Epikur

Poslanica menoikeju (str 225.)

Uvod
Jo od davnina, ljudi su traili od filozofije da ponudi odgovor o
ljudskoj srei.
Ipak, malo je filozofa koji su dali bolje odgovore od jednog koji
je roen na Grkom otoku Samos, na obali dananje Turske
341 godinu prije nove ere.
Njegovo ime je Epikur

O Epikuru
gr. , Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270.
pr. Kr.
Filozof iz helenistiko-rimskog razdoblja.
Napisao je oko 300 znanstvenih radova. Njegova djela nisu
sauvana u cjelini
Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari"
Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt"

Epikurova etika
Epikurova etika je materijalistina i individualna i kao takva
antireligiozna
Za njega je najvee dobro blaenstvo i uivanje, i govorio je
da sva bia izbjegavaju patnju
Za razliku od mnogih filozofa, vjerovao je da ne bi trebali
osjeati krivicu zbog toga to ivimo ugodan i sretan ivot i
obeao je da nam moe pokazati kako da to i postignemo
Konaan cilj u ivotu predstavlja duevni mir

Put ka srei
Temelj Epikurove filozofije jest postizanje konane sree.
Epikur je tvrdio je da otkrio glavne sastojke za sreu i prvi
sastojak koji trebamo su prijatelji
Drugi sastojak za kojeg je Epikur vjerovao da nam je
neophodan za sreu je sloboda
Trei sastojak za sreu, prema Epikuru bio je analiziran ivot.
Pod tim je mislio, ivot u kojem ponekad uzmemo vremena da
se osvrnemo na svoj ivot i svoje brige

Poude , prvi odlomak

Epikur kree od razliitih pouda.

Moramo paljivo birati, razmotriti da bismo mogli vidjeti kako

emo postii tjelesno zdravlje i duevni mir, a uz to zadovoljiti
svoju poudnost

Ataraksija
Ataraksija jest apsolutni duevni mir, a da bismo njega postigli
moramo paljivo birati i razmatrati koje su nam poude dobre,
a koje loije u svrsi postizanja mira.
Epikur smatra da nae djelovanje ide za tim da ne trpimo bol i
da ne budemo uznemireni, zato to tako stiavamo oluju
unutar due
Zadovoljstvo vidi kao uzrok dobra, a bol kao uzrok zla te
nadalje smatra da su mudrost, pravednost i ast usko
povezani s osobnim zadovoljstvom

Naslada
Ona nam je potrebna kada njena nenazonost zadaje bol, a
kada bol ne osjeamo vie ne trebamo naslade
Upravo zato tvrdimo da je naslada poetak i kraj blaenog
ivota
Nasladu ovjek spoznaje kao prvo i priroeno dobro
Svaka je naslada prema prirodi neto dobro, ali nesmijemo
birati svaku. Isto tako je i bol prema prirodi zla, ali netreba
svaku izbjegavati.

Epikurejev hedonizam
Iako Epikur navodi da je naslada na cilj, mora postojati jasna
razlika izmeu naslade pokvarenjaka ili onih koje slue samom
uivanju.
Njegov hedonizam nije u potpunosti slobodan , kaotian, nego
postoji mjera izmeu onoga to je u svrsi dobra i onoga to
nije
Taj lagodan ivot ne stvaraju pijanke i s njima zdrueni veseli
ophodinego trijezan razbor koji u svakom sluaju ispituje
razloge..

Froensis (razbor)
Froensis jest upravo ono pomenuto ranije, sposobnost
pojedinca da prosuuje dobro
Navodi da je froensis vrijedniji od filozofije
Froensis ui da se ne moe ivjeti ugodno, a da se ne ivi
razborito, estito i pravedno.
Epikur kae da su kreposti neodvojive od ugodnog ivota

Epikurejizam
Zadovoljstvo vidi kao uzrok dobra, a bol kao uzrok zla te nadalje
smatra da su mudrost, pravednost i ast usko povezani s
osobnim zadovoljstvom
Takvu vrstu filozofije nazivamo, u ast njenog tvorca,
epikurizmom, no mnogi danas grijee tumaei je vrlo paualno
Pogreno je, naime, tvrditi da Epikurovo uenje kao ultimativni
cilj ovjekovog postojanja postavlja senzualne uitke.
Epikur smatra kako ovjeku najvee zadovoljstvo mogu donijeti
znanje te ivot u kojem u svemu uivamo umjereno, uz
osloboenje straha od smrti.

Epikurovo nasljee

Da bi stvorio opoziciju reklamama, i sam je napravio reklamu

koja je nudila ljudima ono to stvarno trebaju. Sagradio je svoj zid
odmah pored placa, a na njemu su kupci bili upozoreni da
oekuju malo sree od kupovine. Na jednom sauvanom
fragmentu pie: Luksuzna jela i pia vas nikako ne tite od zla.

Epikurove misli
Poalji mi vr sira, da bih mogao napraviti gozbu. o
potrebama, bogatstvu
Prije nego to pojedete ili popijete bilo ta, razmislite s kim
jedete i pijete, radije nego ta jedete i pijete. Jer hraniti se
sam je ivot lava ili vuka. o prijateljima
Moramo se osloboditi zatvora svakodnevnog ivota i
politike.
Luksuzna jela i pia vas nikako ne tite od zla.

Zakljuak
Epikurova filozofija lagano se primjenjuje i danas, pogotovo u
svijetu reklama i nekontroliranog kapitalizma, tenje za
materijalnim
Njegov pouak o hedonizmu i uivanjima na svijetu je vrlo
lagano shvatljiv
Napokon neki filozof kojega smo mogli vrlo lagano predoiti I
shvatiti.