Professional Documents
Culture Documents
Ekologija Seminarski
Ekologija Seminarski
SEMINARSKI RAD
Kandidat:
Mentor:
Kuni Alma
(491/12)
SADRAJ :
1.
2.
3.
4.
5.
UVOD______________________________________________________________3
DEFINICIJA FARMACEUTSKOG OTPADA______________________________4
ZAKONSKI OKVIR___________________________________________________5
UTICAJ NA OKOLI________________________________________________6-7
UPRAVLJANJE OTPADOM__________________________________________7-8
5.1.
Prikupljanje
i
postupanje
sa
otpadom___________________________________8
Prikupljanje farmaceutskog otpada od pacijenata_______________________8-
5.2.
10
5.3.
6.
7.
8.
9.
Razvrstavanje,oznaavanje
pakovanje
otpada___________________________11
FARMACEUTSKI OTPAD U BIH____________________________________11-12
PREVENCIJA STVARANJA OTPADA________________________________12-13
ZAKLJUAK_______________________________________________________14
LITERATURA_______________________________________________________15
1. UVOD
2
kvalitetu ;
e) Medicinska sredstva koja vie nisu u upotrebi i neispravna medicinska sredstva ;
f) Primarna ambalaa lijekova ;
Prema Evropskom katalogu otpada,odnosno aktivnostima koje generiu otpad,farmaceutski
otpad je svrstan u slijedee kategorije :
a) 18 01 08 citotoksici i citostatici ;
b) 18 01 09 lijekovi koji nisu navedeni po 18 01 08 ;1
3. ZAKONSKI OKVIR
1 http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf
4
Na temelju lanka 66. Stavak (9) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (Slubeni
glasnik BiH broj 58/08),ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine,na prijedlog Strunog
vijea Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine ,donosi PRAVILNIK
O ZBRINJAVANJU MEDICINSKOG OTPADA .2
Ovim pravilnikom propisuju se blii uslovi o nainima unitavanja farmaceutskog
otpada,sadraj
uputstva
za
zbrinjavanja
farmaceutskog otpada,kao
kategorije
farmaceutskog otpada .
EU DIREKTIVE
1) EU Direktiva 2008/98/EC o otpadu (okvirna direktiva o otpadu)
2) EU Direktiva 1999/31/EC o deponijama otpada (direktiva o deponijama)
3) EU Direktiva 2000/76/EC o spaljivanju otpada (direktiva o spaljivanju i
kombinovanom spaljivanju)
4) Odluka komisije 2000/532/EC kojom se uspostavlja spisak otpada (Evropski katalog
otpada)
Dodatno ureenje je u okvirima zakonodavstva lanica.
Slika 1.
4. UTICAJ NA OKOLI
Kada se neupotrebljivi lijekovi bace u smee ili u kanalizaciju, farmaceutski spojevi se
isputaju u okoli i zavravaju u podzemnim vodama, jezerima i rijekama, odakle ih
apsorbiraju biljke, ivotinje i ljudi. ak ni moderni pogoni za tretman otpadnih voda i
proizvodnju vode za pie nisu u stanju ukloniti farmaceutske supstance iz kanalizacijskih,
podzemnih ili povrinskih voda.
2http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf
Tako su uoeni neki od nuspojava poput feminizacije riba,oteenja bubrega i krga kod riba,
smanjenje plodnosti divljih ivotinja i viestruka rezistencija na razliite vrste antibiotika kod
mikroorganizama prisutnih u pogonima za preradu otpadnih voda.
ak i kada otpad konano dospije na deponiju, neuporabljeni lijekovi mogu se izuiti u
zemljite. Koritene igle za davanje odreenih lijekova predstavljaju takoer dodatni rizik po
zdravlje i sigurnost, posebno za lica koja se bave sakupljanjem otpada.
Imajui u vidu rizike koje predstavljaju u okoliu, pravilno upravljanje farmaceutskim
otpadom je od izuzetnog znaaja, a najsigurniji nain da graani odloe ovu vrstu otpada je da
ga predaju farmaceutima, ime se osigurava daljnji transport do ovlatenog pogona za tretman
i odlaganje. Treba istai da sve apoteke takoer upravljaju farmaceutskim otpadom koji same
proizvedu na jednako oprezan nain.
Farmaceutski otpad u zdravstvenim ustanovama nastaje u malim koliinama, sakuplja se u
odgovarajuu ambalau te skladiti u bolnikim apotekama ili sekundarnom skladitu.
Dokazano je da i male kune apoteke mogu biti veoma opasne. Ukoliko se pravilno i
odvojeno sakupljaju, stare je lijekove mogue obraditi tako da ne dovode u opasnost zdravlje i
ivote, te ne zagauju okoli. Zato je vano stare i nekoritene lijekove ne uvati i ne odlagati
u kuni otpad ve pravilno i oprezno odloiti na mjesta namijenjena za tu vrstu otpada.
Prilikom sortiranja razliitih vrsta otpada, od lijeka treba odvojiti kartonsku, staklenu ili
plastinu ambalau, te je odloiti u za njih namijenjene spremnike. Farmaceutski otpad se
zabrinjava u spalionicama opasnog otpada u zemljama EU.
Problem predstavljaju velike koliine lijekova iz donacija kojima je istekao rok upotrebe, a
trenutno su neadekvatno uskladiteni u neprimjerenim prostorima to pokazuje sljedei
primjer. Vie od 4 godine u sreditu Bihaa, u dvoritu tvornice namjetaja, bilo je smjeteno
390 buradi napunjenih opasnim farmaceutskim otpadom. Uposlenici tvornice i danas govore o
nevjerovatnom smradu iz tih buradi, tako estokom da im se nije moglo prii. Burad su
izmjetena s te lokacije, ali se ne zna gdje. 3 Jedino to se zna je da nisu otpremljena na mjesto
gdje bi se mogla unititi jer takvog mjesta nema u BiH. Ima mnogo ovakvih primjera u naoj
zemlji.
Kada posmatramo pojedine grupe lijekova i njihov negativni utjecaj na okoli i ive
organizme, dokazano je da fluoksetin iz grupe antidepresiva najopasniji po organizme u vodi,
3http://www.ekologija.ba/userfiles/file/Upravljanje%20medicinskim%20otpadom
%20u%20sjeveroisto%C4%8Dnoj%20BiH.pdf
6
a pronaen je u tkivima riba (npr. aran). Slinu toksinost za ive organizme u vodi pokazuje
i diazepam.
S obzirom da su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi esto koriteni lijekovi i da se mogu
dobiti bez recepta, jasno je da usljed este i velike upotrebe mogu biti naeni i u okoliu. Tako
je utvreno da diklofenak ima veliki toksini uinak na alge.
Beta blokatori propranolol i metoprolol, koji predstavljaju membranske stabilizatore, naeni u
povrinskim vodama, pokazuju toksini efekat na planktonsku vrstu Daphnia magna koja
esto predstavlja bioindikator zagaenja voda.
Razliiti sintetski estrogeni su pronaeni u vodama i to u bioloki aktivnim koncentracijama.
Ove supstance se koriste kao oralni kontraceptivi, a takav efekat pokazuju i na ribama, to je
potvreno kroz smanjenje reproduktivne fukcije zebra-riba za 56 posto.
5. UPRAVLJANJE OTPADOM
Radi postizanja cilja i pravovremenog sprjeavanja zagaenja i smanjenja posljedica po
zdravlje ljudi i okoline,upravljanje otpadom obavlja se na nain koji osigurava :
-
Vrstu,koliinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji treba tretirati ili odloiti ;
Ciljeve upravljanja otpadom ;
Ope tehnike zahtjeve za upravljanjem otpadom ;
Raspoloiv i prikladan tretman i mjesta odlaganja otpada ;
Specijalne ugovore za tretman ili odlaganje otpada ;
Strategijske ciljeve sa razraenim prioritetima za upravljanje otpadom ;
Spisak mjera koje se trebaju preduzeti ;
Procjenu trokova za sprovoenje zadataka upravljanja otpadom ; 4
5.1.
5 http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf
8
Skladita se moraju odravati istim, suhim i bez vlage, a u njima se ne moe uvati
nikakav drugi materijal.
Skladita mogu znaajno da se razlikuju po vrsti i veliini. U malim ljekarnama, gdje se otpad
uva u ogranienim vremenskim razdobljima, skladite moe biti i ormar s razliitim
policama za razliite vrste farmaceutskog otpada koje moraju se uvati odvojeno. Ukoliko su
u apoteci prisutne i kontrolirane psihoaktivne supstance, taj ormar mora biti izraen od elika
i mora biti stalno zakljuan. Ipak, dobra praksa podrazumijeva i da se otpad koji ne potjee od
kontroliranih psihoaktivnih supstanci uva pod kljuem.
Ukoliko se otpad uva tijekom duih vremenskih razdoblja, a dostupan je dodatni prostor za
uvanje farmaceutskog otpada, mogu se koristiti odvojeni ormari za pohranu razliitih vrsta
otpada. Ukoliko je mogue namjenski odrediti itavu prostoriju, ta prostorija moe se
zakljuava, u kom sluaju e biti potrebno samo ormar za kontrolirane psihoaktivne supstance
bude izraen od elika, s bravom za zakljuavanje. Za ostale vrste farmaceutskog otpada bie
dovoljne otvorene police.Apoteke koje nemaju dovoljno prostora za skladitenje otpada
9
unutar svog objekta mogu odluiti za posjedovanje vanjskog skladita, ili mogu uvati
farmaceutski otpad u ve izraenim kontejnerima ili u objektu koji je posebno izgraen u tu
svrhu. Razliiti odjeljci unutar tog kontejnera ili objekta mogu koristiti za uvanje razliitih
vrsta otpada. Nekompatibilne tvari e se uvati razdvojene najmanje tri metra, ili odvojene
vatrostalnom pregradom.
Slika 2.
5.3.
Slika 3 .
Slika 4.
farmaceutskog otpada.Naalost veliki broj ljudi jo uvijek odlae farmaceutski otpad u kante
za smee ili kanalizaciju,pa se zagauje okoli i negativno utie na ekosistem.
Na podruju Lukavca sredite je firme koja prikuplja farmaceutski otpad i ostale vrste
otpada,te postupa na odgovarajui nain.6Vre obradu otpada,ali takoe i zbrinjavanje i
transport u inostranstvo (Austrija,Njemaka). Za ovaj nain obrade i odlaganje su potrebna
vea finansijska sredstva to je vrlo teko u naoj dravi,meutim to nije opravdanje jer je
zdravlje okolia jako bitno za normalno funkcionisanje kako ovjeka tako i ostalih stanovnika
nae planete.
na zalihama, sa skraenim rokom trajanja. Na taj nain, potencijalni otpad iz jedne apoteke (ili
ogranka) moe dobro posluiti drugoj. Ugovori s dobavljaima predstavljaju jo jedan nain
za upravljanje farmaceutskim proizvodima, kako bi se izbjeglo da oni postanu farmaceutski
otpad. Apoteke mogu da dogovore , u ugovorima sa svojim dobavljaima, da e se proizvodi
kojima je znaajno smanjen rok trajanja vratiti dobavljau, u zamjenu za proizvode s duim
rokom trajanja. Uobiajen je dogovor na temelju kojeg apoteka moe vratiti proizvode kojima
je ostalo mjesec dana u zamjenu za proizvode kojima je ostalo najmanje est mjeseci do isteka
roka trajanja.
Takoer, pri nabavi lijekova, ugovori s dobavljaima treba preciziraju minimalan rok trajanja
lijekova koji e biti dostavljeni apotekama.Uobiajeno je da se zahtjeva da rok trajanja u
trenutku dostave ne bude krai od est mjeseci i da ne bude manji od 60 posto roka trajanja u
trenutku proizvodnje (koja god od tih vrijednosti daje dui rok trajanja). Takoer,bi trebalo
nabavljati manju koliinu lijekova nego to oekuje da e izdati tjedna preostalog roka
trajanja. ee naruivanje manjih koliina dovodi do manje koliine lijekova kojima istie
rok trajanja dok su u apoteci.
8. ZAKLJUAK :
Upravljanje farmaceutskim otpadom je meu vodeim problemima u svijetu,a posebno u
zemljama Balkana.Veliku odgovornost imaju proizvoai,veledrogerije,apoteke ali i
domainstva koja u veini sluajeva odlau nepravilno farmaceutski otpad. Mnogi ljudi nisu
svjesni tete koja se ini okoliu nepravilnim odlaganjem lijekova koji na taj nain dospjevaju
u tlo,vodene tokove i ostale dijelove okolia.
Pokretanje akcija i motivisanje stanovnitva je jedan od najboljih naina da se isprazne kune
zalihe koje bi se prikupljale,skladitile i unitavale po propisu. Za ove i sline akcije potrebno
je ukljuivanje ministarstava,zdravlja i ekologije,proizvoaa lijekova i stanovnitva,ali i
znatna finansijska sredstva.
13
9. LITERATURA :
-
Pranji
http://www.monitor.hr/vijesti/farmaceutski-otpad-zagaduje-pitke-vode-u-
europi/155902/
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/medicinski-otpad-sve-veci-problem-u-bih
http://www.bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/bih-bez-spalionice-medicinskog-
otpada-amputirani-dijelovi-tijela-na-deponiji/58848
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-deponije-bace-90-medicinskog-otpada-
155261.html
http://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevo-nema-farmaceutskog-otpada/091218017
http://www.kombeg.org.rs/Slike/CeTranIRazvojTehnologija/2011Mart/Upravljanje
%20otpadom%20febr%202011-Djurdjina%20Jelicic.pdf
http://www.mojevijesti.ba/video/12005/ne-bacajte-lijekove-u-smece
http://www.source.ba/clanak/494219082224/
http://prezi.com/ltopnsmg265a/pravilno-upravljanje-farmaceutskim-otpadom/
http://www.zadarskilist.hr/clanci/16082013/kamo-sa-starim-lijekovima
14