godinje
broj
EFRR
Manje razvijene
30,00
Ministarstvo
zdravlja
godinje

prioriteta
prioriteta
9b
Pruanje podrke fizikoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi ugroenih zajednica u urbanim i ruralnim podrujima

Odriva fizika, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilot podruja s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti,
iskljuenosti i siromatva
Rezultati koje drave lanice Dva su glavna oekivana rezultata koritenja EFRRa (komplementarno koritenju ESFa) unutar ovog specifinog cilja:
ele postii uz potporu Unije Poboljanje socioekonomskih i ivotnih uvjeta u najmanje pet probnih malih gradova s 10 000 do 35 000 stanovnika to e smanjiti daljnji
gubitak stanovnitva. Skupovi intervencija rezultirat e regeneracijom oslabljenih podruja i doprinijeti smanjenju nejednakosti, socijalne
iskljuenosti i siromatva, i
Projektiranje i ispitivanje novog modela pristupa temeljenog na podruju. Cilj pristupa je regeneracija depriviranih podruja rjeavanjem
geografski koncentriranih problema socioekonomske depriviranosti.
Rezultati e se postii integriranim pristupom izmeu EFRRa i ESFa, prvenstveno kombinacijom aktivnosti kako su razraene u okviru
aktivnosti iz odjeljka OPa koje e se podupirati u okviru investicijskog prioriteta.
Pod uvjetom da pripremna faza bude uspjeno dovrena, to ukljuuje pripremu i evaluaciju planova intervencija za 5 pilot podruja, kasnija
provedba planova intervencija imat e konkretne ciljeve, openito vezane za utjecaj odabranih projekata na siromatvo, koji e se provoditi uz
neobvezujue aktivnosti ESFa kao to je identificirano u planovima intervencija.
Probni mali gradovi unaprijed e se odabrati preko MRRFEUa s pomou sljedeih objektivnih kriterija: veliina (mali gradovi s 10 000 do 35 000
stanovnika), podruja koja su bila pogoena ratom, mali indeks viestruke deprivacije (na temelju raspoloivih podataka o drutvenom statusu,
zaposlenju, demografskim kriterijima, depopulaciji, razini obrazovanja, problemima romske manjine, potencijalima razvoja lokalnih samouprava).
Pilotpodruja unaprijed odabranih malih gradova mogu prema potrebi ukljuivati susjedne lokalne jedinice, dijeljenje istih potreba i zajednike
projekte s unaprijed odabranim malim gradom.
Specifini cilj
Oznaka
Pokazatelj
9b11
Smanjenje gubitka
stanovnitva u 5 pilot
podruja s programom
drutvene, gospodarske i
teritorijalne regeneracije
1 Odriva fizika, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilot podruja s ciljem smanjenja socijalnih
nejednakosti, iskljuenosti i siromatva
Izvor
Uestalost
potrebi)
godina
(2023.)
podatka
izvjetavanja
Vitalni indeks
Manje razvijene
62,20
2013.
67,00
Slubeni
godinje
stanovnitva
nacionalni
statistiki
podatci
9b Pruanje podrke za fiziki, ekonomski i socijalni , oporavak ugroenih podruja u urbanim i ruralnim podrujima
Unutar ovog specifinog cilja planirane su dvije vrste aktivnosti:

1. Pripremne aktivnosti kojima se omoguava bolja usmjerenost intervencija, ukljuivanje kljunih lokalnih dionika u pripremu planova intervencija za 5 pilot podruja, poveanje
kapaciteta lokalnih i nacionalnih tijela te dionika ukljuenih u proces, stvaranje jasnog stratekog pristupa za regeneraciju te potpora pripreme planova intervencija:
Priprema mapiranja siromatva i razvoj indeksa viestruke deprivacije.
Korisnik ove aktivnosti bit e MRRFEU.
Mapiranje siromatva obavit e se usporedno s pilot projektima kako bi se precizno odredilo geografska podruja najvie pogoena siromatvom i deprivacijom, kako bismo, u
svrhu za mogueg budueg irenja sustava, uvidjeli temeljne uzronike siromatva u odnosu na njegovu prostornu distribuciju.
Izgradnja kapaciteta tijela javne vlasti, OCDova i drugih dionika kako bi se nosili sa sloenim, integriranim problemima regeneracije, vezano uz podruje, te tehnika pomo
tijelima lokalne vlasti tijekom faze provedbe (posebno za provedbu postupaka javne nabave).
Korisnik ove mjere bit e MRRFEU, a ciljne su skupine tijela lokalne vlasti, OCDovi, privatna poduzea iz odabranih gradova.
Vaan element modela je takoer aktivacija lokalnih vlasti i partnera kako bi se intervencija ESIFa bolje usmjerile, kao to je objanjeno u planovima intervencije kojima se
opisuju potrebe odreenog podruja.
Priprema podrunih lokalnih planova ulaganja za regeneraciju 5 depriviranih malih gradova. Pilot gradove e MRRFEU ranije odabrati u skladu sa sljedeim kriterijima: veliina
(maleni gradovi s 10 do 35 tisua stanovnika), podruja prethodno pogoena ratom, malim indeksom viestruke deprivacije (izvedeno iz raspoloivih podataka o drutvenom
statusu, demografskim kriterijima, obrazovanju, potencijalnima razvoja lokalnih samouprava) te problemima romske manjine. Pilotpodruja unaprijed odabranih malih gradova
mogu prema potrebi ukljuivati susjedne lokalne jedinice, dijeljenje istih potreba i zajednike projekte s unaprijed odabranim malim gradom.
Korisnici ove aktivnosti u prvoj e fazi biti pet lokalnih opina malih gradova u pilot podrujima, i drugi dionici koji e sudjelovati u pripremi planova intervencija.
Priprema planova intervencija na temelju dokaza dovest e do stvaranja prenosivog modela kako bi se postigla fizika, drutvena i gospodarska regeneracija depriviranih zajednica
u urbanim i ruralnim podrujima Hrvatske. Ovisno o evaluaciji uinkovitosti i efikasnosti provedbe planova intervencije te raspoloivosti sredstava, moi e se pripremiti planove
intervencija za depriviranija podruja odabrana na temelju rezultata mapiranja siromatva.
2. Provedba pet probnih planova intervencija:
Lokalni planovi intervencija koje pripremaju tijela lokalne vlasti trebaju biti usmjereni na socioekonomsku i fiziku regeneraciju zadanog podruja i ukljuivati razne integrirane
mjere koje pridonose postizanju zadanih ciljeva, a financiraju ih EFRR i ESF. Planove intervencija ocjenjuje i odobrava Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije. Potporu e se pruiti u obliku bespovratnih sredstava za 5 pilot projekata u predodabranim pilot podrujima kojima se ostvaruju ciljevi ciljanih depriviranih podruja
odreenih planovima ulaganja. Fondovima EFRRa stvorit e se infrastruktura zajednice i gospodarska infrastruktura, nune za osiguranje odrivosti. ESF e se koristiti na
integriran nain kako bi se sufinanciralo pruanje drutvenih, obrazovnih, gospodarskih usluga i usluga vezanih za zapoljavanje, potrebnih za uinkovito ostvarenje ciljeva
planova intervencija.
Korisnici ove aktivnosti su tijela lokalne vlasti pilot podruja, te opinske i dravne ustanove, nevladine organizacije, pruatelji drutvenih i zdravstvenih usluga, neprofitna
gospodarska i razvojna udruenja i udruenja lokalnih samouprava, mala poduzetnitva u pilot podrujima. Glavne ciljne skupine su stanovnici 5 malih gradova pilot podruja, s
naglaskom na osobama niskog drutvenog statusa u opasnosti socijalne iskljuenosti, kao i povratnici i izbjeglice, rata hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, lanovi njihovih
obitelji, kao i civilne rtve Domovinskog rata i romska populacija.
EFRR i ESF e podrati ostvarenje pet integriranih planova intervencija koje pripremaju tijela lokalne vlasti a ocjenjuje MRRFEU sa svrhom rjeavanja temeljnih uzronika
siromatva i socijalne iskljuenosti. Integriranje aktivnosti provest e se s pomou planova intervencije za svaki od pet pilotprojekata.
Planovi intervencija mogu ukljuivati razne aktivnosti obnove u depriviranim podrujima, ovisno o specifinim potrebama identificiranima u odreenom podruju. Indikativni
popis ukljuuje:
Ulaganja u objekte javne namjene, ukljuujui ulaganja u javne prostore i objekte kao to su javne zelene povrine, pjeake staze, otvoreni kanali za odvodnju, trnice,
parkiralita, javne zgrade i objekti koji se koriste za obrazovne, kulturne i rekreacijske svrhe s ciljem uspostave, poboljanja ili proirenja osnovnih usluga (izgradnja/obnova)
Ulaganja u izgradnju/obnovu svih vrsta malih osnovnih komunalnih usluga (kao to su plin, elektrina energija, voda, sanitarija);
Izgradnja/obnova nerazvrstanih opinskih cesta (za koje je odgovorna lokalna samouprava) ukljuujui plonike, postaje javnog prijevoza i ulinu rasvjetu;
Izgradnja/obnova postojeeg stambenog fonda u funkciji socijalnog stanovanja kao i prenamjena zgrada za socijalno stanovanje i druge svrhe (ukljuujui poslovne);
Razvoj i provedba socijalnih programa stambenog zbrinjavanja u suradnji s lokalnom i regionalnom upravom, ukljuujui izgradnju stanova koju subvencionira drava radi
predviene namjene socijalnog stanovanja;
U koordinaciji s aktivnostima predvienima u okviru SCa u okviru ovog OPa u vezi s ulaganjima u infrastrukturu i opremu primarne zdravstvene skrbi;
Ulaganja u temeljnu socijalnu infrastrukturu vezano uz irenje mree usluga u zajednici (posebno vezano uz skrb za starije);
Druge aktivnosti koje su potrebne za sloeni razvoj infrastrukture manjih gradova i seoskih podruja (ukljuujui ruenje zgrada i graevina koje neuinkovito koriste resurse i
tete okoliu);
Izgradnja ili renovacija objekata poslovne podrke, posebno povezanih s podrkom ESFa za samozapoljavanje, mikropoduzea i aktivnosti socijalnog poduzetnitva;
Izravna podrka stvaranju novih poduzea, opstanku i rastu postojeih MSPova i institucija poslovne podrke, posebno prilagoena za ispunjavanje potreba i potencijala u smislu
gospodarskog razvoja odabranih podruja, ukljuujui vii intenzitet podrke po projektu u kombinaciji s trenutnom tehnikom pomoi, podrkom i mentorstvom u svim stadijima
razvoja poslovanja.
Ove aktivnosti EFRRa bit e provedene na komplementaran i integriran nain sa sljedeim aktivnostima ESFa, koje su predviene pod specifinim ciljem 9iv2 Operativnog
programa iz podruja uinkovitih ljudskih potencijala, kao to su:
Potpora za samozapoljavanje;
Potpora za razvoj socijalnog poduzetnitva ;
irenje mree zdravstvenih i socijalnih usluga u zajednici;
Programi izobrazbe s ciljem zapoljavanja i razvoja vjetina prilagoeni potrebama ranjivih skupina;
Aktivnosti usmjerene na poticanje zapoljavanja mladih i olakavanje njihovog prelaska iz obrazovnog sustava na trite rada, ukljuujui promicanje i aktivnosti dopiranja
usmjerene na mlade openito;
Aktivnosti za pospjeivanje prvog zapoljavanja za stjecanje radnog iskustva, posebno u podrujima socijalne skrbi, obrazovanja i upravljanja projektima, s naglaskom na
pomo i podrku u zajednici, s ciljem promicanja zapoljavanja i zapoljivosti mladih;
Ulaganje u centre za mlade, informacijske centre i klubove mladih;
Promicanje trita rada i socijalne integracije ranjivih skupina, te borba protiv svakog oblika diskriminacije;
Pruanje podrke obrazovnim ustanovama koje razvijaju i isporuuju sve vrste i stupnjeve programa;
Razvoj i provedba novih verificiranih programa u podrujima od strateke vanosti za Hrvatsku, razvoj i provedba prioritetnih programa formalnog i neformalnog uenja.
Tijekom provedbe pilot projekata bit e ispitan model obnove i razvijat e se kapacitet. To e dovesti do stvaranja prenosivog modela za postizanje fizike, socijalne i ekonomske
obnove ugroenih urbanih i ruralnih podruja Republike Hrvatske. Vaan element modela takoer je i aktivacija tijela lokalne vlasti i partnera kako bi se bolje ciljale intervencije
ESIFa.
Kasnije je mogue daljnje irenje modela obnove, ovisno o raspoloivim sredstvima i pozitivnoj vanjskoj evaluaciji rezultata provedbe pilot projekata. irenje modela obnove
smije biti implementirano u druge ugroene male i srednje gradove s 10.000 do 35.000 stanovnika koji e se identificirati na temelju mapiranja siromatva. Potencijalno irenje
ukljuuje pripremu planova intervencija za najmanje 5 novih degradiranih malih i srednjih gradova.
Tijekom procesa razvoja i provedbe programa fizike, drutvene i gospodarske obnove, naela nediskriminacije bila su i bit e uzeta u obzir, ukljuujui uklanjanje segregacije i
nedoputanje nove segregacije na podrujima intervencije. Jednake mogunosti i nediskriminacijska naela primjenjivat e se s posebnim fokusom na manjine i ostale ugroene
skupine posebno srpske povratnike i izbjeglice te Rome, hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata. Ovo ukljuuje pozitivne akcijske mjere i aktivnosti s ciljem
podravanja odreenih ugroenih skupina.
Smanjenje gubitka populacije u pet pilotpodruja kao pokazatelj rezultata mjerit e se vitalnim indeksom stanovnitva. Nacionalni statistiki podatci odreuju taj indeks s pomou
demografskih pokazatelja za depopulaciju kao omjera broja roenih i umrlih u populaciji tijekom provedbe programa. Indeks se rauna na temelju prosjenih podataka za
posljednje tri godine (roenja ive djece na 100 smrtnih sluaja).
to se tie ciljeva izlaznog pokazatelja za OP, oni e se definirati do kraja 2015. nakon dovretka i ocjene Planova intervencija s prikazom odabrane vrste operacija (prethodno su
navedene predviene aktivnosti) i ciljeva. Konkretno, svakim e se Planom intervencije morati dati prikaz njegove ciljne vrijednosti po izlaznom pokazatelju OPa, koji e se
objediniti na razini OPa po zavretku ocjene Plana intervencije. Tijela odgovorna za postavljanje ciljeva na razini Plana intervencije su lokalna tijela vlasti u pet pilotpodruja,
dok je ocjena ciljeva, kao i njihovo objedinjavanje na razini OPa, odgovornost MRRFEUa.


isplativost
kapacitet provedbe
Pet probnih lokacija bit e unaprijed odabrano na temelju indeksa viestruke deprivacije. Taj se indeks rauna na temelju socioekonomskih podataka koji su dostupni na razini
opine u vezi s nezaposlenou, demografijom, razinom obrazovanja, udjelom stanovnitva koje prima socijalnu pomo, s jednim gradom koji ispunjuje zahtjeve znatne romske
manjine.
Zajedniko ope naelo za sve operacije podrane u pet pilot podruja je doprinos socioekonomskoj regeneraciji dotinih gradova. Operacije odabrane u planovima intervencija bit
e ocijenjene od strane vanjskih evaluatora (exante evaluacija).
Operacije financirane u okviru tih posebnih ciljeva iz EFRRa bit e odabrane na temelju sljedeih kriterija:
sukladnost s odobrenim intervencijskim planovima,
potpora socioekonomskim aktivnostima stanovnika,
doprinos smanjenju socijalne iskljuenosti i borbi protiv siromatva,
poboljanje kvalitete degradirane fizike infrastrukture u ciljnim podrujima,
koordiniranje i sinergija s projektima ostvarenima u pet probnih gradova u okviru drugih posebnih ciljeva,
pokazivanje jasne veze s operacijama koje su sufinancirane prema ESFu koji je zamiljen na temelju specifinog cilja 9.4.2 Operativnog programa iz podruja uinkovitih
ljudskih potencijala.
Prioritet e imati projekti koji se bave problemima ugroenih skupina, posebno izbjeglica, prognanika, povratnika, hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata i romske
manjine. Poticat e se sudjelovanje OCDova i ostalih nejavnih nadlenih tijela u pripremi i realizacija projekata.
Poslove koji spadaju u pripremu planova ulaganja te njihovu evaluaciju i aktivnosti izgradnje kapaciteta, kao i pripremu mapiranja siromatva ugovorit e Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova Europske unije kroz otvoreni postupak javne nabave.
Detaljni kriteriji definirat e upravljako tijelo i odobriti Odbor za praenje operativnog programa.

Nije predvieno.

Nije predvieno.
Oznaka Pokazatelj
CQ01
9b11
9b12
9b13
Produktivno
Poduzea
ulaganje:
Broj poduzea
koja primaju
potporu
Broj
Broj
pripremljenih i
provedenih
planova
intervencija i
planovi
intervencija
Obnovljene ili m2 / broja
novo sagraene jedinica
stambene
jedinice
Izgraena ili Broj jedinica
obnovljena
infrastruktura

potrebi)

mukarci
ene
Ukupno
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
EFRR
Manje razvijene
0,00
Provedba
projekta
izvjea
godinje
EFRR
Manje razvijene
5,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
EFRR
Manje razvijene
0,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje
EFRR
Manje razvijene
0,00
Izvjea o
provedbi
projekta
godinje

Prioritetna os
Pokazatelj ili
Vrsta
kljuni
Oznaka pokaza
provedbeni
telja
korak
8 Socijalno ukljuivanje i zdravlje

Mjerna jedinica,
tamo gdje je
prikladno
Fond
Kategorija
regije
Konani cilj (2023.)
Izvor
podatka
Objanjenje
znaaja
pokazatelja,
mukarc
ene
i
9a31
PF8.1
9a22
Ukupno mukarci
Broj je
izgraenih/obnovl
jenih i
opremljenih
infrastrukturnih
jedinica
Broj
EFRR
Manje
razvijene
300
Ukupan iznos
odobrenih
prihvatljivih
izdataka
EUR
EFRR
Manje
razvijene
97.654.9
98
Pruatelji
zdravstvenih
usluga u
bolnicama koji
primaju potporu
broj
EFRR
Manje
razvijene
ene
Ukupno
1.500,00
prema potrebi
Ovaj izlazni
pokazatelj okvira
uspjenosti u okviru
SC 9a3 predstavlja
24,26 % resursa u
Izvjea o okviru prioritetne osi
provedbi
8. Zajedno ta dva
projekta
izlazna pokazatelja
okvira uspjenosti
objanjavaju
53,71 % ukupne
dodjele prioritetnoj
osi 8.
419.411.76 Ministarstvo
8,00
financija
30,00
Ovaj izlazni
pokazatelj okvira
uspjenosti u okviru
SC 9a2 predstavlja
29,45 % ukupne
Ministarstvo
osi 8. Zajedno ta dva
zdravlja
izlazna pokazatelja
okvira uspjenosti
objanjavaju
53,71 % ukupne
osi 8.

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
001. Openita produktivna ulaganja u mala i srednja poduzea ('MSPove')
20.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
053. Zdravstvena infrastruktura
150.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
054. Stambena infrastruktura
25.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
055. Ostala drutvena infrastruktura koja doprinosi regionalnom i lokalnom razvoju
154.500.000,00
EFRR
Manje razvijene
7.000.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
356.500.000,00

Prioritetna
os
Fond

Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje
razvijene
100.000.000,00
EFRR
Manje
razvijene
256.500.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
356.500.000,00
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
Prioritetna os:
Prema specifinim ciljevima 9.1.1 i 9.1.2, potrebno je pruiti potporu unapreenju kapaciteta potencijalnih korisnika u pripremanju visokokvalitetnih projekata kako bi mogli
primiti potporu EFRRa za ulaganja u zdravstvenu opremu i infrastrukturu. Javni i privatni pruatelji zdravstvenih usluga nemaju potreban kapacitet i vjetine za samostalno
pripremanje visokokvalitetne projektne dokumentacije za infrastrukturne projekte zajedno sa svom prateom tehnikom dokumentacijom kako bi se prijavili i primili sredstva za
infrastrukturne investicije. Ovom e se akcijom osigurati pravovremeno i uinkovito upravljanje infrastrukturnim projektima u razdoblju od 2014. do 2020.
Prema specifinom cilju 9.1.3, takoer je potrebno osigurati podrku za unapreenje kapaciteta potencijalnih korisnika u pripremanju visokokvalitetnih projekata kako bi mogli
primiti potporu EFRRa za ulaganje u opremu i infrastrukturu u socijalnoj skrbi. Javni i privatni pruatelji zdravstvenih usluga nemaju potreban kapacitet i vjetine za samostalno
pripremanje visokokvalitetne projektne dokumentacije za infrastrukturne projekte zajedno sa svom prateom tehnikom dokumentacijom kako bi se prijavili i primili sredstva za
infrastrukturne investicije. Ovom e se akcijom osigurati pravovremeno i uinkovito upravljanje infrastrukturnim projektima u razdoblju od 2014. do 2020.
Prema specifinom cilju 9.2.1, takoer je potrebno osigurati podrku za unapreenje kapaciteta potencijalnih korisnika u pripremanju Planova intervencija kao i visokokvalitetnih
projekata kako bi mogli primiti potporu od EFRRa za planirana ulaganja. Ovom e se akcijom osigurati pravovremeno i uinkovito upravljanje infrastrukturnim projektima u
razdoblju od 2014. do 2020.
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
Obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje

Fond
Kategorija regije

EFRR
Manje razvijene
Ukupno

potrebi)

prioriteta
10a
prioriteta
Ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje kroz razvoj infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje

Razvoj digitalno zrelih kola koje su spremne za koritenje potencijala informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju i razvoju
vjetina za 21. stoljee, neophodnih na tritu rada

Rezultat koji je potrebno postii ovim specifinim ciljem jest poveanje stupnja digitalne zrelosti u sluaju najmanje 60 % osnovnih i srednjih
kola, s 50 % kola koji su eosposobljene (s elementima vizije IKTa za poduavanje i uenje), to bi osiguralo temelj za poveanje digitalnih
kompetencija nastavnika i uenika, kao i osuvremenjivanje kolskog programa temeljenog na rezultatima uenja i razvoju kljunih i transverzalnih
vjetina.
Unutar kola integrirat e se digitalni sadraj i IKT u praksu poduavanja u 7. i 8. razredu osnovne kole te sva etiri razreda srednjeg
gimnazijskog obrazovanja.
Intervencije u okviru SCa usmjerit e se na poveanje integriranosti IKTa u svakodnevni ivot u koli s pomou infrastrukturnog dijela projekta
ekole, opremanjem osnovnih i srednjih kola odgovarajuim LANovima (lokalnim internetskim mreama u kolama) te nabavom IKT opreme
za nastavnike i uenike, kao i druge opreme povezane s IKTom. Projekt ekole je kompleksan, vienamjenski projekt koji e rezultirati
informatizacijom administracije, poduavanja i uenja unutar kola kako bi se osiguralo da velika veina hrvatskih javno financiranih kola
postane digitalno zrela do 2023. Ulaganja u ovaj SC snano su povezana s ulaganjima u ekole kroz OP EHR gdje e podizanje razine digitalne
kompetencije uenika, nastavnika, ravnatelja, kolskih strunjaka i administrativnog osoblja biti posebno naglaeno. Kako bi se uspjeno
koordinirale OP EHR i OPKK mjere u okviru projekta, uspostavit e se odbor koji upravlja projektom na meuresornoj razini, koji se sastoji od
predstavnika relevantnih ministarstava/upravljakih tijela i predstavnika drugih dionika. Isto tako, komplementarnost izmeu predvienih
aktivnosti ESFa i EFRRa osigurat e se pripremom zajednike programske dokumentacije, kao i sinkronizacijom vremena za pozive za
podnoenje prijedloga, odlukama u pogledu odabira i financiranja te svakodnevnim kontaktiranjem. Politike i aktivnosti na infrastrukturnoj razini
potrebne su kako bi se veini uenika omoguilo pohaanje digitalno zrelih kola. Poveanje aktivnosti uenika temeljenih na IKTu tijekom
nastave, te, kao posljedica toga, njihove digitalne kompetencije, treba poticati. Politike i aktivnosti kojima se prua podrka kvantitativnom i
kvalitativnom rastu strunog usavravanja nastavnika vjerojatno su najefikasniji nain za postizanje rezultata u ovom podruju; meutim, to mora
biti paralelno s opremanjem kola odgovarajuom IKT opremom i osiguravanjem odgovarajueg irokopojasnog pristupa internetu kolama.
Ekole su digitalno zrele kole povezane s ultrabrzim internetom, potpuno opremljene primjerenom IKT opremom, s visokom razinom
informatizacije administrativnih i obrazovnih procesa. Pojam digitalno zrelih kola temelji se na pet razina digitalne zrelosti (osnovna, poetna, e
osposobljena, esigurna, ezrela) koje se proteu preko etiriju segmenata digitalne zrelosti: infrastrukture i eadministracije koje e se rjeavati
kroz OPKK mjere i Digitalni sadraj, kolska IKT kultura i Profesionalni sadraj koji e se rjeavati s pomou OP EHR mjera.
Navedeno je u skladu s Ekonomskim programom Vlade Republike Hrvatske iz 2013., kao i sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije koji
prepoznaju potrebu za boljom upotrebom IKTa u uenju i poduavanju u obrazovanju kao jednom od svojih glavnih ciljeva.
Modernizacija, unaprjeenje i proirenje infrastrukture studentskog smjetaja u visokom obrazovanju s ciljem poboljanja pristupa
visokom obrazovanju te zavretak studija za studente u nepovoljnom poloaju

Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije naglaava se potreba za poboljanjem pristupa visokom obrazovanju te kvalitete i vanosti
programa vieg obrazovanja. Nekoliko studija ukazuje na to da samo 59 % svih studenata upisanih na institucije visokog obrazovanja u Hrvatskoj
uspjeno zavri svoj studij, dok 41 % studenata prekine studij, uglavnom u ranim fazama studiranja (prema podatcima o studentskim subvencijama
iz baze podatka ISSP Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta). Preliminarna analiza pokazuje da je jedan od temeljnih razloga za prekid studija
nedostatak sredstava za studiranje. Relevantne studije sugeriraju da bi 20 % studenata trebalo imati raspoloivi smjetaj u studentskim domovima.
Prema Hrvatskom zavodu za statistiku, podatcima iz 2013./2014., postoji 10 536 mjesta u studentskim domovima a upisano je 161 911 studenata
(ne raunajui studente poslijediplomskih studija), to rezultira omjerom od 6,69 % raspoloivosti kapaciteta smjetaja i brojem studenata (u 2012.)
koji je prilino manji od preporuenog. U Hrvatskoj se svake godine odbije izmeu 50 % i 75 % studenata koji podnesu zahtjev za smjetaj, a 31 %
svih studenata su podstanari. Istraivanje EUROSTUDENT pokazuje da je skoro pola od ukupnih trokova studenata povezano sa smjetajem i
trokovima ivota, unato injenici da je hrvatski sustav za financijsku potporu studentima usmjeren na ublaavanje tih trokova kroz subvencije.
Visoki trokovi ivota predstavljaju prepreku, posebno potencijalnim studentima koji dolaze iz manjih gradova i ruralnih dijelova Hrvatske.
Nadalje, nii trokovi smjetaja za studente iz socijalno ugroenih skupina smanjuju potrebu studenata da rade tijekom studija i na taj nain mogu
smanjiti opasnost od prekida ili produljenja studija. Ovo utjee na stopu odustajanja te bi trebalo imati pozitivan utjecaj na glavne nacionalne
ciljeve vezane za visoko obrazovanje. Postojei kriteriji za smjetaj studenata u studentskim domovima uglavnom se temelje na socioekonomskim
elementima, a uz to se odreeni broj bodova dobiva na temelju uspjeha tijekom studiranja.
Studenti u nepovoljnom poloaju definirani su kao studenti s invaliditetom i oni s loim socioekonomskim zaleem (oni kojima je prosjeni
mjeseni prihod po lanu obitelji ispod 65 % prorauna utvrenog za svaku fiskalnu godinu u Zakonu o izvravanju dravnog prorauna koji za
2014. iznosi 3 326 HRK). Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije predviaju se mjere koje ukljuuju analizu potreba nedovoljno
zastupljenih skupina studenata te razradu aktivnosti kojima se te potrebe rjeavaju. To bi moglo rezultirati daljnjom diversifikacijom skupina u
nepovoljnom poloaju na koje su usmjerene aktivnosti u okviru ovog specijalnog cilja. Nadalje, do 25 % sredstava dodijeljenih ovom specifinom
cilju potroit e se na rekonstrukciju postojeih studentskih domova kako bi se odrala postojea razina smjetajnog kapaciteta. To je potrebno jer,
zbog nezadovoljavajuih uvjeta koji su posljedica injenice da je veina studentskih domova izgraeno prije vie od 30 godina postoji ozbiljna
prijetnja da u bliskoj budunosti ti studentski domovi nee moi pruati smjetaj studentima zbog neadekvatnih prostorija.
Stoga je oekivani rezultat koji se eli postii rekonstrukcija studentskih domova i gradnja novih ime bi se poveao kapacitet studentskih domova
i to bi rezultiralo smanjenjem trokova studiranja i povealo pristup visokom obrazovanju posebno studentima u nepovoljnom poloaju.
Poveanje relevantnosti strukovnog obrazovanja poboljanjem uvjeta za stjecanje praktinih vjetina u ciljanim sektorima strukovnog
obrazovanja kako bi se postigla bolja zapoljivost studenata SOOa

Ciljano infrastrukturno ulaganje fokusirat e se na osnivanje regionalnih centara kompetencija u odreenim strukovnim sektorima. Centri
kompetencija bit e dio regionalno distribuirane mree dostatno opremljenih strukovnih kola u ciljanim sektorima s visokom razinom strunosti
nastavnika/mentora, u svrhu olakavanja daljnjeg razvoja i usklaenosti obrazovnog sustava s potrebama trita rada na regionalnoj razini. Tonije,
centri e osigurati mogunosti obrazovanja i stjecanja kompetencija i vjetina kroz partnerstvo s obrazovnim, gospodarskim i civilnim sektorom
primarno na regionalnoj razini, ali i kroz meunarodnu suradnju sa slinim centrima u Europskoj uniji. Postupak uspostave mree regionalno
distribuiranih centara kompetencija bit e usmjeren na sektore poljoprivrede, strojarstva, turizma i ugostiteljstva, elektrotehnike te informacijske i
zdravstvene tehnologije. Regionalni centri kompetencija bit e uspostavljeni kako bi omoguili modernu praktinu obuku za studente i nastavnike
(osposobljavanje nastavnika moglo bi ukljuiti organizaciju praktinog osposobljavanja u kontroliranoj okolini), putem suradnje s poslodavcima i
socijalnim partnerima, potujui potrebe regionalnog trita rada i inzistirajui na uspjenosti nastavnika/voditelja osposobljavanja/mentora.
Moderno praktino osposobljavanje omoguit e uenicima izravno sudjelovanje na tritu rada bez potrebe za dodatnim osposobljavanjem i
uvoenjem u posao. Zadaci nastavnika bit e, osim redovitih zadataka unutar formalnog strukovnog obrazovanja, organizacije ciljanog/tematskog
strunog usavravanja za obrazovne strunjake (nastavnike strukovnih predmeta i mentore), organizacije fleksibilnog i stalnog usavravanja
djelatnika malih/srednjih poduzea koja djeluju na lokalnoj razini (podizanje razine strune kompetencije zaposlenika stjecanje djelominih
kvalifikacija), podizanje razine znanja i strunosti nezaposlenih pruanjem kratkih programa osposobljavanja (ciljani programi u sklopu
obrazovanja odraslih). Dodana vrijednost ovih centara bit e njihova sposobnost da provedu posebno prilagoene programe za osobe s posebnim
potrebama/studente s posebnim potrebama (stjecanje praktinih znanja u odgovarajuim uvjetima koji bi odgovarali njihovim funkcionalnim
sposobnostima). Uspostavljeni centri kompetencija bit e, uz svoje primarne zadatke, mjesta na kojima se organiziraju studentska natjecanja
(natjecanja u vjetinama). Razni obrazovni materijali razvijeni u okviru centara (npr. smjernice za organiziranje i praenje praktinog rada
studenata) podijelit e se i po drugim kolama SOOa.
Stoga je oekivani rezultat koji se eli postii nadogradnja vjetina studenata SOOa koji steknu naobrazbu u Centrima kompetencija
uspostavljenima u odabranim sektorima, to e dovesti do vie stope zapoljavanja na tritu rada. Konkretnije, oekuje se da e se oko 35 %
studenata koji steknu naobrazbu u Centrima kompetencija zaposliti u roku od est mjeseci.
Specifini cilj
1 Razvoj digitalno zrelih kola koje su spremne za koritenje potencijala IKTa u obrazovanju i razvoju vjetina 21. stoljea, potrebnih
na tritu rada
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica

potrebi)
Poetna
godina

izvjetavanja
10a11
Omjer osnovnih i srednjih

kola na razini e
osposobljenosti digitalne
zrelosti
Manje razvijene
2014.
50,00
10,00
DMS sustav godinje

digitalne
zrelosti,
CARNet
Specifini cilj
2 Modernizacija, unapreenje i poveanje infrastrukture smjetaja u visokom obrazovanju s ciljem poboljanja pristupa visokom
obrazovanju te zavretak studija za studente u nepovoljnom poloaju
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
10a21
Broj studenata iz skupina u broj

nepovoljnom poloaju s
boljim pristupom studentskim
domovima

potrebi)
Poetna
godina

izvjetavanja
Manje razvijene
2014.
9.200,00
6.930,00
Ministarstvo godinje
znanosti,
obrazovanja i
porta
Specifini cilj
3 Poveanje relevantnosti strukovnog obrazovanja kroz poboljanje uvjeta za stjecanje praktinih vjetina u ciljanim sektorima
strukovnog obrazovanja kako bi se postigao vei stupanj zapoljavanja studenata strukovnog obrazovanja
Oznaka
Pokazatelj
Mjerna jedinica
10a31
Stopa zaposlenosti studenata %

koji su nedavno diplomirali
(ISCED 3 4)

potrebi)
Poetna
godina

izvjetavanja
Manje razvijene
2013.
55,00
50,08
Eurostat
godinje
10a Ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje kroz razvoj infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje
Primjeri akcija koje e se financirati:

SC 10a1
Nabava na veliko IKT opreme za osnovne i srednje kole (nabava IKT opreme za poduavanje i uenje, odnosno za nastavnike i uionice);
Opremanje osnovnih i srednjih kola prikladnim LANovima (izgradnja lokalnih internetskih mrea u kolama (ciljane lokacije kola)
Rasporeeni centri podataka spremni za apsorbiranje poveane potranje za euslugama i esadrajem u obrazovnom oblaku
EUSLUGE: Integriranje postojeih usluga i razvoj buduih usluga omoguit e uspostavu obrazovnog oblaka kojim e se omoguiti potpuna informatizacija obrazovne
administracije i postupaka poduavanja. Na taj e se nain osigurati racionalnije upravljanje kolom kao i potpuna transparentnost, s potpunim uvidom u kolske financije
oba utemeljitelja (opina i upanija) te MZOSa. Drugi dio sustava ukljuuje razvoj eusluga za poduavanje i uenje kojim e se omoguiti prikupljanje metapodataka iz
postojeih repozitorija, tvorei sredinji nacionalni repozitorij sa svim digitalnim obrazovnim resursima za osnovne i srednje kole u Hrvatskoj. Podatci e se prikupljati i
u okviru nacionalne obrazovne baze podataka te e biti obraeni kako bi se omoguilo nastavnicima da stalno mjere postignua uenika i kako bi se dobio potpuni uvid u
podatke za obrazovna nadlena tijela i same kole. Vlasnitvo osobnih podataka dijelit e se meu glavnim dionicima u skladu s hrvatskim zakonima i propisima.
Ocjena pilotprojekta ekola povezana s infrastrukturom i eadministracijom
Ove aktivnosti bit e uvedene u 10% osnovnih i srednjih kola u Hrvatskoj kako bi se testirale te kako bi se odredili najbolji naini za postizanje planiranih
ishoda. Prema tome, budue aktivnosti temeljit e se na rezultatima pilot aktivnosti, omoguavajui prilagodbe u aktivnostima i pristupima u razvoju glavnog projekta. Pilot
projekt posluit e i kao neprocjenjivo iskustvo i praksa u vezi s izgradnjom kapaciteta koji prethode provedbi glavnog projekta. U okviru pilotprojekta razvit e se i testirati
Sustav digitalne zrelosti te e se omoguiti procjena digitalne zrelosti svake hrvatske kole to e rezultirati tonim postotkom kola za svaku razinu.
Kako bi se osigurala komplementarnost s prethodno spomenutim tipom aktivnosti EFRRa, posebna e se podrka pruiti opem obrazovnom sustavu kroz ESF, tj. OP EHP, IP
10iv2 (tj. razvoj digitalnih materijala za obrazovanje, alata i metoda izmjena pedagoke prakse u onu vie orijentiranu prema uenicima, kao i organizacijskih modela za podrku
njihovog koritenja na dravnoj razini, kako u osnovnim, tako i u srednjim kolama, u sklopu nacionalnog kurikuluma; razvoj digitalnih kompetencija nastavnika, ravnatelja i
strunog osoblja, posebno u pogledu koritenja IKTa za poduavanje i uenje te sustavna podrka kolama i pojedinim nastavnicima i voditeljima kola u uvoenju IKTa u
poduavanje i uenje).
Aktivnosti u pogledu digitalizacije obrazovne administracije usko su povezane s rjeenjima IKTa razvijenima za potporu zajednikim poslovnim procesima u javnoj upravi
predvienima u okviru TCa 11 u sklopu OP EHRa te imaju potencijala za postizanje bolje isporuke kvalitetnih javnih usluga ime se pridonosi nacionalnom, regionalnom i
lokalnom razvoju.
Korisnici: CARNet (Hrvatska akademska i istraivaka mrea) javna je ustanova pod nadlenou Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, odgovorna za informatizaciju
osnovnih i srednjih kola u okviru hrvatskog obrazovnog sustava, kao i za osiguravanje infrastrukture IKTa, povezanost i usluge osnovnokolskim i srednjokolskim ustanovama
te ustanovama visokog obrazovanja.
Ciljne skupine:: nastavnici, ravnatelji, struno i administrativno osoblje, uenici/studenti
Rekonstrukcija studentskih domova i gradnja novih u skladu s odgovarajuim studijama izvedivosti kojima je cilj osiguravanje smjetaja za studente u nepovoljnom poloaju.
Samo e ogranieni broj (do 25 % dodjele ovom SCu) postojeih studentskih domova biti rekonstruiran. Sve zajednike prostorije smatraju se dijelom studentskog doma.
Ciljane skupine: studenti
Korisnici: ustanove visokoga kolstva
Zajedno s EFRRom, aktivnostima predvienim u okviru ESFa (OP EUR, IP 10ii), koje su usredotoene na pruanje podrke putem dravnih stipendija, i mjerama koje su
predloile i provele ustanove visokog obrazovanja, a obuhvaaju uvoenje izvanrednog studija i pruanje kvalitetne akademske i profesionalne orijentacije, postii e se specifini
cilj poveanja dostupnosti i stope zavretka studija u sklopu visokog obrazovanja.
SC 10a3
Rekonstrukcija, obnova i adaptacija institucija SOOa u ciljanim sektorima za osiguranje modernog i visokokvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja te nabava specijalizirane
opreme za te ustanove (radionice, laboratoriji, moderne tehnologije, razvoj sektorski relevantnih alata,, strojeva itd.; IKT , specijalizirana didaktika i pedagoka oprema, obnova i
ureenje prostorija, zajednikih objekata koje dijele strukovne kole i tvrtke/lokalne zajednice centri kompetencija)
Opremanje SOO ustanova za praktinu nastavu, kako bi se poveao obrazovni standard za uenike kao i za njihove budue izglede na konkurentnom tritu rada
Obnova i adaptacija pruatelja usluga SOOa kako bi se poveala pristupanost sa svrhom visoke drutvene ukljuenosti (uenici s invaliditetom)
Obnova i adaptacija pruatelja usluga SOOa za razvoj inovacija, promicanje znanja i cjeloivotnog uenja
Ove aktivnosti koje podupire EFRR dopuna su ulaganjima u pogledu reforme kurikuluma SOOa koju se planira provesti u okviru OP EHR, IP 10iv. Ciljevi oba ulaganja jesu
omoguavanje fleksibilnosti prema potrebama trita rada. U pogledu slijeda aktivnosti, nakon provedbe aktivnosti usmjerenih na razvoj novih sektorskih kurikuluma SOOa i
jaanja kapaciteta nastavnika radi provedbe tih novih kurikuluma, koji su predvieni u okviru ESFa, uslijedit e provedba ulaganja u okviru ovog SCa.
Korisnici: naglasak e biti na kolama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, s veleuilitima i ustanovama strunog visokog obrazovanja u svojstvu ustanova koje
organiziraju i provode strune studije kao potencijalni partneri za projekte.
Ciljne skupine: kolsko osoblje i rukovodstvo kole u strukovnim obrazovnim ustanovama; profesori i predavai, uenici, zaposlenici u malim i srednjim poduzeima, obrtnici,
zaposlenici u obrtima, nezaposleni, ugroene skupine, ako je mogue.


isplativost
kapacitet provedbe
to se tie prihvatljivosti, aktivnosti e biti provjerene usporedbom s kriterijima koji proizlaze iz svih opih zahtjeva prihvatljivosti i zahtjeva prihvatljivosti specifinih za sredstva,
svim primjenjivim aktima EUa i nacionalnim pravnim aktima, ukljuujui pravila o dravnim potporama.
SC 10a1:
Sve aktivnosti financirane u okviru ovog specifinog cilja moraju:
biti u skladu s odobrenim intervencijskim planovima,
pokazivati jasan naglasak na:

o inovativne pedagoke prakse koje su podrane IKTom u podruju nastavnih praksi, uenja, sadraja i kurikuluma,
o optimiziranje obrazovnih administrativnih procesa kroz IKT, inovativne i poticajne promjene u intervencijskim podrujima organizacije, upravljanja i vrijednosti te
povezanosti,
o obrazovanje i podrku nastavnicima kao nositeljima promjene i provoditeljima inovacija u procesima poduavanja/uenja kroz IKT,
rezultira stvaranjem kvalitetnijeg obrazovnog sustava na terenu: o izmijenjene prakse poduavanja koje podravaju uporabu IKTa
o transparentnu i uinkovitu obrazovnu administraciju podranu IKTom
osigurati jasnu poveznicu i neprekidan utjecaj aktivnosti aktivnosti izmeu pilot projekta ekole i glavnog projekta ekole,
pokazivanje jasne veze s operacijama koje su sufinancirane prema ESFu koji je zamiljen na temelju specifinog cilja 10iii2 Operativnog programa iz podruja
uinkovitih ljudskih potencijala.
SC 10a2:
Operacije financirane u okviru tih posebnih ciljeva iz EFRRa bit e odabrane na temelju sljedeih kriterija:
-
podravaju pristup visokom obrazovanju za socijalno ugroene studente;

uzimaju u obzir broj studenata nerezidenata na sveuilitu s naglaskom na postotak studenata nerezidenata u studentskim domovima u odnosu na ukupni broj studenata
nerezidenata;
taj e broj biti usklaen s brojem studenata koji se prijavljuju za studentski dom i imaju prosjean prihod po lanu obitelji manji od 65 % osnovnog prorauna koji se utvruje za
svaku fiskalnu godinu u Zakonu o izvravanju dravnog prorauna (za 2014. iznosi 3 326 HRK);
dokazana je potreba za rekonstrukcijom u skladu sa Zakonom o gradnji (NN br. 153/2013) u kojem je rekonstrukcija definirana kao izvedba graevinskih i drugih radova na
postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje glavnih zahtjeva za tu graevinu.
SC 10a3:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tijelo je odgovorno za openitu obrazovnu politiku te kao takvo ima glavnu ulogu u odabiru kola koje e se pretvoriti u centre
kompetencija, u koordinaciji s ostalim relevantnim ministarstvima prema potrebi, te u odlukama o odabiru i financiranju.
Prioritetni projekti odabrat e se na temelju sljedeih kriterija:
moraju biti u skladu s regionalnim gospodarskim potrebama;

jasno povezivati operacije sufinancirane u okviru ESFa predviene u okviru specifinog cilja 10iv1 Operativnog programa iz podruja uinkovitih ljudskih resursa;
broj uenika osnovnih kola i broj uenika u drugim regionalnim strukovnim kolama u istom sektoru SOOa koje tee prema odreenom centru;
dostupnost za organiziranje osposobljavanja uenika i nastavnika iz ostalih kola SOOa te drugih pravnih i fizikih osoba (obrazovanje i osposobljavanje za nezaposlene
osobe / zaposlenike poduzea);
prijedlog projekta ukljuuje partnerstvo s visokokolskom ustanovom koja izvodi struni studijski program / strune studijske programe usklaene s programima koje nudi
odreeni centar te partnerstvo s drutvom koje posluje u istom sektoru kao odreeni centar;
prijedlog projekta predvia razvoj ciljanih usluga potpore studentima s invaliditetom.

Nije predvieno.

Glavni projekt EKOLE zamiljen je u sinergiji s ulaganjima ESGa u okviru T010.

Projekt predvia zavretak informatizacije administracije, poduavanja i uenja unutar kola kako bi se osiguralo da velika veina javnih kola u Hrvatskoj postane informatiki
pismena (ezrela) do 2023., u skladu s Digitalnom agendom za Europu, Strategijom obrazovanja Republike Hrvatske i nacionalnom Strategijom razvoja irokopojasne veze u
Republici Hrvatskoj 2012. 2015. Informatiki pisani nastavnici i uenici koriste IKT u obrazovanju na dnevnoj razini ukljuujui administrativne eusluge i eusluge za
poduavanje i uenje, omoguujui tako da uenici dananjice postanu kompetitivni zaposlenici na tritu rada sutranjice. Dvije faze projekta Ekole:
1. Pilot projekt, koji e trajati od 2015. do 2017.
2. Glavni projekt, 2019. 2023.
Pilotprojekt obuhvaat e sve segmente glavnog projekta Ekole koji e se provesti u 10 % osnovnih i srednjih kola u Hrvatskoj. Taj e pristup omoguiti ministarstvu znanosti,
obrazovanja i porta da vodi pilotprojekt kako bi osiguralo da se u glavnom projektu i na razini sustava provode najbolje prakse zabiljeene u okviru pilotprojekta. Pilot projekt
obuhvatit e procjenjivanje unutarnjih i vanjskih strunjaka koji e naglasiti nedostatke i prednosti projekta, kako bi osigurali da glavni projekt odgovori na sva bitna pitanja na
najlake ostvariv nain unutar procesa informatizacije hrvatskih kola.
Planirane intervencije unutar EFRRa ukljuivat e opremanje osnovnih i srednjih kola odgovarajuim LANovima (izgradnja lokalne internetske mree u kolama (ciljane
lokacije kola) i povezivanje kola ultrabrzim Internetom) i nabava specijalizirane opreme za nastavnike i uenike, kao i ostale srodne opreme IKTa.
Ulaganje u ekole takoer je planirano kroz ESF (OP EHR, IP 10iii2) razvojem digitalnih nastavnih materijala, alata i metoda kao i organizacijskih modela, podupirui njihovo
koritenje na nacionalnoj razini, kako u osnovnim, tako i u srednjim kolama, kao sastavni dio dravnog kurikuluma; razvojem digitalnih kompetencija uitelja, nastavnika i
profesora, ravnatelja i strunog osoblja, posebno u pogledu koritenja IKTa za poduavanje, uenje i sustavnu podrku kola i pojedinih uitelja, nastavnika, profesora i ravnatelja
u kolama u uvoenju IKTa u poduavanje i uenje.
Oznaka
Mjerna Fond
jedinica
Pokazatelj

potrebi)

mukarci
ene
Izvor podatka
Uestalost
izvjetavanja
Ukupno
CO35
Skrb o djeci i obrazovanje: Usluni Osobe EFRR Manje razvijene

kapacitet infrastrukture za skrb o
djeci ili obrazovanje, za koju se
daje potpora
61.000,00
DMS sustav digitalne zrelosti,

CARNet; izvjea o provedbi
projekta
godinje
10a11
kole s digitalnom zrelosti

poboljanom za jednu razinu
60,00

CARNet
godinje
10a12
Broj osnovnih i srednjih kola

broj
opremljenih IKT opremom
Broj nastavnika koji
broj
upotrebljavaju (nabavljenu) IKT
opremu za poduavanje
Broj uenika koji upotrebljavaju broj
(nabavljenu) IKT opremu
Broj kreveta u obnovljenim
broj
studentskim domovima
Broj ustanova za SOO
broj
opremljenih specijaliziranom
opremom i suvremenim
tehnologijama
Broj studenata SOOa koji
broj
primaju potporu u okviru
edukativnih aktivnosti koje se
izvode u centrima kompetencija
Broj nastavnika i drugih
broj
sudionika koji primaju potporu u
okviru obrazovnih aktivnosti koje
se izvode u centrima
kompetencija
Broj kreveta u izgraenim
broj
studentskim domovima
840,00
godinje
15.000,00

CARNet
CARNet
52.000,00
godinje
5.000,00

CARNet, izvjea o projektu
20,00
godinje
1.000,00
godinje
1.500,00
godinje
3.000,00
godinje
10a13
10a14
10a32
10a21
10a22
10a23
10a31
godinje
godinje


Prioritetna os
9 Obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
048. IKT : Drugi tipovi IKT infrastrukture/ velikih raunalnih resursa/opreme (ukljuujui e
102.914.791,00
infrastrukturu, podatkovna sredita i senzore; takoer gdje su uklopljeni u druge infrastrukture kao
to su zgrade za istraivanja, infrastruktura za zatitu okolia i drutvenu infrastrukturu)
EFRR
Manje razvijene
049. Obrazovna infrastruktura za tercijarno obrazovanje
105.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
050. Obrazovna infrastruktura za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te za obrazovanje

odraslih
63.000.000,00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
270,914,791.00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
270,914,791.00

Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
270,914,791.00
Prioritetna os
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
2.B Opis prioritetne osi za tehniku podrku

2.B.1 Prioritetna os
Oznaka prioritetne
osi
Naziv prioritetne
osi
10
Tehnika pomo
2.B.4 Specifini ciljevi i oekivani rezultati

Oznaka
TA1
Specifini cilj
Osiguravanje primjerenih i
uinkovitih ljudskih kapaciteta
za provedbu operativnog
programa
Rezultati koje drave lanice ele postii uz potporu Unije

Osiguravanje uinkovitih ljudskih resursa za provedbu programa kljuan je preduvjet za njihovu pravovremenu i redovnu
provedbu, zahvaljujui kojoj se postiu visoke stope upotrebe financijskih sredstava. Stoga se u okviru ovog cilja sredstva
tehnike pomoi moraju upotrebljavati za postizanje sljedeih rezultata:
1. Osiguravanje odgovarajueg odabira osoblja i unaprjeivanja vjetina u tijelima
Ovaj rezultat treba postii zapoljavanjem potrebnog osoblja kroz sustavno i preventivno mjerenje koliine posla odnosnih
tijela kako kratkorono tako i dugorono, donoenje planova za zapoljavanje i praenje provedbe tih planova,
zapoljavanje dodatnog osoblja koje posjeduje odgovarajue kvalifikacije radi optimalne uinkovitosti upravljanja ESIF
om.
Ovaj rezultat treba postii i kroz daljnji razvoj programa i metodologije osposobljavanja te osiguravanjem da osoblje
posjeduje odgovarajue vjetine na temelju potreba utvrenih u njihovim pojedinanim godinjim planovima za
osposobljavanje. Trenutano se pojedinani planovi za osposobljavanje dogovaraju izmeu osoblja i njihove uprave,
uzimajui u obzir specifinosti odreenih radnih mjesta te u skladu s odredbama internih pravila i pravilnika o minimalnim
kvalifikacijama i vjetinama za ta radna mjesta. Pojedinani godinji planovi za osposobljavanje u budunosti e se razvijati
na temelju dugoronog plana za razvoj osoblja koji e se razviti do kraja treeg tromjeseja 2015. s pomou podataka iz
procjena potreba za osposobljavanjem (koje se redovno provode), detaljnog plana upotrebe (koji se mora izraditi do kraja
prvog tromjeseja 2015.). te strateke analize koliine posla (koja se mora provesti do kraja drugog tromjeseja 2015.).
Praenje provedbe dugoronog plana za razvoj osoblja provodit e namjenske jedinice koordinacijskog tijela i upravljakog
tijela, a plan e se aurirati po utvrivanju potrebe. Osiguravanje odgovarajuih vjetina postii e se kroz sustav
osposobljavanja koji e se sastojati od obveznog i izbornog osposobljavanja na osnovnoj i naprednoj razini, to e u nekim
sluajevima ukljuivati i certifikacijski postupak. Usto, osposobljavanje/obuka na poslu, studijski posjeti i privremeni
premjetaji predvieni su kao dopunske mjere. Prethodno navedene mjere odnose se na osnovne vjetine upravljanja
ESIFom kojima su obuhvaeni svi poslovni procesi (ukljuujui upravljanje rizicima, sprjeavanje nepravilnosti i
prijevara, informacije i komunikaciju, javnu nabavu, dravne potpore, pitanja zatite okolia), nove vjetine potrebne za
ovaj program (ukljuujui upravljanje usmjereno na rezultate, upravljanje ITUom i financijskim instrumentima) te na sve
relevantne specifine (sektorske) vjetine.
2. Smanjene fluktuacije osoblja
Ovaj rezultat treba postii uglavnom kroz odravanje barem trenutane razine mjera zadravanja osoblja za upravljanje
ESIFom. To je potrebno postii ili kroz (postojeu mjeru) poviice plaa (maksimalna plaa iznosi 130 % uobiajenog
iznosa) ili kroz (mjeru koju je mogue uvesti) sustavno upravljanje uinkovitou (ocjenjivanje uinkovitosti i sustavi
nagraivanja) u odnosnim tijelima. Budui da je razina fluktuacija osoblja usko povezana s razinom openitog zadovoljstva
osoblja, smanjenje koliine posla na kritinim radnim mjestima poveanjem broja osoblja, poboljanjem uvjeta rada te
razvoj karijere smatraju se dopunskim mjerama.
2.B.5 Pokazatelji rezultata

Tablica 12: Programski pokazatelji rezultata (po specifinom cilju ) (za EFRR/ESF/Kohezijski Fond)
Prioritetna os
Oznaka
Pokazatelj
TA1.1
Maksimalna razina
fluktuacije osoblja
TA1 Osiguravanje primjerenih i uinkovitih ljudskih kapaciteta za provedbu operativnog programa

Polazna vrijednost
Poetna
Uestalost
Mjerna jedinica
Izvor podatka
mukar
godina
izvjetavanja
mukarci
ene
Ukupno
ene
Ukupno
ci
Ministarstvo
regionalnoga
razvoja i fondova
Jednom
%
8,00
2014.
4,00
EU (MRRFEU),
godinje
Sustav za
upravljanje
informacijama (SUI)

Oznaka
TA2
Specifini cilj
Potpora uinkovitoj
provedbi, praenju i
evaluaciji programa

Uz jaanje unutarnjih kapaciteta odnosnih tijela, potrebno je osigurati dodatnu potporu kroz pruanje ad hoc savjetovanja i
drugih resursa za potporu radu odnosnih tijela. Stoga se u okviru ovog cilja sredstva tehnike pomoi moraju upotrebljavati za
postizanje sljedeih rezultata:
1. Osiguravanje optimalne uinkovitosti, pouzdanosti i pravilnosti u upravljanju fondovima
Optimizacija znai smanjenje vremena, ljudskih i materijalnih resursa uloenih u primjenu poslovnih procesa i istovremeno
zadravanje barem jednake razine kvalitete i smanjenje administrativnog optereenja za korisnike projekta. Ovaj rezultat treba
postii kroz sustavno praenje uspjenosti odnosnih tijela (prema potrebi, jednako tako uzimajui u obzir nezavisne
procjene/studije koje su provela specijalizirana tijela/pruatelji usluga) i uvoenje promjena kojima se rjeavaju postupovna
uska grla, posebno u sluajevima kad je uestalost ponavljanja vea i kad je mogue bre odgovoriti podnositeljima
prijava / korisnicima.
Uspostava primjerenih IT alata za potporu poslovnim procesima unutar i izmeu odnosnih tijela omoguit e dvosmjernu
elektroniku komunikaciju s korisnicima (ekohezija) i stvoriti poveznice za usporedbe izmeu odnosnih tijela i drugih
institucija, ime se smanjuje administrativno optereenje za odnosna tijela (i podnositelje prijava / korisnike) te pridonosi izradi
i pouzdanosti revizijskih nalaza.
Aktivnosti koje se obavljaju u okviru ove prioritetne osi pridonijet e poboljanju transparentnosti i uinkovitosti javne nabave
na sredinjoj razini i lokalnim razinama te provedbi, praenju i uoavanju nepravilnosti, a oboje podlijee specifinim
preporukama u okviru Europskog semestra 2014.
2. Stavljanje na snagu uinkovitog upravljanja usmjerenog na rezultat i praenja fondova
Ovaj rezultat treba postii osiguravanjem strunog znanja koje nije potrebno trajno i/ili strunog znanja u podrujima gdje
nedostaje iskustva na razini odnosnih tijela zbog ega te usluge pruaju vanjski strunjaci. Tom se aktivnou dopunjava jaanje
kompetencija osoblja odnosnih tijela. Ta se aktivnost primjenjuje u sluajevima kad jaanje kapaciteta unutar odnosnih tijela u
suprotnom ne bi bilo mogue ili izvedivo.
To ukljuuje i osiguravanje potrebne i primjerene potpore radu nadzornog odbora, radnih skupina povezanih s OPom, odbora i
mrea na visokoj ili operativnoj razini (ukljuujui one za osiguranje partnerstva) namijenjenih za usmjeravanje, praenje i
evaluaciju provedbe programa i irenje informacija meu dionicima, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na dobre/loe prakse u
pitanjima na horizontalnoj razini kao to su javna nabava, dravne potpore, mjere protiv prijevare, evaluiranje, informiranje i
vidljivost.

Prioritetna os
Oznaka
Pokazatelj
TA2 Potpora uinkovitoj provedbi, praenju i evaluaciji programa

Mjerna jedinica
Polazna vrijednost
mukarci
Prosjeno vrijeme
potrebno za izvrenje
isplate korisniku od
TA2.1
datuma podnoenja
zahtjeva za nadoknadu
trokova
Prosjeno vrijeme
potrebno za odobrenje
projekta (izmeu
TA2.2
podnoenja prijave za
projekt i potpisivanja
ugovora o financiranju)
ene
Ukupno
Poetna
godina

mukarci
ene
Izvor
podatka
Uestalost
izvjetavanja
Ukupno
Broj dana
45,00
2014.
30,00
MRRFEU,
ISU
Jednom
godinje
Broj dana
120,00
2014.
100,00
MRRFEU,
ISU
Jednom
godinje

Oznaka
TA3
Specifini cilj
Potpora informiranju, odnosima s
Informiranje, komunikacija i vidljivost neki su od preduvjeta za uspjenu apsorpciju i uinkovitu upotrebu fondova jer
javnou i jaanju kapaciteta
potonje u velikoj mjeri ovisi o tome razumiju li program ira javnost i ciljni dionici te tko su vlasnici programa.
(potencijalnih) korisnika za pripremu Nastavno na to, ciljana i specijalizirana potpora osigurat e se (potencijalnim) korisnicima kako bi izgradili svoje ope i
i provedbu projekata
minimalne kapacitete za pripremu i provedbu projekata.
Tu e potporu osigurati upravna i nadzorna tijela, a osigurat e se i instrumenti na lokalnoj razini npr.
regionalni/lokalni promotori (regionalne razvojne agencije, upanijski uredi ili dravne komore kao Hrvatska
gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora i sline institucije).
Stoga se u okviru ovog cilja sredstva tehnike pomoi moraju upotrebljavati za postizanje sljedeih rezultata:
1. Uinkovito informiranje ire javnosti o mogunostima i provedbi ESI fondova.
Ovaj rezultat treba postii sustavnom upotrebom medija te pruanjem informacija i medijskim kampanjama,
dogaajima za informiranje i vidljivost te radionicama koje e se izvoditi na sredinjoj, regionalnoj i lokalnoj razini u
pogledu mogunosti financiranja i napretka u provedbi programa.
2. Jaanje opih kapaciteta (potencijalnih) korisnika
Dok se prvi rezultat odnosi na razumijevanje ire javnosti u pogledu mogunosti za financiranje i rezultata u okviru
programa, ovaj se rezultat odnosi na jaanje kapaciteta zainteresiranih potencijalnih korisnika barem do razine na
kojoj mogu razviti svoju ideju za projekt kako bi se prijavili za dodatno financiranje za pripremu i/ili provedbu
projekta (ukljuujui povezane mjere za upravljanje projektom radi daljnjeg jaanja kapaciteta), imajui na umu
zahtjeve EUa i OPa.
Ovaj rezultat treba postii sustavnim osiguravanjem razliitih vrsta potpore kao to su, meu ostalim, radionice,
savjetodavne usluge, usluge obuke, obrazovanje putem interneta i sline vrste mjera u pogledu odreenih aspekata
upravljanja ESI fondovima i/ili odreenih sektora koji ispunjavaju uvjete za ESI fondove te pruanjem savjetodavnih
usluga na prvoj razini potencijalnim korisnicima u odnosu na pripremu i provedbu projekata. I jedna i druga vrsta
potpore trebaju se osigurati na sredinjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Prioritetna os
Oznaka
TA3 Potpora informiranju, odnosima s javnou i jaanju kapaciteta (potencijalnih) korisnika za pripremu i provedbu projekata
Izvor
Uestalost
Polazna vrijednost
Poetna
podatka
izvjetavanja
Mjerna jedinica
godina
mukarci
ene
Ukupno
mukarci
ene
Ukupno
Pokazatelj
Udio javnosti
informiran o prilikama
TA3.1
financiranja iz fondova
EU u Hrvatskoj
14,00
2013.
60,00
MRRFEU,
ISU
Jednom
godinje
2.B.6 Aktivnosti koje e se podrati i njihov oekivani doprinos specifinim ciljevima (po prioritetnoj osi)
2.B.6.1 6.1 Opis aktivnosti koje e se podrati i njihov oekivani doprinos specifinim ciljevima
Prioritetna os
10 Tehnika pomo
Primjeri aktivnosti koje e se podrati u okviru prioritetne osi TA (popis koji nije konaan): SC TA1
Sufinanciranje plaa (ukljuujui poviice) strunjaka za ESIF;

Aktivnosti povezane s upravljanjem ljudskim resursima (analiza, studije, strategije, akcijski planovi...) u pogledu poveanja kapaciteta odnosnih tijela;
Omoguavanje osposobljavanja svih vrsta, ukljuujui u okviru studijskih posjeta i privremenih premjetaja;
Potrebna logistika potpora, ukljuujui osiguravanje prikladnog uredskog prostora i opreme (pokustvo, programi i raunala za IKT, vozila) te prikladni prostor za
osposobljavanje.
Korisnici: Koordinacijsko tijelo za ESIF i nezavisno revizorsko tijelo, upravljaka tijela i nadzorni sustav za OP (upravljako tijelo i, gdje je primjenjivo, posrednika tijela,
tijelo za ovjeravanje, revizorsko tijelo) te druge institucije, za aktivnosti koje su izravno povezane s primjerenim i uinkovitim upravljanjem ovim OPom i Sporazumom o
partnerstvu (ukljuujui, ali ne ograniavajui se na podruja javne nabave, dravnih potpora, sprjeavanja nepravilnosti, informiranje i komunikaciju, sukladnost s
propisima o zatiti okolia, prostorno planiranje, zemljine knjige, graevinske dozvole, statistike podatke i ispunjavanje exante uvjeta).
SC TA2
Angairanje vanjskih strunjaka za potporu provedbi programa i poslovnim procesima, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na ispunjavanje exante uvjeta, aktivnosti
pripreme projekata (u mjeri u kojoj nisu obuhvaene odnosnim prioritetnim osima), aktivnosti planiranja prorauna te aktivnosti povezane sa zatvaranjem programa za
razdoblje od 2007. do 2013. i pripremom za razdoblje nakon 2020. (priprema pozadinskih studija, anketa, analiza, izvjea, analitikih izvjea, metodologija itd.);
Unaprjeenje postojeih i razvoj novih IT sustava za potrebe prikupljanja, saimanja i predstavljanja ireg raspona financijskih i statistikih podataka o upravljanju dvama
programima te za potrebe uspostave elektronike dvosmjerne komunikacije s korisnicima (ekohezija) i poveznica za usporedbu s drugim institucijama radi provjere;
Potpora radu nadzornog odbora, razliitih radnih skupina, odbora i mrea putem osiguravanja svih vrsta logistike i strune potpore.
Korisnici: Koordinacijsko tijelo za ESIF i nezavisno revizorsko tijelo, upravljaka tijela i nadzorni sustav za OP (upravljako tijelo i, gdje je primjenjivo, posrednika tijela,
tijelo za ovjeravanje, revizorsko tijelo) te druge institucije, za aktivnosti koje su izravno povezane s primjerenim i uinkovitim upravljanjem ovim OPom i Sporazumom o
partnerstvu (ukljuujui, ali ne ograniavajui se na podruja javne nabave, dravnih potpora, sprjeavanja nepravilnosti, informiranje i komunikaciju, sukladnost s
propisima o zatiti okolia, prostorno planiranje, zemljine knjige, graevinske dozvole, statistike podatke i ispunjavanje exante uvjeta).
SC TA3
Priprema papirnatih, elektronikih, audio i video sadraja za kampanje, informiranje i organizacija dogaaja radi vidljivosti i radionica te potpora provedbi tih aktivnosti
osiguravanjem svih vrsta logistike i strune potpore i kupovinom medijskog prostora, ukljuujui logistiku i strunu potporu drugim tijelima koja djeluju u okviru
odgovornosti tijela iz sustava uprave i nadzora;
Razvoj programa i metodologije za osposobljavanje te pruanje obrazovnih i savjetodavnih usluga (potencijalnim) korisnicima u pogledu pripreme i provedbe projekata,
Ove aktivnosti koje se podravaju u okviru ove prioritetne osi dopunske su aktivnosti i nee se preklapati s usmjerenijom i specifinijom potporom TAa koja se osigurava u
okviru druge prioritetne osi.
Korisnici: Koordinacijsko tijelo za ESI fondove, tijela uprave i nadzorni sustav OPa (upravljako tijelo i, gdje je primjenjivo, posrednika tijela) i drugi regionalni/lokalni
promotori (regionalne razvojne agencije, upanijski uredi ili dravne komore kao Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora i sline institucije), za aktivnosti
koje su izravno povezane s javnim objavljivanjem ovog OPa i Sporazuma o partnerstvu, i potpora (potencijalnim) korisnicima projekata u okviru ovog OPa i SP-a.
2.B.6.2 Izlazni pokazatelji za koje se vjeruje da e doprinijeti rezultatima

Tablica 13: Izlazni pokazatelji (prema Prioritetnoj osi ) (za EFFR/ESF/Kohezijski fond)
Prioritetna os
10 Tehnika pomo
Oznaka
Pokazatelj (naziv pokazatelja )
Mjerna jedinica
Ciljana vrijednost (2023.) (nije obvezno)
Izvor podatka
mukarci
ene
Ukupno
TA1.1
Broj osoblja ije plae sufinancira TA
Broj osoba
250,00
250,00
500,00
MRRFEU
TA1.2
Broj dodatno zaposlenog osoblja u tijelima od

datuma donoenja programa
Broj osoba
150,00
150,00
300,00
MRRFEU
TA1.3
Postotak osoblja osposobljenog u podruju javne

nabave
60,00
MRRFEU
TA1.4
Postotak osoblja osposobljenog u okviru obveznog %

osposobljavanja prema planovima osposobljavanja
90,00
MRRFEU
TA3.1
Broj sudionika u dogaajima za informiranje,

vidljivost i umreavanje
Broj osoba
10.000,00
MRRFEU
TA3.2
Broj (potencijalnih) korisnika koji primaju

savjetodavnu potporu
Broj subjekata
3.000,00
MRRFEU
TA2.1
Maksimalna razina stope pogreke prijavljenih

trokova u kalendarskoj godini
2,00
MRRFEU
5.000,00
5.000,00
2.B.7 Kategorije intervencije (po prioritetnoj osi )

Odgovarajue kategorije intervencije prema nomenklaturi koju je usvojila Komisija i indikativni pregled potpora Unije
Prioritetna os
10 Tehnika pomo
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje
razvijene
194.512.612,00
EFRR
Manje razvijene
122. Evaluacija i studije
20.000.000,00
EFRR
Manje razvijene
123. Informiranje i komunikacija
21.600.000,00
Tablica 15: Dimenzija 2 Nain financiranja

Prioritetna os
10 Tehnika pomo
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
236,112,612.00
Tablica 16: Dimenzija 3 Vrsta podruja

Prioritetna os
10 Tehnika pomo
Fond
Kategorija regije
ifra
Iznos u eurima
EFRR
Manje razvijene
236,112,612.00
3. PLAN FINANCIRANJA
3.1 Financijska raspodjela iz svakog fonda i iznosi priuve za ostvarenje rezultata
Tablica 17
Fond Kategorija 2014.
2015.
regije
Glavna Priuva Glavna
alokacija za
alokacija
ostvarenj
e
rezultata
EFRR Manje
466.504. 29.776.8 539.959.
razvijene 237,00 66,00
239,00
Ukup
466.504. 29.776.8 539.959.
no
237,00 66,00
239,00
EFR
R
KF
275.635. 17.593.7 319.047.
893,00 80,00
809,00
Ukup
742.140. 47.370.6 859.007.
no
130,00 46,00
048,00
Priuva
za
ostvarenj
e
rezultata
34.465.4
83,00
34.465.4
83,00
2016.
2017.
alokacija za
alokacija
ostvarenj
e
rezultata
563.408. 35.962.2 585.937.
188,00 25,00
699,00
563.408. 35.962.2 585.937.
188,00 25,00
699.00
Priuva
za
ostvarenj
e
rezultata
37.400.2
79,00
37.400.2
79,00
2018.
2019.
alokacija za
alokacija
ostvarenj
e
rezultata
609.988. 38.935.4 635.166.
543,00 39,00
665,00
609.988. 38.935.4 635.166.
543,00 39,00
665,00
Priuva
za
ostvarenj
e
rezultata
40.542.5
53,00
40.542.5
53,00
2020.
Ukupno
alokacija za
alokacija
ostvarenj
e
rezultata
661.245. 42.207.1 4.062.20
042,00 30,00
9.613,00
661.245. 42.207.1 4.062.20
042,00 30,00
9.613,00
20.364.7
54,00
54.830.2
37,00
333.913.
990,00
897.322.
178,00
22.189.0
36,00
59.589.3
15,00
361.595.
755,00
971.584.
298,00
24.056.2
71,00
64.598.8
24,00
391.269.
951,00
1.052.51
4.993,00
21.313.6
59,00
57.275.8
84,00
347.628.
228,00
933.565.
927,00
23.080.5
80,00
62.016.0
19,00
376.881.
587,00
1.012.04
8.252,00
24.974.6
78,00
67.181.8
08,00
2.405.97
3.213,00
6.468.18
2.826,00
Priuva za
ostvarenje
rezultata
259.289.9
75,00
259.289.9
75,00
153.572.7
58,00
412.862.7
33,00
3.2 Ukupna financijska raspodjela po fondu i dravnom sufinanciranju (u eurima)

Tablica 18a: Plan financiranja
Priorite Fond
tna os
1
2
3
4
5
6
6
7
7
8
9
10
Kategorija
regije
Osnova za Potpora Dravni Indikativni pregled

izraun
Unije (a) udio (b) dravnog udjela
potpore
= (c) +
EUa
(d)
(ukupni
opravdani
troak ili
javni
opravdani
troak)
EFRR Manje
razvijene
EFRR Manje
razvijene
EFRR Manje
razvijene
EFRR Manje
razvijene
EFRR Manje
razvijene
EFRR Manje
razvijene
KF
Ukupno
EFRR Manje
razvijene
KF
Ukupno
EFRR Manje
razvijene
EFRR Manje
razvijene
EFRR Manje
razvijene
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Ukupno
664.792.
165,00
307.952.
676,00
970.000.
000,00
531.810.
805,00
245.396.
147,00
338.020.
392,00
1.649.34
0.216,00
400.000.
000,00
910.205.
755,00
356.500.
000,00
270.914.
791,00
236.112.
612,00
117.316.
275,00
54.344.5
95,00
171.176.
480,00
93.848.9
76,00
43.305.2
05,00
59.650.6
60,00
291.060.
050,00
70.588.2
40,00
160.624.
552,00
62.911.7
68,00
47.808,4
98,00
41.666.9
36,00
Ukupno Sufinancir Doprinos Glavna alokacija

financiran anje (f) = EIBa (g)
je (e) = (a) (a) / (e) (2)
+ (b)
Dravno Dravno
javno
privatno
financiranj financiranj
e (c)
e (d) (1)
17.316.275 100.000.00 782.108.44 84,999998
,00
0,00
0,00
8493 %
10.000.000 44.344.595, 362.297.27 84,999998
,00
00
1,00
7993 %
11.176.480, 160.000.00 1.141.176. 84,999999
00
0,00
480,00
2990 %
93.848.976 0,00
625.659.78 84,999998
,00
1,00
5855 %
43.305.205 0,00
288.701.35 84,999999
,00
2,00
2380 %
59.650.660 0,00
397.671.05 84,999995
,00
2,00
4468 %
291.060.05 0,00
1.940.400. 84,999999
0,00
266,00
4795 %
70.588.240 0,00
470.588.24 84,999999
,00
0,00
1500 %
160.624.55 0,00
1.070.830. 84,999999
2,00
307,00
4444 %
62.911.768, 0,00
419.411.76 84,999999
00
8,00
3324 %
47.808,498 0,00
318.723.28 84,999998
,00
9,00
5411 %
41.666.936 0,00
277.779.54 84,999998
,00
8,00
6320 %
Priuva za
Iznos
ostvarenje rezultata priuve
za
ostvarenj
e
rezultata
u obliku
udjela u
ukupnoj
potpori
Unije
Potpora Dravni Potpora Dravni (l) = (j) /
Unije (h) udio (i) = Unije (j) udio (k) (a) * 100
= (a) (j) (b) (k)
= (b) *
((j) / (a)
10.000.000 623.353.88 110.003.63 41.438.281 7.312.63 6,23 %
,00
4,00
7,00
,00
8,00
150.000.00 287.924.76 50.810.257 20.027.911 3.534.33 6,50 %
0,00
5,00
,00
,00
8,00
0,00
910.079.24 160.602.22 59.920.751 10.574.2 6,18 %
9,00
9,00
,00
51,00
20.000.000 498.361.40 87.946.140 33.449.399 5.902.83 6,29 %
,00
6,00
,00
,00
6,00
10.000.000 229.131.62 40.434.996 16.264.519 2.870.20 6,63 %
,00
8,00
,00
,00
9,00
40.000.000 316.198.41 55.799.723 21.821.974 3.850.93 6,46 %
,00
8,00
,00
,00
7,00
1.550.379. 273.596.44 98.960.413 17.463.6 6,00 %
803,00
7,00
,00
03,00
50.000.000 374.359.24 66.063.401 25.640.751 4.524.83 6,41 %
,00
9,00
,00
,00
9,00
855.593.41 150.987.07 54.612.345 9.637.47 6,00 %
0,00
9,00
,00
3,00
10.000.000 333.569.24 58.865.165 22.930.751 4.046.60 6,43 %
,00
9,00
,00
,00
3,00
10.000.000 253.119.15 44.668.091 17.795.638 3.140.40 6,57 %
,00
3,00
,00
,00
7,00
0,00
236.112.61 41.666.936
2,00
,00
Ukupn EFRR Manje

4.321.49 762.617. 458.273.03 304.344.59 5.084.117. 84,999999
4.062.209. 716.860.57 259.289.97 45.757.0 6,00 %
o
razvijene
9.588,00 633,00 8,00
5,00
221,00
0195 %
613,00
5,00
5,00
58,00
Ukupn KF
2.559.54 451.684. 451.684.60 0,00
3.011.230. 84,999999
2.405.973. 424.583.52 153.572.75 27.101.0 6,00 %
o
5.971,00 602,00 2,00
573,00
4670 %
213,00
6,00
8,00
76,00
Sveuku
6.881.04 1.214.30 909.957.64 304.344.59 8.095.347. 84,999999
6.468.182. 1.141.444. 412.862.73 72.858.1
pno
5.559,00 2.235,00 0,00
5,00
794,00
1860 %
826,00
101,00
3,00
34,00
(1) Ispunjava se samo kad su prioritetne osi izraene u ukupnom troku.
(2) Ovu je stopu mogue zaokruiti na najblii cijeli broj u tablici. Tona stopa koritena za refundiranje plaanja izraena je u omjeru (f).
Tablica 18c: Prikaz financijskog plana po prioritetnoj osi, fondu, kategoriji regije i tematskom cilju
Prioritetn
a os
Fond
Kategorija regije
Tematski cilj
Potpora Unije
Dravni udio
Ukupno financiranje
EFRR
Manje razvijene
Jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija
664.792.165,00
117.316.275,00
782,108,440.00
EFRR
Manje razvijene
Poboljanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj

tehnologiji te njezina uporaba i kakvoa
307,952,676.00
54.344.595,00
362.297.271,00
EFRR
Manje razvijene
Jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea,

poljoprivrednog sektora (za EPFRR) i sektora za
ribarstvo i akvakulturu (za EFPR)
970.000.000,00
171.176.480,00
1.141.176.480,00
EFRR
Manje razvijene
Podrka prelasku na ekonomiju s niskom razinom

emisije ugljika u svim sektorima
531.810.805,00
93.848.976,00
625.659.781,00
EFRR
Manje razvijene
Promicanje prilagodbe na klimatske promjene,

spreavanje rizika i upravljanje njime
245.396.147,00
43.305.205,00
288.701.352,00
EFRR
Manje razvijene
Zatita okolia i promidba odrive uporabe resursa
338.020.392,00
59.650.660,00
397.671.052,00
KF
Zatita okolia i promidba odrive uporabe resursa
1.649.340.216,00
291.060.050,00
1.940.400.266,00
EFRR
Promicanje odrivog prometa i otklanjanje prometnih

zastoja u infrastrukturama glavnih mrea
400.000.000,00
70.588.240,00
470.588.240,00
KF
Promicanje odrivog prometa i otklanjanje prometnih

zastoja u infrastrukturama glavnih mrea
910.205.755,00
160.624.552,00
1.070.830.307,00
EFRR
Manje razvijene
Promicanje socijalne ukljuenosti, borba protiv

siromatva i svih oblika diskriminacije
356.500.000,00
62.911.768,00
419.411.768,00
EFRR
Manje razvijene
Ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje
270,914,791.00
47.808.498,00
318.723.289,00
6.644.932.947,00
1.172.635.299,00
7.817.568.246,00
Ukupno
Manje razvijene
Tablica 19: Indikativni iznos potpore koji e se koristiti za ciljeve povezane s klimatskim promjenama
Prioritetna os
indikativni iznos potpore koji e se koristiti za

Udio ukupne alokacije
ciljeve klimatskih promjena (u eurima)
operativnom programu (%)
45.000.000,00
0,65 %
31.200.000,00
0,45 %
519.810.805,00
7,55 %
227.396.147,00
3,30 %
74.000.000,00
1,08 %
333.082.302,00
4,84 %
Ukupno
1.230.489.254,00
17,88 %
4. INTEGRIRANI PRISTUP TERITORIJALNOM RAZVOJU

Opis integriranog pristupa teritorijalnom razvoju uzima u obzir sadraj i ciljeve operativnog programa u pogledu Partnerskog
sporazuma i pokazuje kako operativni program pridonosi postizanju ciljeva operativnog programa i oekivanih rezultata.
Operativni program konkurentnost i kohezija (OPKK) smatra se najvanijim programom koji e omoguiti postizanje ciljeva
vezanih za integrirani teritorijalni razvoj kroz ESI fondove, kako je definirano u Partnerskom sporazumu, tj. poticanje
uravnoteenijeg teritorijalnog razvoja i upotreba komparativnih prednosti razliitih teritorija.
Kako bi se poticao uravnoteeniji teritorijalni razvoj kao prvi cilj, na cijelom podruju upotrijebit e se horizontalni pristup. Za
aktivnosti koje se provode na podrujima s posebnim razvojnim potrebama kao to su potpomognuta podruja (za koja je u
skladu s razvojnim indeksom utvreno da su slabije razvijena) i/ili otoci i/ili druga zemljopisna podruja odreena kao
nacionalni ili regionalni prioriteti tijekom provedbe OPKKa (npr. za specifina podruja sa znatnim demografskim
problemima, ali za koja nije utvreno da su slabije razvijena u skladu s razvojnim indeksom), primijenit e se sustav prednosti
kojim se pridonosi jednakosti mogunosti razvoja. To ukljuuje osiguravanje dodatne potpore s pomou horizontalnih mjera u
okviru razliitih prioritetnih osi kako je opisano u odjeljku u nastavku teksta, npr.: ciljane pozive za projekte ili dodjele, dodatni
bodovi i/ili moduliranje financijske potpore za vrijeme odabira i provedbe projekata.
Navedena podruja zaostaju u pogledu jednog ili vie sljedeih sektora stvaranje radnih mjesta i osnivanje novih poduzea
(TC 3), razvoj komunalne infrastrukture (TC 6), povezanost u pogledu ITa i prijevoz (TC 2 i 7) i infrastruktura povezana sa
socijalnim i obrazovnim uslugama (TC 9 i 10) te je zbog toga potrebno osigurati odgovarajue prednosti barem za te sektore.
Stoga e horizontalni pristup biti izrazito vaan za postizanje specifinih ciljeva OPKKa postavljenih na razini prethodno
spomenutih sektora/TCova. Kako bi se utvrdili razvojni potencijali odreenih podruja i definirali ciljevi i mjere za ulaganja iz
ESI fondova, ukljuujui OPKK, vanu e ulogu imati teritorijalne strategije (npr. nacionalna strategija za regionalni razvoj,
upanijske razvojne strategije, strategije za odrivi urbani razvoj). Na taj e nain usklaenost EU, nacionalnih i drugih fondova
doprinijeti integriranim teritorijalnim ciljevima postavljenima na razini svakog pojedinog stratekog dokumenta.
Kako bi se postigao drugi cilj za integrirani teritorijalni razvoj povezan s upotrebom komparativnih prednosti razliitih
teritorija, upotrijebit e se dodatni pristup: teritorijalna koncentracija fondova. Teritoriji koji e se podravati u okviru tog
pristupa ukljuuju:: (i) urbana podruja gdje e se primjenjivati mehanizam ITUa (poglavlje 4.2.), (ii) ugroena podruja
najvie pogoena siromatvom (poglavlje 5.) i (iii) otoke (poglavlje 6.) Na primjer, u urbanim podrujima gdje e se
primjenjivati mehanizam ITUa odredit e se dopunske aktivnosti u okviru strategija za odrivi urbani razvoj koje e primati
potporu iz ESFa, EFRRa i Kohezijskog fonda. Aktivnosti koje predviaju gradska nadlena tijela bit e usmjerene na
ostvarenje potpunog razvojnog potencijala odreenog grada (npr. u razvoju poslovanja), utedu energije (npr. prijevoz, kulturna
dobra, javni sustavi grijanja i brownfield podruja) i na rjeavanje izazova povezanih s koncentracijom stanovnitva (npr.
nezaposlenost mladih i usluge u zajednici). Strategije e takoer obuhvatiti i aktivnosti izvan opsega ITUa kako bi se osigurala
integracija svih aktivnosti koje se financiraju u urbanim podrujima iz EUa, nacionalnih i lokalnih (privatnih ili javnih) izvora.
Komplementarnost i sinergija predloenih intervencija u okviru strategije za odrivi urbani razvoj bit e neki od kriterija za
odabir gradova za provedbu mehanizma ITUa.
4.1.
Lokalni razvoj koji vodi zajednica (gdje je primjenjivo)
Pristup upotrebi instrumenata lokalnog razvoja koji vodi zajednica i naela za utvrivanje podruja na kojima e se oni
provoditi
Potpora u okviru OPKKa nije planirana.
4.2.
Integrirane aktivnosti za odrivi urbani razvoj (gdje je primjenjivo)
Prema potrebi, indikativni iznos potpore EFRRa za integrirane aktivnosti za odrivi urbani razvoj koji e se provesti u skladu s
odredbama iz lanka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1301/2013 i predviene alokacije potpore ESFa za integrirane aktivnosti.
U skladu s lankom 96. stavkom 3. Uredbe (EU) 1303/2013 i lanka 7. Uredbe (EZ) 1301/2013, koncept odrivog urbanog
razvoja u Hrvatskoj provodit e se iskljuivo u okviru mehanizma ITUa. Svaki od mehanizama ITUa sastojat e se od
kombinacije skupa aktivnosti EFRRa i KFa iz razliitog POa OPKKa te uz to od aktivnosti koje se sufinanciraju iz ESFa
u okviru OPULJPa.
Istraivanje o urbanom razvoju u Hrvatskoj[1] pokazuje da e integrirani pristup odrivom urbanom razvoju donijeti korist u
svim gradovima s brojem stanovnika veim od 50 000, ukljuujui njihova okolna podruja (u kasnijoj fazi, ovisno o
dostupnosti sredstava). Meutim, u poetnoj fazi (pilotfazi), mogunost prijave za provedbu mehanizma ITUa ponudit e se
samo za sedam najveih gradskih sredita s brojem stanovnika veim od 50 000 u sredinjim naseljima za Zagreb, Osijek,
Rijeku, Split, Zadar, Slavonski Brod i Pulu. Korist od odrivog urbanog razvoja ponudit e se samo tim najveim gradskim
sreditima u skladu sa sljedeim injenicama: poveana konkurentnost hrvatskog gospodarstva ovisi o ulaganjima u podruja
koja u velikoj mjeri odgovaraju podrujima najveih gradskih sredita s brojem stanovnika veim od stanovnika u sredinjim
naseljima, najvei gradovi slue kao pokretai razvoja za svoja okolna podruja i imaju najvee administrativne kapacitete za
provedbu projekata u okviru mehanizma ITUa.
Konana odluka o ITUovima koji e se provoditi u Hrvatskoj ovisit e o ishodu natjecanja izmeu sedam ciljanih gradskih
sredita. Natjeajni postupak omoguit e odabir oko etiriju gradskih nadlenih tijela najbolje pripremljenih za provedbu ITU
ova te e se temeljiti na nacrtu strategije koji sadrava indikativni popis projekata i drugih naela kako su definirana u
Sporazumu o partnerstvu (poglavlje 3.1.2.)
Slubeni dogovori za provedbu ITUa i koordinaciju izmeu UTova (OPKK i OPULJP) definirat e se u pisanim
sporazumima. Nakon dovravanja procesa odabira, delegiranje funkcija ukljuujui barem odabir operacija bit e detaljno
opisano u pisanim sporazumima izmeu ministarstva nadlenog za ITU i oko etiriju gradova / etiriju gradskih nadlenih tijela
odabranih za ITU. Ministarstvo nadleno za ITU bit e odgovorno za provjeru prihvatljivosti operacija/projekata. Za odabrane
ITUove gradovi e postati posrednika tijela s odgovornostima koje odgovaraju razini delegiranja (barem odabir projekata).
Ostali specifini naini upravljanja utvreni su u Sporazumu o partnerstvu (poglavlje 3.1.2.).
U okviru ITUova provest e se integrirane aktivnosti kojima se pridonosi tematskim podrujima definiranima u Sporazumu o
partnerstvu[2]:
Progresivni gradovi (EFRR, SC 3a2 i ESF, SC 10iii3, 10iv1),

isti gradovi (EFRR, SC 4c3, 6c1, 6e2 i KF, SC 7ii2),
Ukljuivi gradovi (ESF, SC 8ii1, 9i1, 9iv2).
Tematski djelokrug i skup aktivnosti za svaki ITU razlikovat e se ovisno o ciljevima odreenima u strategijama odrivog
urbanog razvoja. Dodatne aktivnosti (koje nisu u djelokrugu ITUa) takoer e se provesti u okviru viesektorskog partnerstva i
dopunjavat e aktivnosti u okviru ITUa kako bi se postigao puni integrirani pristup.
Kako bi se omoguila provedba ITUa, upotrijebit e se sredstva iz TAa i odabrana gradska nadlena tijela bit e ukljuena u
mreu urbanog razvoja (lanak 9. Uredbe o EFRRu).
[1] Pripremljene unutar ugovora IPA2007/HR/16IPO/00105040, provedenog u razdoblju od rujna 2013. do srpnja 2014.
[2] U skladu s analizom razvojnih problema i mogunosti u velikim gradskim sreditima u Hrvatskoj koja je pripremljena
u okviru ugovora IPA2007/HR/16IPO/001050401 koji je proveden u razdoblju od rujna 2013. do srpnja 2014.
Tablica 20: Integrirane aktivnosti za odrivi urbani razvoj indikativni iznosi potpora iz EFRRa i
ESFa
Fond
Potpora iz EFRRa i ESFa

(indikativno) (u eurima)
Udio ukupne alokacije za

program
Ukupno EFRR
253.351.269,00
5,86 %
Ukupno EFRR+ESF
253.351.269,00
3,68 %
4.3 Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) (gdje je primjenjivo)

Pristup koritenju integriranih teritorijalnih ulaganja (kako je odreeno lankom 36. Uredbe (EU) br. 1303/2013)), osim u
sluajevima navedenima pod 4.2, i njihova indikativna financijska alokacija iz svake prioritetne osi.
Potpora u okviru OPKKa nije planirana.
Tablica 21: Indikativna financijska alokacija za ITU, osim one spomenute pod tokom 4.2 (ukupan iznos)
Indikativna financijska alokacija
Prioritetna os
Fond
(podrka Unije ) (u eurima)
Ukupno
0,00
4.4 Organiziranje meuregionalnih i meudravnih aktivnosti unutar operativnog

programa, s korisnicima smjetenima u barem jednog drugoj zemlji lanici (prema
potrebi)
Kako je objanjeno u odjeljku 1., investicijski prioriteti OPa u okviru OPKKa mogu potencijalno doprinijeti provedbi
makroregionalnih strategija. Stoga e se osigurati specifina potpora za odabrane projekte (korisnike) kako bi se razvila ili
pojaala suradnja s drugim europskim partnerima i projektima u podrujima za suradnju EUSDR i EUSAIR. Projektima koji
imaju potencijal za meudravne aktivnosti moe se dodijeliti dodatno financiranje (podlono savjetovanju s NKOom, UT
om, NOom i pristankom partnera projekta) kako bi se podrale aktivnosti suradnje (trokovi povezani sa
sastancima/dogaajima, putni trokovi i trokovi smjetaja).
Nadalje, projekti koji e se provoditi u okviru drugih programa ETSa koji bi mogli ukljuivati hrvatskog partnera i imati
uinak replikacije mogu se provesti u okviru programa OPKKa. U tom e pogledu nacionalno tijelo nadleno za ETS
(MRRFEU, DRD) usko suraivati s UTom OPCCa kroz redovne sastanke osoblja radi koordinacije (korisnika) projekata u
okviru tih programa.
4.5 Doprinos planiranih aktivnosti u okviru programa makroregionalnih i morskih

strategija, podlono potrebama programskog podruja odreenog u zemlji lanici (prema
potrebi)
(U sluaju sudjelovanja drave lanice i regije u makroregionalnim i morskim strategijama)
Republika Hrvatska sastavni je dio dviju makroregionalnih strategija: strategije EUa za razvoj Dunava (EUSDR) i strategije
Jadranskojonske regije (EUSAIR). Obje su strategije usaene u sve programske dokumente.
Tijekom provoenja programa, obje strategije su uzete u obzir te su paljivo ispitani prikladni akcijski planovi i izraen nacrt
posebnih planova OPKKa tako da odraavaju nacionalne prioritete unutar svake strategije. Oekuje se da e se da kroz
podrku projekata unutar odreenih specifinih ciljeva postii znatan doprinos provedbi makroregionalnih strategija.
Trenutano ne postoje specifini kriterij odabira predvieni za projekte koji spadaju pod ove specifine ciljeve, ali njihovu
usklaenosti i doprinos makroregionalnim strategijama u kasnijoj fazi procijenit e Nacionalni koordinacijski odbor (NKO).
NKO e biti uspostavljen za potrebe koordinacije svih dostupnih instrumenata i fondova u Republici Hrvatskoj, kao i
makroregionalnih strategija, i imat e kljunu ulogu u daljnjoj provedbi EUSAIRa i EUSDRa . Nacionalne kontaktne toke,
koordinatori, kontaktne toke i ostali relevantni institucionalni dionici obiju makroregionalnih strategija bit e lanovi NKOa
Detaljne analize planiranih aktivnosti OPKKa koje e doprinijeti EUSDRu i EUSAIRu predstavljene su u tablicama u
privitku (4_5 Strategija EUa za jadransku i jonsku regiju, korelacijska tablica za sekvencijalni dijagram funkcija i 4_5
Strategija EUa za dunavsku regiju, korelacijska tablica za sekvencijalni dijagram funkcija, priloene kao Prilog programu).
5. SPECIFINE POTREBE GEOGRAFSKIH PODRUJA KOJA SU

NAJPOGOENIJA SIROMATVOM ILI CILJANIH SKUPINA S
NAJVEIM RIZIKOM OD DISKRIMINACIJE ILI SOCIJALNE
ISKLJUENOSTI (PO POTREBI)
5.1 Geografska podruja koja su najvie pogoena siromatvom/ciljane skupine s
najveim rizikom od diskriminacije ili socijalne iskljuenosti
Siromatvo i socijalna iskljuenost u Hrvatskoj imaju teritorijalnu dimenziju i povezane su s diferenciranim razvojnim
imbenicima kao to su stupanj prihoda kuanstva i osobnih prihoda, razina obrazovanja, stupanj nezaposlenosti, kvaliteta i
okolnosti stanovanja, pristup uslugama, kvaliteta ustanova socijalne skrbi i prilika za stjecanje pristupa uvjetima ivljenja
prema osnovnim standardima drutva, kao i s koncentracijom nekoliko osjetljivih grupa s rizikom od socijalne iskljuenosti,
kao to su npr. Romi, izbjeglice, prognanici i povratnici, ratni veterani i lanovi njihovih obitelj.
Najvea geografska koncentracija imbenika koji utjeu na udio ljudi s rizikom od siromatva i socijalne iskljuenosti moe se
pronai ponajvie na istoku i jugoistoku Hrvatske, du granice sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Ta su podruja bila
najvie pogoena agresijom na Hrvatsku i Domovinskim ratom od 1991. do 1995. i karakterizira ih visok udio ranjivih skupina
s rizikom od socijalne iskljuenosti. Osim njih, tu spada i nekolicina malih i srednjih ugroenih gradova (s 10,000 do 50,000
stanovnika) u preteno ruralnim okruenjima i s veim udjelom ljudi s rizikom od siromatva i socijalne iskljuenosti, koji
odraava njihovu loiju ekonomsku pozadinu i, u nekim sluajevima, gubitak zaposlenja zbog tranzicije i posljedica rata.
Visoka stopa nezaposlenosti (vea od 20 %) popraena je visokim padom broja stanovnika, loom kvalitetom i ogranienim
pristupom drutvenim uslugama i osnovnoj infrastrukturi, kao i drugim izazovima razvoja. Udio ljudi s rizikom od siromatva
openito je nii u veim urbanim aglomeracijama u Hrvatskoj, osim u nekim sublokalnim ugroenim etvrtima unutar tih
podruja.
Iako ne postoje karte siromatva s podacima o prostornoj rasprostranjenosti siromatva na teritoriju Hrvatske, trenutano
dostupni statistiki podatci, analize regionalnog indeksa razvoja i javne baze podataka jasan su pokazatelj podruja gospodarske
koncentracije siromatva i socijalne iskljuenosti.
Budui da e se mapiranje siromatva razviti pod prioritetnom osi Socijalno ukljuivanje i zdravlje (odabrani Investicijski
prioritet 9b) tijekom provoenja OPKKa, poetna podrka podrujima koja su najvie pogoena siromatvom postii e se
kroz nekoliko pilot projekata. Temeljem trenutano dostupnih podataka, pilot podruja prethodno e se odabrati meu malim
gradovima s brojem stanovnika izmeu 10.000 i 35.000 u ratom pogoenim podrujima, prema najniem zabiljeenom indeksu
viestruke ugroenosti koji e se izraunati iz postojeih drutvenogospodarskih podataka o broju stanovnika i padu broja
stanovnika, nezaposlenosti, stupnju obrazovanja, stupnju drutvenih i zajednikih usluga, ugroenog okolia, s jednim gradom
koji zadovoljava kriterij znaajnog dijela romske manjine. Vrijednost odabranih drutvenogospodarskih pokazatelja za koje su
podatci dostupni na opinskoj razini bit e izraunat za svaki grad i prikazan kao indeks viestruke ugroenosti. Pilotpodruja
unaprijed odabranih malih gradova mogu ukljuivati, gdje je primjenjivo, susjedne lokalne jedinice koje imaju iste potrebe i
ukljuene su u zajednike projekte s unaprijed odabranim malim gradom.
Predodabrani mali gradovi u pilotpodrujima odgovaraju lokalnim jedinicama na razini 2 LAJa u skladu s Eurostat-ovim
sustavom lokalnih administrativnih jedinica (LAJevi) koji je u skladu s NUTSom.
Mapiranje siromatva provest e se u skladu s klasifikacijama NUTS i LAJ. Upisivanje podataka o siromatvu u malim
podrujima na zemljovide (mapiranje siromatva) radi preciznog utvrivanja zemljopisnih podruja koja su najvie pogoena
siromatvom i propadanjem provest e se na razini regionalnih i lokalnih teritorijalnih i administrativnih jedinica koje su
klasificirane kao NUTS 3 (hrvatske upanije) i razina LAJ 2 (hrvatski gradovi i opine).
Na temelju rezultata mapiranja siromatva planira se razvojna faza projekata fizike, drutvene i gospodarske obnove. Razvojna
podruja bit e odabrana meu malim i srednjim gradovima s vie od 10.000 do 50.000 stanovnika s najviim rizikom od
deprivacije na temelju mapiranja siromatva i indeksa viestruke deprivacije. Barem 5 novih gradova bit e odabrano za razvoj
na temelju indeksa viestruke deprivacije i mapiranja siromatva, a bit e podrani posebnim intervencijama obnove podruja
uz pomo integriranog pristupa.
5.2 Strategija za rjeavanje odreenih potreba geografskih podruja koja su najvie

pogoena siromatvom/ciljanih skupina s najveim rizikom od diskriminacije ili socijalne
iskljuenosti i, prema potrebi, doprinos integriranom pristupu iznesenog u Partnerskom
sporazumu
Ulaganja u ugroena podruja tijekom zadnjih 20 godina ponajvie su se borila s ratnim posljedicama, pitanjima siromatva i
izazovima razvoja, i najee su bila reaktivna, temeljei se na planiranju u sluaju nude radije nego na integriranom
pristupu obnovi. Stoga je utjecaj investicija bio ogranien i palijativan. Negativni trendovi nisu promijenjeni visoka stopa
depopulacije i nezaposlenosti, niska stopa ulaganja i gospodarske aktivnosti, skupe javne usluge i njihova loa kvaliteta te
ogranieni pristup u nekim podrujima, zajedno su rezultirali visokom stopom siromatva i socijalne iskljuenosti.
Novi pristup koji Hrvatska namjerava provesti bit e manje reaktivan i pridonijet e boljoj integraciji razliitih elemenata
(zapoljavanja, infrastrukture, okolia, usluga i struktura socijalne podrke, kao i socijalnog ukljuivanja i integracije) te e
rezultirati poveanjem razvojnog potencijala prepoznatih podruja. Prostorni pristup integriranoj fizikoj, socijalnoj i
ekonomskoj obnovi 5 depriviranih pilot podruja koja su najvie pogoena siromatvom i socijalnom iskljuenosti ima za cilj
smanjivanje socijalne nejednakosti, iskljuenosti i siromatva, smanjenje demografskih gubitaka, poboljanje infrastrukture,
jaanje potencijala rasta i poveanje atraktivnosti za ivljenje i potencijalna ulaganja, kao i osnaivanje socijalnog ukljuivanja
i aktivnog sudjelovanja stanovnika tih podruja u gospodarski i drutveni ivot.
Prethodno spomenuti prostorni integrirani pristup provest e se putem tri mehanizma:
Provedba pet pilot projekata u prethodno odabranim podrujima malih gradova;

Dodatne aktivnosti na sredinjoj razini: dobivanje poboljanih podataka o malim podrujima i popratno mapiranje
siromatva te uspostava odgovarajuih sustava upravljanja i kontrole, to e zajedno stvoriti korpus znanja o odrivom
modelu obnove; i
Razvoj institucionalnog kapaciteta kljunih dionika i osoblja.
Poetni korak bit e razvoj metodikog pristupa integriranoj obnovi u pet odabranih podruja kroz niz zajedniki financiranih,
prilagoenih i integriranih intervencija podranih kroz ESF i EFFR. Integrirani program obnove provest e se kroz tri faze u
sklopu trajanja programa od 7 godina.
Prva faza usredotoit e se na mapiranje siromatva, rjeavanje postojeih propusta politike u pogledu ulaganja u integriranu
obnovu, pruanje potpore lokalnim dionicima u pripremi detaljnog plana intervencije pilot projekta u 5 pilot podruja, njihov
razvoj i evaluaciju, uspostavljanje sustava upravljanja i mehanizama kontrole za ulaganja u integrirane obnove.
S obzirom na to da e mapiranje siromatva i skupljanje podataka potrajati, pilot podruja bit e odabrana na temelju indeksa
viestruke ugroenosti koristei postojee socioekonomske podatke o stanju gradova (npr.: stopa nezaposlenosti, stopa
gospodarske aktivnosti, udio stanovnitva korisnika prava iz dravne potpore, smanjenje broja stanovnika izmeu dva popisa
stanovnitva, koeficijent starenja, gustoa naseljenosti, udio stanovnitva s visokim i tercijarnim obrazovanjem, potencijal
razvoja gradova na temelju prosjenih prihoda stanovnitva i prosjenih prihoda lokalnog prorauna po stanovniku) i na temelju
veliine i smjetaja gradova vezanih uz stupanj fizike degradacije povezane s posljedicama rata mali gradovi s preko 10.000
do 35.000 stanovnika u ratom pogoenim podrujima, kao bi se usmjerilo financiranje. Meu navedenim malim gradovima za
ulaganja e se unaprijed odabrati pet pilotgradova s najniim indeksom viestruke deprivacije, ukljuujui one koji
zadovoljavaju kriterije znaajnog dijela Romske manjine.
Druga faza bit e usmjerena na primjenu pilot projekata na temelju planova intervencije. Po zavretku provoenja pilot
projekata naknadno ocjenjivanje provest e kvalificirani neovisni vanjski strunjaci. U ovom izvjeu bit e preporuen jasan
put napretka. Fondovi EFRRa stvorit e infrastrukturu u zajednici i gospodarstvu koja e se financirati u okviru specifinog
cilja 9b1 Odriva fizika, socijalna i gospodarska regeneracija pet ugroenih pilotpodruja s ciljem smanjenja socijalnih
nejednakosti, iskljuenosti i siromatva u okviru operativnog programa za konkurentnost i koheziju. Aktivnosti EFRRa
provodit e se na integriran nain s aktivnostima ESFa kako bi se sufinanciralo pruanje drutvenih, obrazovnih, gospodarskih
usluga i usluga vezanih za zapoljavanje, potrebnih za uinkovito ostvarenje ciljeva planova intervencija. Aktivnosti ESFa
financirat e se u okviru specifinog cilja Jaanje aktivne ukljuenosti kroz provedbu integriranih putova za obnovu pet
ugroenih pilotpodruja u okviru OPa za uinkovite ljudske resurse. Aktivnosti EFRRa i ESFa posebno e se osmisliti za
svako pilotpodruje u skladu s njegovim specifinim potrebama tijekom pripreme plana intervencije za svaki od pet pilot
projekata. Integriranje aktivnosti provest e se s pomou planova intervencije za svaki od pet pilotprojekata. Indikativan popis
aktivnosti koje se mogu podrati u okviru planova intervencije EFRRa 9b i komplementarnog ESF 9i nalazi se u odjeljku 2.
OPa Konkurentnost i kohezija (popis aktivnosti nije konaan).
Trea faza temelji se na ishodu prethodnih faza, posebno na naknadnom ocjenjivanju i dostupnim sredstvima, a usmjerena je na
razvoj programa u drugim podrujima s rizikom od siromatva u Hrvatskoj. Mali i srednji gradovi predvieni za razvoj bit e
odreeni na temelju mapiranja siromatva i indeksa viestruke ugroenosti. Razvojna faza ukljuuje pripremu planova
intervencije u skladu s preporukama ocjenjivanja i naposljetku za njihovo provoenje. Ovisno o dostupnosti sredstava, stvarno
provoenje novih planova intervencije moe se izvriti u novom programskom razdoblju. Provest e se neke promjene
sredinjeg i lokalnog sustava upravljanja i kontrole, kao i promjene kvalitete podataka i dokaza istraivanja, kako bi se podralo
planiranje.
Oekuje se da e se komplementarnom upotrebom EFRRa i ESFa postii dva glavna rezultata:
izrada i testiranje novoga modela prostornog pristupa obnovi ugroenih zajednica rjeavanjem geografski koncentriranih
socioekonomskih problema i problema fizike deprivacije, i
Poboljanje socioekonomskih uvjeta i uvjeta ivljenja u pet odabranih pilot podruja za stanovnike koji ive u pilot
podrujima, ime e se smanjiti daljnji gubitak stanovnitva. Paket intervencija rezultirat e obnovom degradiranih
podruja i pridonijet e smanjenju nejednakosti, socijalne iskljuenosti i siromatva.
Detaljan opis glavnih tipova planiranih aktivnosti nalazi se u 2. odjeljku OPKKa. Spomenuti tip aktivnosti povezanih s EFRR
om provest e se na komplementaran i integriran nain s aktivnostima ESFa, predvienim u okviru posebnih ciljeva 9b1
Operativnog programa iz podruja uinkovitih ljudskih potencijala.
Tablica 22: Aktivnosti za rjeavanje posebnih potreba geografskih podruja koja su najvie pogoena siromatvom /ciljanih skupina s najveim rizikom
od diskriminacije i socijalne iskljuenosti
Ciljana skupina/geografsko
podruje
Glavne vrste planiranih aktivnosti kao dijela pristupa
Geografska podruja koja su

najvie pogoena siromatvom (na
temelju indeksa viestruke
deprivacije i mapiranja
siromatva)
Pruanje podrke fizikoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi 8 Socijalno

pet ugroenih probnih malih gradova (podruja pilot
ukljuivanje i
projekata) moe ukljuivati sljedee vrste aktivnosti EFRR zdravlje
a (popis nije konaan):
-
Izgradnja ili rekonstrukcija/obnova objekata u

zajednici, javnih prostora, shema za poduzea,
javnih komunalnih slubi, socijalne infrastrukture,
socijalnog stanovanja (obnova i zamjena postojeih
jedinica socijalnog stanovanja, prenamjena zgrada
za stanovanje i druge namjene), objekata za
potporu poslovanju;
- Izravna podrka stvaranju novih poduzea,
opstanku i rastu postojeih MSPova i institucija
poslovne podrke, posebno prilagoena za
ispunjavanje potreba i potencijala u smislu
gospodarskog razvoja odabranih podruja,
ukljuujui vii intenzitet podrke po projektu u
kombinaciji s trenutnom tehnikom pomoi,
podrkom i mentorstvom u svim stadijima razvoja
poslovanja; i
- Poticanje rasta usmjerenog na zapoljavanje kroz
razvoj unutarnjeg potencijala kao dio teritorijalne
strategije za specifina podruja, ukljuujui razvoj
specifinih prirodnih i kulturnih resursa.
Popis aktivnosti nije konaan i bit e osmiljen u skladu s
potrebama svakog specifinog pilotpodruja i razraen u
planu intervencije za odnosno pilotpodruje. U planovima
intervencije aktivnosti ESFa bit e razraene i ukljuene u
aktivnosti EFRRa.
Prioritetna os
Fond
Kategorija
regije
EFRR
Manje
razvijene
9b Pruanje podrke za fiziki,

ekonomski i socijalni , oporavak
ugroenih podruja u urbanim i
ruralnim podrujima
6. POSEBNE POTREBE GEOGRAFSKIH PODRUJA POGOENIH

ZNAAJNIM I TRAJNIM PRIRODNIM ILI DEMOGRAFSKIM
TEKOAMA
Proces depopulacije bio je uobiajeno obiljeje Hrvatske vie od 20 godina. Veina je hrvatskog teritorija pogoena
smanjenjem broja stanovnika povezanim s prirodnim padom stanovnitva, visokom stopom domae emigracije prema velikim
gradovima, a odnedavno i negativnim meunarodnim migracijama. Izmeu dvaju popisa stanovnitva iz 2001. i 2011.
zabiljeeno je smanjenje ukupnog broja stanovnika za 3,44 %.
Vie od 65 % povrine Hrvatske pogoeno je depopulacijom veom od prethodno spomenutog prosjeka (takoer 35 % teritorija
s gubitkom veim od 10 %). Drugi je problem gustoa naseljenosti na 43 % teritorija ivi manje od 25 stanovnika po km2.
Demografski hendikepi zastupljeniji su u odreenim geografskim podrujima kao to su granina podruja, brdskoplaninska
podruja i otoci, od kojih su zadnja dva podruja s prirodnim hendikepima. Nadalje, demografski su najugroenija ona podruja
koja su i dalje suoena s gubitcima povezanima s ratom, kao posljedica agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata (od 1991. do
1995.). Ratom pogoena podruja jo su na 60 % predratnog stanovnitva s gustoom naseljenosti niom od 25 stanovnika po
km2 i trendom daljnje depopulacije (28 % hrvatskog teritorija s 9 % populacije). Ova su podruja iznimno pogoena
siromatvom i socijalnom iskljuenou. Nadalje, opa depopulacijska podruja u Hrvatskoj jesu 718 otoka (1.246 s obalnim
grebenima), od kojih je samo 48 naseljenih s ukupno 132,000 stalnih stanovnika. Osim fizike odvojenosti, to je oiti izvor
problema za otoane, sezonski priljev stanovnika (veliki broj turista tijekom ljetne sezone) stvara dodatne prepreke uslugama
koje bi trebale omoguiti normalne uvjete ivota. Negativni trendovi na ovim podrujima mogu se obrnuti samo kroz
integrirani skup aktivnosti koje su predviene u okviru prioritetne osi OPKKa.
U okviru SCa 9b1 Odriva fizika, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilotpodruja s ciljem smanjenja
socijalnih nejednakosti, iskljuenosti i siromatva, intervencije u pogledu fizike, socijalne i gospodarske obnove ugroenih
podruja usmjerene su na pet probnih malih gradova u podrujima pogoenima ratom na koje su utjecali siromatvo i socijalna
iskljuenost te veliki demografski gubitci. Izmeu popisa stanovnitva iz predratne 1991. i poslijeratne 2011., smanjenje broja
stanovnika doseglo je stopu od vie od 20 % u svakoj od njih. Do neke je mjere trend smanjen izmeu popisa stanovnitva
2001. i 2011. zbog intenzivnog povratka izbjeglica, ali nedavno je ponovo poeo rasti zbog nastavka emigracije i negativne
stope prirodnog prirataja. Intervencije koje financira EFRR u okviru SCa 9b1 dopunjuju se intervencijama ESFa u okviru
SCa 9i2 Jaanje aktivne ukljuenosti kroz provedbu integriranih putova za obnovu pet ugroenih pilotpodruja, ime se
stvara integrirani pristup za rjeavanje pitanja siromatva u tim pilotpodrujima, kao i demografskih nedostataka (gubitak
stanovnitva).
OPKK takoer prepoznaje posebne potrebe otoka i prua aktivnosti kroz sljedee specifine ciljeve:
SC 2a1: Otocima e se omoguiti moderna internetska povezanost kroz intervencije predviene provoenjem specifinog cilja.
Informacijskotelekomunikacijska tehnologija prua prilike za boljom integracijom otoka u ostatak drutva i takoer smanjuje
potrebu za stalnom fizikom prisutnou nekih usluga na otocima (kao to su neke zdravstvene i obrazovne usluge) i ini ih
poslovno konkurentnijima.
SC 6ii1: Cilj je omoguavanje pitke vode visoke kvalitete i poveanje stope povezanosti. Fokus je intervencije na
izgradnji/ponovnoj izgradnji/poboljanju opskrbnih mrea kao i na pogonima za obradu vode za osiguranje pitke vode za
udaljene otoke i ostala udaljena naselja u unutranjosti kao mogunost ako druge mjere nisu logiki opravdane i primijenjene.
SC 7ii1: Cilj je postupno osigurati pouzdan prijevoz visoke razine bez obzira na sezonu, kroz ulaganja u luke, brodove i
openito poboljanje slube javnog prijevoza. Namjera je takoer bolje integrirati ovu vrstu prijevoza s drugim vrstama i
uslugama javnog prijevoza na obali.
SC 9a1: ESIF e se koristiti radi poboljanja prijevoza i njege u hitnim medicinskim sluajevima s hrvatskih otoka uspostavom
hitne pomorske medicinske slube. Kao rezultat investicija, novi zdrueni odjeli hitne medicine omoguit e djelotvornije i
uinkovitije hitne medicinske usluge, posebno stanovnitvu ugroenih i izoliranih podruja i otoka.
7. UPRAVE I TIJELA ODGOVORNA ZA UPRAVLJANJE, KONTROLU I

REVIZIJU I ULOGA MJERODAVNIH PARTNERA
7.1 Relevantna nadlena tijela
Tablica 23: Relevantna nadlena tijela
Nadleno tijelo
Naziv uprave/ tijela i odjela ili jedinice
Ravnatelj nadlene uprave/ tijela

(pozicija ili radno mjesto)
Upravljako tijelo
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova

Europske Unije (vidi Prilog odjeljku 7. za vie
informacija o provedbenim aranmanima)
Ministar regionalnoga razvoja i

fondova Europske Unije
Tijelo za ovjeravanje
Ministarstvo financija
Pomonik ministra financija
Revizorsko tijelo
Agencija za reviziju sustava programa Europske

Unije
Direktor agencije
Tijelo kojem Komisija vri

uplate
Pomonik ministra financija
7.2 Ukljuenost relevantnih partnera

7.2.1
Aktivnosti provedene kako bi se ukljuili nadleni partneri u pripremu operativnih
programa, i uloga tih partnera u provoenju, praenju i ocjenjivanju programa
Partnerski okvir u Hrvatskoj u pogledu ESI fondova razvijen je u skladu s vierazinskim naelom upravljanja objanjenim u
lanku 5. CPRa i delegiranim aktom o Europskom kodeksu ponaanja u partnerstvu, za pet kategorija partnera: organizacije
civilnog drutva, drutvene partnere, gospodarske partnere i privatni sektor, nadlena tijela lokalne i regionalne uprave,
ukljuujui gradska nadlena tijela, i akademsku zajednicu
Njihova ukljuenost u pripremu OPKKa i planovi za njihovo ukljuivanje u provedbu OPKKa opisani su u nastavku.
Partnerstvo u izradi programa ESIFa za razdoblje 2014. 2020.
Postupak izrade programa za razdoblje 2014. 2020. poeo je u proljee 2012. Resorna ministarstva, pod koordinacijom
MRRFEUa, pripremila su analizu socioekonomskog stanja te SWOT tablice s potrebama i mogunostima za budui razvoj,
uzimajui u obzir hrvatske zakonodavne i strateke dokumente, iskustvo iz izrade programa IPAa te kasnije Ekonomski
program Republike Hrvatske za 2013., povezane zakljuke Vijea i Prijedlog Europske komisije (CPP). Vlada Republike
Hrvatske u rujnu 2012. donijela je Odluku o uspostavi Koordinacijskog odbora za pripremu programske dokumentacije za
financijsko razdoblje EUa od 2014. do 2020. u kojoj su utvrene odgovornosti i zadae tijela ukljuenih u rad
Koordinacijskog odbora te je imenovan MRRFEU kao tijelo odgovorno za openitu koordinaciju u pripremi stratekih
dokumenata i operativnih programa za upotrebu ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020. Sva ministarstva i predstavnik
ureda premijera ukljueni su u rad Odbora koji je odgovoran za usmjeravanje procesa pripreme programskih dokumenata za
razdoblje od 2014. do 2020. Odbor je uspostavio i tematske radne skupine (TRSovi) i dodijelio zadatke u provoenju
programa.
Glavni zadaa TRSova bila je priprema nacrta programskih dokumenata. Sastavljanje TRSa nainjeno je u skladu s 11 TCa
koje je predloila EK u nacrtu Uredbi kohezijske politike za 2014. 2020. Pri sastavljanju TRSova potovano je naelo
partnerstva, tj. predstavnici organizacija civilnog drutva (OCD) i drugih nevladinih organizacija (NVOovi) ukljueni su u
TRSove i aktivno su sudjelovali u njihovu radu kao i predstavnici regija, tijela odgovornih za promicanje socijalne
ukljuenosti, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije, sindikata, udruga poslodavaca, bankarskih udruenja, gospodarske
komore, obrtnike komore, gradskih udruenja, dionici ruralnog razvoja, partneri iz podruja zatite okolia i ostale relevantne
partnerske institucije. Predstavnici organizacija civilnog drutva (OCDova) i drugih nevladinih organizacija (NVOova) koji
su sudjelovali odabrani su putem otvorenog poziva za imenovanje, pri emu su lanovi Vijea za razvoj civilnog drutva
odluili o predstavnicima metodom najveeg broja glasova. Predstavnici socijalnih partnera bili su ukljueni u rad TRSova u
pogledu zatite okolia, prijevoza, zapoljavanja, socijalne politike, obrazovanja i javne uprave te su aktivno sudjelovali u tom
radu. Planira se nastaviti suradnju s relevantnim institucijama i NVOovima koji su ve bili ukljueni u postupak izrade
programa. Na taj e se nain osigurati nastavak izrade i provedbe programa i vlasnitvo nad time, kako je propisano u
delegiranom aktu o Europskom kodeksu ponaanja u partnerstvu.
Raspodjela TRSa vezano uz tematske ciljeve (TC) je kako slijedi:: TRSom 1 za TCove 1 i 2 upravlja Ministarstvo
gospodarstva, TRSom za TC 3 upravlja Ministarstvo poduzetnitva i obrta, TRSom 3 za TCove 4, 5 i 6 upravlja
Ministarstvo zatite okolia i prirode, TRSom 4 za TC 7 upravlja Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, TRSom 5
za TCove 8, 9 i 10 upravlja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i TRSom 6 za TC 11 upravlja Ministarstvo uprave.
Popisi institucija i lanova Koordinacijskog odbora i TRSova priloeni su ovom dokumentu. Svako nadleno ministarstvo
imenovalo je lanove u skladu s opsegom TCova te ovisno o interesu koji su izrazile razliite partnerske institucije. Nadlena
ministarstva koordinirala su podatke lanova TRSova i osigurala tekstove programa te prijedloge projekata za bazu projekta.
Predstavljeni su materijali koje su pripremili TRSovi te se o njima raspravljalo na Koordinacijskom odboru koji je odobrio
konane nacrte Sporazuma o partnerstvu i programa.
Niz javnih savjetovanja i online rasprava organiziran je 2013. i 2014.:
Konferencija za savjetovanje s javnou odrana 6. i 7. lipnja 2013. u Zagrebu. Partnerima su predstavljena utvrena
podruja za intervenciju te im je pruena prilika da izraze svoje miljenje o vanosti odabranih prioriteta. Na dogaaju
je sudjelovalo ukupno vie od 400 sudionika iz cijele Hrvatske.
Jednaka mogunost ulaganja primjedbi na utvrena podruja za intervenciju omoguena je putem webstranice
MRRFEUa (http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1885), to je rezultiralo golemom ukljuenosti javnosti: MRRFEU
je primio ukupno 3 564 odgovora javnosti. Pitanja obrazovanja pobudila su najvei interes. Saetak rezultata ankete
dostupan je na http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1592;
Dvodnevna radionica sa strunim skupinama odrana u rujnu 2013. uz sudjelovanje vie od 40 istaknutih hrvatskih
strunjaka za devet razliitih podruja povezanih s izradom programa i predstavnika TRSova. Ishodi radionice
ukljuivali su usavren logiki okvir i popis moguih prioritetnih aktivnosti za ESIFove. Druga i sljedee inaice
Sporazuma o partnerstvu poboljane su zahvaljujui tom doprinosu;
Savjetovanja s Hrvatskim saborom odrana su 25. oujka i 15. listopada 2014.
Trodnevno partnersko savjetovanje odrano u prosincu 2013. uz sudjelovanje svih TRSova ukljuujui Ministarstvo
poljoprivrede, na kojem su relevantni partneri pozitivno prihvatili investicijsku strategiju utvrenu u Sporazumu o
partnerstvu. Na tom je dogaaju sudjelovalo 845 sudionika. Za to je savjetovanje pripremljen dokument o savjetovanju
u kojem je opisana strategija za ulaganja ESI fondova u razdoblju od 2014. do 2020. te je taj dokument zatim objavljen
na webstranici MRRFEUa; i
Na regionalnoj razini 2013. i 2014. organiziran je niz informativnih dogaaja pod nazivom Regionalni dani EU
fondova na kojem su sudjelovale lokalne i regionalne jedinice samouprave, regionalne razvojne agencije, organizacije
civilnog drutva, sveuilita i obrazovne ustanove, socijalni partneri, neprofitne organizacije i institucije, institucije i
organizacije u podruju obrazovanja i zapoljavanja, gospodarske komore, MSPovi, industrija, drutva javnog i
privatnog sektora, poduzea, dionici ruralnog razvoja i svi ostali zainteresirani za ESI fondove.
U obavljanju koordinatorske uloge u procesu izrade programa MRRFEU je osigurao da relevantni konzultacijski dokumenti
budu javno dostupni i da rokovi za savjetovanje budu jasni. Objanjenje procesa izrade programa i savjetovanja nalazi se na
webstranici MRRFEUa (http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1528) gdje je mogue pronai jasno objanjenje svake fraze
procesa te odgovore i rezultate anketa
Za potrebe usmjeravanja odgovora javnosti stvorene su posebne adrese elektronike pote. MRRFEU je koordinirao
informacije dobivene u odgovorima javnosti, usmjeravao ih relevantnim TRSovima i osiguravao da se na svako pitanje
odgovori u kratkom roku. Kad god je to bilo mogue, svi odgovori i razmatranja javnosti uzeti su u obzir pri revidiranju
programskih dokumenata.
Golem interes ire javnosti usmjeren na energetsko obnavljanje zgrada i kua kako bi se smanjila potronja energije i poboljala
kvaliteta ivota odraava se u programu na taj nain da se znatan dio sredstava dodjeljuje tim aktivnostima u okviru TCa 4.
Interes javnosti utvren je ne samo u okviru procesa izrade programa za ESIfondove, nego i u okviru niza primjena za ta
ulaganja koja su uvelike premaila dostupna sredstva za dodjelu u trenutanim, financijski ogranienim programima
financiranima iz dravnog prorauna koji e se proiriti sredstvima iz EFRRa.
Openito, glavna zabrinutost dionika odnosila se na utjecaj ulaganja ESIFa na razvoj hrvatskog gospodarstva i zapoljavanje.
Naglasili su da u podlozi postoje duboki strukturni problemi (npr. gotovo svi odgovori privatnog sektora odnosili su se na
administrativne prepreke, a u velikom broju odgovora navedena je potreba za dugoronim nacionalnim stratekim dokumentom
i nacionalnim stratekim ciljevima kojima bi se takoer olakalo postavljanje prioriteta u kontekstu ESI fondova). Mnoge
primjedbe odnosile su se na potrebu za ulaganjima u podrujima izrazito pogoenima nezaposlenou, siromatvom i
nedostatkom ulaganja, to se posebno rjeava u okviru odabranih investicijskih prioriteta. Zanimljivo je to se ini da postoje
oprena miljenja u pogledu potrebe da se odreena ulaganja vie usmjere na odreene teritorije, dok neki podnositelji
odgovora navode da bi horizontalni pristup bio bolji. Postavljen je i niz pitanja o irenju informacija o objavama natjeaja,
uvjeta za financiranje projekata i pravilima prihvatljivosti za podnositelje prijava. Budui da su glavni nacionalni razvojni
ciljevi za razdoblje od 2014. do 2020. gospodarski rast, rast zaposlenosti i ouvanje nacionalnih resursa, provedba programa
dovest e do odgovora na glavne zabrinutosti dionika.
Partnerstvo tijekom provedbe programa ESIFa za razdoblje od 2014. do 2020.

Nadzorni odbor OPKKa, koji e se uspostaviti u skladu s lankom 47. CPRa, ukljuivat e predstavnike organizacija civilnog
drutva, socijalnih partnera, gospodarskih partnera, nadlenih tijela lokalne i regionalne uprave, ukljuujui gradska nadlena
tijela, predstavnike financijskih institucija, akademske zajednice i tijela koja promiu nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost.
Nacionalni koordinacijski odbor (NKO) uspostavljen je u skladu s lankom 6. Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za
provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. 2020. Tematski pododbori
NKOa mogu ukljuivati predstavnike partnera, prema potrebi u skladu s temom (npr. tematski pododbor za konkurentnost i
poduzetnitvo ima relevantne predstavnike (partnere) iz poslovnog/privatnog sektora). Izbjegavat e se neravnomjeran sastav
odbora veinski sastavljenih od javnih slubenika. Odabir partnera za tematske pododbore NKOa provest e se transparentno i
uzimajui u obzir njihovo iskustvo s prethodnim instrumentima financiranja EUa u razdoblju 2007. 2013. i njihovu
ukljuenost u procesu izrade programa za razdoblje 2014. 2020. NKO i tematski pododbori imat e savjetodavnu ulogu i
izvravati dunosti u skladu s prethodno navedenim zakonom.
U skladu sa zahtjevom iz lanka 5. CPRa, partneri e imati vanu ulogu u pripremi, provedbi, praenju i evaluaciji programa
sudjelovanjem u odboru za praenje OPKKa i u godinjim izvjeima o provedbi za svaki program. Gdje je to primjenjivo,
partneri e ukljuivati one koji su ve sudjelovali u fazi izrade programa, ime e se omoguiti kontinuitet njihova rada.
Posrednika tijela bit e zaduena za ukljuivanje najvanijih partnerskih organizacija u njihovim podrujima poslovanja.
Nadalje, novim partnerima pruit e se prilika da budu odabrani za tematske pododbore kroz transparentan selekcijski
postupak.
Upravljako tijelo za OPKK ukljuit e odabrane partnere u praenje procjene uspjenosti, evaluaciju i pripremu za godinja
izvjea o provedbi OPKKa pod nadlenosti odbora za praenje i, gdje je primjenjivo, u okviru specifinih radnih skupina
koje je odbor za praenje uspostavio u tu svrhu.
Upravljako tijelo savjetuje se, gdje je to primjenjivo, s NKOom i tematskim pododborima koji ukljuuju relevantne partnere
kako je prethodno opisano u pripremi poziva za podnoenje prijedloga na temelju unaprijed utvrenih procedura. Posebna e se
pozornost obratiti na mogui sukob interesa.
Vaan aspekt pri razmatranju partnerstva u razliitim fazama pripreme i provedbe jest jaanje kapaciteta partnera. Upotrijebit e
se ESI fondovi namijenjeni tehnikoj pomoi, meu ostalim, kako bi se osiguralo da se partnerima prui potrebno
osposobljavanje za sudjelovanje u pripremi, provedbi, praenju i evaluaciji OPKKa. Potpora moe biti u obliku namjenskih
radionica, osposobljavanja, pripreme platformi za umreavanje i potpore tim platformama itd.
8. KOORDINACIJA FONDOVA, EPFRRa, EFPRa i DRUGIH

NACIONALNIH INSTRUMENATA FINANCIRANJA I EUROPSKE UNIJE
I S EIBOM
Mehanizmi osiguranja koordinacije fondova, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), Europskog fonda za
pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i drugih nacionalnih instrumenata financiranja i instrumenata financiranja Europske Unije, i
Europske investicijske banke (EIBa), uzimajui u obzir relevantne odredbe propisane u Zajednikom stratekom okviru
(ZSO).
Koordinacija razliitih instrumenata financiranja e se osigurati na najvioj razini i njome e upravljati Koordinacijsko tijelo i
Nacionalni koordinacijski odbor (NKO). Glavni odbor ukljuen u upravljanje pojedinim programima i praenje tih programa
jest Odbor za praenje (OP) svakog programa. Zajedniki forum za pokretanje bitnih rasprava i razmjenu u pogledu praktinih
pitanja povezanih s provedbom moe se uspostaviti u okviru tematskih jedinica na razini ispod OPova, ali izbjegavat e se
suvina fragmentacija.
1. Razgranienje, komplementarnost i sinergije s ostalim ESI fondovima
Poduzetnitvo: EFRR e pruiti pomo novim i ve uspostavljenim MSPovima kako bi poveao njihovu konkurentnost,
proirenje i inovativnost, dok e ESF podupirati samozapoljavanje olakavanjem pristupa poduzetnitvu osjetljivoj skupini
nezaposlenih. EPFRR e podupirati novoosnovana poduzea u aktivnostima koje se ne odnose na poljoprivredu za mikro i mala
poduzea u ruralnim podrujima. EFPR e podupirati proizvodnju u sektorima akvakulture i ribarstva radi diversifikacije
gospodarskih aktivnosti.
Sektor prometa: Zbog svoje usredotoenosti na Transeuropsku prometnu mreu (TENT), PO 7 je komplementarna prometnim
aktivnostima Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). CEF je usredotoen na pruanje potpore projektima na osnovnoj mrei
koridora, uglavnom eljeznikim. KF/EFRR unutar OPKKa bavit e se ostatkom mrenih koridora i podrati prioritetne
projekte sredinje mree koji vie nisu u djelokrugu CEFa zbog vremenskih i financijskih ogranienja.
EPFRR e se usredotoiti na mjere energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije za poljoprivredne proizvoae i
prehrambenu industriju uz stvaranje biomase iz umarstva. Komplementarnost e se postii upotrebom, gdje je primjenjivo i
izvedivo, biomase proizvedene iz umarstva za proizvodnju obnovljivih izvora energije u industrijskoj proizvodnji, privatnom
uslunom sektoru, zgradama i sustavu toplinarstva u okviru EFRRa. EFPR e podrati aktivnosti energetske uinkovitosti u
ribarstvu i akvakulturi.
Kohezijski fond financirat e integrirane operacije gospodarenja otpadom, usmjerene na cijeli ivotni ciklus otpada (od
stvaranja do konanog zbrinjavanja). ienje zagaenja mora (sakupljanje otpada i ostataka) financirat e EFPR.
U pogledu upravljanja vodama (opskrba vodom, odvodnja vode i obrada otpadnih voda) operacije e u naseljima s vie od
2 000 stanovnika financirati Kohezijski fond, a u naseljima s manje od 2 000 stanovnika EPFRR.
U pogledu ouvanja bioraznolikosti, EPFRR e podrati mjere za poljoprivredna zemljita povezane sa zatitom prirode
ukljuujui poticaje za poljoprivrednike (poljoprivrednookolinoklimatske mjere), dok e se EFRR usmjeriti na uspostavu i
provedbu okvira za upravljanje Natura 2000 i mjere koje se odnose na bioraznolikost na nepoljoprivrednoj zemlji.
to se tie turistike infrastrukture u zatienim podrujima, EFRR e se fokusirati na projekte na zatienim podrujima
kojima upravljaju dravne/regionalne (upanijske) vlasti, dok e se EPFRR baviti podrujima kojima upravljaju lokalne
(gradske/opinske) vlasti.
Prilagodba na klimatske promjene i upravljanje rizicima: EPFRR e podrati mjere navodnjavanja, a specifini rizici povezani s
upravljanjem zatitom od poplava rjeavat e se u okviru EFRRa. EFRR e financirati i mjere u pogledu drugih specifinih
rizika, utvrenih u procjeni rizika (koju je potrebno provesti do kraja 2015.).
U pogledu razvoja teritorija, EPFRR e podrati malu infrastrukturu javnih usluga u ruralnim podrujima (obnovu i ouvanje
postojee kulturne batine i drugih objekata, prilagodbu potrebama zajednice).
Potpora za razminiranje: EFRR/KF e podrati trokove razminiranja u odabranim razvojnim projektima te u operacijama
usmjerenima na raiavanje i obnovu uma i umskog zemljita na zatienim podrujima i podrujima mree Natura 2000.
EPFRR e intervenirati kako bi se poveao broj obradivih poljoprivrednih zemljita i poveao poljoprivredni potencijal. Meu
pozitivnim uincima za poljoprivrednike bit e stvaranje preduvjeta za dodjeljivanje prava na plaanje koje e dobivati iz
priuve za razminiranje u okviru prvog stupa ZPPa. Nadalje, posebne aktivnosti razminiranja bit e ukljuene u programe
prekogranine suradnje.
Komplementarni i integrirani projekti u okviru tematskih ciljeva 9 i 10
Predviene su sinergije izmeu EFRRa i ESFa u okviru OPKKa i OPULJPa u pogledu ulaganja u socijalnu skrb,
zdravstvenu skrb i obrazovanje planiranih u okviru TCova 9 i 10 u zajednikom naporu za postizanje: isplativosti zdravstvene
skrbi, prelaska s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljanja vjetina za zapoljivost, poboljanja pristupa visokom
obrazovanju i poveanje broja studenata u nepovoljnom poloaju koji zavre upisani fakultet te informatiki pismenih kola.
Predviene su integrirane operacije u okviru IP 9.2 (EFRR) i 9i (ESF) u pogledu provedbe pilotprograma za obnovu i
revitalizaciju (integrirani program obnove) u pet ugroenih malih gradova. Sinergije se osiguravaju koordiniranim planiranjem
na stratekim i programskim razinama te zajednikim radom na provedbi programa, tonije standardizacijom postupaka
(Zajednika nacionalna pravila), na provedbi programske strategije pripremom zajednikih dopuna programa (o zajednikim
dopunama programa raspravljat e se e ih dopuniti NKO i njegovi tematski pododbori, djelujui u savjetodavnom svojstvu,
kako bi se osigurale sinergije i integracija), usklaivanjem rokova za pozive za podnoenje prijedloga, odlukama o odabiru i
financiranju i svakodnevnim kontaktiranjem tijela koja ine i dio upravnih i dio nadzornih struktura. Integrirane operacije u
okviru IP 9.2 (EFRR) i IP9i (ESF) ostvaruju korist i od integriranog planiranja na razini projekta (npr. od svakog od odabranih
pilotpodruja zahtijevat e se da pripremi plan intervencije u kojem e opisati posebne potrebe ciljnog podruja i koji e
ukljuivati integriranu kombinaciju mjera kojima se pridonosi postizanju specifinih ciljeva i pokazatelja kako je odreeno u
okviru OPKKa i OPULJPa.
2. Ostali instrumenti Unije i nacionalni instrumenti
Program za zatitu okolia i klimatske akcije (LIFE): Potencijali za komplementarnost i sinergiju LIFE programa i ESIFa
postoje gotovo u svim sektorima ali posebno u TCima 4 i 6. Komplementarnost je mogue postii unutar Integriranih
projekata, koji imaju za cilj sufinanciranje veih projekata veih teritorijalnih razmjera (na regionalni, multiregionalni,
nacionalni i viesektoralni nain) i pokrit e ograniene prioritete dvaju LIFE potprograma. Meutim, budui da financiranje
integriranih projekata treba pokrenuti strukturne fondove EUa, i/ili druge nacionalne i privatne fondove, ESIFi mogu
omoguiti financiranje kao potreban doprinos integriranim procesima unutar LIFEa. Osim integriranih projekata, program
LIFE moe financirati druge vrste projekata kao to su pripremna tehnika podrka i pripremni projekti koji mogu posluiti kao
temelj provedbe takvih projekata (razvijenih pod LIFEom) unutar programa financiranih iz ESIja.
EUREKA je meuvladina organizacija za trino industrijsko istraivanje i razvoj u kojem Hrvatska sudjeluje od 2000. godine.
Projekte prepoznate i odobrene pod EUREKAom financirat e korisnik uz javno sufinanciranje do 50 % vrijednosti investicija
(u sluaju Hrvatske). Imajui na umu da EUREKA podrava aktivnosti koje su usklaene s aktivnostima predvienima unutar
TCova od 1 do 6, postoji mogunost upotrebe ESIFa za djelomino osiguranje javnog sufinanciranja projekata prepoznatih
unutar programa EUREKA.
Bespovratna sredstva Europskog gospodarskog podruja (EGP): Komplementarnost PO 1 s Programom financijskog
mehanizma EGPa 2009. 2014. kojem je cilj jaanje gospodarske kohezije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
investicijama u inovacije istraivanja i poslovanja energetike, ekologije i pomorstva.
vicarskohrvatski program suradnje podrava ciljeve EUa u pogledu unutarnje gospodarske i socijalne kohezije. Uska
unutarnja koordinacija osigurat e se svakodnevnim radom jedinice nacionalne koordinacije smjetene u MRRFEUu. Program
e biti usmjeren na nekoliko unaprijed utvrenih projekata za osnovnu infrastrukturu na odreenim zemljopisnim podrujima s
jedne strane te na ljudski i drutveni razvoj s druge.
Programi Europske Unije 2014. 2020.: Glavni napori u pogledu koordinacije bit e usmjereni na MRRFEU koji je odgovoran
za openitu koordinaciju fondova EUa, npr. za osiguranje ukljuenosti relevantnih tijela javne uprave u aktivnosti svakog
programa na kvalitetan nain te za praenje i evaluaciju sudjelovanja Hrvatske u programima.
Sinergije PO 1 i indikativnog programa za istraivanje i inovacije (Horizont 2020.) osigurat e se zajednikim naporima i
svakodnevnim radom odgovornih NKTova unutar Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i MRRFEUa, kao
sveobuhvatnog koordinatora EU fondova. MRRFEU e se prema potrebi savjetovati s institucijama zaduenima za pojedine
sektore, npr. s Ministarstvom pomorstva, u vezi s pitanjima komplementarnosti aktivnosti u podruju drutvenog izazova
Pametni, zeleni i integrirani prijevoz predvienom unutar programa Horizont 2020. i PO 7 OPKKa.
Kako bi se omoguile sinergije meu aktivnostima previenima u SCu 1.a.1 i programu Horizont 2020., predviaju se tri
scenarija:: (i) osigurati potrebnu opremu za provoenje projekata financiranih u okviru inicijativa za irenje izvrsnosti. (ii)
izgraditi put do izvrsnosti u istraivanjima financiranjem projekata kojima nije dodijeljeno financiranje Europskog
istraivakog vijea, ali su bili u uem krugu (pozitivno ocijenjeni u drugoj fazi evaluacijskog procesa) (iii) u selekcijski
postupak uvesti dodatno bodovanje za projekte koji su pozitivno ocijenjeni, ali nisu dobili financiranje u okviru standardnih
aktivnosti suradnje u pogledu istraivanja i razvoja za socijalne izazove. Koordiniranje aktivnosti osigurat e Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta (sektor za meunarodnu suradnju te programe i projekte EUa) koje ima ulogu PTa 1 za OPKK
i nacionalnog koordinatora za NKT za program Horizont 2020.
Program za konkurentnost poduzea i malih i srednjih poduzea (COSME) i omoguavanje sinergije s planiranim aktivnostima
pod PO 3 OPKKa e se smatrati zajednikom odgovornosti MRRFEUa i Ministarstva poduzetnitva i obrta koji ima zadaa
osigurati koordinaciju aktivnosti promidbe kvalitete i aktivnosti vidljivosti, kao i glatku provedbu programa COSME u
Hrvatskoj.
3. Koordinacija ETCa s glavnim OPom kao i makroregionalnim strategijama (MRS)

Koordinacija OPKKa i svih 13 teritorijalnih programa suradnje bit e ostvarena redovnim sastancima osoblja svih programa,
dok e se koordinacija s MRSom postii na viem stupnju pomou NKOa.
Oekuje se koordinacija u pogledu objave natjeaja, usklaivanja primjenjivih pravila kvalificiranosti za korisnike i za
trokove, aktivnosti objave i vidljivosti, aktivnosti vezane uz otkrivanje, prevenciju i izvjetavanje o nepravilnostima, procese
albi odabirom radnji na nioj razini budui da se pravila za odabir radnji razlikuju, pa samo prethodno ugovorene operacije
mogu /trebaju usporeivati. Ovime bi se trebala postii odreena razina prevencije dvostrukog financiranja.
U pogledu makroregionalnih strategija, koordinacija e se postii kroz NKO gdje e se koordinirati unutarnja i vanjska
financijska pomo. NKO bi trebao preuzeti lanove sadanjeg Nacionalnog vijea uspostavljenog za meunarodne i
meuregionalne programe i MRSove i proiriti se ostalim bitnim lanovima inei tako izvrsnu platformu za koordinaciju i
savjetovanje s veim bojem relevantnih dionika.
Usklaivanje zapoetih ili zavrenih projekata s MRSovima provest e se na ovoj razini redovnim izvjetavanjem i sastancima
NKOa. Oekuje se da bi NKO mogao savjetovati UTove i NTove u sluaju nerasporeenih ETC programa o financiranju
dodatnih aktivnosti suradnje gdje postoji mogunost da projekti pridonose makroregionalnim ciljevima. Napominjui ovo,
NKO e primiti popis i saetak svih financiranih projekata kako bi mogli dostaviti te prijedloge.
4. EIB i ostale meunarodne financijske institucije
Hrvatska je EIBu podnijela zahtjev za kredit (kredit za strukturalne programe, KSP) kako bi olakala provedbu ESIFova u
razdoblju od 2014. do 2020. KSP e se upotrijebiti za sufinanciranje projekata koji ostvaruju korist od ESIFova te za jaanje
konkurentnosti Hrvatske i poveanje njezina kapaciteta za upotrebu fondova EUa. Naglasak e biti na podrujima kao to su
irokopojasni razvoj, energetska uinkovitost, prijevoz, otpad, vodoopskrba i zatita okolia te istraivanja i razvoj, ali korist bi
potencijalno mogli ostvariti i drugi sektori pokae li se veliki potencijal za upotrebu fondova. MRRFEU e preuzeti ulogu
promotora i koordinatora, a Ministarstvo financija bit e zajmoprimac. MRRFEU koordinira i instrument potpore JASPERS
koji podupire pripremu velikih projekata u sektorima prijevoza, okolia i konkurentnosti te e provoditi nezavisno ispitivanje
kvalitete projekata koji prelaze prag za velike projekte. U okviru MRRFEUa uspostavljena je namjenska jedinica za
koordinaciju aktivnosti EIBa i JASPERSa koja slui kao glavna kontaktna toka izmeu EIBa i tijela odgovornih za
pripremu i provedbu projekata te surauje s Ministarstvom financija. Ta je jedinica odgovorna i za koordinaciju s drugim
meunarodnim financijskim institucijama prema potrebi. Meutim, trenutano uz KSP nisu predvieni drugi novi instrumenti.
9. EXANTE UVJETOVANOSTI
9.1 Exante uvjetovanosti
Informacije o procjeni primjenjivosti i ispunjavanju exante uvjetovanosti
Sljedee tablice 24, 25 i 26 sadre bitne saete toke u skladu s propisanom duljinom i sadrajem, dok su
detaljnije informacije sadrane u posebnom Prilogu OPKKa: Dokumentacija o procjeni primjenjivosti i
ispunjavanju exante okolnosti.
Tablica 24: Primjenjive exante uvjetovanosti i procjena njihova ispunjavanja
Exante uvjetovanost
Prioritetne osi na koje se uvjetovanost

odnosi
Exante uvjetovanost ispunjena

(Da/Ne/Djelomino )
T.01.1 Istraivanja i inovacije:

1 Jaanje gospodarstva primjenom
postojanje nacionalne ili regionalne istraivanja i inovacija
strategije pametne specijalizacije u
skladu s Nacionalnim programom
reformi, kako bi se prilagodili izdaci
privatnih istraivanja i inovacija, to
je u skladu sa znaajkama dobrog
nacionalnog ili regionalnog sustava
istraivanja i inovacija.
Ne
T.01.2 Istraivaka i inovacijska

infrastruktura. Postojanje
Ne
1 Jaanje gospodarstva primjenom

istraivanja i inovacija
viegodinjeg plana za izradu

prorauna i prioritizaciju ulaganja.
T.02.1 Digitalni rast: Strateki okvir 2 Koritenje informacijskih i
za politiku digitalnog rasta za
komunikacijskih tehnologija
poticanje povoljnih, kvalitetnih i
interoperabilnih privatnih i javnih
usluga na temelju IKTa te za
poveanje prihvaenosti od strane
graana, ukljuujui ranjive skupine,
poduzea, i javne uprave, ukljuujui
prekogranine inicijative.
Ne
T.02.2 Infrastruktura za mree

2 Koritenje informacijskih i
sljedee generacije (NGN); Postojanje komunikacijskih tehnologija
nacionalnih ili regionalnih planova za
pristup sljedee generacije u kojima se
uzimaju u obzir regionalne aktivnosti
kako bi se postigli ciljevi pristupa
internetu velike brzine u Europskoj
uniji s naglaskom na podruja na
kojima trite ne uspijeva pruiti
otvorenu infrastrukturu pristupane
cijene i kakvoe u skladu s pravilima
EUa o konkurentnosti i dravnim
potporama i kako bi se pruile
dostupne usluge osjetljivim
skupinama.
Djelomino
T.03.1 Provedene su specifine

aktivnosti radi podupiranja promocije
poduzetnitva, uzimajui u obzir
Zakon o malim poduzeima (ZMP).
Djelomino
T.04.1 Provedene su aktivnosti za 4 Promicanje energetske uinkovitosti i Da

promicanje uinkovite potronje
obnovljivih izvora energije
energije te uinkovitih ulaganja u
energetsku uinkovitost kod izgradnje
ili obnove zgrada
T.04.2 Provedene su aktivnosti za
promociju visokouinkovite
kogeneracije toplinske i elektrine
energije.
4 Promicanje energetske uinkovitosti i Ne

obnovljivih izvora energije
T.04.3 Provedene su aktivnosti za 4 Promicanje energetske uinkovitosti i Da

promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije
obnovljivih izvora energije.
T.05.1 Sprjeavanje rizika i
5 Klimatske promjene i upravljanje
upravljanje rizicima: postojanje
rizicima
dravne ili regionalne procjene rizika
za upravljanje kriznim situacijama,
uzimajui u obzir prilagodbu
klimatskim promjenama
Djelomino
T.06.1. Vodni sektor: Postojanje a) 6 Zatita okolia i odrivost resursa

politike odreivanja cijene vode koja
daje prikladne poticaje korisnicima da
uinkovito koriste vodne resurse i b)
prikladnog doprinosa razliitih naina
koritenja voda povratu trokova
vodnih usluga po stopi koja je
utvrena u odobrenom planu
Ne
upravljanja vodenim slivom za

ulaganja podrana u okviru programa
T.06.2 Sektor za zbrinjavanje
otpada: Promicanje gospodarski i
ekoloki odrivih ulaganja u sektor za
zbrinjavanje otpada, posebno kroz
razvoj planova gospodarenja otpadom
u skladu s Direktivom 2008/98/EZ i s
hijerarhijom otpada.
Djelomino
T.07.1 Promet: Postojanje

sveobuhvatnog prometnog
plana/planova ili okvira za ulaganje u
prijevoz u skladu s institucionalnim
ureenjem drava lanica (ukljuujui
javni prijevoz na regionalnoj i
lokalnoj razini) koji podravaju razvoj
infrastrukture i poveaju povezanost
sa sveobuhvatnim i osnovnim TENT
mreama.
Djelomino
T.07.2 eljeznika infrastruktura: 7 Povezanost i mobilnost

Postojanje posebnog odjeljka o
razvoju eljeznice u okviru
sveobuhvatnih planova ili okvira za
ulaganja u promet u skladu s
institucionalnim ustrojstvom drave
lanice (ukljuujui javni prijevoz na
regionalnoj i lokalnoj razini) koji
podupiru razvoj infrastrukture i
poboljavaju povezanost sa
sveobuhvatnim i jezgrenim mreama
TENT. Ulaganja ukljuuju mobilna
sredstva, interoperabilnost i izgradnju
kapaciteta.
Ne
T.07.3 Drugi naini prijevoza,

ukljuujui unutarnje plovne putove i
pomorski prijevoz, luke,
multimodalne veze i aerodromsku
infrastrukturu: postojanje posebnog
odjeljka o unutarnjim plovnim
putovima i pomorskom prijevozu,
lukama, multimodalnim vezama i
aerodromskoj infrastrukturi unutar
plana/planova ili okvira, koji
pridonosi boljoj povezanosti s
osnovnim i sveobuhvatnim TENT
mreama te promoviranju odrive
regionalne i lokalne mobilnosti.
Djelomino
T.09.1 Postojanje i provedba

nacionalnog stratekog okvira za
smanjenje siromatva s ciljem
aktivnog ukljuivanja ljudi
iskljuenih iz trita rada, i to u
skladu sa Smjernicama o
zapoljavanju.
Djelomino
T.09.3 Zdravstvo: postojanje

nacionalnog ili regionalnog stratekog
okvira zdravstvene politike sukladnog
Djelomino
lanku 168. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije kojim se jami
ekonomska odrivost.
T.10.2 Visoko obrazovanje:
9 Obrazovanje, vjetine i cjeloivotno Da
postojanje nacionalnog ili regionalnog uenje
stratekog okvira politike za
poveanje udjela osoba s tercijarnim
obrazovanjem te njegove kakvoe i
uinkovitosti sukladno lanku 165.
Ugovora o funkcioniranju Europske
unije.
T.10.4 Postojanje nacionalnog ili
9 Obrazovanje, vjetine i cjeloivotno Ne
regionalnog stratekog okvira za
uenje
poveanje kvalitete i uinkovitosti
sustava SOOa u okviru lanka 165.
UFEUa.
G.1 Postojanje administrativnog
1 Jaanje gospodarstva
kapaciteta za provoenje i primjenu
primjenom istraivanja i
zakona i politika o suzbijanju
inovacija
diskriminacije EUa na podruju ESI
10 Tehnika pomo
fondova.
3
Promicanje energetske
uinkovitosti i obnovljivih izvora
energije
Klimatske promjene i
upravljanje rizicima
Zatita okolia i odrivost

resursa
Socijalna ukljuenost i zdravlje
Obrazovanje, vjetine i
cjeloivotno uenje,

kapaciteta za provedbu i primjenu
zakonodavstva Europske unije koje se
inovacija
odnosi na ravnopravnost spolova na
10 Tehnika pomo
podruju ESI fondova.
3
energije

resursa
Ne
Djelomino
cjeloivotno uenje,

Konvencije Ujedinjenih naroda o
inovacija
pravima osoba s invaliditetom
10 Tehnika pomo
(UNCRPD) na podruju ESI fondova,
u skladu s Odlukom Vijea
2010/48/EZ.
G.4 Postojanje mjera za uinkovitu

primjenu zakona o javnoj nabavi
Europske unije u podruju ESI
fondova.

primjenu pravila EUa o dravnim
potporama u podruju ESI fondova.
energije

resursa
cjeloivotno uenje,
Jaanje gospodarstva
inovacija
Ne
Djelomino
10 Tehnika pomo
2
Koritenje informacijskih i
energije

resursa
cjeloivotno uenje,
Jaanje gospodarstva
inovacija
10 Tehnika pomo
2
energije
Ne

primjenu zakonodavstva EUa o
zatiti okolia vezano uz PUO i
SPUO.

resursa
cjeloivotno uenje,
Jaanje gospodarstva
inovacija
Djelomino
10 Tehnika pomo
2
energije

resursa
cjeloivotno uenje,
G.7 Postojanje statistike osnove

Da
potrebne za poduzimanje evaluacije
za procjenu uinkovitosti i utjecaja
inovacija
programa. Postojanje sustava
10 Tehnika pomo
pokazatelja rezultata potrebnih za
odabir aktivnosti koje najuinkovitije
pridonose eljenim rezultatima, za
praenje napretka prema ostvarenju
rezultata i za provoenje procjene
4 Promicanje energetske
utjecaja.
energije
5

resursa
cjeloivotno uenje,
Exante uvjetovanost
Kriteriji

postojanje nacionalne ili regionalne
1 Postoji nacionalna ili regionalna

strategija za istraivanje i inovacije za
Kriteriji
Ispunjen
(Da/Ne)
Ne
Referenca

potrebe pametne specijalizacije koja:
privatnih istraivanja i inovacija, to je
u skladu sa znaajkama dobrog

2 temelji se na SWOT ili slinoj

Ne
analizi kako bi se sredstva usmjerila na
ogranien skup prioriteta istraivanja i
inovacija;

3 prepoznaje mjere za poticanje
privatnih ulaganja u istraivanje i
tehnoloki razvoj;
Ne

Ne
4 sadri sustav za praenje.

5 Usvojen je okvir u kojem se navode Ne
dostupna proraunska sredstva za
istraivanje i inovacije.
1. Donesen je indikativni viegodinji Ne
infrastruktura. Postojanje viegodinjeg plan za izradu prorauna i prioritizaciju
plana za izradu prorauna i
ulaganja povezan s prioritetima Unije i,
prioritizaciju ulaganja.
gdje je primjenjivo, Europskog
stratekog foruma za istraivake
infrastrukture (ESFRI).
T.02.1 Digitalni rast: Strateki okvir 1 strateki okvir za politiku digitalnog Ne

za politiku digitalnog rasta za poticanje rasta, na primjer, u okviru nacionalne ili
povoljnih, kvalitetnih i interoperabilnih regionalne inovacijske strategije za
privatnih i javnih usluga na temelju
pametnu specijalizaciju koji obuhvaa:
IKTa te za poveanje prihvaenosti
od strane graana, ukljuujui ranjive
skupine, poduzea, i javne uprave,
ukljuujui prekogranine inicijative.
T.02.1 Digitalni rast: Strateki okvir 2 pripremu prorauna i odreivanje

Ne
za politiku digitalnog rasta za poticanje prioriteta za aktivnosti analizom jakih i
povoljnih, kvalitetnih i interoperabilnih slabih toaka, mogunosti i opasnosti ili
slinom analizom provedenom u skladu
IKTa te za poveanje prihvaenosti s ljestvicom uspjeha Digitalne agende za
od strane graana, ukljuujui ranjive Europu;
T.02.1 Digitalni rast: Strateki okvir 3 morala se provesti analiza
Ne
za politiku digitalnog rasta za poticanje balansirajue potpore za potranju i
povoljnih, kvalitetnih i interoperabilnih ponudu IKTa;
T.02.1 Digitalni rast: Strateki okvir 4 pokazatelji za mjerenje napretka
Ne
za politiku digitalnog rasta za poticanje intervencija na podrujima kao to su
povoljnih, kvalitetnih i interoperabilnih digitalna pismenost, eukljuivanje, e
dostupnost te napredak ezdravlja u
IKTa te za poveanje prihvaenosti granicama lanka 168. UFEUa koje su,
od strane graana, ukljuujui ranjive prema potrebi, usklaene s postojeim
relevantnim, nacionalnim ili
ukljuujui prekogranine inicijative. regionalnim strategijama Unije;
T.02.1 Digitalni rast: Strateki okvir 5 procjenu potreba za jaanjem
Ne
za politiku digitalnog rasta za poticanje izgradnje informacijsko
povoljnih, kvalitetnih i interoperabilnih komunikacijskih kapaciteta.
1 spreman nacionalni ili regionalni
Ne
sljedee generacije (NGN); Postojanje plan NGNa koji sadri:
dostupne usluge osjetljivim skupinama.
2 plan infrastrukturnih ulaganja na
Ne
Studija o odabiru modela financiranja i
sljedee generacije (NGN); Postojanje temelju gospodarske analize uzimajui u

nacionalnih ili regionalnih planova za obzir postojee privatne i javne
pristup sljedee generacije u kojima se infrastrukture i planirana ulaganja;
poticajnih mjera za ulaganja u

infrastrukturu irokopojasnog pristupa
(dovrena 2012.), poglavlje 2. i Prilog
A; poglavlje 4. i Prilog B Interaktivna
karta s prikazom pokrivenosti
irokopojasnog pristupa internetu koju
je razvilo Nacionalno regulatorno tijelo

3 odrive modele ulaganja kojima se Da
sljedee generacije (NGN); Postojanje ojaava trino natjecanje i prua pristup
nacionalnih ili regionalnih planova za otvorenoj, pristupanoj, kvalitetnoj
pristup sljedee generacije u kojima se infrastrukturi i uslugama koje
uzimaju u obzir regionalne aktivnosti odolijevaju buduim tehnolokim
promjenama;

infrastrukturu irokopojasnog pristupa
(poglavlje 4.3)

4 mjere za poticanje privatnih
sljedee generacije (NGN); Postojanje ulaganja.

infrastrukturu (poglavlje 5.)Zakon o
elektronikim komunikacijama (NN
Da

71/14, lanak 16. stavci 5., 6., 7. i 8.)

pravilnici NN 131/2012; NN 108/10;
NN 136/11; NN 155/09; NN 107/13)

1 Specifine aktivnosti su:
Da
aktivnosti radi podupiranja promocije uspostavljene su mjere radi skraivanja
poduzetnitva, uzimajui u obzir Zakon vremena i smanjenja trokova osnivanja
o malim poduzeima (ZMP).
poduzea uzimajui u obzir ciljeve
SBAa;
Zakon o procjeni uinaka

propisa (NN 90/11),
(http://narodne
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2
11_08_90_1918.html)
Uredba o provedbi postupka procjene
uinaka propisa (http://narodne
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_06_
6_1554.html)
- Pravilnik o nainu upisa u
sudski registar (NN 22/12)
(http://narodne
12_02_22_591.html) Zakon
obrtu (NN 143/13)
(http://narodne
43_3065.html)
- Zakon o trgovakim drutvima
(NN 111/93, 34/99, 121/99)

2 Specifine su aktivnosti:
Da
aktivnosti radi podupiranja promocije uspostavljene su mjere radi skraenja
poduzetnitva, uzimajui u obzir Zakon potrebnog vremena za dobivanje licenci
i dozvola za pokretanje i obavljanje
odreene djelatnosti poduzea uzimajui
u obzir ciljeve SBAa;
Zakon o opem upravnom postupku

(NN br. 47/09), lanci 101. i 102.
(http://narodne
7_1065.html)
Strategija razvoja MSPova u RH
2013. 2020.
(NN br. 136/13) (http://narodne
3_11_136_2926.html )

Ne
aktivnosti radi podupiranja promocije uspostavljen je mehanizam za praenje
poduzetnitva, uzimajui u obzir Zakon provedbe AMPa i procjene uinka
zakonodavstva na MSPove.
Zakon o procjeni uinaka propisa, NN

br. 90/11, Uredba o provedbi postupaka
procjene, NN br. 66/12
Strategija razvoja poduzetnitva
Republike Hrvatske 2013. 2020. NN
136/13) (http://narodne
36_2926.html)
Zakon o poticanju razvoja malog
gospodarstva (NN br. 29/02, 63/07,
53/12, 56/13);
(http://www.minpo.hr/UserDocsImage
NN%2053_2012%20Zakon%20o
%20izmjenama%20i%20dopunama
%20Zakona%20o%20poticanju
%20razvoja%20malog
%20gospodarstva.pdf)

ili obnove zgrada
1 Aktivnosti su: pripremljene su mjere Da

kojima e se osigurati primjena
minimalnih zahtjeva povezanih s
potrebnom energetskom uinkovitou
zgrada u skladu s lankom 3., lankom
4. i lankom 5. Direktive 2010/31/EU
Europskog parlamenta i Vijea;
Pravilnik o energetskom pregledu

zgrade i energetskom certificiranju (NN
48/14) http://narodne
8_929.html
Zakon o gradnji (NN 153/13)
http://narodne
53_3221.html
Tehniki propis o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zatiti u zgradama
(NN br. 130/2014) http://narodne
30_2457.html
Dodatne reference nalaze se u zasebnim
datotekama u odjeljku Dokumenti.

2 Radnje su: Mjere potrebne za

Da
uspostavu sustava ovjere energetske
uinkovitosti zgrada u skladu s lankom
Zakon o gradnji (NN 153/13)

http://narodne
energetsku uinkovitost kod izgradnje 11. Direktive 2010/31/EU;

ili obnove zgrada
53_3221.html
Pravilnik o energetskom pregledu
zgrade i energetskom certificiranju (NN
8_929.html

ili obnove zgrada
3 Radnje su: mjere potrebne za

strateko planiranje energetske
uinkovitosti u skladu s lankom 3.
Direktive 2012/27/EU Europskog
parlamenta i Vijea;
Da
Trei nacionalni akcijski plan

energetske uinkovitosti
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//S
jednice/2014/178%20sjednica
%20Vlade//178%20%202.pdf

ili obnove zgrada
4 Aktivnosti su: mjere u skladu s

Da
lankom 13. Direktive 2006/32/EZ
Europskog parlamenta i Vijea o
energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama kako bi se osiguralo da krajnji
korisnici dobiju pojedinana brojila u
mjeri u kojoj je to tehniki izvedivo,
financijski razumno i razmjerno u
odnosu na potencijalnu utedu energije.
Zakon o energetskoj uinkovitosti (NN

27_2399.html
Zakon o energiji (NN 120/12)
http://narodne
4_298.html

energije.
1 Potpora za kogeneraciju temelji se Ne

na potranji korisne topline i utedama
primarne energije u skladu s lankom 7.
stavkom 1. i tokama (a) i (b) lanka 9.
stavka 1. Direktive 2004/8/EZ);

energije.
2 Drave lanice ili njihova nadlena Ne

tijela ocijenili su postojei zakonodavni
i regulatorni okvir vezano uz postupke
odobrenja ili druge postupke radi: (a)
poticanja projektiranja kogeneracijskih
jedinica da zadovoljavaju ekonomski
opravdanu potranju za proizvodnjom
korisne energije i izbjegavaju
proizvodnju vie topline od korisne
topline; i (b) smanjenja regulatornih i
neregulatornih prepreka poveanju
kogeneracije.

promicanje proizvodnje i distribucije
1 Postoje transparentne sheme

Da
potpora, prioriteti u pristupu mrei ili
zajameni pristup i prioritet u otpremi
kao i objavljena standardna pravila
vezana uz snoenje i podjelu trokova
tehnikih prilagodbi u skladu s lankom
14. stavkom 1., lankom 16. stavkom 2.
i lankom 16. stavkom 3. Direktive
2009/28/EZ Europskog parlamenta i
Vijea.
Mjerodavno energetsko zakonodavstvo

za sheme potpora: Nacionalna strategij
energetskog razvoja, Zakon o tritu
elektrine energije, Zakon o tritu
toplinske energije, Zakon o tritu
plina, Zakon o energiji, Zakon o Fondu
za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost, Zakon o prostornom
ureenju i gradnji, Nacionalni akcijski
plan za energetsku uinkovitost i OIE.
Mjerodavne informacije o programima
potpore
http://www.mingo.hr/default.asp x?
id=3196

promicanje proizvodnje i distribucije
2 Drava lanica usvojila je nacionalni Da

akcijski plan za obnovljive izvore
energije u skladu s lankom 4. Direktive
2009/28/EZ.
Nacionalni akcijski plan za obnovljive

izvore energije
http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjed
ice_i_odluke_vlade_rh/2013/120_sjedn
ca_vlade_republike_hrvatske/120_2

1 Uspostavit e se nacionalna ili

Ne
regionalna procjena rizika sa sljedeim
elementima:

2 opis postupka, metodologija, metode Da

i neosjetljivih podataka koritenih za
procjenu rizika, kao i kriterija
temeljenih na riziku za odreivanje
prioriteta ulaganja;

3 opis scenarija s jednim i vie rizika; Ne
4 uzimanje u obzir, prema potrebi,

nacionalnih strategija za prilagodbu
klimatskim promjenama.
Ne
Odluka u pogledu postupka razvoja

procjene rizika od nepogoda i osnivanj
glavne radne skupine za procjenu rizik
(gRSPR).
jednice/Arhiva//126.%20%2017.pdf
Smjernice za pripremu PRNa
http://www.platforma.hr/drzavna
upravazazastitui
spasavanje/smjernicezaizradu
procjenerizikaodkatastrofa.html
Procjena ugroenosti
(http://www.duzs.hr/download.aspx?
f=dokumenti/Clanci/PROCJENA_web
20.03.2013..pdf
T.06.1. Vodni sektor: Postojanje a) 1 U sektorima koje podrava EFRR, Ne

politike odreivanja cijene vode koja Kohezijski fond i EPFRR, drava
daje prikladne poticaje korisnicima da lanica osigurala je doprinos razliitih
uinkovito koriste vodne resurse i b) naina koritenja voda povratu trokova
prikladnog doprinosa razliitih naina vodnih usluga sektoru u skladu s
lankom 9. stavkom 1. prvom alinejom
vodnih usluga po stopi koja je utvrena Direktive 2000/60/EZ uzimajui u obzir,
u odobrenom planu upravljanja
ako je potrebno, drutvene, ekoloke i
vodenim slivom za ulaganja podrana ekonomske uinke povrata kao i
u okviru programa
zemljopisne i klimatske uvjete u
predmetnoj regiji ili regijama.
T.06.1. Vodni sektor: Postojanje a) 2 Usvajanje plana upravljanja rijenim Ne

politike odreivanja cijene vode koja slivovima za podruje rijenog sliva u
daje prikladne poticaje korisnicima da skladu s lankom 13. Direktive
uinkovito koriste vodne resurse i b) 2000/60/EZ.
prikladnog doprinosa razliitih naina
vodnih usluga po stopi koja je utvrena
u odobrenom planu upravljanja
vodenim slivom za ulaganja podrana
u okviru programa
T.06.2 Sektor za zbrinjavanje otpada:

Promicanje gospodarski i ekoloki
odrivih ulaganja u sektor za
1 Komisiji je predano izvjee o

Da
provedbi u skladu s lankom 11.
stavkom 5. Direktive 2008/98/EZ vezan
uz napredak prema ispunjavanju ciljeva
iz lanka 11. Direktive 2008/98/EZ.
T.06.2 Sektor za zbrinjavanje otpada: 2 Postojanje jednog ili vie planova

gospodarenja otpadom u skladu s
lankom 28. Direktive 2008/98/EZ;
Da
T.06.2 Sektor za zbrinjavanje otpada: 3 Postojanje programa spreavanja

nastajanja otpada, prema zahtjevima
lanka 29. Direktive 2008/98/EZ;
Ne
T.06.2 Sektor za zbrinjavanje otpada: 4 Usvojene su mjere potrebne za

Ne
postizanje ciljeva pripreme za ponovno
Zakon o odrivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13)
(http://www.mzoip.hr/doc/Propisi/Act_
ustainable_waste_management.pdf)
Strategija gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske (NN 130/05)
http://narodne
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/289920.ht
ml
Zakon o otpadu (NN 178/04)
http://narodne
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313723.ht
ml
Informacije o planovima GOom
razvijenih do sada na svim razinama
dostupni su na
http://www.azo.hr/PlanoviGospodarenj
Otpadom01
Zakon o odrivom gospodarenju
otpadom (NN 94/13) (http://narodne
4_2123.html

koritenje i recikliranje do 2020. u
skladu s lankom 11. stavkom 2.
razvoj planova gospodarenja otpadom Direktive 2008/98/EZ.

javni prijevoz na regionalnoj i lokalnoj
razini) koji podravaju razvoj
infrastrukture i poveaju povezanost sa
sveobuhvatnim i osnovnim TENT
mreama.
mreama.
mreama.
mreama.
1 Postojanje sveobuhvatnog
prometnog plana/planova ili okvira za
ulaganje u prijevoz koji su u skladu sa
zakonskim uvjetima za strateku
procjenu utjecaja na okoli i koji
navode:
Ne
2 Doprinos jedinstvenom Europskom Ne

prometnom podruju u skladu s lankom
10. Uredbe (EU) br. / 2013 Europskog
parlamenta i Vijea, ukljuujui i
prioritete za ulaganja u:
3 osnovnu TENT mreu i

Ne
sveobuhvatnu mreu, gdje je predvieno
ulaganje iz EFRRa i Kohezijskog
fonda; i
4 sekundarnu povezanost;
Ne
Privremena Strategija prometnog

razvoja
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/S
rategija_prometnog_razvoja_VRH.pdf

5 realistinu i zrelu bazu projekata za Da
koje je predviena potpora iz EFRRa i
plana/planova ili okvira za ulaganje u KFa;
mreama.
6 mjere za osiguravanje kapaciteta
Ne
posrednikih tijela i korisnika za
plana/planova ili okvira za ulaganje u dostavu baze projekata.
mreama.
T.07.2 eljeznika infrastruktura:
1 Postojanje posebnog dijela o razvoju Ne
Postojanje posebnog odjeljka o razvoju eljeznice unutar sveobuhvatnih
eljeznice u okviru sveobuhvatnih
prometnih planova ili okvira, kako su
planova ili okvira za ulaganja u promet navedeni gore, koji je u skladu sa
u skladu s institucionalnim ustrojstvom pravnim zahtjevima za strateku
drave lanice (ukljuujui javni
procjenu utjecaja na okoli i obuhvaa
prijevoz na regionalnoj i lokalnoj
realistinu i zrelu bazu projekata
razini) koji podupiru razvoj
(ukljuujui vremenski raspored i
infrastrukture i poboljavaju
proraunski okvir);
povezanost sa sveobuhvatnim i
jezgrenim mreama TENT.
Ulaganja ukljuuju mobilna sredstva,
interoperabilnost i izgradnju
kapaciteta.
2 Mjere za osiguravanje sposobnosti Ne
Postojanje posebnog odjeljka o razvoju posrednikih tijela i korisnika za
eljeznice u okviru sveobuhvatnih
provedbu baze projekata.
planova ili okvira za ulaganja u promet
u skladu s institucionalnim ustrojstvom
drave lanice (ukljuujui javni
prijevoz na regionalnoj i lokalnoj
razini) koji podupiru razvoj
infrastrukture i poboljavaju
povezanost sa sveobuhvatnim i
jezgrenim mreama TENT.
Ulaganja ukljuuju mobilna sredstva,
kapaciteta.
1 Postojanje posebnog odjeljka o
Ne
ukljuujui unutarnje plovne putove i unutarnjim plovnim putovima i
pomorski prijevoz, luke, multimodalne pomorskom prijevozu, lukama,
veze i aerodromsku infrastrukturu:
multimodalnim vezama i aerodromskoj
postojanje posebnog odjeljka o
infrastrukturi unutar sveobuhvatnog
unutarnjim plovnim putovima i
prometnog plana/planova ili okvira, koji
pomorskom prijevozu, lukama,
sadri:
prometnog plana/planova ili okvira,
koji pridonosi boljoj povezanosti s
2 u skladu s pravnim zahtjevima za
Ne
ukljuujui unutarnje plovne putove i strateku procjenu utjecaja na okoli;
Baza projekata ukljuena u Akcijski

plan EACa za Tematski cilj 7,
priloen OPKKu.
Privremena prometna strategija

Privremena Strategija prometnog

razvoja
pomorski prijevoz, luke, multimodalne

3 utvruje realistinu i zrelu bazu
Da
ukljuujui unutarnje plovne putove i projekata (ukljuujui vremenski
pomorski prijevoz, luke, multimodalne raspored i proraunski okvir);
4 Mjere za osiguravanje sposobnosti Ne
ukljuujui unutarnje plovne putove i posrednikih tijela i korisnika za
pomorski prijevoz, luke, multimodalne provedbu baze projekata.
1 Uspostavljen je nacionalni strateki Da
okvir politika za smanjenje siromatva,
smanjenje siromatva s ciljem aktivnog iji je cilj aktivno ukljuivanje i koji:
ukljuivanja ljudi iskljuenih iz trita
rada, i to u skladu sa Smjernicama o
zapoljavanju.

2 osigurava dovoljnu bazu dokaza za Da
razvoj politika za smanjenje siromatva i
smanjenje siromatva s ciljem aktivnog praenje promjena;
zapoljavanju.
Baza projekata ukljuena u Akcijski

plan EACa za Tematski cilj 7,
priloen OPKKu.
Strategija borbe protiv siromatva i

socijalne iskljuenosti Republike
Hrvatske (2014. 2020.), poveznica:
http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivno
sti/socijalna_skrb/strategija_borbe_pro
v_siromastva_i_socijalne_iskljucenost
_2014_2020/strategija_borbe_protiv_s
omastva_i_socijalne_iskljucenosti_rep
blike_hrvatske_2014_2020
socijalne iskljuenosti u Republici
Hrvatskoj (2014. 2020.)
Podaci o zapoljavanju str. 21., podac
o stanovanju str. 27., podaci o
socijalnim i zdravstvenim uslugama
str. 32.

3 sadri mjere kojima se podupire
Ne
ostvarenje nacionalnog cilja u pogledu
smanjenje siromatva s ciljem aktivnog siromatva i socijalne iskljuenosti
ukljuivanja ljudi iskljuenih iz trita (kako je definirano u Nacionalnom
rada, i to u skladu sa Smjernicama o programu reformi), ukljuujui
zapoljavanju.
promicanje odrivih i kvalitetnih prilika
za zapoljavanje za osobe kojima
najvie prijeti opasnost od socijalne
iskljuenosti;

socijalne iskljuenosti Republike
Hrvatske (2014. 2020.), poveznica:
http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivno
sti/socijalna_skrb/strategija_borbe_pro
v_siromastva_i_socijalne_iskljucenost
_2014_2020/strategija_borbe_protiv_s
omastva_i_socijalne_iskljucenosti_rep
blike_hrvatske_2014_2020, strana 16.

4 ukljuuje mjerodavne zainteresirane Da
strane u borbu protiv siromatva;
smanjenje siromatva s ciljem aktivnog
zapoljavanju.
Odluka o uspostavljanju radne skupine

za izradu Strategije borbe protiv
siromatva: Odluka Vlade Republike
Hrvatske, klasa: 0220371304/112, u
br. 5030104/04132, od 21. oujka
2013.; dostupna na:
jednice/Arhiva//81.%20%2022.pdf.
Poziv na javnu raspravu o nacrtu

strategije:
http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/po
iv_na_javnu_raspravu_o_prijedlogu_st
ategije_borbe_protiv_siromastva_i_soc
jalne_iskljucenosti_u_republici_hrvats
oj_2014_2020

5 ovisno o utvrenim potrebama,
Ne
ukljuuje mjere za prelazak s
smanjenje siromatva s ciljem aktivnog institucionalne skrbi na skrb u zajednici;
zapoljavanju.

socijalne iskljuenosti u Republici
Hrvatskoj (2014. 2020.)
Plan deinstitucionalizacije i
transformacije domova socijalne skrbi
drugih pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost socijalne skrbi u Republici
Hrvatskoj od 2011. do 2016. (2018.)
Odluka o Operativnom planu

transformacije i deinstitucionalizacije
domova socijalne skrbi i drugih pravni
osoba koje obavljaju djelatnost
socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj o
2014. do 2016.

6 Na zahtjev i ako je potrebno,
Da
relevantnim zainteresiranim stranama
smanjenje siromatva s ciljem aktivnog prua se podrka pri podnoenju prijava
ukljuivanja ljudi iskljuenih iz trita za projekte i pri provedbi i voenju
rada, i to u skladu sa Smjernicama o odabranih projekata.
zapoljavanju.
Uredba o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva socijalne politike i mladih
(Narodne novine br. 102/13)
http://narodne
02_2290.html, lanci: 28. 32.

1 Postoji nacionalni ili regionalni
Ne
nacionalnog ili regionalnog stratekog strateki okvir zdravstvene politike koji
okvira zdravstvene politike sukladnog ukljuuje sljedee:
ekonomska odrivost.
Nacionalna strategija razvoja zdravstva

2012. 2020.:
http://www.zdravlje.hr/programi_i_pro
ekti/nacionalne_strategije/nacionalna_s
rategija_zdravstva
Nacrt Nacionalnog plana razvoja
klinikih bolnikih centara, klinikih
bolnica, klinika i opih bolnica u
Republici Hrvatskoj u razdoblju od
2014. do 2016.:
http://www.zdravlje.hr/zakonoda
vstvo/savjetovanje_sa_zainteresiranom
_javnoscu/nacionalni_plan_razvoja_kl
nickih_bolnickih_centara_klinickih_bo
nica_klinika_i_opcih_bolnica_u_rh_20
142016

2 koordinirane mjere za unapreenje
nacionalnog ili regionalnog stratekog pristupa kvalitetnim zdravstvenim

2012. 2020.:
Ne
okvira zdravstvene politike sukladnog uslugama;

ekonomska odrivost.

3 mjere za poticanje uinkovitosti u
nacionalnog ili regionalnog stratekog sektoru zdravstva razvijanjem modela
okvira zdravstvene politike sukladnog pruanja usluga i infrastrukture;
ekonomska odrivost.
http://www.zdravlje.hr/programi_i_pro
ekti/nacionalne_strategije/nacionalna_s
rategija_zdravstva
2014. do 2016.:
Ne

2012. 2020. (NN br. 116/12)
2014. do 2016.
Strateki plan razvoja ezdravstva
Mrea usluga javnog zdravstva u
obiteljskoj medicini:
http://www.hzzo.hr/zdravstvenisustav
rh/zdravstvenazastitapokrivena
obveznimzdravstvenim
osiguranjem/ugovorenisadrzaji
zdravstvenezastiteurh

4 sustav za praenje i reviziju.
ekonomska odrivost.
Ne
Hrvatska nacionalna strategija razvoja

zdravstva 2012. 2020. (NN 116/12)
2014. do 2016.

ekonomska odrivost.
5 Drava lanica usvojila je okvir u Da

kojem su indikativno odreena dostupna
proraunska sredstva i njihova
ekonomina koncentracija s obzirom na
prioritetne potrebe u zdravstvu.
Dravni proraun Republike Hrvatske

za 2014. s projekcijama za 2015. i
2016. (NN 152/13 i 39/14)
http://narodne
52_3213.html,
http://narodne
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/42
9690.pdf)
Strateki plan Ministarstva zdravlja za
razdoblje 2014. 2016.)

postojanje nacionalnog ili regionalnog
stratekog okvira politike za poveanje
udjela osoba s tercijarnim
unije.
1 Provodi se nacionalni ili regionalni Da

strateki okvir politike za tercijarno
obrazovanje sa sljedeim
karakteristikama:
Strategija znanosti, obrazovanja i

tehnologije koju je usvojila Vlada
Republike Hrvatske:
http://public.mzos.hr/Default.aspx

unije.
unije.
2 prema potrebi, sadri mjere za

Da
poveanje sudjelovanja u tercijarnom
obrazovanju i udjela osoba s tercijarnim
obrazovanjem kojima se:
Strategija obrazovanja, znanosti i

tehnologije
3 poveava sudjelovanje u visokom

obrazovanju pripadnika skupina s
niskim prihodima i drugih nedovoljno
zastupljenih skupina, s posebnim
naglaskom na skupine u nepovoljnom
poloaju ukljuujui ljude iz
marginaliziranih zajednica;
Da
Strategija obrazovanja, znanosti, i

tehnologije
Socijalna i ekonomska slika
studentskog ivota u Hrvatskoj:
nacionalno izvjee istraivanja
EUROSTUDENT za Hrvatsku, Institut
za razvoj obrazovanja.
ZAGREB 2011. Istraivanje dostupno
na:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?
sec=2254
Da
Socijalna ukljuivost visokog

obrazovanja u Hrvatskoj, autori:
Thomas Farnell, Teo Matkovi, Karin
Doolan, Mirna Cvitan, 2014. (Institut z
razvoj obrazovanja) Izvijee dostupno
na:
http://www.iro.hr/hr/publikacije/socijal
naukljucivostvisokogobrazovanja
2014
tehnologije:

4 smanjuje stopa prekida
postojanje nacionalnog ili regionalnog studija/poboljava stopa zavretka
stratekog okvira politike za poveanje studija;
unije.

5 potie osmiljanje inovativnih
postojanje nacionalnog ili regionalnog sadraja i programa;
unije.
Da
Strategija obrazovanja, znanosti, i

tehnologije
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom
okviru (NN, 22/2013)
Ekonomski program Republike
Hrvatske 2013.:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/20
3%20Economic%20Programme%20of
%20Croatia.pdf
Nacionalni program reformi za 2014.
Zakon o osiguravanju kvalitete u
znanosti i visokom obrazovanju (NN
45/09).

6 Mjere za poveanje zapoljivosti i
postojanje nacionalnog ili regionalnog poduzetnitva kojima se:
unije.
Da
Strategiju obrazovanja, znanosti, i

tehnologije Vlada RH usvojila je
poetkom srpnja 2014.:
http://public.mzos.hr/Defa ult.aspx.
Podaci vezani uz akreditaciju studijskih
programa dostupni su na:
https://www.azvo.hr/index.php/en/vred
ovanja/postupcivrednovanjau
visokomobrazovanju/inicijalna
akreditacijastudijskihprograma

7 potie razvoj transverzalnih
Da
postojanje nacionalnog ili regionalnog vjetina, to ukljuuje i poduzetnitvo u
stratekog okvira politike za poveanje svim programima visokog obrazovanja;

tehnologije:
Podaci vezani uz akreditaciju studijskih
programa dostupni su na:
https://www.azvo.hr/index.php/en/vred

unije.

8 smanjuju spolne razlike u pogledu
postojanje nacionalnog ili regionalnog akademskih i strukovnih odabira.
unije.
ovanja/postupcivrednovanjau
visokomobrazovanju/inicijalna
akreditacijastudijskihprograma
Da
Socijalna i ekonomska slika

studentskog ivota u Hrvatskoj:
nacionalno izvjee istraivanja
EUROSTUDENT za Hrvatsku, Institut
za razvoj obrazovanja, Zagreb 2011.
Istraivanje dostupno na:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?
sec=2254

UFEUa.
1 Postojanje nacionalnog ili

Ne
regionalnog stratekog okvira politike za
poboljanje kvalitete sustava strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja u skladu s
lankom 165. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije koji ukljuuje mjere za:

tehnologije:

UFEUa.
2 poboljanje relevantnosti sustava

Ne
strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja na tritu rada, u uskoj
suradnji s relevantnim dionicima,
ukljuujui i mehanizme predvianja
potranje za vjetinama, prilagodbu
kurikuluma i jaanje razliitih oblika
uenja usmjerenog na rad;
Zakon o strukovnom obrazovanju i

osposobljavanju (NN 30/09)
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom
okviru (NN 22/2013)
Plan provedbe jamstva za mlade,
travanj 2014. (YGIP)
http://www.mrms.hr/wp
content/uploads/2014/04/implementati
nplanyg.pdf

UFEUa.
3 poboljanje kvalitete i privlanosti Ne

SOOa kroz uspostavljanje nacionalnog
pristupa za osiguravanje kvalitete SOO
a (na primjer, u skladu s Europskim
referentnim okvirom za osiguranje
kvalitete SOOa) i primjena alata za
transparentnost i priznavanje, na
primjer, Europskog sustava kreditnih
Zakon o strukovnom obrazovanju i

osposobljavanju (NN 30/09)
Alat Ekvaliteta (SOO).
Dostupno na: http://e
kvaliteta.asoo.hr/pages/public/login.xh
ml
tehnologije:
bodova u strukovnom obrazovanju i

osposobljavanju (ECVET). (ECVET).

fondova.
1 Sustavi usklaeni s institucionalnim Ne

i pravnim okvirom drava lanica za
ukljuivanje tijela odgovornih za
promicanje ravnopravnog postupanja
prema svim osobama tijekom pripreme i
provedbe programa, ukljuujui
savjetovanje o jednakosti u aktivnostima
povezanima s ESI fondovima.

fondova.
2 Sustavi osposobljavanja osoblja

Ne
tijela ukljuenih u kontrolu i upravljanje
ESI fondovima u podruju zakona i
politike Europske unije o suzbijanju
diskriminacije.

1 Sustavi usklaeni s institucionalnim Da

ravnopravnost spolova tijekom pripreme
i provedbe programa, ukljuujui
Plan provedbe jamstva za mlade
http://www.mrms.hr/wp
content/uploads/2014/04/implementati
nplanyg.pdf
Zakon o ravnopravnosti spolova

( http://www.ured
ravnopravnost.hr/site/hr/theacton
genderequalitynn8208.html)
Nacionalna politika za ravnopravnost
pruanje savjeta o ravnopravnosti

spolova u aktivnostima povezanima s
ESI fondovima

2 Sustavi osposobljavanja osoblja

Ne
tijela ukljuenih u kontrolu i upravljanje
ESI fondovima u podruju zakona i
politika o ravnopravnosti spolova
Europske unije te rodno osvijetene
politike.

1 Sustavi usklaeni s institucionalnim Ne

konzultiranje i ukljuivanje tijela za
zatitu prava osoba s invaliditetom ili
spolova za razdoblje od 2011. do 2015

(http://www.ured
ravnopravnost.hr/site/hr/nacionalni
dokumenti/politikeplanoviprogrami
strategije/nacionalnapolitika2011
2015.html)
(UNCRPD) na podruju ESI fondova, predstavnika organizacija osoba s

invaliditetom i drugih relevantnih
2010/48/EZ.
dionika tijekom pripreme i provedbe
programa.

2010/48/EZ.
2 Mjere za osposobljavanje osoblja

Ne
tijela ukljuenih u upravljanje i kontrolu
ESI fondova na podrujima mjerodavnih
zakona i politika EUa i Hrvatske o
pravima osoba s invaliditetom i
praktine primjene UNCRPDa, kako je
navedeno u mjerodavnim zakonima
EUa i drave.

2010/48/EZ.
3 Mjere kojima e se osigurati

praenje provedbe lanka 9. UNCRPD
Ne
a u odnosu na ESI fondove tijekom
pripreme i provedbe programa.

fondova.
1 Mjere za uinkovito provoenje

pravila Europske unije o nabavi kroz
odgovarajue mehanizme.
Da
Da
fondova.
2 Mjere kojima se omoguuje

transparenta dodjela ugovora

fondova.
3 Mjere za obuku i razmjenu

Ne
informacija za osoblje koje je ukljueno
u provedbu ESI fondova.
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11,

83/13,143/13, 13/14) vidi lanak 2.
Zakon o Dravnoj komisiji za kontrolu
postupaka javne nabave (NN 18/13,
127/13), lanak 2.
Zakon o javnoprivatnom
partnerstvu (NN 78/12)
Uredba o nainu izrade i
postupanju s dokumentacijom
za nadmetanje i ponudama (N
10/12)
Uredba o objavama javne
nabave (NN 10/12)
Poveznice:
http://www.javnanabava.hr/default.asp
?id=3414
?id=3725
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11,

83/13,143/13, 13/14) vidi lanak 2.
Zakona o Dravnoj komisiji za
kontrolu postupaka javne
nabave (NN 18/13, 127/13)
vidi. lanak 2.
Zakon o javnoprivatnom
partnerstvu (NN 78/12)
Uredba o nainu izrade i
postupanju s dokumentacijom
za nadmetanje i ponudama (N
10/12)
Poveznice:
?id=3414
?id=3725

fondova.

Ne
administrativni kapaciteti za provedbu i
primjenu propisa EUa o javnoj nabavi.

1 Mjere za uinkovito provoenje

pravila EUa o dravnim potporama.

2 Mjere za obuku i objavu podataka za Ne

osoblje koje je ukljueno u koritenje
ESI fondova.

3 Mjere za osiguranje administrativnih Ne

kapaciteta za provoenje pravila EUa o
dravnim potporama.
G.6 Postojanje mjera za uinkovitu 1 Mjere za uinkovitu primjenu

primjenu zakonodavstva EUa o zatiti Direktive 2011/92/EU Europskog
okolia vezano uz PUO i SPUO.
parlamenta i Vijea (PUO) i Direktive
2001/42/EZ Europskog parlamenta i
Vijea (SPUO).
Ne
Ne
G.6 Postojanje mjera za uinkovitu 2 Mjere za izobrazbu i slanje podataka Da

primjenu zakonodavstva EUa o zatiti za osoblje ukljueno u provoenje
direktiva vezanih uz PUO i SPUO.
Projekt IPA 2010 Jaanje kapaciteta z

provedbu strateke procjene utjecaja na
okoli na regionalnoj i lokalnoj razini
http://www.seahrvatska.net/Website of
the MENP concerning information on
SEA http://www.mzoip.hr/default.aspx
id=9783;
http://www.mzoip.hr/default.aspx?
id=10066
Prva regionalna konferencija o procjen
utjecaja na okoli
http://www.huszpo
konferencija.com/en/
Projekt Dijalogom s civilnim drutvom
do boljeg okolia http://aarhus.zelena
istra.hr/node/1
G.6 Postojanje mjera za uinkovitu 3 Mjere za osiguranje dostatnih

primjenu zakonodavstva EUa o zatiti administrativnih kapaciteta.
Projekt tehnike pomoi IPA 2010

Jaanje kapaciteta za provedbu
strateke procjene utjecaja na okoli na
lokalnoj i regionalnoj razini
http://www.seahrvatska.net/
Internetska stranica Ministarstva zatite
okolia i prirode (MZOIP) sadrava
informacije o SPUOu
id=9783
id=10066
Da

potrebne za poduzimanje evaluacije za
procjenu uinkovitosti i utjecaja
utjecaja.
1 Mjere za pravodobno prikupljanje i Da

objedinjavanje statistikih podataka sa
sljedeim elementima: identifikacija
izvora i mehanizama kako bi se
osiguralo statistiko potvrivanje.
Program statistikih aktivnosti

Republike Hrvatske 2013. 2017. (NN
69/13)
Poveznica:
http://narodne
9_1365.html

utjecaja.
2 Mjere za pravodobno prikupljanje i Da

objedinjavanje statistikih podataka sa
sljedeim elementima: mjere za objavu i
javnu dostupnost objedinjenih podataka.
Program statistikih aktivnosti

Republike Hrvatske 2013. 2017. (NN
69/13)
Poveznica:
http://narodne
9_1365.html

utjecaja.
3 Uinkovit sustav pokazatelja

Da
rezultata koji ukljuuje odabir
pokazatelja rezultata za svaki program,
pruajui informacije o tome na emu se
temeljio odabir politikih aktivnosti koje
su financirane programom.
OP odjeljak 2.
OP exante evaluacija.

potrebne za poduzimanje evaluacije za rezultata koji ukljuuje uspostavu
ciljeva za ove pokazatelje.
Da
OP odjeljak 2.

utjecaja.
potrebne za poduzimanje evaluacije za rezultata koji ukljuuje usklaenost
svakog pojedinog pokazatelja sa
sljedeim zahtjevima: robusnost i
pokazatelja rezultata vano je za odabir statistika valjanost, jasnoa
aktivnosti
normativnog tumaenja, odaziv na
koje najuinkovitije pridonose eljenim politiku, pravodobno prikupljanje
rezultatima, za praenje napretka
podataka.
prema ostvarenju rezultata i za
provoenje procjene utjecaja.
utjecaja.
6 Postupci koji osiguravaju da sve

aktivnosti koje se financiraju iz
programa usvoje djelotvoran sustav
pokazatelja.
Da
OP odjeljak 2.
Da
OP odjeljak 2.
9.2 Opis aktivnosti za ispunjavanje exante uvjeta, odgovornih tijela i rokova.

Tabela 25: Aktivnosti za ispunjavanje primjenjivih opih exante uvjeta
Opi exante uvjeti
Neispunjeni kriteriji
Mjere koje se poduzimaju

zakonodavstva Europske unije koje
se odnosi na borbu protiv
diskriminacije na podruju ESI
fondova.
1 Sustavi usklaeni s
institucionalnim i pravnim
okvirom drava lanica za
promicanje ravnopravnog
postupanja prema svim osobama
tijekom pripreme i provedbe
programa, ukljuujui
savjetovanje o jednakosti u
aktivnostima povezanima s ESI
fondovima.
1. Upravljako tijelo e u Nadzorni odbor OPKKa

ukljuiti tijela odgovorna za suzbijanje diskriminacije i
promicanje jednakih mogunosti.
31. p
2015
Tonije, u Nadzorni odbor bit e ukljueni predstavnici

Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina, kao i predstavnici
ombudsmana u Hrvatskoj te predstavnici civilnog drutva.
2. Plan savjetovanja s tijelima odgovornima za borbu
protiv diskriminacije i Plan o koracima za omoguivanje
aktivnog ukljuivanja nacionalnih tijela za ravnopravnost
razradit e se putem mjera iz novog Plana za borbu protiv
diskriminacije
3. Imenovanje koordinatora za borbu protiv diskriminacije
(praenje i provedbu) na razini nadzornog tijela i
posrednikih tijela s ciljem pruanja potpore pitanjima u
pogledu borbe protiv diskriminacije vezane uz ESI
fondove, uz definirane postupke.
4. Nastavljanje prakse uspostavljene u perspektivi za
razdoblje od 2007. do 2013. u pogledu rjeavanja
horizontalnih problema borbe protiv diskriminacije u
prijavama projekata.

se odnosi na borbu protiv
diskriminacije na podruju ESI
fondova.
2 Sustavi osposobljavanja
osoblja tijela ukljuenih u
kontrolu i upravljanje ESI
fondovima u podruju zakona i
politike Europske unije o
suzbijanju diskriminacije.
Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava za 31. p

razdoblje 2013. 2016. odreuje suzbijanje
2016
diskriminacije kao prioritetno podruje te je donesena
mjera broj 8.1. koja se odnosi na obrazovanje i
osposobljavanje povezano s nacionalnom i EU politikom
suzbijanja diskriminacije. Ta mjera za posljedicu ima
razvoj programa izmeu Ureda za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina i institucije ombudsmana. Godinji
plan dogovoren je u suradnji s Dravnom kolom za javnu
upravu.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u
suradnji s Dravnom kolom za javnu upravu i tijelima
odgovornima za upravljanje i kontrolu ESI fondova razvit
e programe osposobljavanja za osoblje ukljueno u
provedbu ESI fondova (UT, PT, KT, TR) na svim
odgovarajuim razinama. Programi osposobljavanja bit e
predvieni u novom Planu za borbu protiv diskriminacije.
Programe osposobljavanja provodit e Upravljako tijelo.
Program osposobljavanja nakon 2017.

se odnosi na ravnopravnost spolova
na podruju ESI fondova.
2 Sustavi osposobljavanja
kontrolu i upravljanje ESI
fondovima u podruju zakona i
politika o ravnopravnosti
spolova Europske unije te rodno
osvijetene politike.
Mora se razviti plan za osposobljavanje u pogledu rodno 31. p

osvijetene politike osoblja ukljuenog u provedbu ESI
2016
fondova (UT, PT, KT i TR) na svim relevantnim razinama.
Osoblje e se osposobiti u pogledu rodno osvijetene
politike, a postupak uenja pratit e se i ocjenjivati.
Djelatnosti osposobljavanja razvit e se i provesti u
suradnji s Dravnom kolom za javnu upravu,
Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i Uredom za
ravnopravnost spolova, a provest e ih Upravljako tijelo.
Osoblje e se osposobiti u pogledu rodno osvijetene
politike, a postupak uenja pratit e se i ocjenjivati.
Potrebno je razviti struno znanje za praenje i
ocjenjivanje intervencija sa stajalita ravnopravnosti
spolova.

1 Sustavi usklaeni s
institucionalnim i pravnim
Upravljako tijelo ukljuit e predstavnike tijela i NVO 31. p

ova odgovornih za zatitu prava osoba s invaliditetom u 2015

(UNCRPD) na podruju ESI
fondova, u skladu s Odlukom Vijea
2010/48/EZ.
okvirom drava lanica za

Nadzorni odbor OPKKa. Tonije, bit e ukljueni
konzultiranje i ukljuivanje tijela predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih,
za zatitu prava osoba s
ombudsman za osobe s invaliditetom, ali i predstavnici
invaliditetom ili predstavnika
civilnog drutva.
organizacija osoba s
Ministarstvo socijalne politike i mladih, kao tijelo
invaliditetom i drugih
odgovorno za politike usmjerene na osobe s invaliditetom,
relevantnih dionika tijekom
dio je operativne strukture za OPKK od 2014. do 2020.
pripreme i provedbe programa.

2010/48/EZ.
2 Mjere za osposobljavanje
upravljanje i kontrolu ESI
fondova na podrujima
mjerodavnih zakona i politika
EUa i Hrvatske o pravima
osoba s invaliditetom i praktine
primjene UNCRPDa, kako je
navedeno u mjerodavnim
zakonima EUa i drave.
Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji s

31. p
Dravnom kolom za javnu upravu i upravljakim tijelima 2015
za ESI fondove razvit e programe osposobljavanja za
osoblje u tijelima ESI fondova. Programi osposobljavanja
bit e predvieni u Operativnom planu provedbe
Nacionalne strategije za izjednaavanje mogunosti osoba
s invaliditetom 2016. 2020.

praenje provedbe lanka 9.
UNCRPDa u odnosu na ESI
fondove tijekom pripreme i
provedbe programa.
Upravljako tijelo ukljuit e tijela odgovorna za zatitu 31. p

prava osoba s invaliditetom u nadzorne odbore za ESI
2015
OPove. Tonije, bit e ukljueni predstavnici
Ministarstva socijalne politike i mladih, ombudsman za
osobe s invaliditetom, ali i predstavnici civilnog drutva.

2010/48/EZ.
Osposobljavanje e provoditi Upravljako tijelo.
Ministarstvo socijalne politike i mladih, kao tijelo

odgovorno za politike usmjerene na osobe s invaliditetom,
dio je operativne strukture za OPKK od 2014. do 2020. te
e stoga omoguiti nadzor sektora.
G.4 Postojanje mjera za

3 Mjere za obuku i razmjenu
uinkovitu primjenu zakona o javnoj informacija za osoblje koje je
nabavi Europske unije u podruju ukljueno u provedbu ESI
ESI fondova.
fondova.
1. Dostavljanje novog plana osposobljavanja za javnu

30. li
nabavu namijenjenog osoblju tijela za upravljanje ESI
fondovima od 2014. do 2020. Uspostavljanje operativne
mree strunjaka i koordinatora javne nabave (30. lipnja
2015.). Analiza potreba a) upitnici za osoblje tijela za
upravljanje ESI fondovima (listopad 2014.); Analiza
potreba b) analiza (u suradnji s Ministarstvom
gospodarstva) (prosinac 2014.); dostava plana
osposobljavanja (lipanj 2015.). 2. Uspostavljanje
operativne mree strunjaka i koordinatora javne nabave
(oujak 2015.).

uinkovitu primjenu zakona o javnoj administrativni kapaciteti za
nabavi Europske unije u podruju provedbu i primjenu propisa
ESI fondova.
EUa o javnoj nabavi.
Sredinje tijelo za javnu nabavu zapoljava nove

strunjake za javnu nabavu radi osiguranja uinkovite i
redovite primjene JNa u programima i projektima ESI
fondova. Analiza radnog optereenja za razdoblje od
2014. do 2020. (prosinac 2014.); Plan zapoljavanja
(veljaa 2015.); pokretanje postupaka zapoljavanja
(prema potrebi) (oujak 2015.)

1 Mjere za uinkovito
uinkovitu primjenu pravila EUa o provoenje pravila EUa o
dravnim potporama u podruju ESI dravnim potporama.
fondova.
Uspostavljanje sredinjeg elektronikog registra dravnih 1. srp

potpora u sredinjem tijelu za dravne potpore kojim e se
povezati sve davatelje dravnih potpora i uvesti pratei
sustav evaluacije.

2 Mjere za obuku i objavu
uinkovitu primjenu pravila EUa o podataka za osoblje koje je
dravnim potporama u podruju ESI ukljueno u koritenje ESI
fondova.
fondova.
1. Priprema strategije/plana osposobljavanja u pogledu

dravnih potpora, uspostavljanje operativne mree
strunjaka i koordinatora dravnih potpora (30. lipnja
2015.). Ciljno osoblje ispitano uz pomo upitnika o
potrebama osposobljavanja (listopad 2014.); zavretak
30. st
2015
30. li
analize potreba osposobljavanja (prosinac 2014.). 2.

Uspostavljanje operativne mree strunjaka i koordinatora
dravnih potpora (veljaa 2015.)
3 Mjere za osiguranje
uinkovitu primjenu pravila EUa o administrativnih kapaciteta za
dravnim potporama u podruju ESI provoenje pravila EUa o
fondova.
dravnim potporama.
Potrebni dodatni strunjaci za dravne potpore zaposleni u 30. ru

Ministarstvu financija (odjel za dravne potpore).
Donoenje Plana zapoljavanja za nacionalna tijela
ukljuena u upravljanje ESI fondovima (ukljuujui
Ministarstvo financija) (listopad 2014.).

uinkovitu primjenu zakonodavstva
EUa o zatiti okolia vezano uz
PUO i SPUO.
Uputa svim upravljakim tijelima i posrednikim tijelima 30. ru

sadrava zahtjev za ukljuivanja obveze korisnika
projekta za dobivanje miljenja nadlenog tijela o tome
jesu li ispravno primijenjeni zahtjevi PUOa/SPUOa.
1 Mjere za uinkovitu
primjenu Direktive 2011/92/EU
Europskog parlamenta i Vijea
(PUO) i Direktive 2001/42/EZ
Europskog parlamenta i Vijea
(SPUO).
Dodatna analiza nedostataka u zakonodavstvu s

navoenjem koraka potrebnih za potpuno usklaivanje.
Analiza e se odvijati u okviru pilotpostupka EUa.
Izrada/savjetovanje u pogledu predloenih
izmjena/zakonodavstva
Donoenje izmjena/zakonodavstva u potpunosti
usklaenog s direktivama SPUO/PUO, tj. onih kojima e
se ispraviti nedostatci utvreni u pilotprojektima EUa.
-
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti

okolia
Revizija podzakona i drugog mjerodavnog

zakonodavstva
Tablica 26: Aktivnosti za ispunjavanje primjenjivih tematskih exante uvjeta

Tematski exante uvjeti
Neispunjeni kriteriji

1 Postoji nacionalna ili
postojanje nacionalne ili regionalne regionalna strategija za
strategije pametne specijalizacije u istraivanje i inovacije za
skladu s Nacionalnim programom potrebe pametne specijalizacije
reformi, kako bi se prilagodili izdaci koja:
Mjere koje se poduzimaju
Strategija pametne specijalizacije je u postupku razrade. 30. li

Ponovna priprema S3, s obzirom na komentare dobivene
od exante evaluatora predviena je u sijenju 2015.
Predaja S3 EKu predviena je u sijenju 2015.
Uzimajui u obzir miljenje EK prilagodit e se u prvom
kvartalu 2015. Predvia se da e Vlada formalno usvojiti
strategiju S3 krajem lipnja 2015. (ukljuujui proces
javnih savjetovanja). Bit e sastavljena od sedam
poglavlja, u skladu s vodiem o istraivakim i
inovacijskim strategijama: analitiki dio, SWOT analize,
strateki dio, tematska podruja ulaganja, kombinacije
politika, upravljanje, nadzor i evaluacija te planiranje
prorauna. Razraeni nacrt koji predstavlja preliminarnu
osnovu za ulaganja bit e dostupan do kraja sijenja 2015.

U okviru tog postupka bit e objanjena povezanost
strategije S3 s drugim nacionalnim strategijama.
2 temelji se na SWOT ili
postojanje nacionalne ili regionalne slinoj analizi kako bi se
strategije pametne specijalizacije u sredstva usmjerila na ogranien
skladu s Nacionalnim programom skup prioriteta istraivanja i
reformi, kako bi se prilagodili izdaci inovacija;
Inaice konanog nacrta SWOTa i prioritetnih podruja 28. v

za ulaganja podnesene su exante evaluatoru 31. listopada 2015
2014. Na temelju saznanja exante evaluatora, planiraju
se revidirati SWOT i tematska podruja.

3 prepoznaje mjere za
postojanje nacionalne ili regionalne poticanje privatnih ulaganja u
strategije pametne specijalizacije u istraivanje i tehnoloki razvoj;
Na temelju komentara exante evaluatora prilagodit e se 31. o

opis mehanizama provedbe, kombinacije politika i
2015
objanjenja kako se oni prilagoavaju potrebama dionika.
Konkretno,uspostavit e se i opisati mjere za poticanje
privatnih ulaganja u istraivanje i tehnoloki razvoj
davanjem jasnih poveznica na financijska sredstva za
njihovu provedbu.

4 sadri sustav za praenje.
Na temelju dostavljenih komentara iz exante evaluacije 30. tr

finalizirat e se opis nadzornog sustava za strategiju S3, 2015
ukljuujui odabrane pokazatelje i strukturu upravljanja.
Posebno e se poboljati nain razrade rezultata nadzora i
opis postupka revizije.

5 Usvojen je okvir u kojem se
postojanje nacionalne ili regionalne navode dostupna proraunska
strategije pametne specijalizacije u sredstva za istraivanje i
skladu s Nacionalnim programom inovacije.
Bit e donesen okvir u kojem su indikativno odreena

30. tr
dostupna proraunska sredstva za istraivanja i inovacije, 2015
navodei razliite izvore financiranja i dostupne iznose na
godinjoj osnovi (EU, nacionalni i drugi izvori ako je
primjenjivo), ukljuujui raspodjelu prema horizontalnim
i vertikalnim prioritetima. Prva verzija okvira odnosit e
se na trogodinje razdoblje u skladu sa standardiziranim
postupkom planiranja dravnog prorauna te e se
redovno aurirati.
T.02.1 Digitalni rast: Strateki

okvir za politiku digitalnog rasta za
graana, ukljuujui ranjive
ukljuujui prekogranine
inicijative.
Posebno e se opisati ishodi postupka poduzetnikog

otkrivanja, ukljuujui postupak eliminacije.
Nadalje, identificirana e se prioritetna podruja suziti
(smanjenjem broja predmeta, tema ili potpodruja ili
poveanjem njihove specifinosti ako su previe openiti)
stalnim postupkom poduzetnikog otkrivanja.
Isto tako, poboljat e se pokazatelji, uz razliku izmeu

pokazatelja ishoda i rezultata, navodei poetne
vrijednosti i ciljne vrijednosti.
1 strateki okvir za politiku

Razraeni nacrt koji predstavlja privremenu strategiju e 31. p
digitalnog rasta, na primjer, u
Hrvatska bit e dostupan do 30. lipnja 2015. Konaan
2015
okviru nacionalne ili regionalne nacrt Strategije predstavit e se javnosti te e se u srpnju
inovacijske strategije za pametnu 2015. odrati javno savjetovanje. Strategija e se aurirati
specijalizaciju koji obuhvaa:
u rujnu 2015. u skladu s povratnim informacijama sa
savjetovanja. Usvajanje strategije od strane Vlade
Republike Hrvatske planira se za kraj prosinca 2015. U
Strategiji digitalnog rasta za Hrvatsku bit e predstavljene
sljedee informacije:
Ekonomska analiza: situacija i trendovi digitalnog rasta
u Hrvatskoj
Vizija i strateki ciljevi za digitalni rast u Hrvatskoj
Prijedlog prioriteta za daljnji razvoj digitalnog rasta
Raspored provedbe
Procijenjeni trokovi, izvori financiranja i dostupna
proraunska sredstva
Mehanizmi nadzora
Izgradnja kapaciteta IKTa
Upravljanje i odgovornosti
inicijative.
2 pripremu prorauna i
RG e pripremiti viziju strategije za eHrvatsku u skladu s 31. o
odreivanje prioriteta za
DAE 2020 do kraja rujna 2014. SWOT analiza i analiza 2015
aktivnosti analizom jakih i slabih jaza provest e se za svako definirano podruje: izvest e
toaka, mogunosti i opasnosti se snimka stanja IKT situacije u javnom sektoru; eljena
ili slinom analizom
IKT situacija javnog sektora predvidjet e se u suradnji sa
provedenom u skladu s
svim dionicima i uzimajui u obzir sektorske strategije;
ljestvicom uspjeha Digitalne
izloit e se aktivnosti potrebne za provedbu eljenog
agende za Europu;
statusa; izvrit e se analiza prorauna; izloit e se
razliiti izvori financiranja; na temelju rezultata, pripremit
e se izvedivi scenariji, imajui na umu potrebna
financijska sredstva (ona Europske unije, nacionalna ili
druga prikladna sredstva); svi dionici zastupljeni u e
Hrvatska radnoj skupini sudjelovat e u procesu
odreivanja prioriteta/eliminacije. Na temelju opravdane
odluke Ministarstvo uprave e do kraja oujka 2015.
odrediti prioritete za ulaganje u okviru strategije e
Hrvatska.

3 morala se provesti analiza
okvir za politiku digitalnog rasta za balansirajue potpore za
potranju i ponudu IKTa;
inicijative.
inicijative.
Provest e se analiza potranje i ponude do 31. oujka

31. p
2015. uz posebnom pozornou na dobnu strukturu,
2015
obrazovanje, prihode, razinu informatike obuke/vjetina,
radni status, pristupanost usluge, produktivnost itd.
Provest e se analiza eljene IKT situacije u odnosu na
potranju IKT rjeenja. Izloit e se projekti koji se tiu
potrebe za IKT obukom/vjetinama i dostupnosti opreme i
Interneta na javnim mjestima, prema potrebi. To e se
pripremiti na temelju analize svega gore navedenog.
Organizirat e se radionice za sve zainteresirane dionike.
4 pokazatelji za mjerenje
Akcijski plan s jasnim pokazateljima (gdje god e se
31. p
napretka intervencija na
koristiti prikladni pokazatelji koriteni u rezultatima
2015
podrujima kao to su digitalna Digitalne agende) i sustavom mehanizma za praenje radi
pismenost, eukljuivanje, e
mjerenja napretka koritenja IKTa i njegovog utjecaja na
dostupnost te napredak e
nacionalnoj ili regionalnoj razini bit e sastavljen do kraja
zdravlja u granicama lanka 168. lipnja 2015.
UFEUa koje su, prema potrebi,
usklaene s postojeim
relevantnim, nacionalnim ili
regionalnim strategijama Unije;

5 procjenu potreba za jaanjem Analiza slabosti administrativnog kapaciteta radi
31. p
okvir za politiku digitalnog rasta za izgradnje informacijsko
utvrivanja i provoenja IKT intervencija koje proizlaze 2015
komunikacijskih kapaciteta.
iz postojeih Unijinih, nacionalnih ili regionalnih
strategija provest e se do kraja oujka 2015. Na temelju
analize pripremit e se do kraja svibnja 2015. procjena i
program s opisom mjera koje e se poduzeti kao odgovor
na potrebe za pojaanjem izgradnje kapaciteta IKTa,
tako da se osigura kapacitet posrednikih tijela i korisnika
radi utvrivanja i provoenja tih intervencija.
inicijative.

1 spreman nacionalni ili
sljedee generacije (NGN);
regionalni plan NGNa koji
Postojanje nacionalnih ili
sadri:
regionalnih planova za pristup
sljedee generacije u kojima se
uzimaju u obzir regionalne
aktivnosti kako bi se postigli ciljevi
pristupa internetu velike brzine u
Europskoj uniji s naglaskom na
podruja na kojima trite ne
uspijeva pruiti otvorenu
infrastrukturu pristupane cijene i
kakvoe u skladu s pravilima EUa
o konkurentnosti i dravnim
skupinama.
Zreli nacrt Strategije irokopojasnog pristupa za razdoblje 31. p

2016. 2020. pripremit e se do kraja oujka 2015. Javna 2015
rasprava odrat e se u travnju 2015. Bit e aurirana u
lipnju 2015. Usvajanje Strategije od strane Vlade planira
se krajem rujna 2015. Njome e se obuhvatiti sljedea
podruja (u onolikoj mjeri i u dijelovima koji se ve ne
razvijaju i kojima se ve ne bavi u okviru planova za
mree sljedee generacije): Ekonomska analiza: situacija i
trendovi infrastrukture mrea sljedee generacije (NGN) u
Hrvatskoj; vizija i strateki ciljevi za infrastrukturu NGN
a u Hrvatskoj; prijedlog prioriteta za daljnji razvoj
infrastrukture NGNa u Hrvatskoj; mjere poticanja
privatnih ulaganja; raspored provedbe; procijenjeni
trokovi, izvori financiranja i dostupna proraunska
sredstva; definicije pokazatelja za mjerenje napretka
intervencija; odgovornosti. Planovi za NGN uvest e se do
prosinca 2015. u skladu s akcijskim planom
predstavljenim u nastavku u toki 2.

sljedee generacije (NGN);
Postojanje nacionalnih ili
regionalnih planova za pristup
sljedee generacije u kojima se
uzimaju u obzir regionalne
aktivnosti kako bi se postigli ciljevi
pristupa internetu velike brzine u
Europskoj uniji s naglaskom na
podruja na kojima trite ne
uspijeva pruiti otvorenu
infrastrukturu pristupane cijene i
kakvoe u skladu s pravilima EUa
o konkurentnosti i dravnim
skupinama.
2 plan infrastrukturnih ulaganja Nacionalni plan ulaganja u infrastrukturu novih generacija 31. p
na temelju gospodarske analize jezgrenih mrea za irokopojasne usluge operatora (ONP) 2015
uzimajui u obzir postojee
poslat e se na notifikaciju u DG COMP u prosincu 2014.
privatne i javne infrastrukture i Predvia se da e se odobrenje za dravne potpore za
planirana ulaganja;
ONP dobiti od DG COMP kao i odobrenje Vlade krajem
lipnja 2015. Nacionalni program ulaganja u infrastrukturu
novih generacija jezgrenih mrea za irokopojasne usluge
(NPBBI), kojim su obuhvaene mjere za dravne
potpore bit e auriran u skladu s povratnom
informacijom s odranog javnog savjetovanja koje je
slijedilo nakon rasprava s bivim monopolistikim
(incumbent) i drugim operatorima odranih u razdoblju
listopad prosinac 2014. U proces notifikacije u DG
COMP poslat e se krajem prosinca 2014. Odobrenje
sukladnosti s pravilima dravne potpore od strane DG
COMP kao i odobrenje Vlade predvia se krajem 2015.
Napredna nacrt predstavlja poetni temelj za ulaganja bit
e dostupna do kraja sijenja 2015. godine.

aktivnosti radi podupiranja
promocije poduzetnitva, uzimajui
u obzir Zakon o malim poduzeima
(ZMP).

uspostavljen je mehanizam za
praenje provedbe AMPa i
procjene uinka zakonodavstva
na MSPove.
Hrvatska e se pobrinuti za to da se uvede mehanizam

31. p
procjene uinka zakonodavstva na MSPove. Mehanizam 2015
e se urediti/usvojiti i postati funkcionalan do kraja
prosinca 2015. Ministarstvo poduzetnitva i obrta, kao
koordinator politike MSPova, predloit e takav
mehanizam Uredu za zakonodavstvo hrvatske Vlade i/ili
drugim odgovarajuim tijelima. Analizirat e se hoe li
biti mogue primijeniti mehanizam za procjenu uinka
zakonodavstva na MSPove koji se trenutano razvija u
MINPOu na cjelokupnu upravu ili e trebati provesti
drugo rjeenje radi omoguivanja stalne procjene uinka
zakonodavstva na MSPove.

infrastruktura. Postojanje
viegodinjeg plana za izradu
prorauna i prioritizaciju ulaganja.
1. Donesen je indikativni
viegodinji plan za izradu
prorauna i prioritizaciju
ulaganja povezan s prioritetima
Unije i, gdje je primjenjivo,
Europskog stratekog foruma za
istraivake infrastrukture
(ESFRI).
Usklaenost odreivanja prioriteta u planu razvoja ESFII 1. srp

ja sa Strategijom pametne specijalizacije provjerit e se po
zavretku strategije S3 s obzirom na to da priprema
strategije S3 jo uvijek traje. Ako se nakon provjere
usklaenosti utvrdi da odreivanje prioriteta u planu
razvoja ESFIIja ne odgovara potrebama utvrenima u
strategiji pametne specijalizacije, provest e se jo jedna
provjera i, prema potrebi, revizija. Mogunost revizije
plana razvoja upotrijebit e se i za ispravljanje
neusklaenosti koje su primijeene u Prilogu 1.
(proraunska tablica).

energije.
1 Potpora za kogeneraciju
temelji se na potranji korisne
topline i utedama primarne
energije u skladu s lankom 7.
stavkom 1. i tokama (a) i (b)
lanka 9. stavka 1. Direktive
2004/8/EZ);
Priprema i usvajanje Programa za koritenje potencijala

uinkovitosti u grijanju i hlaenju za razdoblje 2016.
2030. u skladu je s Direktivom 2012/27.

energije.
2 Drave lanice ili njihova

nadlena tijela ocijenili su
postojei zakonodavni i
regulatorni okvir vezano uz
postupke odobrenja ili druge
postupke radi: (a) poticanja
projektiranja kogeneracijskih
jedinica da zadovoljavaju
ekonomski opravdanu potranju
za proizvodnjom korisne
energije i izbjegavaju
proizvodnju vie topline od
korisne topline; i (b) smanjenja
regulatornih i neregulatornih
prepreka poveanju
kogeneracije.
Priprema i usvajanje Programa za koritenje potencijala

uinkovitosti u grijanju i hlaenju za razdoblje 2016.
2030. u skladu je s Direktivom 2012/27.

1 Uspostavit e se nacionalna
ili regionalna procjena rizika sa
dravne ili regionalne procjene
sljedeim elementima:
rizika za upravljanje kriznim
situacijama, uzimajui u obzir
prilagodbu klimatskim promjenama
1. srp
Program e sadravati identifikaciju i izraun potencijala

za potranju korisnog grijanja i hlaenja, prikladne
mehanizme radi poveanja udjela visokouinkovite
kogeneracije i identifikaciju postojeih prepreka i mjera te
mjere za njihovo smanjivanje/uklanjanje.
1. srp
Program e sadravati identifikaciju i izraun potencijala

za potranju korisnog grijanja i hlaenja, prikladne
mehanizme radi poveanja udjela visokouinkovite
kogeneracije i identifikaciju postojeih prepreka i mjera te
mjere za njihovo smanjivanje/uklanjanje.
1. Informiranje javnosti putem slubenih

internetskih stranica;
31. p
2015
2. Javna savjetovanja;
3. Usvajanje dokumenta koji sadri situacije jednog
ili vie rizika za svaki od glavnih rizika
(usvajanje procjene rizika od nepogoda za
Republiku Hrvatsku).

3 opis scenarija s jednim i vie Priprema dokumenta koji sadri situacije jednog ili vie
rizika;
rizika za svaki od glavnih rizika
31. p
2015

4 uzimanje u obzir, prema

potrebi, nacionalnih strategija za
prilagodbu klimatskim
promjenama.
Tijekom cijelog procesa procjene rizika, nacionalne

31. p
strategije za prilagodbu klimatskim promjenama i
2015
strunjaci e biti konzultirani o utjecaju klimatske
promjene na sva relevantna i analizirana podruja. Dionici
odgovorni za klimatske promjene takoer su dio glavne
radne skupine za procjenu rizika.
T.06.1. Vodni sektor: Postojanje a)

politike odreivanja cijene vode
koja daje prikladne poticaje
korisnicima da uinkovito koriste
vodne resurse i b) prikladnog
doprinosa razliitih naina
ulaganja podrana u okviru
programa
1 U sektorima koje podrava

EFRR, Kohezijski fond i
EPFRR, drava lanica osigurala
je doprinos razliitih naina
vodnih usluga sektoru u skladu s
lankom 9. stavkom 1. prvom
alinejom Direktive 2000/60/EZ
uzimajui u obzir, ako je
potrebno, drutvene, ekoloke i
ekonomske uinke povrata kao i
zemljopisne i klimatske uvjete u
predmetnoj regiji ili regijama.
Razvoj ekonomske analize kojom e se izraunati povrat 31. p

trokova vodnih usluga (ukljuujui okoline i resursne 2016
trokove) u skladu s nacionalnom definicijom, kao
sastavnog dijela sljedee verzije PURSa (2016. 2021.).
Razvoj programa mjera kao mjere poticanja sprjeavanja
nerazumne upotrebe vode kao sastavnog dijela sljedee
verzije PURSa (2016. 2021.).
T.06.1. Vodni sektor: Postojanje a)

politike odreivanja cijene vode
koja daje prikladne poticaje
korisnicima da uinkovito koriste
vodne resurse i b) prikladnog
doprinosa razliitih naina
ulaganja podrana u okviru
programa
2 Usvajanje plana upravljanja Dovretak dokumenta pod nazivom Program praenja

31. p
rijenim slivovima za podruje stanja voda u razdoblju 2014. 2019.
2015
rijenog sliva u skladu s lankom
Uspostavljanje i izvravanje praenja u opsegu, vrsti i
13. Direktive 2000/60/EZ.
metodi ispitivanja u potpunosti usklaenima s europskim i
nacionalnim standardima
Donoenje Plana upravljanja rijenim slivovima (PURS)
za razdoblje 2016. 2021. koji e ukljuivati a) konani
popis umjetnih i znaajno izmijenjenih vodnih tijela i b)
konani popis vodnih tijela kandidata za produenje
rokova i/ili program dodatnih mjera za postizanje dobrog
stanja.
Dodatni podaci i objanjenja aktivnosti predvieni su u
zasebnoj datoteci u odjeljku Dokumenti.

ekoloki odrivih ulaganja u sektor
za zbrinjavanje otpada, posebno
kroz razvoj planova gospodarenja
otpadom u skladu s Direktivom
2008/98/EZ i s hijerarhijom otpada.
3 Postojanje programa
spreavanja nastajanja otpada,
prema zahtjevima lanka 29.
Direktive 2008/98/EZ;
Program za smanjivanje i spreavanje nastanka otpada na 30. ru

dravnoj razini bit e pripremljen zajedno s novim
Nacionalnom planom gospodarenja otpadom za razdoblje
2015. 2021., kao sastavni dio novog Plana. Nacionalnim
programom za smanjivanje i spreavanje nastanka otpada
utvrdit e se mjere spreavanja nastanka otpada kako je
predvieno lankom 29. Okvirne direktive o otpadu.
Projektom tehnike pomoi koji financira Svjetska banka
pomoi e se MZOIPu da razvije Plan gospodarenja
otpadom i istovremeno provede SPUO za PGO.
Kljune kontrolne toke za pripremu Plana su sljedee:
Pripremljen nacrt Nacionalnog plana gospodarenja
otpadom (NPGO) za razdoblje 2015. 2021., ukljuujui
i nacrt Nacionalnog programa za prevenciju nastajanja
otpada.
Nacrt izvjea strateke procjene utjecaja na okoli za
NPGO 2015 2021., ukljuujui meuresorne
konzultacije za Nacionalni program za smanjivanje i
spreavanje nastanka otpada u pogledu Nacrta NPGOa
2015. 2021.
Dovretak postupka strateke procjene utjecaja na okoli
za Nacionalni plan gospodarenja otpadom 2015. 2021.
ukljuujui donoenje Nacionalnog programa za
prevenciju nastajanja otpada 2015. 2021., ukljuujui
Nacionalni program za prevenciju nastajanja otpada

ekoloki odrivih ulaganja u sektor
za zbrinjavanje otpada, posebno
kroz razvoj planova gospodarenja
otpadom u skladu s Direktivom
2008/98/EZ i s hijerarhijom otpada.
4 Usvojene su mjere potrebne

za postizanje ciljeva pripreme za
ponovno koritenje i recikliranje
do 2020. u skladu s lankom 11.
stavkom 2. Direktive
2008/98/EZ.
Odobrenje Uredbe o komunalnom otpadu

Poetak stalne javne kampanje povezane sa spreavanjem
nastanka otpada i odvojenim sakupljanjem
Dodatni propisi / podzakonski akti doneseni
Analiza trenutanog stanja i definiranje dodatnih mjera za
postizanje ciljeva u pogledu recikliranja.
Meuresorne konzultacije o Nacrtu NPGOa 2015
2021.
Donoenje NPGOa 2015 2021. koji sadrava dodatne
mjere za postizanje ciljeva u pogledu ponovne upotrebe i
recikliranja do 2020.
30. ru

plana/planova ili okvira za ulaganje
u prijevoz u skladu s
institucionalnim ureenjem drava
lanica (ukljuujui javni prijevoz
na regionalnoj i lokalnoj razini) koji
podravaju razvoj infrastrukture i
poveaju povezanost sa
mreama.
1 Postojanje sveobuhvatnog
prometnog plana/planova ili
okvira za ulaganje u prijevoz
koji su u skladu sa zakonskim
uvjetima za strateku procjenu
utjecaja na okoli i koji navode:
Donoenje privremenog prometnog plana 30. listopada 30. p

2014., Model nacionalnog prometa Ugovaranje
2016
28. oujka 2014. Finalizacija oujak 2016.,
Sveobuhvatni prometni plan Drugi krug procjena
(Revidirana i konana Strategija prometnog razvoja)
Nabava tehnike pomoi lipanj 2015 Objava
sveobuhvatnog prometnog plana ukljuujui SPUO
srpanj rujan 2016. Usvajanje sveobuhvatnog
prometnog plana prosinac 2016.

mreama.
2 Doprinos jedinstvenom
vidi gore
Europskom prometnom podruju
u skladu s lankom 10. Uredbe
(EU) br. / 2013 Europskog
parlamenta i Vijea, ukljuujui i
prioritete za ulaganja u:
30. p
2016

mreama.
3 osnovnu TENT mreu i

vidi gore
sveobuhvatnu mreu, gdje je
predvieno ulaganje iz EFRRa i
Kohezijskog fonda; i
30. p
2016
Za vie pojedinosti vidi priloeni Akcijski plan EACa za

Tematski cilj 7.

4 sekundarnu povezanost;
mreama.
vidi gore
30. p
2016

mreama.
Izvjee o procjeni jaza drugo tromjeseje 2016., Plan

izgradnje kapaciteta etvrto tromjeseje 2016. Vidi
priloeni Akcijski plan EACa za Tematski cilj 7.
30. p
2016
6 mjere za osiguravanje
kapaciteta posrednikih tijela i
korisnika za dostavu baze
projekata.

lanice (ukljuujui javni prijevoz
sveobuhvatnim i jezgrenim
mreama TENT. Ulaganja
ukljuuju mobilna sredstva,
kapaciteta.
1 Postojanje posebnog dijela o Donoenje privremenog prometnog plana 30. listopada 30. p
razvoju eljeznice unutar
2014., Model nacionalnog prometa Ugovaranje
2016
sveobuhvatnih prometnih
28. oujka 2014. Finalizacija oujak 2016.,
planova ili okvira, kako su
navedeni gore, koji je u skladu sa (Revidirana i konana Strategija prometnog razvoja)
pravnim zahtjevima za strateku Nabava tehnike pomoi lipanj 2015 Objava
procjenu utjecaja na okoli i
obuhvaa realistinu i zrelu bazu srpanj rujan 2016. Usvajanje sveobuhvatnog
projekata (ukljuujui vremenski prometnog plana prosinac 2016.
raspored i proraunski okvir);
Tematski cilj 7.

lanice (ukljuujui javni prijevoz
sveobuhvatnim i jezgrenim
mreama TENT. Ulaganja
ukljuuju mobilna sredstva,
kapaciteta.
2 Mjere za osiguravanje
sposobnosti posrednikih tijela i izgradnje kapaciteta etvrto tromjeseje 2016. Vidi
korisnika za provedbu baze
projekata.

zapoljavanju.
3 sadri mjere kojima se

podupire ostvarenje nacionalnog
cilja u pogledu siromatva i
socijalne iskljuenosti (kako je
definirano u Nacionalnom
programu reformi), ukljuujui
promicanje odrivih i kvalitetnih
prilika za zapoljavanje za osobe
kojima najvie prijeti opasnost
od socijalne iskljuenosti;
30. p
2016
1. Mjere koje je potrebno provesti radi postizanja ciljeva 28. v

Strategije borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti 2015
2014. 2020. razradit e se u okviru zasebnoga
Provedbenog programa. Vlada Republike Hrvatske
odgovorna je za usvajanje Programa. U veljai 2014.
relevantni dionici poeli su razvijati Provedbeni program
za Strategiju koji e Vlada usvojiti do kraja veljae 2015.
Prvim Provedbenim programom obuhvatit e se razdoblje
od 2014. do 2016. MSPM je odgovoran za koordinaciju
tog postupka, a Vlada za njegovo usvajanje.
2. MSPM je odgovoran za podnoenje izvjea o provedbi
mjera Vladi do 30. lipnja svake godine.

zapoljavanju.
5 ovisno o utvrenim
potrebama, ukljuuje mjere za
prelazak s institucionalne skrbi
na skrb u zajednici;
Mjere koje je potrebno provesti radi postizanja ciljeva

28. v
Strategije borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti 2015
2014. 2020. razradit e se u okviru zasebnoga
Provedbenog programa. Vlada Republike Hrvatske
odgovorna je za usvajanje Programa. U veljai 2014.
relevantni dionici poeli su razvijati Provedbeni program
za Strategiju koji e Vlada usvojiti do kraja veljae 2015.
Prvim Provedbenim programom obuhvatit e se razdoblje
od 2014. do 2016. MSPM je odgovoran za koordinaciju
tog postupka, a Vlada za njegovo usvajanje.

nacionalnog ili regionalnog
stratekog okvira zdravstvene
politike sukladnog lanku 168.
unije kojim se jami ekonomska
odrivost.
1 Postoji nacionalni ili

regionalni strateki okvir
zdravstvene politike koji
ukljuuje sljedee:
1. Usvajanje Nacionalnog plana razvoja klinikih

bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih
bolnica u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do
2016. (NSRZ). rok 1. veljae 2015.
31. sv
2015
2. Odobrenje Nacionalnog registra. rok 1. svibnja 2015.

3. Predaja Provedbenih planova bolnica. rok 1. oujka
2015.
4. Odobrenje Ministarstva zdravlja Provedbenih planova
rok 1. svibnja 2015.

2 koordinirane mjere za
unapreenje pristupa kvalitetnim
zdravstvenim uslugama;
odrivost.

bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih
2016. (NSRZ). rok 1. veljae 2015.
31. sv
2015
2. Odobrenje Nacionalnog registra. Mrea Zajednikih

medicinskih odjela za hitne sluajeve u bolnicama bit e
sastavni dio Nacionalnog registra koji je priloen NSRZ
u. rok 1. svibnja 2015.
2015.
5. Usvajanje Nacionalnog plana razvoja ljudskih resursa u
zdravstvu. rok 1. oujka 2015.
6. Usvajanje Operativnog plana za provedbu Strategije o
pravima djece u Republici Hrvatskoj 2014. 2020. rok 1.
travnja 2015.

odrivost.
3 mjere za poticanje
uinkovitosti u sektoru zdravstva bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih
razvijanjem modela pruanja
usluga i infrastrukture;
2016. (NSRZ). rok 1. veljae 2015.
31. sv
2015
2. Odobrenje Nacionalnog registra. rok 1. svibnja 2015.

2015.
5. Usvajanje Stratekog plana razvoja ezdravstva rok 1.
veljae 2015.
6. Potrebe centara primarne zdravstvene skrbi
procijenjene na temelju upitnika. rok 1. sijenja 2015.

4 sustav za praenje i reviziju. Imenovanje Nadzornog odbora za Nacionalnu strategiju
razvoja zdravstva 2012. 2020.
odrivost.
31. si
2015

ukljuujui unutarnje plovne putove
i pomorski prijevoz, luke,
1 Postojanje posebnog odjeljka Donoenje privremenog prometnog plana 30. listopada 30. p
o unutarnjim plovnim putovima i 2014., Model nacionalnog prometa Ugovaranje
2016
pomorskom prijevozu, lukama, 28. oujka 2014. Finalizacija oujak 2016.,
multimodalnim vezama i
aerodromskoj infrastrukturi
(Revidirana i konana Strategija prometnog razvoja)
unutar sveobuhvatnog
Nabava tehnike pomoi lipanj 2015 Objava
prometnog plana/planova ili
okvira, koji sadri:
srpanj rujan 2016. Usvajanje sveobuhvatnog
prometnog plana prosinac 2016.
Tematski cilj 7.

2 u skladu s pravnim
Vidi gore
ukljuujui unutarnje plovne putove zahtjevima za strateku procjenu
utjecaja na okoli;
30. p
2016

ukljuujui unutarnje plovne putove
30. p
2016
4 Mjere za osiguravanje
sposobnosti posrednikih tijela i izgradnje kapaciteta etvrto tromjeseje 2016. Vidi
korisnika za provedbu baze
projekata.
T.10.4 Postojanje nacionalnog ili 1 Postojanje nacionalnog ili

1. Razvijen nacrt Programa za razvoj sustava SOOa
31. p
regionalnog stratekog okvira
(ukljuujui ciljeve/mjere, odgovorne ustanove, rokove), 2015
poveanje kvalitete i uinkovitosti politike za poboljanje kvalitete spreman za pokretanje javnih savjetovanja pripremit e se
sustava SOOa u okviru lanka 165. sustava strukovnog obrazovanja i do 31. svibnja 2015.
UFEUa.
osposobljavanja u skladu s
2. Zavretak javnih savjetovanja i Vladina usvajanja
lankom 165. Ugovora o
Programa za razvoj sustava SOOa predvien je za
funkcioniranju Europske unije
najkasnije 31. prosinca 2015.
koji ukljuuje mjere za:
T.10.4 Postojanje nacionalnog ili 2 poboljanje relevantnosti

31. p
sustava strukovnog obrazovanja i (ukljuujui ciljeve/mjere, odgovorne ustanove, rokove), 2015
poveanje kvalitete i uinkovitosti osposobljavanja na tritu rada, u spreman za pokretanje javnih savjetovanja pripremit e se
sustava SOOa u okviru lanka 165. uskoj suradnji s relevantnim
do 31. svibnja 2015.
UFEUa.
dionicima, ukljuujui i
mehanizme predvianja
potranje za vjetinama,
prilagodbu kurikuluma i jaanje
razliitih oblika uenja
usmjerenog na rad;
T.10.4 Postojanje nacionalnog ili 3 poboljanje kvalitete i
privlanosti SOOa kroz
poveanje kvalitete i uinkovitosti uspostavljanje nacionalnog
sustava SOOa u okviru lanka 165. pristupa za osiguravanje
UFEUa.
kvalitete SOOa (na primjer, u
skladu s Europskim referentnim
okvirom za osiguranje kvalitete
SOOa) i primjena alata za
transparentnost i priznavanje, na
primjer, Europskog sustava
kreditnih bodova u strukovnom
obrazovanju i osposobljavanju
(ECVET). (ECVET).

31. p
(ukljuujui ciljeve/mjere, odgovorne ustanove, rokove), 2015
spreman za pokretanje javnih savjetovanja pripremit e se
do 31. svibnja 2015.
10. SMANJENJE ADMINISTRATIVNOG OPTEREENJA ZA KORISNIKE

Saetak procjene administrativnog optereenja za korisnike i, prema potrebi, aktivnosti koje se planira poduzeti kako bi se
smanjilo administrativno optereenje, zajedno s njihovim indikativnim vremenskim okvirom.
Kao jedna od stalnih kljunih mjera koje pridonose sveukupnoj uinkovitosti SUKa, a iji je rezultat smanjene
administrativnog optereenja za korisnike, odnosi se na kontinuirano koritenje standardiziranih procesa (poslovnih procesa),
alata i metoda, koji su, prema potrebi, podrani zajednikim ISUom.
Korpus standardiziranih poslovnih procesa za programe EFRRa i KFa (kao i za programe ESFa) kodificiran je u
Zajednikim nacionalnim pravilima (ZNP), koja su utvrena za razdoblje 2007. 2013. i koja su u procesu auriranja,
unaprjeenja i prilagodbe za potrebe SUKa za razdoblje 2014. 2020. (vremenski okvir za ovu vjebu postavljen je za
kraj 2014. godine). ZNPovi obuhvaaju poslovne procese s popratnim propisanim oblicima povezanima s
prihvatljivou izdataka, upravljanjem rizicima i unaprjeenjem sustava, uvjetima za pripremu i provedbu projekata,
predvianjem i praenjem, revizijskim tragom, odabirom i ugovaranjem, provjerama, plaanjima, certifikacijom,
povratima, revizijama, nepravilnostima, informiranjem i vidljivou, stratekim planiranjem, programiranjem,
evaluacijom i zatvaranjem. Konstantno se ulau napori u standardizaciju poslovnih procesa povezanih s uvjetima
pripreme i provedbe projekata, koja e doprinijeti jaanju kompetencija korisnika i time smanjiti nunu koliinu posla,
sve kako bi se rijeili problemi povezani s kljunim aspektima administrativnog optereenja za utvrene korisnike, to
se najvie odnosi na proceduralnu sloenost, proceduralnu neusklaenost i razliitosti koje nastaju zbog razliitih
administrativnih zahtjeva razliitih tijela SUKa. Stoga bi dodatno pojednostavljenje zajednikih postupaka (posebno
uvjeta pripreme i provedbe projekata), standardiziranih na razini ZNPa trebalo omoguiti korisnicima: (a) pripremu
znaajnog dijela prijave za projekt unaprijed prije objave poziva, (b) izgradnju kapaciteta za provedbu projekta
unaprijed i (c) smanjenje sredstava potrebnih za administrativnu provedbu projekta, to e im omoguiti da se vie
usredotoe na sadraj samog projekta.
U sklopu daljnjeg pojednostavljenja zajednikih postupaka, planira se i uvoenje novih diversificiranih i pojednostavljenih
postupaka prijave i odabira projekata, to bi omoguilo dovravanje odabira projekata u kraem vremenskom okviru i s
optimalnim koritenjem sredstava SUKa i korisnika.
Takoer, mogue je i uvoenje pojednostavljenih trokovnih mogunosti kroz razvoj potrebne metodologije, to bi omoguilo
dovravanje procesa provjere i nadoknade sredstava u kraem vremenskom okviru i s optimalnim koritenjem sredstava SUKa
i korisnika.
Postizanju ovog cilja pridonijet e i daljnji razvoj i meupovezivanje raunalnih sustava za upravljanje, praenje, reviziju,
kontrolu i evaluaciju, to rezultira jednostavnijim administrativnim postupcima (podranima kroz intervencije TPa).
irenje opsega primjene elektronikih sustava u kontekstu upravljanja OPovima, tonije kroz:
korisniki portal interaktivnu platformu koja e biti uspostavljena do kraja 2015. nadogradnjom postojee sredinje
internetske stranice, radi daljnjeg poboljanja elektronike komunikacije izmeu prijavitelja/korisnika i tijela SUKa, u
skladu sa zahtjevima ekohezije, olakavajui razmjenu informacija i smanjujui sredstva potrebna za tu svrhu. Korisniki
portal trebao bi omoguiti potencijalnim prijaviteljima/korisnicima prikupljanje svih relevantnih podataka iz jednog izvora,
posebno u smislu pomoi pri pripremi projekata, i to kroz koritenje centralno koordiniranih mehanizama pruanja
informacija korisnicima. Planira se i nadogradnja sredinje internetske stranice kojom upravlja KT na kojoj bi korisnici
imali sve na jednom mjestu i mogli prikupiti: (a) informacije o mogunostima financiranja, (b) informacije o
primjenjivim pravilima i postupcima, (c) sadraje za euenje dostupne putem Interneta kao i informacije o ostalim
prilikama za uenje povezanim s upravljanjem projektima i (d) kontakte tijela nadlenih za daljnju korisniku podrku
unutar odreenog podruja politike;
nove karakteristike ISUa, kao i
meupovezivanje s drugim elektronikim sustavima
trebalo bi: (a) omoguiti pruanje korisnikih podataka u elektronikom obliku, i to samo jedanput (princip jednokratnog
kodiranja), (b) smanjiti sveukupnu koliinu informacija i pratee dokumentacije koja se zahtjeva od korisnika i koju SUK moe
samostalno pribaviti i potvrditi i (c) smanjiti napore korisnika pri ponovnoj predaji informacija i pratee dokumentacije (u
sluaju da isti korisnik predaje vie prijava za razliite projekte (i unutar razliitih programa). Ove aktivnosti obavljat e se
neprekidno.
Takoer bi smanjenju administrativnog optereenja korisnika pridonijelo i daljnje unaprjeenje rada postojee mree slubenika
za odnose s javnou (MSOJ), kako bi ona ne samo osigurala usklaeno i istovremeno irenje informacija povezanih s
upravljanjem OPom ve i pruala korisnicima osnovnu tehniku podrku na svim razinama. KT e obuavati i licencirati
lanove MSOJa. Ova aktivnost provodit e se konstantno, a prvi ciklus licenciranja trebao bi biti zavren do sredine 2015.
godine.
S obzirom na napore uloene u poboljanje sposobnosti korisnika za pravilnu i uspjenu provedbu projekata, planira se uvesti i
stalno dostupno i redovito osposobljavanje korisnika (usredotoeno na odreena pitanja, primarno na podruja gdje je visok
rizik nastajanja potencijalnih nepravilnosti, kao to je javna nabava i dravna potpora, ili usredotoeno na pojedinane pozive
na dostavu prijedloga), kako bi se korisnicima pruilo dodatno i struno znanje o pitanjima vanima za pripremu i provedbu
projekata.
Osim gore navedenih mjera, posebna obiljeja postupaka i zahtjeva konstantno e se poboljavati, na temelju stalnog
upravljanja rizicima u sustavu upravljanja i kontrole i na temelju s vremenom nauenih lekcija.
11. Horizontalna naela

11.1 Odrivi razvoj
Opis pojedinih aktivnosti koje valja uzeti u obzir prilikom odabira operacija: zahtjevi zatite okolia, resursna uinkovitost,
ublaavanje klimatskih promjena i prilagodba, otpornost na katastrofe i sprjeavanje i upravljanje rizicima.
OPKK je proveo sveobuhvatnu strateku procjenu utjecaja na okoli, s opim zakljukom da provoenje OPa moe imati
pozitivni utjecaj na okoli. U okviru SPUOa, glavna ocjena o prihvatljivosti OP za ekoloku mreu pokazala je da primjena
OP vjerojatno nee imati negativan utjecaj na ekoloku mreu uz primjenu mjera ublaavanja propisanih u procjeni Detaljnije
informacije o postupku SPUO je u dodacima: netehniki saetak strateke studije i izvjee o provedenom postupku SPUO Bit
e potrebna i detaljna analiza u obliku procjene utjecaja na okoli na razini projekta kako bi se odredile sve vrste moguih
utjecaja i popisale mjere za njihovo izbjegavanje.
Svi projekti provodit e se u skladu sa zahtjevima navedenim u zakonodavstvu EUa o zatiti okolia vezano uz PUO i SPUO.
Nedavno su identificirani odreeni nedostaci u nacionalnom zakonodavstvu koje preuzima zahtjeve PUO/SPUO EUa. Potpuna
usklaenost sa zahtjevima direktiva bit e postignuta do kraja rujna 2015., u skladu s Akcijskim planom koji je izradila
Hrvatska (odnosi se na EAC G6). U meuvremenu, Hrvatska e osigurati da se odredbe direktiva pravilno primjenjuju, za
projekte koji se financiraju u okviru OP obavljajui kontrole od strane nadlenog tijela. PUO/SPUO pitanja (procedura
pojanjena u detalje u EAC samo-procjeni).
Pri provedbi na razini projekta vrijedit e naelo oneiiva plaa, koje je ve ukljueno u Zakon o zatiti okolia (NN
80/13), u skladu s kojim je oneiiva duan pokriti trokove proizale iz oneiivanja okolia i uklanjanja tete iz okolia,
kao i trokove mjera za sprjeavanje oneienja okolia. Dodatni regulatorni mehanizmi uvodit e se prema potrebi kako bi
pridonijeli potivanju naela oneiiva plaa. to se tie sektora za zbrinjavanje otpada, sve potrebne mjere obuhvaene su
Zakonom o odrivom gospodarenju otpadom: porez na odlaganje otpada, sustav odlaganja, iznos komunalne pristojbe
proporcionalan iznosu proizvedenog otpada, a u izradi je i dodatni set pravila koji e doprinijeti provedbi zakona. Zakonodavni
okvir za gospodarenje vodama ukljuuje naela nadoknade trokova za usluge distribucije vode i naela oneiiva
plaa/korisnik plaa.
U skladu s naelom partnerstva, relevantne organizacije civilnog drutva i NVOovi, koje rade u podruju odrivog razvoja su
ukljueni u izradu programa, te e biti ukljueni u OPCC MK, savjetovanje o stratekim izvjea o napretku i sudjelovanje na
tematskim pododborima Na taj e se nain osigurati nastavak njihove ukljuenosti i rada, kako je propisano u delegiranom aktu
o Europskom kodeksu ponaanja u partnerstvu.
Zelena javna nabava, klimatski izazovi, uinkovitost resursa i zelena naela rasta bit e u potpunosti potovana i
provedena kao to je objanjeno u Sporazumu o partnerstvu.
Naelo odrivog razvoja bit e horizontalno integrirano u upravljau dokumentaciju za OPKK. Kako bi se osigurala naela
odrivog razvoja na svim razinama provedbe, usvojit e se sljedei postupci:
Odabir: Naelo odrivog razvoja odraavat e se u postupcima prijave i odabira projekata. Podnositelji zahtjeva e
morati moi dokazati da njihov projekt nema tetan utjecaj na okoli, da bi potvrditi da je ekoloki neutralan i / ili
predstaviti kako e projekt pozitivno doprinositi odrivom razvoju.
Ugovaranje: Mogue posljedice procjene utjecaja na okoli tijekom faze odabira odraavat e se u ugovorima s
korisnicima, te e se provjeravati u okviru internih procedura kontrola i revizije.
Praenje: Pridravanje naela odrivog razvoja pratit e se na razini projekata kroz izvjea o praenju, kao i
kroz kontrolu provedbe projekta na licu mjesta te kasnije kroz procjenu doprinosa ciljevima horizontalnih
naela. To je osigurano tijekom cijelog programskog razdoblja te se relevantni podaci alju u ISU i takvo
redovito izvjetavanje je tono i utemeljeno na dokazima.
Evaluacija Kao to je gore objanjeno, strateka procjena utjecaja na okoli provodi se za relevantne
operativne programe.
Unutar Prioritetne osi 6 treba obratiti pozornost na upravljanje Natura 2000 podrujima. Budui da Natura 2000 podruja
pruaju osnovni potencijal za regionalni razvoj, planirana ulaganja pridonijet e postizanju ciljeva odrivog upravljanja i
pozitivno utjecati na lokalno gospodarstvo.
Posebni problem hrvatskog podruja je prisutnost mina, to je naslijee rata voenog od 1991. do 1995. agresije protiv
Hrvatske i Domovinskog rata. Prisutnost mina predstavlja problem za stabilnost i socijalno ukljuivanje, kao i za gospodarski
razvoj. Ukupna povrina minski sumnjivih podruja penje se na 613,6 km2. Vie od polovice podruja za koja se sumnja da su
kontaminirana minama pripada podrujima obuhvaenim mreom Natura 2000 i zatienim podrujima prirode, to predstavlja
prepreku za uinkovito upravljanje spomenutim podrujima. Zbog toga je troak razminiranja i provjeravanja minskih podruja
u odabranom projektu prihvatljiv pod KF i EFRR
11.2 Jednake mogunosti i nediskriminacija

Opis posebnih aktivnosti za promicanje jednakih mogunosti i sprjeavanje diskriminacije na temelju spolne, rasne ili etike
pripadnosti, religije ili vjerovanja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije tijekom pripreme, izrade i provedbe operativnog
programa, posebno kod pristupa sredstvima, uzimajui u obzir potrebe raznih ciljnih skupina s visokim rizikom od takve
diskriminacije, a posebno zahtjeve za osiguravanje dostupnosti osobama s invaliditetom.
Opis posebnih aktivnosti za promicanje jednakih mogunosti i sprjeavanje diskriminacije na temelju spolne, rasne ili etike
pripadnosti, religije ili vjerovanja, invaliditeta, dobi ili spolne
orijentacije tijekom pripreme, izrade i provedbe operativnog programa, posebno kod pristupa sredstvima, uzimajui u obzir
potrebe raznih ciljnih skupina s visokim rizikom od takve diskriminacije, a posebno zahtjeve za osiguravanje dostupnosti
osobama s invaliditetom.
Politike zatite ljudskih prava, borbe protiv diskriminacije te politike ravnopravnosti spolova kao i ravnopravnosti nacionalnih
manjina ugraene su na najvioj nacionalnoj razini kroz Ustav i odluke Hrvatskog sabora i Vlade RH. Sastavni dijelovi
stratekog okvira za promicanje jednakosti su nacionalni planovi, programi i strategije, koji utvruju ciljeve i propisuju mjere
koje e se poduzeti s ciljem poboljanja opeg ivljenja i drutvenih i gospodarskih uvjeta utvrenih grupa. Povezani pravni
akti i pomone strategije i programi preneseni su kao dio pravne steevine.
U skladu s naelom partnerstva, predstavnici tijela za ravnopravnost spolova, relevantne organizacije civilnog drutva i
nevladinih organizacija, koje predstavljaju ravnopravnost spolova, nediskriminaciju i interes ugroenih skupina su ukljueni u
izradu programa, kako u javnim raspravama, tako e biti ukljueni i u praenje i vrednovanju OPKK, uglavnom kroz njihovu
zastupljenost u nadzornom odboru OPKK. Intervencije koje e se financirati iz OPKK ne moraju samo biti u skladu s naelima
jednakosti, ve trebaju promicati praktinu primjenu politike jednakih mogunosti, nediskriminacije i pristupanosti gdje god je
to mogue.
Kako bi se smanjio rizik od diskriminacije tijekom planiranja i faza provedbe infrastrukturnih projekata, osigurat e se njihova
dostupnost za osobe s invaliditetom, kao i pristup proizvodima i uslugama. S obzirom na Prioritetnu os Povezanost i mobilnost,
jednaka mogunosti pristupa prometnoj infrastrukturi jedan je od najvanijih imbenika koji utjeu na ivotne uvjete i ivotni
standard svih skupina graanstva, a posebno uskraenim skupinama i osobama s posebnim potrebama. Odredbe koje e
ukljuivati jednakost spolova bit e ukljuene u programiranje i provedbu projekata.
Bliska suradnja biti e osigurana s relevantnim organizacijama civilnog drutva i nevladinih organizacija koje zastupaju
ravnopravnost spolova, nediskriminacije i interes ugroenih skupina, kako bi se osigurala razmjena informacija i sudjelovanje
osoba s invaliditetom u OPKK. Kljuna aktivnosti za promicanje naela jednakosti ukljuuje promidbene aktivnosti i irenje
informacija koje ukljuuju mjere za potporu pristupanost poput obuke i sastanaka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini,
internetskih stranica, tiskanih materijala itd.
Vaan preduvjet je razvoj zajednikog razumijevanja i prepoznavanja u pogledu promocije ravnopravnosti mukaraca i ena,
nediskriminacije i dostupnosti. U tom pogledu, mjere za obuku osoblja tijela ukljuenih u upravljanje i kontrolu ESI fondova,
ukljuujui OPKK na podruju antidiskriminacijske politike i prava Unije, politike i zakona o ravnopravnosti spolova te ne
podruju spolne ravnopravnosti, nacionalnom politikom i zakonom o invalidnosti ukljuujui invalidnost i praktinu primjenu
Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u podruju ESI fondova u skladu s Odlukom
Vijea 2010/48 / EC e se provoditi u okviru procesa i ispunjavati e opu exante uvjetovanost.
Dio ulaganja u infrastrukturu provodit e se unutar Prioritetne osi Socijalno ukljuivanje i zdravlje, s ciljem poboljanja
ivotnih uvjeta skupina s rizikom od socijalne iskljuenosti i ugroenih skupina. Ove intervencije ukljuuju obnovu i izgradnju
socijalnog stanovanja, obnovu i izgradnju drutvene/javne infrastrukture s ciljem smanjenja siromatva i stvaranja ravnotee
izmeu lokalnog i regionalnog pristupa javnim uslugama, infrastrukturna ulaganja u skrb za djecu, skrb za starije i dugotrajnu
skrb, infrastrukturu koja potie prijelaz na pruanje usluga u zajednici te poboljanje uinkovitosti pruanja zdravstvene skrbi.
Naela jednakih mogunosti i nediskriminacije primjenjivat e se kroz sve prioritetne osi, pomou pozitivnih akcijskih mjera i
aktivnosti s ciljem podravanja pojedinih skupina. Budui da razliite prioritetne osi mogu u razliitoj mjeri doprinijeti
promicanju jednakosti, nediskriminacije i dostupnosti, moraju se pronai posebna rjeenja za svaki projekt kako bi se utvrdili
obavezni ili neobavezni zahtjevi na razini projekta.
Metode koje e osigurati da se politika ravnopravnosti spolova, nediskriminacije i dostupnosti provodi na svim razinama
provedbe OPKKa objanjene su u poglavlju 11.3. Ravnopravnost izmeu ena i mukaraca.
11.3 Ravnopravnost izmeu ena i mukaraca

Opis doprinosa operativnog programa promicanju ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca i, prema potrebi, naina osiguranja
integracije rodne perspektive na razini operativnog programa i na razini operacija.
Kako bi se osiguralo potivanje politike jednakosti spolova, nediskriminacije i dostupnosti na svim razinama provedbe OPKK
a, usvojit e se sljedei postupci:
Odabir: Kako bi se osiguralo da prijavitelji potuju naela jednakih mogunosti, naela e se reflektirati u postupcima
prijave i odabira projekata. Svi prijavitelji e u prijavnom obrascu projekta morati prikazati kako e projekt doprinijeti
jednakim mogunostima, opisujui nain na koji je to pitanje uzeto u obzir.
Ugovaranje: Obveza potovanja naela jednakosti tijekom provedbe projekta bit e ukljuena u ugovore s
prijaviteljima te e se provjeravati tijekom postupaka praenja i izvjetavanja.
Praenje: Kako bi se procijenilo rezultate postignute na podruju jednakih mogunosti, pokazatelji e biti ugraeni u
sustav praenja projekata. Ispunjavanje horizontalnih naela pratit e se na razini projekata kroz izvjea o praenju,
kao i kroz kontrolu provedbe projekta na licu mjesta te kasnije kroz procjenu doprinosa ciljevima horizontalnih naela.
Prikupljaju se relevantni rodno osjetljivi podaci o napretku na razini projekta, alju se u ISU i takvo redovito
izvjetavanje je tono i utemeljeno na dokazima. Izvjea o postignutim rezultatima na podruju jednakosti bit e
ukljuena u godinja izvjea o provedbi.
Evaluacija: Za svaku prioritetnu os razvit e se evaluacijski plan, a mjere koje e se poduzimati u vezi s tekuim
evaluacijama pratit e u kojoj mjeri kriteriji odabira, sustavi praenja i upravljanja te kontrolni postupci podravaju
provedbu naela jednakosti.
Kao to je ve spomenuto u stavku 11.2 gore, politika zatite ljudskih prava, borbe protiv diskriminacije te politike
ravnopravnosti spolova kao i ravnopravnosti nacionalnih manjina prihvaene su na najvioj nacionalnoj razini kroz Ustav i
odluke Hrvatskog sabora i Vlade RH.
Naela ravnopravnosti spolova primjenjivat e se kroz sve prioritetne osi, a posebno inicijative koje ukljuuju pozitivne
akcijskih mjere i ciljanu potporu pojedinim skupinama.

ensko poduzetnitvo bit e podrano kroz posebnu pod-aktivnost u okviru inicijative SEECEL unutar Prioritetne osi 3.
Poslovna konkurentnost, koja e pomagati u podizanju svjesnosti o posebnostima enskog poduzetnitva u Hrvatskoj i regiji
jugoistone Europe, i to promicanjem politike dobre prakse u enskom poduzetnitvu u skladu sa Zakonom o malim
poduzeima (ZMP) za Europu i izgradnjom kapaciteta nacionalnih i regionalnih mrea i udruga enskog poduzetnitva, kroz
zajednike javne i privatne napore, s konanim ciljem smanjenja nezaposlenosti ena.
[1] Narodne novine, br. 149/09
12. POSEBNI ELEMENTI 12.1 Veliki projekti koji e se provoditi tijekom programskog razdoblja
Tablica 27: Popis velikih projekata
Projekt
Planirani datum
obavijesti/podnoenja
(godina, tromjeseje)
Planirani poetak
Planirani rok zavretka
provedbe (godina,
(godina, tromjeseje)
tromjeseje)
Prioritetne osi/Investicijski prioriteti
Centar kompetencije za translacijsku

medicinu Djeje bolnice Srebrnjak
2015., T3
2015., T4
2018., T2
1- Jaanje gospodarstva primjenom istraivanja i inovacija
Izgradnja agregacijskih
(posrednikih) mrea nove
generacije (NGN) u bijelim i sivim
podrujima mrea sljedee
generacije u Hrvatskoj
2015., T1
2015., T3
2020., T4
2 - Koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije
Zrana luka Dubrovnik (faza od

2007. 2013.)
2015., T4
2015., T4
2019., T2
7 Povezanost i mobilnost/7ii Razvijanje i unapreenje

prometnih sustava prihvatljivih za okoli (ukljuujui nisku
razinu buke), i prometnih sustava sa niskim emisijama CO2,
ukljuujui unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke,
multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi
promicanja odrive regionalne i lokalne mobilnosti
Opremanje eljeznica GSMR

sustavom (komunikacijski projekt za
ETCS2)
2016., T1
2016., T1
2017., T4
7 Povezanost i mobilnost/7iii Razvijanje i sanacija

sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih
eljeznikih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke
KATELATROGIR
2015., T4
2016., T4
2020., T4
6 Zatita okolia i odrivost resursa/6ii Ulaganje u sektor

otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne steevine Europske
Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje su utvrdile
NINPRIVLAKAVRSIVIR
2015., T1
2016., T1
2019., T4

2016., T4
2018., T3

OSIJEK Faza II
2016., T3
Omika zaobilaznica: Stobre

Dugi Rat Omi
2015., T4
2016., T2
2023., T2
7 Povezanost i mobilnost/ 7a Podupiranje multimodalnog

jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN
T
Otvorene znanstvene infrastrukturne 2016., T4

platforme za inovativne primjene u
gospodarstvu i drutvu OZIP
2017., T2
2020., T4
1 - Jaanje gospodarstva primjenom istraivanja i inovacija
PORE Faza II
2016., T3
2016., T4
2018., T4

RIJEKA
2015., T4
2016., T4
2020., T4

REGIONALNI VODOOPSKRBNI 2015., T1

SUSTAV ISTONA SLAVONIJA
2016., T1
2019., T4

REGIONALNI VODOOPSKRBNI 2014., T3

SUSTAV ZAGREB ISTOK
2015., T3
2019., T4

eljeznika pruga Dugo Selo

Krievci (od 2007. 2013.,
podlono podjeli na faze)
2015., T4
2015., T4
2018., T4
7 Povezanost i mobilnost/7iii Razvijanje i sanacija

sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih eljeznikih
sustava te promicanje mjera za smanjenje buke
eljeznika pruga Hrvatski

Leskovac Karlovac
2015., T3
2017., T1
2020., t2
7 Povezanost i mobilnost / 7iii Razvijanje i sanacija

sveobuhvatni, visokokvalitetni i interoperabilni eljezniki
sustavi te promicanje mjera za smanjenje buke
Sanacija odlagalita otpada

Karepovac
2017., T3
2018., T1
2020., T3
6 Zatita okolia i odrivost resursa/6i Ulaganje u sektor

unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje su utvrdile
Sanacija lokacije visoko zagaene

otpadom (vrua toka) Sovjak
2015., T3
2016., T3
2020., T4

Rijeka D403
2015., T4
2016., T2
2018., T2

T
Cestovna povezanost s junom

Dalmacijom
2015., T2
2016., T3
2019., T4

T
SPLITSOLIN
2015., T4
2016., T4
2020., T4

VELIKA GORICA
2014., T3
2015., T3
2019., T4

VUKOVAR Faza II
2016., T3
2016., T4
2018., T4

Centar za gospodarenje otpadom

Antunovac
2015., T3
2016., T1
2018., T3


Biljane donje
2015., T1
2015., T3
2017., T3


Grad Zagreb
2015., T2
2016., T3
2018., T4


Leevica
2015., T2
2015., T4
2018., T2


Pikornica
2014., T4
2015., T2
2017., T3

ZABOKZLATAR
2015., T4
2016., T4
2019., T4

ZAGREB
2016., T2
2017., T2
2020., T4

Projekt ekole
2016., T1
2016., T2
2020., T4
9 - Obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje
12.2 Okvir uspjenosti operativnog programa

Tablica 28: Okvir uspjenosti po fondu i kategoriji regije (saeti tablini pregled)
Prioritetna os
Fond
inovacija
EFRR
inovacija
EFRR
inovacija
EFRR
Kategorija
regije

provedbeni korak
Mjerna
jedinica,
tamo gdje je mukarc ene
Ukupno
i
prikladno
Konani cilj (2023.)

mukarci
ene
Ukupno
Manje
razvijene
Broj podranih projekata

Broj
50
600.00
Manje
razvijene
Broj infrastrukturnih projekata

istraivanja, razvoja i inovacija
Broj
6,00
Manje
razvijene

EUR
182,104,566
782,108,440.00
2 Koritenje informacijskih i EFRR

Manje
razvijene
IKT infrastruktura: dodatna

kuanstva sa irokopojasnim
pristupom od najmanje 30 Mbps
Kuanstva
80.000,00
315.000,00

Manje
razvijene
Broj institucija integriranih u

Vladin oblak
Broj
40
300,00

Manje
razvijene

EUR
84.356.572
362.297.271,00
Manje
razvijene
Proizvodno ulaganje: Broj

bespovratna sredstva
Poduzea
947
2.870,00
EUR
265.709.249,0
0
1.141.176.480,00
7.465
10.451,00
55.100.000
55.100.000,00
EFRR
EFRR
Manje
razvijene
Ukupan iznos odobrenih

uinkovitosti i obnovljivih
izvora energije
EFRR
Manje
razvijene
Energetska uinkovitost: Broj

Kuanstva
klasifikacijom potronje energije
izvora energije
EFRR
Manje
razvijene
Smanjenje primarne potronje
energije na godinjoj razini u
javnim zgradama
kWh/godina
izvora energije
EFRR
Manje
razvijene

5 Klimatske promjene i
EFRR
Manje
razvijene
Prevencija i upravljanje rizicima:

Stanovnitvo koje ostvaruje
korist od mjera obrane od
poplava
5 Klimatske promjene i
EFRR
Manje
razvijene

6 Zatita okolia i odrivost EFRR

resursa
Manje
razvijene
Odrivi turizam: Porast

oekivanog broja posjeta
podranim mjestima i
atrakcijama kulturne i prirodne
batine
6 Zatita okolia i odrivost EFRR

resursa
Manje
razvijene

Euro
123.475.833
531.810.805,00
Osobe
1000
10.000,00
Euro
57.151.981
245.396.147,00
Posjeti/godin
a
31.000
310.000,00
Euro
77.744.690
338.020.392,00
1,000.000,00
6 Zatita okolia i odrivost KF

resursa
Obrada otpadnih voda: Dodatno

stanovnitvo obuhvaeno
Ekvivalent
uslugom poboljane obrade
stanovnitva
otpadnih voda

resursa
Broj zakljuenih ugovora o

radovima za projekte sektora
vodoopskrbe
Broj
30.
100,00

resursa
Uspostavljeni i u potpunosti
funkcionalni novi centri za
gospodarenje otpadom
Broj
10,00

resursa
Ugovori o radovima potpisani s

izvoaima za odabrane projekte
centara za upravljanje otpadom
Broj
10,00

resursa

Euro
382.943.811
1.649.340.216,00
EFRR
Manje
razvijene
Ceste: Ukupna duljina

novoizgraenih cesta
km
10
72,00
EFRR
Manje
razvijene

euro
93.158.725,00
400.000.000,00
EFRR
Manje
razvijene
Obujam ugovorenih projekata za

novoizgraene ceste
euro
150.000.000,0
0
330.000.000,00
KF
eljeznice: Ukupna duljina

rekonstruiranih ili nadograenih
eljeznikih pruga, od ega:
TENT
km
20,00
78,40
euro
211.476.776,0
0
910.205.755,00
euro
300,000.000,0
0
500.205.755,00
Broj
300
1.500,00
KF

KF
Obujam ugovorenih projekata za

rekonstrukciju ili nadogradnju
eljeznikih pruga TENT
8 Socijalno ukljuivanje i
zdravlje
EFRR
Manje
razvijene
Broj izgraenih/rekonstruiranih i
opremljenih jedinica
infrastrukture
zdravlje
EFRR
Manje
razvijene

EUR
97.654.998
419.411.768,00
zdravlje
EFRR
Manje
razvijene
Pruatelji zdravstvenih usluga u

bolnicama koji primaju potporu
broj
30,00
9 Obrazovanje, vjetine i
cjeloivotno uenje
EFRR
Manje
razvijene
Skrb o djeci i obrazovanje:

Usluni kapacitet infrastrukture
za skrb o djeci ili obrazovanje,
za koju se daje potpora
Osobe
15.000
61.000,00

EUR
74.210.893
318.723.289,00
9 Obrazovanje, vjetine i
cjeloivotno uenje
EFRR
Manje
razvijene
12.3 Relevantni partneri ukljueni u izradu programa

Tematska radna skupina I
Tematski cilj:
1. Jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija
2. Poboljanje dostupnosti, koritenja i kvalitete IKTa
Glavna institucija
Ministarstvo gospodarstva
Institucije lanice
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Ministarstvo pravosua
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo uprave Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Ministarstvo obrane
Ministarstvo poduzetnitva i obrta
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ministarstvo kulture
Ministarstvo zdravlja HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)
Ministarstvo turizma
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Dravni zavod za statistiku
Zavod za sigurnost informacijskih sustava
BICRO Poslovnoinovacijska agencija Republike Hrvatske
Vladini ured za razminiranje

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske
Dravna geodetska uprava
SRCE Sveuilini raunski centar
CARNET Hrvatska akademska i istraivaka mrea
Agencija za investicije i konkurentnost
CEI Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija
Agencija za poljoprivredno zemljite
Jadranska Hrvatska
Istoni dio kontinentalne Hrvatske
Zapadni dio kontinentalne Hrvatske
Ministarstvo branitelja
Ministarstvo poljoprivrede
Tematska radna skupina II
Tematski cilj
3.Poboljanje konkurentnosti MSPova, poljoprivrednog sektora i sektora za ribarstvo i akvakulturu
Glavna institucija:
Institucije lanice

Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
HOK Hrvatska obrtnika komora
HGK Hrvatska gospodarska komora
HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HUB Hrvatska udruga banaka
HUP Hrvatska udruga poslodavaca
Dravni zavod za trgovinsku politiku
Hrvatski savez zadruga
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije
Jadranska Hrvatska
ACI d.d. Opatija
Tehnika pomo, vanjski strunjaci
Tematska radna skupina III
Tematski cilj
3. Podrka prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije ugljika u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, spreavanje rizika i upravljanje njime
6. Zatita okolia i promidba odrive uporabe resursa
Glavna institucija:
Institucije lanice
Ministarstvo zdravlja
Ministarstvo obrane
Dravni zavod za zatitu prirode
DHZ Dravni hidrometeoroloki zavod
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Hrvatski centar za razminiranje
Hrvatska vatrogasna zajednica
FZOEU Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Hrvatska Agencija za zatitu okolia
Agencija za zatitu trinog natjecanja
HP Hrvatska pota
LIRA Razvojna agencija Likosenjske upanije

Razvojna agencija Sisakomoslavake upanije
ZACORDA Regionalna razvojna agencija Zagrebake upanije
Zelena akcija (NVO)
HGSS Hrvatska gorska sluba spaavanja
ibenskokninska upanija
Bjelovarskobilogorska upanija
HV Hrvatska vojska
Tematska radna skupina IV
Tematski cilj
7. Promicanje odrivog prometa i otklanjanje prometnih zastoja u infrastrukturama glavnih mrea
Glavna institucija:
Institucije lanice
Zelena akcija (NVO)
Energetski institut Hrvoje Poar
H infrastruktura d.o.o.
HAC Hrvatske autoceste d.o.o.

Hrvatske ceste d.o.o.
REGIJE
Tematska radna skupina V
Tematski cilj
8. Promicanje odrivog i kvalitetnog zapoljavanja te podravanje mobilnosti radne snage
9. Promicanje socijalne ukljuenosti, borba protiv siromatva i svih oblika diskriminacije
10. Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloivotno uenje
Glavna institucija
Institucije lanice
Ministarstvo obrane
HZZ Hrvatski zavod za zapoljavanje
HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
Predstavnici sindikata
Grad Zagreb
REGOS Sredinji registar osiguranika
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Jadranska Hrvatska
Tematska radna skupina VI
Tematski cilj
11. Poboljanje institucionalnih kapaciteta i uinkovita javna uprava
Glavna institucija:
Ministarstvo uprave
Institucije lanice
GONG organizacija civilnog drutva
DUSZ Dravna uprava za zatitu i spaavanje
DJU Dravna kola za javnu upravu
Pravosudna akademija
Sindikati
DZS Hrvatski zavod za statistiku
REDEA Regionalna razvojna agencija Meimurje
Udruga gradova
SIMORA (Razvojna agencija Sisakomoslavake upanije)
Carinska uprava
Agencija za elektronike medije
RERA SD (Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitskodalmatinske upanije)
Hrvatska obrtnika komora
Prilozi
Naziv dokumenta
Vrsta dokumenta
Datum dokumenta
HR_OPCC_Miljenje nacionalnog tijela za ravnopravnost Odjeljak 11.2 i 11.3 (1, 2, 3 i 4)
Prilozi programu
24. studenoga 2014.
Ne-tehniki saetak izvjea o SPUO
Prilozi programu
25. studenoga 2014.
Izvjee o provedenom SEA postupku SPUO
Prilozi programu
25. studenoga 2014.
Dokumentacija u vezi sa SPUO
Prilozi programu
25. studenoga 2014.
Saetak za javnost
Prilozi programu
27. studenoga 2014.
Prilog poglavlju 7.1. Institucije i tijela
Prilozi programu
25. studenoga 2014.
Prilog poglavlju 4 Integrirani projekti
Prilozi programu
27. studenoga 2014.
Prilog poglavlju 4.5. Jadransko-jonska strategija
Prilozi programu
27. studenoga 2014.
Prilog poglavlju 4.5 Dunavska strategija
Prilozi programu
27. studenoga 2014.
Izvjee o exante evaluaciji
27. studenoga 2014.
Ex-ante evaluacija izvjee

Operativni Program Konkurentnost I Kohezija 2014.-2020

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Operativni Program Konkurentnost I Kohezija 2014.-2020

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OPERATIVNI PROGRAM U OKVIRU CILJA

INVESTICIJA ZA RAST I ZAPOLJAVANJE

Hrvatski prijevod engleskog originala:

Zagreb, prosinac 2014.

1. STRATEGIJA ZA DOPRINOS OPERATIVNOG PROGRAMA

1.1 Strategija za doprinos operativnog programa strategiji unije za pametan, odriv i

manje konkurentnom u usporedbi s prosjekom Europske unije. To predstavlja prepreku poboljanju

Restrukturiranje IR sektora kroz organizacijsku reformu znanstvenih organizacija i investiranje

Kreiranje uvjeta za investicije poslovnog sektora u istraivanje, razvoj i inovacije,

potpora potronje za razvoj, istraivanje i inovacije u poduzeima radi poveanja ukupne

stvaranje zajednikog interesa u provedbi projekata razvoja, istraivanja i inovacija izmeu

kreiranje povoljnog okruenja za poduzea na podruju razvoja, istraivanja i inovacija.

Koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

rjeavanje pitanja pokrivanja hrvatskog podruja irokopojasnom mreom sljedee generacije;

poboljanje naina upravljanja javnom IKT infrastrukturom; i

rjeavanje pitanja nedostatka podataka i provoenje politika te pitanja

Da bi se potaknula produktivnost u privatnom sektoru i dravnoj upravi, unapreenje IKT opreme,

jugoistone Europe (SEECEL) doprinijet e takoer ciljevima Dunavske strategije i regionalne

promicanje poduzetnitva, posebno olakavajui ekonomsko iskoritavanje novih ideja i

osiguravanje boljeg pristupa financiranju za MSP-ove;

omoguavanje povoljnog okruenja za osnivanje i razvoj poduzea;

podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i meunarodnim

poboljanje razvoja i rasta MSP-ova i

poboljanje inovativnosti MSP-ova.

Tijekom 2011., potronja energije u gospodarstvu i sveukupna energetska uinkovitost (bruto

privatnom sektoru, ukljuujui zgrade i proizvodni proces;

javne i stambene zgrade i javnu energetsku infrastrukturu (sustav centralnog grijanja i

uvoenje novih tehnologija u upravljanje energijom, tonije pametnih mrea

Klimatske promjene i upravljanje rizicima

rjeavanje pitanja koja se odnose na prioritetne rizike ponajprije povezane s poplavama.

Zatita okolia i odrivost resursa

poboljanje sustava gospodarenja otpadom s ciljem smanjenja odlaganja otpada na

promicanje odrivog koritenja kulturne i prirodne batine za potrebe lokalnog razvoja;

rjeavanje posebnih ekolokih pitanja povezanih s kvalitetom zraka i obnavljanjem bivih

poveati stupanj koritenja i relevantnost eljeznike mree (Kohezijski fond);

unaprijediti cestovnu mreu TEN-T i pristup cestovnoj mrei TEN-T (EFRR);

poveati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu (Kohezijski fond);

poboljana dostupnost Dubrovnika zrakom (Kohezijski fond)

poboljati dostupnost naseljenih otoka stanovnicima (Kohezijski fond);

poboljati cestovnu sigurnost u dijelovima s visokom razinom mjeovitog prometa (EFRR);

poveati koliinu teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima (Kohezijski fond).

Siromatvo i socijalna iskljuenost

dva postupka su meusobno povezana i utjeu jedan na drugoga.

Obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje

Iskustvo s instrumentima pretpristupne pomoi pokazalo je odreene slabosti u administrativnim i

1.1.2 Opravdavanje za izbor tematskih ciljeva i pripadajuih investicijskih prioriteta vezanih uz

Tablica 1: Opravdavanje za odabir tematskih ciljeva i investicijskih prioriteta

Odabrani investicijski prioritet

1b - Promicanje poslovnih ulaganja

2a - Daljnji razvoj irokopojasnog

Odabrani tematski cilj

Odabrani investicijski prioritet

Odabrani tematski cilj

Odabrani investicijski prioritet

Potrebno je postii ciljeve EU-a i nacionalne

Odabrani tematski cilj

Odabrani investicijski prioritet

izvora energije u javnoj

Strategije energetskog razvoja, koji se odnosi na

Odabrani tematski cilj

Odabrani investicijski prioritet

potporu pripremi i provedbi mjera prilagodbe i,

Odabrani tematski cilj