OSJETI

Predavanja iz Ope psihologije (br. 4)

doc. dr. Almira Isi

UVOD

1.

2.
3.

ovjek funkcionira kao jedinstveno psihiko bie. Nemogue

je posmatrati izolovano pojedine psihike procese i stanja, jer se
oni ne deavaju odvojeno.
Npr. ovjek istovremeno posmatra neki predmet i razmilja o
njemu, osjea i poduzima akciju.
Meutim, u cilju lakeg razumijevanja psihikih procesa nuno
ih je pojedinano analizirati.
Prije svega, psihiki procesi se dijele na:
Intelektualne/spoznajne/kognitivne procese procesi koji nam
omoguavaju spoznaju svijeta (osjeti, opaanje, panja, predstave, uenje,
pamenje i miljenje). Spoznaja se temelji na analiziranju primljenih
informacija iz vanjskog svijeta i njihovom prevoenju u razliite pojmove i
operiranje njima.
Emocionalne/afektivne procese - procesi kojima doivljavamo i
vrednujemo ljude, stvari, pojave, dogaaje i vlastite postupke.
Motivacioni/konativni procesi procesi koji odraavaju aktivnost, od
prostog akta do sloene akcije, od jednostavnih pokreta do sloenih radnji.

ODNOS OSJETA I OPAANJA

U svakodnevnom ivotu na nae ulne organe djeluje mnotvo

podraaja (svjetlosni, mehaniki, hemijski, toplotni i zvuni),
koje ne doivljavamo izolovano, ve u cjelini.
Ne javlja se zaseban osjet boje, veliine i oblika, ve se sve
drai stapaju u cjelinu i stvaraju opaaj/precepcija/doivljaj.
Taj proces stapanja drai u cjelinu zove se opaaj ili
percepcija, dok je osjet je utvrivanje osnovnih karakteristika
predmeta i pojava.
Osjeti su najjednostavniji psihiki procesi posredstvom
kojih se utvruju pojedinana svojstva predmeta i pojava.
Svaki detalj (pojedinano svojstvo) opaenog objekta je osjet, a
cjelina sastavljena od detalja je opaaj.
Ta integracija pojedinanog u cjelinu se deava u asocijativnom
podruju modane kore, tj. frontalnom ili eonom renju.

TO JE OPAAJ, A TO OSJET?

Vidim neto okruglo.

Vidim neto crveno.
Vidim neto maleno.
Dodirujem neto
glatko.
Osjeam ugodan miris.

Percipiram
jabuku.

OSJETI

PERCEPCIJA

doivljaji izazvani
neposrednim djelovanjem
podraaja na osjetne
organe

aktivni proces
organiziranja, integriranja
i interpretiranja osjetnih
informacija

PRIMJER

Zamislite kako sjedite na pustoj plai. U tom trenutku

prisutan je veliki broj informacija koji iz okolnog svijeta
djeluju na vas: u vae oi ulazi svjetlo neba, zvukovi
valova iako se ine blagim ulaze u vae ui, pijesak na
kojem sjedite dotie vae tijelo, miris mora dopire u va
nos, a okus groa kojeg ste upravo pojeli zadrava se u
vaim ustima.

FIZIOLOKA/ORGANSKA
OSJETA

1.
2.
3.

OSNOVA

Fizioloki mehanizam na bazi kojeg se stvara osjet zove se

analizator (ovaj pojam uveo je ruski fiziolog Ivan
Pavlov).
Analizator se sastoji od tri dijela:
receptora koji prima podraaj iz vanjskog svijeta
senzornog ivca koji prenosi nervne impulse i
senzornog centra u kori velikog mozga mjestu u kojem
nervna aktivnost prelazi u psihonervnu aktivnost praenu
subjektivnim doivljajem.

KAKO NASTAJE OSJET VIDA?

Oko 90 % osjeta koje imamo ine vidni osjeti. Njime

opaamo boju, oblik, udaljenost, kretanje, veliinu itd.
Zato imamo dva oka? Zbog tanije procijenjosti udaljenosti
predmeta oko nas.
Vidni receptori su fotoreceptivne elije smjeteni u mrenjai
oka.
Mrenjaa je sastavljena od dvije vrste nervnih elija (epia
nervnih elija u obliku epa kojim ima 6,5 miliona i tapia
duguljastih nervnih elija u obliku tapa kojih ima 100
miliona).
epii slue za registraciju hromatskih boja (crvena, uta,
zelena i plava) i njihovih kombinacija. Najgue su
rasporeene u sredini oka u tzv. utoj mrlji, koja predstavlja
mjesto najjasnijeg vienja pri dnevnom svjetlu. Sve dalje od
sredine ih je manje, a na periferiji ih uope nema.
tapii slue za registraciju ahromatskih boja (bijela, crna i
siva). Njih je manje u sredini oka, a najvie na krajevima
mrenjae.

Kvaliteta boja zavisi od duine elektromagnetskih valova

Pod dejstvom svjetlosti vidni pigmenti koji se nalaze u

mrenjai oka (rodopsin i tri varijante jodopsina) razlau se
pri emu nastaje nadraaj u vidu bioelektrine struje.
Taj nadraaj se putem onog ivca prenosi u odgovarajui
centar u potiljanom/okcipitalnom dijelu kore velikog
mozga.
Nadraaji iz desne strane vidnog polja putuju ka lijevoj
modanoj hemisferi i iz lijeve ka desnoj, to se deava zbog
ukrtanja vlakana onih nerava neposredno iza oiju.
Svaki optiki ivac ima oko milion ovih aksona.
Pristigle informacije mozak ita, sreuje, tumai i vidi.
Zato se kae da oko samo gleda, a mozak vidi i doivljava
posmatrane objekte i pojave.

KAKO NASTAJE OSJET SLUHA?

Osjetni organ za sluanje je kompliciraniji od osjetnog organa

za vid.
Zato imamo dva uha? Zbog lake lokalizacije zvuka u
prostoru.
Sluni organ se anatomski i fizioloki dijeli na: vanjsko uho
(una koljka i uni kanal), srednje uho (eki, nakovanj i
uzengija pojaavaju zvune titraje koji stiu na bubnji) i
unutranje uho (pu i Kortijev organ).
Sluni receptori su smjeteni u puiu, tj, Kortijevom
organu u kojem se nalazi 23. 000 dlaica ili receptivnih
elija.
One reaguju na razliite frekvencije (razliite visine tona) i
tako stvaraju zvune impulse koji slunim ivcem putuju u
sluni centar u korteksu.

Zvuni talasi izazivaju treperenje bubne opne, koje se

prenosi na slune koice eki, nakovanj i uzengiju.
Sa uzengije vibracije preko ovalnog okna dospijevaju do
pua. Pu je spiralno uvijena upljina ispunjena slunom
tekuinom.
Dospjele vibracije se prenose na bazilarnu membranu, a
sa nje na osjetilne elije Kortijevog organa.
Impulsi nastali u tim elijama putem slunog nerva
dolaze do sljeponog/temporalnog dijela kore velikog
mozga, gdje se ne vri samo izotravanje zvuka, nego i
psihoakustika analiza.

Posredstvom njega ovjek moe razlikovati zvukove od

16 do 120 Db.
Decibeli
zvuka
Jaina
zvuka se izraavaIzvor
u decibelima
(Db) Opasno trajanje
izloenosti

Nikakav zvuk

0
30

Tiha biblioteka

40

Miran ured

50

Udaljen slab promet

60

Razgovor

70

Buan restoran

Poinje kritina razina

80

Tvornika buka

Iznad 8 sati izloeno.

90

Teki kamioni

Ispod 8 sati izloeno.

100

Motorna pila

2 sata

120

Rock koncert

Neposredna opasno.

140

Topovska eksplozija

Svaka je izlo. opas.

180

Platforma lan. raket

Gubitak sluha neizbj.

KAKO SE OSTVARUJE OSJET RAVNOTEE I

(P) OKRETAJA?

Vestibularni organ slui za osjete kretanja, vrtnje i

ravnotee.
Cijeli vestibularni organ (veliine je 1 kubnog centimetra)
sastoji se od 3 polukruna kanalia, koji su ispunjeni
tekuinom i stoje meusobno pod uglom od 90 stepeni.
Jedni
obavljaju
pokrete
lijevo/desno,
druge
naprijed/nazad i tree gore/dole
U polukrunom kanaliu nalazi se tekuina, koja struji
onog asa kada zaponemo ili zavrimo neki pokret
glavom, tijelom ili se zavrtimo.
Tekuina u kanaliima se pone kretati i nadraivati
osjetne dlaice u kanaliima i time se stvaraju nervni
impulsi koji putem vestibularnog aparata javljaju centru
u malom mozgu o kakvom pokretu je rije.

KAKO NASTAJE OSJET OKUSA?

Receptori za okus nalaze se na povrini jezika i u stranjem dijelu

drijela.
Naime, to su gustativne kvrice ili papile.
Obnavljaju se svaka dva do tri dana.
Kvrice smjetene:
na prednjem dijelu jezika zaduena su za kvalitet slatko,
na bonom dijelu jezika za slano, a
na gornjem dijelu za kiselo i gorko.
Iz njih vire nervni konii koji prenose nervne impulse do tjemenog
dijela senzornog korteksa.
Naime, do osjeta okusa dolazi kada estice odreenog hemijskog
sastava, rastopljene u tenosti pljuvaci djeluju na ulne organe za
okus.

KAKO NASTAJE OSJET MIRISA?

Receptor za miris se nalaze u gornjem dijelu nosne sluznice,

smjetene u mirisnoj membrani.
Nos se sastoji od tri dijela: spoljanjeg, dekorativnog dijela i
nosne upljine.
Nosna upljina je podijeljena u dva hodnika u kojima se
vazduh pri disanju zagrijava.
U gornjem dijelu su snopii mirisnih treplji na koje se lijepe i
rastvaraju estice mirisnih materija i plinova, te se od njih
nervima prenose do centara u mozgu.
Ti centri se nalaze u senzornim centrima sa donje strane
eonog renja.

Razlikuje se veliki broj razliitih mirisa.

I pored pokuaja da se mirisi klasifikuju, to do danas nije
u potpunosti uspjelo.
Veoma esto se u literaturu nalazi Heningova H. podjela
mirisa na est vrsta: cvjetne, vone, zainske, smolaste,
trule i zagorjele mirise. Svi ostali mirisi predstavljaju
kombinaciju i prelaze osnovnih mirisa.

KAKO NASTAJE KONI OSJET?

U koi se nalaze osjetni organi za dodir, bol, toplo i hladno, tj.

Pacinijeva i Meissnerova tjelaca (osjet vibracije i podrhtavanja),
Ruffinijeva tjeleca (spore promjene udubljivanja koe) i
Merkelova ploa (osjet pritiska),
Osjet dodira javlja se kad se nekom mehanikom drai nadrae
receptori za dodir koje se nalaze dubljim slojevima koe. Receptora za
dodir ima najvie na vrhovima prstiju i na usnama, dok su na leima
rasporeeni rijetko.
Bol nastaje kada se jave drai koje svojim intenzitetom izazivaju
neprijatan osjeaj na pojedinim organima i razaraju njegov integritet.
Osjeti temperature javljaju se kada je okolina temperature via ili
nia od temperature povrine koe, koja obino iznosi 32-33 stepena C.
Na jednom cm kvadratnom se nalazi oko 4 miliona ovih receptora.
Centri za dodir, toplo i hladno te bol smjeteni su u tjemenom renju
korteksa u senzornoj oblasti

Eksperiment: ispitivanja
(razlikovanja).

1.

Savijte spajalicu tako da ima oblik slova U i da su joj

vrhovi udaljeni 2-3 cm.
Stavite povez preko oiju, i neka prijatelj dotie vrcima
spajalice razliite dijelove vaeg tijela.
Osjeate li dodir jednog ili dva vrka?
Osjeate li nekad jedan vrak, iako vas dotie sa dva?
Zato?

2.

osjetne

diskriminacije

Osjetni homunkulus. Slika ovjeuljka je nacrtana

na povrini osjetne modane kore, ovisno o broju
receptora u pojedinim dijelovima tijela. Izgled
ovjeuljka je krajnje iskrivljen.

Sposobnost opaanja malih detalja se jako razlikuje u

razliitim dijelovima tijela, a najrazvijenija je u vrcima
prstiju i usnicama.
Koa je dovoljno osjetljiva da osjeti uzdignue od samo
jedne stotinke milimetra, ako pomiete prste kao slijepa
osoba koja ita Braillovo pismo.
Jedan dio istraivanja u neuroznanosti pokuava otkriti
kako razliiti receptori doprinose u prepoznavanju oblika
nekog tijela ili teksture neke povrine.

1.
2.
3.

Aktivno opipavanje je kljuno za osjet dodira.

Zamislite da pokuavate uoiti razliku izmeu razliitih
uzoraka tkanina ili brusnih papira.
Kako ete najbolje uoiti te razlike?
stavit ete jagodice prstiju na uzorak
prijei ete jagodicama prstiju preko uzorka
neki ureaj e vam vui uzorak preko vraka prstiju
Rezultati ovakvih eksperimenata dovode do pitanja gdje
se u mozgu analiziraju vane osjetne informacije.
Funkcionalni slikovni prikaz mozga nam daje naslutiti da
prepoznavanje teksture nekog predmeta ukljuuje razliite
dijelove modane kore.

Slikovni prikaz mozga nam takoer daje uvid u

plastinost modane kore, pokazujui nam da se mapa
tijela mijenja s iskustvom.
Na primjer, slijepi ovjek ima vie zastupljen kaiprst u
svojoj osjetnoj modanoj kori, isto kao to violinist ima
vie zastupljene prste lijeve ruke.

KARAKTERISTIKE OSJETA
Kvalitet osjeta je specifino svojstvo po kojem se
pojedini osjeti bitno razlikuju jedni od drugih. On zavisi
od osjetnog organa. Svi osjeti jednog osjetnog organa su
slini i ine jedan modalitet. Npr. zvuk klavira, harfe, flaute
i trube je istog modaliteta, ali ne i kvaliteta. Osjet plavog i
gorkog razlikuju se po modalitetu i kvaliteti, dok su plavo i
zeleno istog modaliteta, a razliitog kvaliteta.

to je sa osjetom jabuke i luka?

2. Intenzitet osjeta zavisi od intenziteta podraaja. Naime,
da bi se neki podraaj osjetio, potrebno je da bude dovoljno
jak/intenzivan.

Primjeri: Ako nam komarac sleti na lea ne osjetimo ga, jer

je prelagan i ne nadrauje nae osjetne organe. Meutim,
ako nas ugrize mi ga osjetimo, jer su dovoljno intenzivno
nadraeni osjetni organi za bol. Ako u nekoliko litara vode
kapnemo kap ulja, neemo osjetiti da se okus vode
promijenio.
1.

Grana psihologije koja se bavi prouavanjem odnosa izmeu

drai i osjeta zove se psihofizika.
Ispitivanjem je utvreno da dra mora imati odreenu jainu
da bi dolo do osjeta, tj. mora dostii izvjestan intenzitet da bi
izazvao proces irenje nervnog uzbuenja od osjetnog organa
do mozga.
Taj najmanji intenzitet drai koji je potreban da bi dolo do
osjeta naziva se apsolutni prag drai ili osjetljivosti.
Zahvaljujui psihofizikim metodama on se moe pouzdano
mjeriti.
Apsolutni limen neke osobe najmanja je veliina
podraaja za koji ta osoba izvjetava da ga je detektirala u
50% prezentacija. Slabiji podraaji mogu biti detektirani,
ali u manje od 50% sluajeva. Jai podraaji biti e
detektirani u vie od 50% sluajeva.
Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na pojedinim osjetnim
podrujima (neki mogu biti osjetljivi na neke mirise pa je i
njihov limen nii nego kod drugih).

Kod istog ovjeka limen se moe mijenjati pod

utjecajem razliitih faktora i to najee psiholokih
(Ako se npr. koncentriramo na neki posao/igranje karata,
gledanje tv programa, rjeavanje pismenih zadataka itd.
Naa osjetljivost se tog asa ini manje vanim za druge
podraaje; Majka novoroenog djeteta probuditi e se i
najmanji glas plaa djeteta, ali e mirno spavati uz buku
ostalih ukuana ili uz jaki amor ulinog prometa).
Navedeno ukazuje da na osjetljivost djeluje ope stanje
nervnog sistema kao i njegova podeenost na izvjesne
zadatke.

Istraivanja su ukazala na apsolutni limen detekcije i

obiljeja ljudskih osjetnih sistema:

1.

Plamen svijee na udaljenosti od oko 55 km u jasnoj,

tamnoj noi.
U tihoj sobi ovjek normalnog sluha uje kuckanje depnog
sata na udaljenosti od 6 metara.
Vjetar to ga stvaraju krila pele pri slijetanju na lice.
Kap parfema u trosobnom stanu.
Kaika eera rastopljena u otprilike 7 litara vode.

2.
3.
4.
5.

Zanimljivosti: Kada bi nae uho bilo osjetljivije, mogli

bismo uti sudare molekula u zraku. Kada bi nae oi bile
osjetljivije na svjetlo neto veih valnih duina, mogli bismo
percipirati infracrvene svjetlosne valove. Da li bi to bilo
dobro?

Osim apsolutne osjetljivosti osjetnih organa postoji i

osjetljivost za razlike diferencijalni prag drai ili prag
razlika.
Dejstvo drai nije konstantno, pa se ni osjeti ne doivljavaju
uvijek jednako. Nekada su jai, a nekada slabiji.
Da bi dolo do promjene potrebna je promjena u koliini
energije koja e izazvati promjenu.
Najmanja koliina energije koja dovodi do promjene u
registrovanju osjeta zove se diferencijalni prag drai ili prag
razlika.
Primjer : Ako se nalazimo u osvjetljenoj prostoriji u kojoj gori
vie sijalica, a ija jaina iznosi nekoliko stotina svijea,
neemo zapaziti da je osvjetljenje pojaano ako u sobu
unesemo jednu zapaljenu svijeu. Ili, ako u ruci drimo teret
od 1 kg, kad mu dodamo 2 gr, neemo osjetiti da je teret tei.
Da bi se osjetila razlika u intenzitetu, dra mora da poraste
za odreeni postotak ranijeg njegovog intenziteta.

Za upoznavanje veze izmeu jaine drai i osjeta veliku ulogu

su dali naunici Weber i Fechner.
Weber je na osnovu velikog broja mjerenja utvrdio da postoji
stalan odnos izmeu jaine drai i prirataja drai koji je
potreban da se primjeti razlika u jaini.
Konstatovao je da je uvijek isti odnos izmeu drai i prirataja
koji je potrebno dodati da bi se osjetila razlika u jaini.
Na primjer: Potrebno je dodati svjetlosti jaine od 100
svijea 1 svijeu da bi se primijetilo da je osvjetljenje jae,
svjetlosti od 200 svijea potrebno je dodati 2 svijee, svjetlosti
od 300 svijea 3 svijee, od 800 dodati 8 svijea.
Odnos izmeu ranijeg intenziteta i dodatnog prirataja uvijek
je 1/100.
Weberov zakon glasi: Odnos izmeu nekog dodatnog
podraaja i intenziteta osnovnog podraaja je konstantan.


1.
2.
3.

Na razliitim osjetima on je razliit:

Za intenzitet osjeta iznosi 8%
Za intenzitet jakosti zvuka 15%
Za okus oko 20% (Da bismo poveali koliinu zaina u
posudi s jelom, moramo dodati vie od 20% da bismo
osjetili razliku u okusu).
Fechner je dalje razvio Weberova istraivanja. On je dao
ime zakonitosti te ju je i jo preciznije odredio. Dra
mora porasti za odreenu jainu da bismo imali novi, jai
osjet, i mora utoliko vie porasti u intenzitetu ukoliko je
prethodna dra bila jaa. Ukazao je da osjeti rastu uvijek
za isti intenzitet.
Fechnerov zakon glasi: Porastu intenziteta podraaja
u geometrijskoj progesiji odgovara porast jaine
osjeta u aritmetikoj progresiji.

aritmetika progresija ili aritmetiki niz je

niz brojeva takvih da je razlika izmeu bilo koja
dva susjedna lana niza konstantna. Na primjer,
niz 3, 5, 7, 9, 11, 13... je aritmetika progresija sa
razlikom 2.
geometrijska progresija, ili geometrijski niz,
je niz brojeva gdje se svaki lan, nakon prvog,
pronalazi mnoenjem prethodnog sa nekim
fiksnim brojem, razliitim od nule, koji se naziva
zajedniki omjer. Na primjer, niz 2, 6, 18, 54, ... je
geometrijska progresija sa zajednikim omjerom
3.

Ispitivanja su ukazala da Weber Fechnerov zakon vai samo

za drai srednje jaine te ne vai za veoma slabe i jake drai.
3. Adaptacija ili navikavanje je smanjenje osjetljivosti ulnog
organa uslijed due izloenosti podraajima.
Pojava adaptacije prisutna je kod svih ulnih organa, i to kod
nekih vie a kod nekih manje. Najveu adaptaciju imaju osjet
mirisa, okusa i dodira, dok osjet boli nema adaptaciju.
Adaptacija omoguuje ovjeku uspostavljanje ravnotee
sa okolinom.
Primjer: U zaguljivoj prostoriji brzo se adaptiramo i poslije
izvjesnog vremena imamo slabiji osjet zaguljivosti/smrada.
Kada uemo u tamnu prostoriju prvobitno ne vidimo nita, ali
poslije kratkog vremena poinjemo raspoznavati objekte u
prostoru. Kada iz tamne prostorije opet izaemo na sunevo
svjetlo, sunevo svjetlo je toliko jako da iritira nae oi i
ostajemo na nekoliko trenutaka zaslijepljeni. Kada ulazimo
u toplu ili hladnu vodu, u prvom trenutku je neizdrivo vrela
ili hladna, a poslije izvjesnog vremena podnoljiva.


1.
2.
3.

Eksperiment br. 1 : Pripremite tri vee posude s vodom:

u jednoj neka bude vrua voda,
u drugoj neka bude obina hladna voda iz vodovoda
u treoj mlaka voda temperature od 25 do 30 stepeni C.
Stavite jednu ruku u posudu sa vruom vodom, a drugu u
posudu sa hladnom vodom i drite ih uronjene 1 minutu.
Nakon toga, stavite obje ruke istovremeno u posudu sa
mlakom vodom.
Uinak: Na ruci koja je bila u vruoj vodi osjetiti ete da
ste ruku stavili u hladnu vodu, a ruci koja je bila u
hladnoj vodi osjetiti ete da ste je stavili u toplu vodu.


1.

2.

Eksperiment br. 2: Treba vam:

metalna ipka, duga otprilike jedan metar, na primjer
drka za runik, i
dvije kante vode.
U jednu kantu nalijte vruu vodu (ne prevruu), a u
drugu to hladniju vodu.
Stavite lijevu aku u jednu kantu, desnu u drugu, i drite
tako barem jednu minutu.
Onda izvadite ake, brzo ih obriite o runik, i primite
metalnu ipku. Osjeat ete kao da su dva kraja ipke
razliit e temperature, iako nisu. Zato?

4. Trajanje/perzistencija osjeta je prisustvo osjeta i

nakon prestanka djelovanja podraaja.
Primjer: Ako uslijed sunanja pogledamo Sunce na tren i
nakon toga zatvorimo oi, jo neko vrijeme emo vidjeti
Sunce. Nakon prestanka razgovora s prijateljem i dalje
ujemo njegov glas.