You are on page 1of 17

Ekonomsko finansijske analize

Miroslav Kljaji

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Ekonomsko ocenjivanje projekata EE i korienja OIE


Vanost ocenjivanja rentabilnosti projekata

kao osnova za donoenje odluka (dobici i trokovi moraju da se


ocene kako bi mogle da se donesu racionalne odluke o
investiranju),

da bi se alternativne investicije rangirale po ekonomskim


efektima,

kao i da bi se ocenila ekonomska odrivost pojedinanog


projekta.

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Analiza rentabilnosti projekta


Prvi korak: procena IVOTNOG VEKA PROJEKTA.

1. Tehniko trajanje mera/projekata zavisi od fizikog veka trajanja


opreme ili materijala.

2. Ekonomsko trajanje mera projekta predstavlja period za koji


projekat donosi prihode, odnosno utede prema definisanom
planu.
Procena rentabilnosti projekta EE i OIE vri se za ekonomski
ivotni vek projekta.

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Investicioni trokovi projekta


DEFINICIJA: Predstavljaju zbir trokova koji su potrebni za realizaciju
projekta, kao i za njegovo funkcionisanje.
U investicione trokove spadaju:

A. Poetni investicioni trokovi koje ini zbir trokova pripreme i


upravljanja projektom i kapitalnih trokova u vezi sa nabavkom i
instalacijom materijala i/ili opreme, kao i izvoenjem radova.

B. Svedeni investicioni trokovi koje ine trokovi odravanja


projekta tokom njegovog ivotnog veka.

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Eksploatacioni trokovi / prihodi


DEFINICIJA TROKOVA:

Predstavljaju sve trokove nabavke energenata i redovnog


odravanje opreme.
DEFINICIJA PRIHODA:

Razlika godinjih trokova pre i posle realizacije projekta predstavlja


godinje utede, odnosno prihode projekta.

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Naini obrauna prihoda i trokova

Prihodi i trokovi u toku ekonomskog veka trajanja projekta mere se i


ocenjuju pomou standardnih parametara rentabilnosti koji se
svrstavaju se u dve osnovne kategorije: STATIKE I DINAMIKE.
Osnovna razlika: uzimanje u obzir vremenske vrednost inovca

INVESTICIJE U PROJEKTIMA EE I OIE rezultiraju utedama u


trokovima, koje su rasporeene u toku jednog (budueg) vremenskog
perioda (ekonomskog veka).

Da bi se ocenila rentabilnost takvih projekata, neophodno je da se te


rezultirajue utede preraunaju na istu baznu godinu u kojoj su
izvrene investicije.

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Statiki parametri rentabilnosti

Najjednostavnije metode ocene rentabilnosti projekta, zasnivaju se na


STATIKIM PARAMETRIMA:

prosta stopa prinosa investicije i


prost period povraaja investicije.
Ovim metodama sabiraju se godinje neto utede ostvarene jednom
investicijom i porede se sa poetnim ulaganjem.

1. PROSTA STOPA PRINOSA INVESTICIJE predstavlja proseni godinji


dobitak (prinos) na uloena sredstva kao procenat poetne vrednosti
investicije.

Na primer, ako se vrednost neke investicije proceni na RSD 1.000.000, a


prinos ove investicije na RSD 200.000 godinje, onda se kae da je godinja
prosta stopa prinosa na investicije 20%.
Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Statiki parametri rentabilnosti


2. PROST PERIOD POVRAAJA INVESTICIJE
DEFINICIJA: Prost period povraaja investicije (PBP), predstavlja
neophodni vremenski period za povraaj poetne investicije preko
neto novanih dobitaka (prinosa) od investicije.

Investicioni trokovi se obino definiu kao poetni investicioni


trokovi, zanemarujui ostatak vrednosti investicije.

Dobici se definiu kao rezultujue smanjenje novanih trokova


(kao npr. utede goriva, utede u operativnim trokovima).

Tako, period povraaja investicije visine RSD 1.000.000 koja


donosi godinje smanjenje novanih trokova od RSD 200.000 bi
bio 5 godina.
Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Kriterijumi ekonomskog ocenjivanja


projekata EE i OIE
STATIKI KRITERIJUMI

Odlikuju se jednostavnou, ali po pravilu i nezadovoljavajuom


tanou zbog zanemarivanja vremenske vrednosti novca.

Pogodni samo za prvu, grubu, ocenu projekta u procesu identifikacije


(predstavlja poetni korak eliminisanja oigledno neekonominih
investicija).

Projekti koji se ine ekonomski izvodljivim, posle analize statikim


metodama moraju biti detaljno analizirani korienjem tehnika za
dinamiko ocenjivanje.

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Kriterijumi ekonomskog ocenjivanja


projekata EE i OIE
DINAMIKI KRITERIJUMI

uzimaju u obzir dinamiku trita kapitala putem sagledavanja


vremenske vrednosti novca.

Osnovna operacija: svoenje, tj. diskontovanje na sadanju vrednost


svih investicionih trokova i dobitaka u toku ivotnog veka projekta.

Najee primenjivani parametri su:


1. Neto sadanja vrednost,
2. Koeficijent neto sadanje vrednosti,
3. Dinamiki period povraaja investicije i
4. Interna stopa rentabilnosti.
Za sveobuhvatno sagledavanje rentabilnosti projekta
neophodno je uvek analizirati sve navedene parametre.
10

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

METODA NETO SADANJE VREDNOSTI


Diskontna stopa projekta

Za svoenje buduih novanih iznosa na sadanju vrednost, kao mera


vremenske vrednosti novca koristi se tzv. DISKONTNA STOPA

ODREIVANJE:

Diskontna stopa treba da bude jednaka realnoj kamatnoj stopi koja se


moe dobiti od banke koja odobrava kredit za realizaciju konkretnog
projekta.

NAPOMENA: Pri oceni rentabilnosti nekoliko varijanti istog projekta


potrebno je uvek primenjivati istu diskontnu stopu.

11

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

METODA NETO SADANJE VREDNOSTI


Svoenje buduih investicija na sadanji trenutak

UKUPNE INVESTICIJE dobijaju se svoenjem buduih investicija


na sadanji trenutak za projekat ivotnog veka od (n) godina,
koji podrazumeva, pored poetnog investiranja u nultoj godini,
jo k = n/(m -1) investicionih ciklusa radi odravanja neke mere:

1 rck 1

I ac I oF I oC 1
k
rc1 rc

rc 1 r 1
m

rc je obraunski parametar koji se koristi za diskontovanje


novanih iznosa u periodu od (m) godina, i koji odgovara
ivotnom ciklusu neke mere u okviru projekta.
r je diskontna stopa
12

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

METODA NETO SADANJE VREDNOSTI


Svoenje buduih uteda na sadanji trenutak

SVEDENE KUMULATIVNE UTEDE (CB) mogu se odrediti na osnovu


godinjih uteda (Bt) za svaku godinu t tokom ivotnog veka projekta
od n godina uz poznatu diskontnu stopu r na godinjem nivou:
n

CB
t 1

13

Bt

1 r

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

METODA NETO SADANJE VREDNOSTI

Metoda podrazumeva izraunavanje razlike izmeu sadanjih vrednosti


kumulativnih uteda (SVEDENIH PRIHODA PROJEKTA) i investicija u
toku ivotnog veka projekta (SVEDENIH INVESTICIJA).
Ova razlika predstavlja neto sadanju vrednost te investicije (NPV):

NPV CB I ac

PROJEKAT JE RENTABILAN KADA JE NETO SADANJA VREDNOST VEA


OD NULE (svedene utede tokom ivotnog veka projekta bie vee od
ukupnih svedenih investicija).
U protivnom nema smisla ulagati u takav projekat.

14

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

KOEFICIJENT NETO SADANJE VREDNOSTI

Osnovni nedostatak NPV metode je to ne uzima u obzir VISINU


INVESTICIJE koja je potrebna da bi se ostvarila odreena vrednost NPV

Ovaj nedostatak se prevazilazi korienjem KOEFICIJENTA NETO


SADANJE VREDNOSTI, koji se definie kao kolinik neto sadanje
vrednosti i svedenih investicija:

NPV CB I ac CB
NPVQ

1
I ac
I ac
I ac
KADA JE OVAJ KOEFICIJENT VEI OD NULE PROJEKAT JE ISPLATIV
Dobijeni koeficijent pokazuje koliko se godinje zarauje novanih jedinica
ulaganjem jedne novane jedinice u projekat.

15

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Dinamiki period povraaja investicije


DEFINICIJA:

Period povraaja investicije uzimajui u obzir vremensku vrednost


trokova i prihoda .

NAIN ODREIVANJA:

Izraunava se izjednaavanjem svedenih ostvarenih kumulativnih


uteda i investicija.
Pri pozitivnim diskontnim stopama, Dinamiki period povraaja
investicije uvek vei od Prostog perioda povraaja investicije.
Identini su jedino kada je diskontna stopa jednaka nuli.

16

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

Interna stopa rentabilnosti


DEFINICIJA

Interna stopa rentabilnosti je parametar koji je jednak diskontnoj


stopi pri kojoj je NPV = 0

Ovaj parametar se izvodi iz uslova:

(1 IRR )n 1
NPV IRR CB
I ac 0
n
IRR 1 IRR
Kriterijum za odluivanje za jedan od alternativnih projekata jeste da
se odaberu oni projekti koji imaju najviu internu stopu rentabilnosti

17

Fakultet tehnikih nauka Novi Sad

24. novembar 2014

You might also like