SVEUILINI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUNE STUDIJE

ELEKTRINE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVI, dipl. ing
LENA GRGI, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A.

UVOD

B.

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA

C.

INSTALACIJE SLABE STRUJE

D.

INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I

DDC NADZOR

E.

PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A.

UVOD
1.

2.
3.
4.
5.
B.
1.

2.

3.

4.

OPENITO
- GRAENJE OBJEKATA
- INSTALACIJE U OBJEKTIMA
- IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
ZAKON O GRAENJU
TEHNIKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE
ZAKON ZATITE OD POARA
ZAKON ZATITE NA RADU

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA

IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE
- GLAVNI IZVORI NAPAJANJA
- V.N. MREE 10(20)Kv ;
- TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv
- POMONI IZVORI NAPAJANJA
- ELEKTRO AGREGAT
- UPS
- AKU BATERIJE
KABELSKE MREE
- TIPOVI KABELSKIH MREA
- PRORAUNI
- IZBOR TIPOVA KABELA
- NAINI POLAGANJA KABELA
RAZVODNE PLOE
- RAZVODNE PLOE U OBJEKTU
- OPREMA U RAZVODNIN PLOAMA
- MJERENJE POTRONJE EL ENERGIJE
- IZRADA HEMA RAZVODNIH PLOA
ZATITNE MJERE
- STUPANJ EL ZATITE OPREME OSTVAREN POMOU
ZATITNIH KUITA
- TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA
TN, TT I IT
- ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA
- MALI NAPONI
- ZATITA OD DIREKTNOG DODIRA
- ZATITA OD INDIREKTNOG DODIRA
- PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA
S IZVEDBA
RASVJETA
IZVORI SVJETLOSTI
- TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU
- TIPOVI VANJSKE RASVJETE
- PRORAUN RASVJETE
- PANINA RASVJETA

STR: 2

C.
1.

GROMOBRAN I UZEMLJENJA
- HVATALKE
- ODVODI
- UZEMLJIVAI
TRAKASTI
TAPNI
PLOASTI
- ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE
- IZJEDNAENJE POTENCIJALA

INSTALACIJE SLABE STRUJE

TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIKA MREA
-

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA
-

3.

PRIKLJUCI NA GRADSKU MREU

ANTENE
PRIJEMNICI
RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTINICAMA

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO

-

5.

PROTUPOARNA ZATITA I PROJEKT

VATRODOJAVNE CENTRALE
VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAA
VATRODOJAVNE FUNKCIJE

ZAU , CATV I SATV

-

4.

PRIKLJUAK NA VANJSKE INSTALACIJE

TELEFONSKE KUNE CENTRALE
TELEFONSKI RAZVODNI ORMARII
RACK 19 ZA KOMPJUTERSKE MREE
RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREE
TELEFONSKE UTINICE

PARLAFONSKI UREAJI
RAZVOD INSTALACIJE

PROTUPROVALNA INSTALACIJA
-

PROTUPROVALNE CENTRALE
PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI
CCTV INSTALACIJA
RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO
-

FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU

SONDE ZA DETEKCIJU
CENTRALE DETEKCIJE
RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIKE SIGNALIZACIJE

- FUNKCIE
- ELEMENTI
- CENTRALE
- RAZVOD INSTALACIJE
8.

INSTALACIJA EL. SATOVA

- MATINI SAT
- SATOVI
- RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA
- RAZGLASNI UREAJ
- ZVUNICI
- MOKROVONI
- RAZVOD INSTALACIJE
- PRORAUN OZVUENJA
10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE
- KONTROLA ULAZA
- RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOI)
- SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA
- TRAIOC OSOBA
- POZIV PACJENATA
- SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR

1. TEHNOLOKE SHEME
- KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE
- GRIJANJE
- POTRONA TOPLA VODA
- KLIMATIZACIJA
2. REGULACIJA
- ANALOGNA
- DIGITALNA
3. SHEME PLOA EMP
- ZATITA MOTORA
- MOTROR ZVJEZDA TROKUT
- SHEME REGULACIJE
4.

DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV

- PRIMJENA
- KONSTRUKCIJA SUSTAVA
- TIPOVI TAAKA AI, AO, DI I DO
PODSTANICE
CENTAR
- SOFTWARE

C.
PROJEKTIRANJE
1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA
- STAMBENI OBJEKTI
- POSLOVNI OBJEKTI
- POGONI ZA PROIZVODNJU
- BOLNICE
- SPORTSKI OBJEKTI
- JAVNI OBJEKT ( POTE, AERODROMI, KAZALITA I SL)
2 FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
- GLAVNI PROJEKT
- IZVEDBENI PROJEKT
3 SADRAJ PROJEKTA
- POTREBNI DOKUMENTI
- OPISI
- TROKOVNIK MATERIJALA I RADOVA
- PRORAUNI
- NACRTI
- SHEME
- DETALJI
4

KORITENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU

- IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL)
- IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD)
LITERATURA:

STR: 5

1.
ELEKTRO MONTERSKI PRIRUNIK
DRAGO KELER, MILJENKO MARIEVI I VJEKOSLAV SRB
2.
ELEKTRINE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREE
VJEKOSLAV SRB
3.

ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUNOG ISPITA IZ

ELEKTROTEHNIKE STRUKE

4.

ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG

NAPONA
ZLATKO KOSEK I IVO VLAI
5.
ELEKTROTEHNIKI PRIRUNIK
DRAGUTIN KAISER
6.

ZAKON O GRADNJI

STR: 6

UVOD
- Tvrtke koje se bave projektiranjem , nadzorom i izvoenjem instalacija u
objektima .
- Vrste objekata : stambeni objekti ; stambeno-poslovni objekti ;
poslovni objekti ; hoteli , ugostiteljski objekti , kafii , restorani , marine i
sl. ; bolnice , prostorije koritene u medicinske svrhe ; industrijski objekti
; sportski objekti ; trafostanice ; vanjski razvodi ( n.n. kabelski razvod ,
vanjska rasvjeta isl. )
Instalacije u objektima
STROJARSKE INSTALACIJE
- instalacija vodovoda i kanalizacije ; kotlovnice ; instalacija centralnog
grijanja ; instalacija razvoda tehnoloke pare ; instalacija potrone
tople vode ; mehanika ventilacija ; zrano grijanje i klimatizacija ;
instalacija razvoda plinova ; rashladni sustavi
ELEKTROINSTALACIJE
- Instalacija jake struje ; instalacija gromobrana ; instalacija slabe struje
- Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora
ZAKON O GRADNJI
( N. N. 175/03 i 100/04 )
Ureuje obavljanje poslova projektiranja , gradnje , nadzora i inspekcija .
Sudionici u gradnji
- Investitor ; projektant ; revident ; izvoa ; nadzorni inenjer
Idejni projekt
Skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata , kojima se daju osnovna
oblikovno funkcionalna i tehnika rijeenja
Glavni projekt
Skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i to : arhitektonski projekt ; graevni projekt ; projekt instalacija ;
projekt ugradnje opreme ; ostali projekti ( tehnoloki projekt , projekt ureenja
okolia i sl. )
Izvedbeni projekt
Razraeno tehniko rjeenje graevine , koje mora biti u skladu sa glavnim
projektom
Kontrola projekata
Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanika otpornost i stabilnost ;
zatita od buke ; uteda energije i toplinska zatita
Graevna dozvola
Graevnu dozvolu izdaje upanijski ured nadlean za poslove graditeljstva ili
Ministarstvo graditeljstva za objekte ireg znaaja predviene ovim zakonom.
Za manje objekte nije potrebna graevna dozvola.
Zahtjevu za izdavanje graevne dozvole Investitor prilae : dokaz da ima pravo
graditi na odreenoj nekretnini ( vlasniki list , lokacijsku dozvolu ili izvod iz
detaljnog plana ureenja ) ; etiri primjerka glavnog projekta ; izvjee o kontroli
glavnog projekta
Naelna dozvola
Graevna dozvola za pripremne radove i privremene graevine

STR: 7

Gradilite
Ureenje gradilita ; dokumentacija na gradilitu
Uporabna dozvola
Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadlenom dravnom
tijelu koje je izdalo dozvolu
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu
Dozvola za uklanjanje
Inspecijski nadzor
ZAKON O ZATITI OD POARA
( N. N. 58/93 )
ZAKON O ZATITI NA RADU
( N. N. 59/96 )
TEHNIKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE
Najvaniji za ovo podruje :
1. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona
( Sl. list 53/88 )
2. Pravilnik o standardima za elektrine instalacije u zgradama
( Sl. list 68/88 )
3. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima
( Sl. list 13/68 )
4. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i
pripadajuih transformatorskih stanica
( Sl. list 13/78 )
5. Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1 kV
( Sl. list 4/74 i 13/78 )

STR: 8

PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRINE

INSTALACIJE NISKOG NAPONA
I . OSNOVNE ODREDBE
II.
UREAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRINIH INSTALACIJA
1. Opi uvjeti ( vanjski utjecaji )
2. Elektrina razdioba
- presjeci neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznog vodia
- presjeci zatitnog vodia moe biti manji presjeku faznog vodia
- min. presjek bakrenog vodia 1,5 mm
- min. presjek aluminijskog vodia 2,5 mm
- dozvoljeni padovi napona
- el. instalacija napajanja iz n.n. mree
3% za strujni krug rasvjete
5% za strujni krug ostalih troila
- el. instalacija napajanja iz trafostanice
5% za strujni krug rasvjete
8% za strujni krug ostalih troila
- zahtijevima za postavlajnje el. instalacija
3. Sklopni ureaji
4. Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije
5. Transformatori
6. Rotacijski strojevi
7. Pretvarai
8. Akumulatori
9. Sklopni blokovi
10. El. oprema i ureaji koji troe el. energiju
11. Sigurnosni sistemi
III.
TEHNIKE ZATITNE MJERE
1. Tehnike zatitne mjere od elektrinog udara
- zatita od direktnog dodira ( ugradnja u kuita , pregraivanje i sl. )
- zatita od indirektnog dodira ( automatsko iskljuenje napajanja , ostale
mjere )
2. Tehnike zatitne mjere od poara
3. Tehnike zatitne mjere od nadstruje ( zatita od struja preoptereenja )
4. Tehnike zatitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona , otpor
uzemljivaa otpornika prenapona max. 5 Ohma )
5. Tehnike zatitne mjere od pada i nestanka napona
6. Tehnike zatitne mjere razdvajanjem i iskljuenjem
7. Razdvajanje strujnog kruga
8. Iskljuivanje strujnih krugova radi mehanikog odravanja
9. Iskljuenje u sluaju hitnosti
10. Funkcionalno ukljuenje i iskljuenje
IV.
POSTUPAK I NAIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.
INSTALACIJA
1. Provjera pregledom
2. Ispitivanja

STR: 9

PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE

NISKOG NAPONA U ZGRADAMA
Stupnjevi zatite el opreme ostvarene pomou kuita ( stupnjevi zatite IP XX)
Ope karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja )
Zatita od el. udara
Nadstrujna zatita
Trajno doputene struje
Uzemljenje i zatitni vodii
PRAVILNIK O TEHNIKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA
OPE ODREDBE O GROMOBRANIMA
Materijali za vodove : pocinane eline trake ili ice FeZn ; bakrene ice ili
trake ; aluminijske trake
Hvataljke - metalni vodljivi dijelovi na krovu , koji prihvataju grom
Odvodi - spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivaem
Uzemljivai - ukopani metalni dijelovi
Uzemljenje - skup uzemljivaa spojenih meusobno
Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najvie 20 Ohma za specifini
otpor zemlje 250 Ohmm .
POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFINIM OBJEKTIMA
Silosi , nemetalni tornjevi , tvorniki dimnjaci
Crkve , zvonici , metalni tornjevi i dimnjaci
iare
Pogonske prostroije i skladita ugroena eksplozijom
Pogonske prostroije i skladita eksploziva
TEHNIKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE
INSTALACIJE
PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE
PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ZATITU
NISKONAPONSKIH MREA I PRIPADAJUIH
TRANSFORMATORSKIH STANICA
I.
OPE ODREDBE
II.
ZATITNE MJERE U N. N. MREI I PRIPADAJUIM T S
1. Zatita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS )
Izjednaenje potencijala
Zatitne mjere od previsokog napona dodira u n. n. mrei primjenjuje se :
izjednaenje potencijala ; nulovanje ; zatitno uzemljenje ; zatitno
izoliranje ; zatitna strujna sklopka ; zatitna naponska sklopka
2. Opi uvjet za nulovanje u n. n. mrei
Osnovni uvjet : Ik > Ii
.
Uf
Uf
Zk < ------ = -------Ii
kx In

STR: 10

Gdje je :
- Zk impendancija petlje kvara
- Uf fazni napon
- Ii = kxIn struja iskljuenja
- In nominalna struja osiguraa ili okidaa
- k= 1,25 za elektromagnetske okidae 2,5 za osigurae
Granina duina n. n. voda do koje je zatita nulovanjem efikasna .
Uf
L < ------------------------------ 10
KxIn A/Sf+A/So+B
Gdje je
- Sf i So presjeci faznog i nul vodia
- A i B parametri
za kabelske vodove sa Cu vodiima A= 19
za kabelske vodove sa Al vodiima A= 32
za kabelske vodove B=0,01
3. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. n. mrei
4. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. n. mrei
5. Primjena zatitnog uzemljenja u n. n. mrei
6. Primjena ostalih zatitnih mjera
7. Uvjeti primjene nulovanja i zatitnog uzemljenja u istoj n. n. mrei
8. Primjena zatitnih mjera u TS
- u pravilu se izvodi zdrueno uzemljenje
- zatitno uzemljenje , radno uzemljenje
9. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna toka v. n. mree
uzemljena preko malog otpora
Ud
Ud
Rezdr = ----------- = ---------Iz
rxIk
Gdje je
Ud dozvoljeni napon dodira
Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja
R - redukcioni faktor
Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja
10. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. n. mree sa izoliranom
neutralnom tokom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja
11. Zatita od dodira dijelova ureaja i vodova pod naponom u TS
12. Zatita od strujnog preoptereenja
13. Zatita transformatora snage od strujnog preoptereenja
14. Zatita niskonaponskih vodova od strujnog preoptereenja
15. Zatita od poara
16. Zatita od mehanikih i dinamikih naprezanja

STR: 11

1. IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE

1. Glavni izvori napajanja - distributivna elektroenergetska mrea
- niskonaponska mrea 0,4 kV
- transformatorska stanica 20(10)/0,4 kV
- srednjenaponska ( visokonaponska ) mrea 20(10) kV
2. Sigurnosni ( pomoni ) izvori napajanja
- elektroagragatska postrojenja
- ureaji sa akumulatorskim baterijama
GLAVNI IZVORI NAPAJANJA
1. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREA 20(10) kV
Spajanje nove TS na postojeu 20(10)kV mreu - interpolacija nove TS u postojeu
srednjenaponsku mreu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti
koju izdaje HEP .
Investitor je duan ishoditi prethodnu e.e. suglasnost pri ishoenju lokacijske dozvole
ili izvoditi prema detaljnom planu ureenja prostora.
Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednoilnim kabelom 20 kV
sa aluminijskim vodiem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm) .
Trasa kabela mora biti najekonominijeg i najsvrsihodnijeg pravca , i mora biti
usklaena s postojeim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti
HEP , HPT , VODOVOD I KANALIZACIJE , HRVATSKE CESTE i sl. )
Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima poloenim dijelom u
zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi .
Spajanje kabela izvodi se odgovarajuim kabelskim spojnicama . Za koriteni kabel
koriste se toploskupljajue KB spojnice.
Ue za uzemljenje polae se du cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivakim
sustavima . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno ue Cu 50 mm.
Polaganje kabela u rov vri se runo ili strojno.
2. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0,4 kV
Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0,4 kV ; 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA )
Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj
elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Najee su sa transformatorom
snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA , 1x1000 kVA) .
U graevinskom smislu TS je armiranobetonska graevina dimenzije cca. 220x450
cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu veeg objekta . Ima dvoja metalna
vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .Vrata su opremljena aluzinama za
ventilaciju . U energetskom smislu TS ine energetski transformator snage , te SN i
NN postrojenje .Energetski transformator snage smjeten je u jednoj strani objekta TS
( trafo komora ), koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS , i u prostor trafo
komore mogu je pristup kroz dvokrilna vrata . Kroz jednokrilna vrata mogu jr
pristup SN i NN postrojenju . Postrojenje NN smjeteno je uvijek do trafo komore .
Trafostanica mora biti tako smjetena da je mogu kamionski pristup.
SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dim. cca . 1800
mm ( visina ) , 1000 mm ( irina ) i 700 mm ( dubina ) , sa sklopnim blokovima
punjenim plinom. Plin slui za izolaciju i medij za gaenje luka .

STR: 12

NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dim. cca. 2000x

1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja .
Tlocrtno rjeenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
SN blok izgled ( prilog )
NN blok izgled ( prilog )
TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0,4 kV , 2x630 kVA )
Transformatorska postaja smjetena je u sklopu tehnikog bloka bolnice
zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem.
Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja , mjernog polja i
dva trafo polja. U vodnom polju ugraen je rastavlja snage sa noevima za
uzemljenje. U transformatorskom polju ugraen je rastavlja snage sa prigraenim v.
n. osiguraima s udarnom iglom , koji prilikom pregaranja pokreu mehanizam za
tropolno isklapanje. Mehanizam za runo upravljanje nalazi se s prednje strane.
Mjerenje potronje elektrine energije vri se na visokonaponskoj strani. Mjerni
strujni i naponski transformatori smjeteni su u mjernom polju 10 (20) kV, a mjerna
garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smjetena je u mjernom ormariu.
Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA ,
smjetenim u trafokomori.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim
postrojenjem na posebnim nosaima od elinih profila , poloenih preko otvora u
podu koji slui za hlaenje transformatora.
Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA ; spoj Dyn 5 ; napon
primara 10 (20) kV ; napon sekundara 400/231 V ; napon kratkog spoja 4% ;
runa regulacija napona 2,5% i 5%
Spoj V. N. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je
20 kV jednoilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm).
Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim
sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm).
Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena retkom.
Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlaenja istog.
Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim.
2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm, potpuno je blindirano.Izraeno je od
limenih "U" profila i dekapiranog lima . S prednje strane zatvoreno je vratima.
Sabirnice su vertikalnog rasporeda izraene od plosnatog bakra dim. 2x(40x10
mm), obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodia.
Niskonaponska ploa sastoji se od slijedeih polja: 2 kom trafo polje ; 1 kom
spojno polje ; 1 kom polje vanjske rasvjete ; 4 kom razvodna polja
Kompenzacija jalove energije
Veina elektrinih ureaja kao to su transformatori, asinhroni motori,
fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju, to za
posljedicu ima dodatni troak za isporuku energije.Stanje poboljavamo
kompenzacijom reaktivne energije tako da potroaima paralelno prikljuimo
kondenzatore. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno
prikljuenim kondenzatorima snage 50 kVAr , prikljuenih na n. n. strani, kako je
prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .Reaktivna energija ostalih potroaa
kompenzira se ureajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim
ureajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr ,kojim je omoguen popravak
faktora snage 0,85 na eljeni faktor 0,95 .
Zatita transformatora

STR: 13

Energetski transformator titi se od kratkog spoja uvijek na strani visokog

napona sa VV osiguraima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se
preko NN strujnih transformatora, koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage
ugraenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni
broj da ne bi dolo do pregaranja bimetalnog releja, koji ima nazivnu struju In=4,81
A. Uvjet za uspjeno djelovanje opisane zatite je u njenoj selektivnosti, tj. osigurai u
bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV
osiguraa. Zatita energetskog transformatora od preoptereenja ostvarena je pomou
dvostepenog ( 85C i 95C) kontaktnog termometra koji je ugraen u transformator u
podruju najtoplijeg ulja. Bucholz rele prua zatitu od unutarnjih kvarova
transformatora.Sve tri spomenute zatite djeluju na isklop rastavne sklopke
transformatora na VN strani.
Standardno mjerenje je:
-mjerenje optereenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale
0-6A, s pokazivaem maksimalne struje.Ampermetri su prikljueni preko strujnih
mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A.
-mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom
preklopkom.Mjere se svi fazni i linijski napon.
Izjednaenje potencijala
Da ne bi dolo do naponskih razlika izmeu pojedinih metalnih dijelova, iste je
potrebno meusobno povezati sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala.Kao
sabirni vodi koristi se eljezno-pocinana traka FeZn 25x4 mm
Praktiki se izvodi na slijedei nain:
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaenje potencijala IP izvedena je u
vidu bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN
elija u cijeloj duini. Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izveden je pomou FeZn
25x4mm preko rastavno mijernog spoja , koji se nalazi na bonom zidu NN elije.
Na ovu sabirnicu spajaju se : nul toka transformatora preko sabirnice ; nul
toka dizel elektrinog agregata ; metalna konstrukcija transformatora ; zatitno
uzemljenje NN postrojenja u TS ; zatitno uzemljenje NN postrojenja u DA
- ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima , ali u
sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira
Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mijera. Unutar
trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti e se gumeni tepih.
Uzemljenje
U trafopostaji se izvodi zdrueno ( zatitno) uzemljenje , a poto graevina
bolnice ,u kojoj je smjetena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljiva, to se
navedeni uzemljiva koristi i za zatitno ( zdrueno uzemljenje) trafopostaje.
Na uzemljiva zatitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni
dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih ureaja i kuita transformatora snage ;
metalni platevi i ekrani energetskih kablova ; sekundarni strujni krugovi mjernih
transformatora
; uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih
naponskih transformatora ; odvodnici prenapona ; nulti vodi niskonaponske
mree ; ostali uzemljivai , koji utjeu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora
zatitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete, uzemljiva za oblikovanje
potencijala)
Tlocrtno rjeenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
Tehniki prorauni ( prilog )

STR: 14

Tehniki prorauni
1. Proraun struje k.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani
Kao osnova za proraun struje k.s. uzima se podatak distribucije da je
tropolna snaga k. s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.
Struja k.s. iznosi :
Pk
250
Ik = ----------------=-----------------= 14,5 kA
3 x Um
1,73 x 10
Udarna struja k.s. iznosi :
Iku = x 2 x Ik = 1,8 x 1,41 x 14,5 = 36,9 kA
Trajna struja k.s. iznosi :
Itr = x Ik = 0,9 x 14,5 = 13 kA
Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi :
Ief = Ik x m + n = 14,5 x 0,1+ 0,95 = 13,2 kA
Nominalna struja transformatora iznosi :
Pn
630
In = ------------- = ----------------= 36 A
3 x Un
1,73 x 10
Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka
vodia 50 mm , koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.s. , jer min.
presjek za proraunate struje iznosi :
Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8,8 x 0,01 = 12 mm
2. Proraun struje k.s. na 0,4 kV ( niskonaponskoj ) strani
Prividni otpor petlje k.s. iznosi
Z=Zm+Zt , gdje je Zm otpor 10kV mree , a Zt je otpor transformatora .
1,1 x Un
1,1 x 10
Zm= ------------= ------------= 0,44 ( na 10 kV strani )
Pk
250
U2
0,4
Zm=0,44 x ( -----) = 0,44 x ( ------ ) = 0,0007
U1
10
Un x uk
0,4 x 4
Zt=-------------- = ----------------= 0,01
100 x Pn
100 x 0,63
Z = 0,0007 + 0,01 = 0,0107
Efektivna vrijednost izmjenine komponente struje k.s. iznosi :
1,1 x Un
1,1 x 0,4
Ik = ----------------=-----------------= 23,8 kA
3 xZ
1,73 x 0,0107

STR: 15

Udarna struja k.s. iznosi :

Iku = x 2 x Ik = 1,5 x 1,41 x 23,8 = 50 kA
Trajna struja k.s. iznosi :
Itr = x Ik = 0,9 x 23,8 = 21,4 kA
Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi :
Ief = Ik x m + n = 23,8 x 0,08+ 0,86 = 20,6 kA
Snaga k.s. iznosi :
Pk = 3 x Un x Ik = 1,73 x 0,4 x 23,8 = 16,5 MVA
Nominalna struja transformatora iznosi :
Pn
630
In = ------------- = ----------------= 910 A
3 x Un
1,73 x 0,4
Na izraunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0,4 kV strani .
Spoj transformatora i trafo polja na 0,4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog
vodia dim. 50x10 mm , koji se moe opteretiti strujom 1025 A.
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na termika naprezanja
Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodia za vrijeme trajanja k. s. iznosi :
S = 7,5 x It x t = 7,5 x 21,4 x 2 = 226 mm
Odabrani presjek od 500 mm zadovoljava
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na mehanika naprezanja za
razmak osi vodia 0,12 m i razmak uporita 1,1 m .
Vano je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodia i za kritino
frekventno podruje , kritini razmak uporinih toaka iznosi 1,25 do 1,45 m , koje
treba izbjegavati.
3.Proraun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivaa
Ukupan otpor zdruenog uzemljenja ( Rezdr ) , raunajui utjecaj svih
uzemljivaa koji su spojeni sa nulti vodi niskonaponske mree , mora zadovoljiti
uvjet:
Ud Ud
Rezdr < ----- = ----Iz rxIk
gdje je: Ud - dozvoljeni napon dodira (V) , Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja
koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) , r - redukcioni faktor , Ik - ukupna
struja dozemnog kratkog spoja
Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zatitnog ueta redukcioni faktor
iznosi r=1 . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zatitnim uetom r<1 .
Tada se tona vrijednost redukcionog faktora odreuje mjerenjem.
Ukoliko ogranienje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mrei iznosi
150 A , a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to , uz pretpostavljeni
nepovoljniji sluaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zatitnog ueta ( r=1 )
, otpor rasprostiranja zdruenog uzemljenja mora biti :
80
Rezdr = ----- = 0,533 Ohma
150
Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivakog sustava bolnikog kompleksa iznosi 0,364
Ohma . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) , ova trafostra s pripadajuim
razvodom 10 (20) kV i 1 kV , obzirom na uvjete bezopasnosti propisane vaeim
propisima moe prikljuiti na visokonaponsku mreu.

STR: 16

Prije ukljuivanja trafopostaje u postojei elektroenergetski sustav obavezno

treba izvriti slijedee provjere i mjerenja :
- provjera vrijednosti ogranienja struje dozemnog kratkog spoja
- vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja
- mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivakog sustava
4. Proraun hlaenja transformatora
Hlaenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviene otvore .
Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora
iznose :
Pg = 1,1 x ( PFe + PCu ) 1,1 x ( 1,3 + 6,5 ) = 8,58 kW , gdje su :
PFe gubici u eljezu , a PCu gubici u bakru .

SIGURNOSNI ( POMONI ) IZVORI NAPAJANJA

- elektroagragatska postrojenja
- ureaji sa akumulatorskim baterijama
1. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA
Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama , hotelima i sl.
Samostalni izvori elektrine energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .,
koju ine pogonski motor (motor sa unutranjim sagorijevanjem ) i elektrini
generator.
Konstruktivne izvedbe : prenosni ; prevozni ; kontejnerski ; stacionarni
Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. cca.
6x4 m , visine 3,5 m , ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ), strojarnici .
Strojarnica se izvodi u sastavu objekta , po mogunosti blizu TS .
Kompaktno , potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera , sa integralnim
dnevnim spremnikom goriva , aku baterijom , komandnim ormarom za automatsko
upravljanje. U sluaju ispada distributivne mree preuzima napajanje potroaa za
10-15 sekunda.
Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema )
Standardno stacionarno postrojenje ( prilog )
Standardno akustiki izolirano stacionarno postrojenje ( prilog )
Nazivna snaga elektroagregata
- prividna snaga P= Pm x g / cos g
- radna snaga
P= Pm x g
- faktor snage za koji se projektiraju generatori cos g = 0,8
Izbor snage elektroagregata
Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vrna snaga prikljuenih potroaa
P = 3 x U x In x cos n
gdje je In vrna struja , a cos n faktor snage prikljuenih potroaa
Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri
ukljuenju potroaa. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat moe biti
kratkotrajno strujno preoptereen do 2,2xIg

STR: 17

Ip = kxIn = 2,2xIg = 2,2 xP / 3 x U

Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 , a kod
elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda trokut cca 2,5-3,5
2. UREAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA
Najraireniji ureaji su ureaji za bezprekidno napajanje , poznatiji kao UPS
Sastojr se od : ispravljaa i punjaa baterija ; baterija ; izmjenjivaa ; statike bypass sklopke ; rune by-pass sklopke
Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera .
Blok shema UPS ( prilog )
Ureaji sa akumulatorskim baterijama , kod kojih vrijeme ukljuenja iznosi 0,5 sek.
Sastojr se od : ispravljaa i punjaa baterija ; baterija ; izmjenjivaa ; by pass
sklopke
Koriste se za napajanje sigurnosne i panine rasvjete , napajanje operacione svjetiljke
u operacionim salama, ureaja za odravanje vitalnih funkcija pacijenata i sl.

STR: 18

2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREE

Osnovni zahtijevi : osigurati potroau dobavu kvalitetne elektrine energije ;
pouzdano snabdijevanje ; kabel ne smije biti opasan za okolinu ; snabdijevanje se
mora vriti uz minimalne trokove
Tipovi kabelskih mrea : radijalni tip mree ; petljasti tip mree ; zamkasti tip
mree
RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREE - PRORAUNI
1. Vrna optereenja i faktori istovremenosti
Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga
troile (u kW) koje se mora napajati kabelom. Optereenje, koje se javlja kao stvarno
najvee optereenje je vrno optereenje, a rauna se prema:
Pv = i x Pi
gdje je:
Pv - vrno optereenje (u kW)
i - faktor istovremenosti
Pi - suma nazivnih instaliranih snaga svih troila
Iznos faktora istovremenosti kree se u intervalu od 0,05 do 1 .Pri svakom proraunu
valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike .
Poznavajui instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike, odreuje se
faktor istovremenosti i vrna snaga pojedinog kraka radijalne mree.Isto tako
poznavajui instalirane snage svih razdjelnika i odreujui s obzirom na stvarne
pogonske prilike faktor istovremenosti itavog objekta, proraunavamo vrnu snagu (
u KW).
Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu .
Faktori istovremenosti u praksi se kreu izmeu 0,2 do 0,8 , u ovisnosti o stvarnim
pogonskim prilikama.
Vrijednosti vrnog optereenja u W/m kreu se u vrijednosti od 40 do 150 W/m
2. Izbor presjeka kabela
Presjek i tip izoliranih kabela i vodia odreuje se prema trajno dozvoljenoj
struji, uzimajui u obzir ograniavajue faktore zatitnih mjera , karakteristike ureaja
za zatitu od kratkog spoja i preoptereenja , vanjski utjecaj temperature okoline i
dozvoljenom padu napona.
Dozvoljeni pad napona izmeu napojne take el. instalacije i bilo koje druge
take ne smije biti vei od vrijednosti prema l. 20 Pravilnika o tehnikim
nomativima za elektrine instalacije niskog napona
( Sl. list 53/88 )
1. Za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug ostalih troila 5%, ako se elektrina
instalacija napaja iz niskonaponske mree.
2. Za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug ostalih troila 8%, ako se
elektrina instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je prikljuena na visoki
napon.
Za elektrine instalacije ija je duljina vea od 100 m doputeni pad napona
poveava se za 0,005% po duinskom metru iznad 100 m, ali ne vie od 0,5%.

STR: 19

Proraun pada napona raunamo prema:

- za trofaznu struju:
100xlxPv
u% = ---------- (R1cos+X1sin)
gxSxU
Za presjek do 25 mm induktivni otpor moemo zanemariti za bilo koji cos, te
pad napona iznosi:
100x1xPv
u% = ---------gxSxU
- za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi:
200x1xPv
u% = ---------gxSxU
gdje je:
u%
pad napona u %
Px1
moment optereenja (KWm)
S
presjek faznog vodia (mm)
g
vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm , za Al iznosi 34 Sm/mm)
U
nazivni napon (V)
Za kabele sa bakrenim vodiem presjeka iznad 25 mm i cos=0,85 poveanje pada
napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodia 35
mm , do 40% za kabele presjeka vodia 150 mm .
Dozvoljena strujna optereenja
Struja optereenja trofazni strujni krug :
Pv
I = -------------1,73 x Ux cos
Struja optereenja jednofazni strujni krug :
Pv
I = -------------Ux cos
Najvea struja kojom moemo trajno opteretiti izolirane vodie i kabele i vanjski
utjecaji utvreni su standardom N.B2.752 .
Oito je da se dozvoljene struje optereenja prema navedenom standardu razlikuju
od struja optereenja koje je naveo proizvoa kabela kao max. struje kojima
moemo opteretiti kabel.
U praksi vrimo proraun najnepovoljnijih sluajeva i prikazujemo u tablicama
.Primjer prorauna prema shemi iz priloga dat je u tablici
Oznake simbola u tablicama:
K - korekcioni faktor polaganja kabela
It - trajno doputena struja
ud - pad napona dionice
uuk - ukupni pad napona

STR: 20

Dionica

P(kW) I(A) l(m) S(mm) K It(A) ud

uuk

TS - KRO1
178 290 110 2X150 0,90 320 1,38 1,38
KRO1- GRP1 65 110 40
95 1 138 1,05 2,43
GRP1- EO4
39 66 30
35 1 103 0,45 2,88
EO4 - RS
10 18 15
10 1 52 0,19 3,07
RS - S.K.4
2 13 15
2,5 1 29 1,47 4,54
RS - S.K.5
1
5 25
1,5 1 22 1,23 4,3
IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA
Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema nainu polaganja . Zatitni sloj
kabela ima zadatak da vodi kabela zajedno sa njegovom izolacijom zatiti od
djelovanja okoline .Oznaavanje izoliranih vodova i kabela odreene su standardom
N.C0.006. , a boje za oznaavanje i sistem obiljeavanja ila kabela i izoliranih
vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.C0.010.
U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i platem od PVC mase .
Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. instalacije u zatvorenim , suhim
prostorijama , za napajanje potroaa manjih snaga .Najee se koriste sa Cu
vodiima .
Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) obini jednoilni vodovi prevueni slojem PVCmase . Vodii su ice od 1,5 mm do 16 mm , ili ue od 10 mm do 400 mm.
Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad buke . Samo u suhim
prostorijama. Primjer oznaavanja 4x P1,5 mm+ PY1,5 mm
Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) dvoilni ili troilni vodovi s razmaknutim
ilama , s izolacijom i platem od PVC-mase , tako da izmeu ila postojim staza .
Vodii su ice od 1,5 mm do 6 mm .Koriste se za polaganje u buku ili ispod
buke . Samo u suhim prostorijama. Primjer oznaavanja PP/R 3x1,5mm
Izolirani vodovi tipa PP ( NYM , PGP ) vieilni ( 2,3,4 i 5 ) vodovi s izolacijom i
platem od PVC-mase . Vodii su ice od 1,5 mm do 35 mm. Koriste se za
polaganje pod buku ili iznad buke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . U
suhim i vlanim prostorijama , a ne smiju se polagati u zemlji . Primjer oznaavanja
PPY 5x1,5mm
Kabeli se koriste za razvod el. instalacija kako u zatvorenim objektima , tako i za
vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .Koriste se sa Cu , ali i sa Al
vodiima .
Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i platem od PVC-mase i ispunom od
gume ili PVC-mase , jednoilni i vieilni . Koriste se za gradske razvodne mree ,
industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje nije izloen
mehanikom oteenju . Primjer oznaavanja PP00 3x1,5mm, PP00 4x50mm
PP00 1x150mm, PP00 -A 4x50mm.
Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i platem od PVC-mase , ispunom
od gume ili PVC-mase i mehanikim pojaanjem od eline trake , jednoilni i
vieilni . Koriste se za gradske razvodne mree , industrijska postrojenja i sl.
energetske razvode , na mjestima gdje moe doi do mehanikih naprezanja .
Primjer oznaavanja , PP41 4x50mm, PP41 -A 4x50mm.

STR: 21

RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA

Izolirani vodovi
Izolirani vodovi tipa P polau se iskljuivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene
rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) , koje se polau na oplatu prije betoniranja
i to samo u suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP/R polau se iskljuivo pod buku ili u buku i to samo u
suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP polau se pod buku ili u buku , a mogu se polagati i
nadbukno na odstojne obujmice , na perforirane metalne kabelske trase , u metalne
kanale za el. prikljuke u nivou poda , u plastine parapetne kanale i sl.
Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona
odreeno je instalacijsko podruje za polaganje kabela i izoliranih vodova na
zidovima prostorija ( prilog ) .
Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tuem odreeno je standardom
N.B2.771. ( prilog ) . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama
Kabeli
Energetski kabeli u objektima polau se na metalnim perforiranim ili ljestviastim
kabelskim nosaima (policama ) ili pojedinano na odstojnim obujmicama ili u PVC
cijevima .Police se privruju na konzole , koje se privruju metalnim tiplovima o
strop ili zid prostorija ( prilog)
Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41
poloenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli
prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih povrina).
Kabeli koji se polau u zemljanom rovu polau se na dubini od 80 cm. U rovu
kabeli se polau na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim
slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastini titnici i traka za
upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20
cm postavlja se traka za upozorenje. (prilog )
Ispod ceste i prolaza kabeli se polau u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno
iskopani rov na dubini od min 1,1 m. Prijelaz kabela se vri okomito na os
prometnice.U pravilu kabeli se polau izvan kolnika . Ukoliko se polau u kolniku
treba poveati dubinu kanala. . (prilog )
Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak
iznosi 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min.
razmak od 50 cm.(prilog)
Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i
vodovoda iznosi min 0,5 m odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod (prilog )
Kao uzemljiva du cijele KB trase koristi se Cu ue 50 mm ( ili traka
FeZn25x4 mm ). Uzemljivako ue titi kabel od direktnog udara groma .
Na ue za uzemljenje spaja se :
- metalni plat kabela i svi metalni dijelovi KB zavretka , koji u normalnom
pogonu nisu pod naponom
- zatitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. )
Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vri se kabelskim spojnicama.
Kabeli se polau runo , ili pomou mehanizacije .

STR: 22

3. RAZVODNE PLOE
VANJSKI RAZVODI
Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u
distributivnim , mreama , industrijskim postrojenjima , razvoda javne rasvjete i sl.
Razvod elektrine energije ostvaruje se putem rastavljakih slogova osiguraa 400 A
s odgovarajuim sistemom sabirnica . Koriste se tipski kabelski ormari izraeni od
armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima )
.Montiraju se na tipizirane armirano - betonske temelje pomou vijaka. Betonski
temelj se ukopava u zemlju do 900 mm , tako da jo 300 mm ostaje iznad nivoa
zemlje. Odravanje ormara nije potrebno .
HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mree po naseljima .Vei
objekti prikljuuju se direktno na KRO .
Kuni prikljuni ormari ( KPO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih kua i
manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se tipski
ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A . Ugrauje se na
ogradnom zidu parcele ili na proelju graevine .
Kuni prikljuni-mjerni ormari ( KPMO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih
kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se
tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A , a mjerenje se
ostvaruje ugradnjom brojila potronje el. energije . Ugrauje se na proelju
graevine .
RAZVODNE PLOE U OBJEKTIMA
Viekatni stambeni objekti
Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO )
Prikljuak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili
TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu
graevine . Ukoliko ima vie ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . GRP se sastoji iz vie
sekcija , meusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom .
Shema GRP ( prilog )
Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO )
U etanim razdjelnicima smjetena su brojila el. energije , u ovisnosti o broju stanova
i glavni osigurai za svaki stan . Ukoliko na katu ima vie od etiri stana koriste se
dva EO-a . Shema EO ( prilog )
Stanski razdjelnici RS
Koriste se tipski razdjelnici , plastine izvedbe , koji se montiraju u nie iznad ulaza u
stan. Osim osiguraa u RS montiraju se i limitatori i zatitne strujne sklopke .
Shema RS ( prilog )
Ostali objekti ( poslovni objekti , hoteli i ugostiteljski objekti , bolnice , gradilita
i sl. )
Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO )
Prikljuak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili
TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu
graevine , po mogunosti u sredini da bi razvodi bili to krai ( ili u blizini najveih
potroaa ) . GRP se sastoji iz vie sekcija , meusobno odvojenih , svaka sekcija je
opremljena vratima sa bravicom .
- dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje
potronje el. energije ( sekcija distribucije )
- sekcija korisnika ( sekcija mrea , sekcija agregat i sl. )

STR: 23

Shema GRP ( prilog )

Ostale razvodne ploe ( RP )
Ostale razvodne ploe raspodjeljuju se po objektu po:
- katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP )
- tehnoloke cijeline ( kuhinja , restoran , praonica , garaa , kotlovnica ,
rashlad i sl. )
- poarne zone
KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOA
Materijal
- Razvodne ploe u objektima izrauju se uglavnom od pocinanog elinog lima
debljine 1,5 2,5 mm , ojaani L profilima , esto plastificirani .
- Razvodne ploe izrauju se i od plastinih materijala i od nehrajueg elika .
Izvedba : ugradni ( ugrauju se u za to predviene nie u zidu ) ; nadgradni (
montiraju se na zid ) ; samostojei ormari
OPREMA U RAZVODNIM PLOAMA
Veliine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploi su
- struje optereenja I
- struje kratkog spoja Ik
Struja optereenja trofazni strujni krug :
Pv
I = -------------1,73 x Ux cos
Struja optereenja jednofazni strujni krug :
Pv
I = -------------Ux cos
Struja kratkog spoja :
1,1 U
Ik = -------------1,73 x Zuk
Grebenaste sklopke
Slue za isklapanje pomonih i glavnih strujnih krugova za struje od
16,25,40,63,100,200,400,630 i 1200 A. Koriste se u kombinaciji sa osiguraima
Za vee struje koriste se poluni rastavljai
Niskonaponski prekidai
Slue za isklapanje i zatitu u n. n. strujnim krugovima . Nadstrujne okidae ine
toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidai ( termomagnetni
okidai ). Toplinski okidai su podesivi . Prekidai mogu imati prigraen isklopni
okida , koji omoguuje daljinsko okidanje . Prekidai mogu imati prigraene i
elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .
Izrauju se za standardne :
- nominalne struje od 100 , 160 , 250 , 400 , 1000 , 2500 A
- struje k. s. 10 , 35 , 50 kA

STR: 24

Osigurai velike prekidne moi ( visokouinski osigurai , noasti )

Koriste se za prekidanje velikih struja k. s. ( ili preoptereenja ) , kao i za
ograniavanje struja k. s. , to je vrlo povoljno za mreu. Sastoje se od podnoja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnoja : 100 , 250 , 400 , 630 , 1250 A
Nazivne struje topljivog umetka :
2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100,125,160,200,225,250,315,355,400,500,630,
1000, 1250 A.
Struje k.s. 120 kA
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara .
Instalacioni osigurai
Koriste se za prekidanje struja k. s. ( ili preoptereenja ) . Sastoje se od podnoja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnoja : 25 , 63 , 100 A
Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100A
Vrijeme iskljuenja : brzi i tromi topljivi umeci
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara .
Struje k.s. 50 kA
Instalacioni automatski prekidai ( automatski osigurai )
Sve vie u uporabi za prekidanje struja k.s. (termomagnetski okida )i struja
preoptereenja ( bimetalni okida) sa karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ).
Jednopolni , dvopolni , tropolni , etveropolni .
Nazivne struje : 6,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100 A
Vrijeme iskljuenja odnosno karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ).
Struje k.s. 6,10 (15,25,50 ) kA
Zatitne strujne sklopke ( FID sklopke )
Zatita od indirektnog dodira i za sprijeavanje trajnog napona na uzemljenim
metalnim dijelovima . Upotrebljavaju se svuda gdje su zatitni i nulti vodi odvojeni
Nazivne struje : 25, 40,63,80 A
Nazivna struja greke : 0,03 ; 0,1 ; 0,3 ; 0,5 A
Sklopnici
Oblik sklopke , koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i
automatizacije.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti , pomoni kontakti ,
magnetski svitak i komora za gaenje luka .Sklopnikom se upravlja pomou tipkala ili
pomou sklopke.
Nazivne struje : 14,16,25,36,40,60,90,110,160,250,400,500,630A
Upravljaki napon : 24,48,110, 220,380 AC DC
Termiki releji ( bimetalni releji )
U kombinaciji sa sklopnikom tite elektromotore od preoptereenja . Svaki termiki
rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . Proizvode se za razna
podruja struje i svaki se moe podeavati unutar podruja (na pr. 0,3-0,5 A ; 3-5 A
35-50 A ; 300-500 A isl. )

STR: 25

Releji
Ureaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili vie elektrikih veliina ( struja ,
napon, snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomonih strujnih krugova djelovali na
druge aparate .Kontakti releja su mirni , radni ,prijeklopni i trenutni
Pomoni releji , vremenski releji , zatitni releji ,
Stubini automat
Odvodnici prenapona
Za zatitu troila od indirektnih udara groma
Transformatori
Za sniavanje napona sa 220 V na 12, 24, 36 i sl. ili za zatitu od dodirnog napona
220/220 V.
Mjerni ureaji
Brojila potronje el. energije :
- jednofazna , trofazna
- jednotarifna , dvotarifna , trotarifna
- za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivaem maksimuma
- za mjerenje jalove el. energije kVAr
- prikljuak na mreu izravno za potroae do 60 A ili poluizravno za vee
potroae preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A
Ampermetri , voltmetri , cos-metar
UREAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE
Veina el. ureaja ( induktivni potroai ) trebaju za rad pored radne i jalovu
energiju . Pored trokova za isporuku , reaktivna energija dodatno optereuje
prijenosne linje .Osim toga HEP trai da cos bude najnie 0,9.Stanje poboljavamo
tako da paralelno prikljuimo kondenzatore , odnosno izvrimo kompenzaciju jalove
energije . Postoji pojedinana , grupna i centralna kompenzacija .
Stalni kompenzacioni ureaji namijenjeni su za pojedinanu kompenzaciju
elektromotora i transformatora .
Automatski kompenzacioni ureaji namijenjeni su za grupnu i centralnu
kompenzaciju jalove energije . Proizvode se u spektru od 17,5 do 960 kVAr.Rade se
od 3 do 6 i vie stupnjeva regulacije , tako da se kompenzacioni ureaji automatski
ukljuuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga .
Potrebna snaga kompenzacionog ureaja za kompenzaciju jalove energije iznosi :
Q = Pv ( tg1 - tg 2 )
Proraunski faktor snage cos 1 iznosi 0,85 , a eljeni faktor snage iznosi cos2 =
0,95
Q = Pv ( 0,62 - 0,329 ) kVAr
.

STR: 26

4. ZATITNE MJERE
TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA
(utvreni standardom N.B2.730.)
U n.n. mreama dozvoljeni su slijedei sistemi napajanja :
a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu toku a mase su spojene sa ovom
tokom pomou zatitnih vodia
U praksi najee se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to
- TN-S sistem , koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zatitni
vodi
- TN-C-S sistem , u kojem su neutralni i zatitni vodi objedinjeni u
jednom vodiu samo u jednom dijelu sistema
- TN-C sistem , u kojem su neutralni i zatitni vodi objedinjeni u jednom
vodiu kroz cijeli sistem
b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu toku a mase su spojene sa zemljom
preko uzemljenja koje je elektrini nezavisno od uzemljenja sistema napajanja
c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu toku a mase su uzemljene
( prilog )
STUPNJEVI ZATITE ELEKTRINE OPREME OSTVARENE POMOU
ZATITNIH KUITA (utvreni standardom N.A5.070.)
Stupanj zatite ostvaren pomou zatitnog kuita oznaava se sa dva karakteristina
slova i dva broja na pr. IP 4 4
Prvi karakteristini broj ( od 0 do 6 ) oznaava stupanj zatite od prodora stranih tijela
i praine
Drugi karakteristini broj ( od 0 do 8 ) oznaava stupanj zatite od prodora vode
( prilog )
ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA (utvrena standardom N.B2.741. )
Zatita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zatita od direktnog i
indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekorauje 50 V.
Zatita od direktnog dodira
Zatita pregradama ili kuitima , zaprekama , zatita postavljanjem izvan dohvata
ruke . Kao dopunska mjera koristi se zatitna strujna sklopka
Zatita od indirektnog dodira
Zatita automatskim iskljuenjem napajanja to znai da u sluaju kvara dolazi do
automatskog iskljuenja napajanja. Izloeni vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se
spojiti sa zatitnim vodiem za svaki tip razvodnog sistema .
U svakoj zgradi vodi glavnog izjednaenja potencijala povezuje meusobno
slijedee vodljive dijelove : glavni zatitni vodi ; PEN vodi ; glavni zemljovod (
temeljni uzemljiva ) ; metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda , kanalizacije ,
centralnog grijanja , klimatizacije , instalacije plina i sl. ) ; metalne konstrukcije
zgrade ; metalne konstrukcije unutar zgrade ; gromobransku instalaciju

STR: 27

TN sistem
Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi
se izjednaenje potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke. Zatitni ureaj u
sluaju greke u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u
utvrenom vremenu , tj. zatitni ureaj treba imati takovu karakteristiku da je
ispunjen uvjet :
ZsxIa < Uo gdje je :
Zs - impendancija petlje kvara
Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja u propisanom
vremenu
Uo - nazivni napon prema zemlji
Dozvoljena vremena iskljuenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga
propisana su u standardu N.B2.741 i na pr. za 220 V iznosi 0,4 sekunde.
Za prekidanje strujnih krugova u sluaju greke koriste se :
- Niskonaponski prekidai sa nadstrujnim okidaima . Nadstrujne
okidae ine
toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okida.( termomagnetni
okida )
- Instalacioni automatski prekidai i kombinirani zatitni prekidai
- Zatitno strujne sklopke
PRILOG - PRORAUN EFIKASNOSTI ZATITE KOD KORITENJA
INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAA
Strujni krug br.2 u RS-1
Petlja kvara
TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.krug br.2
l = 110 m
l = 25m
l= 12m
l = 25m
s =2x150mm
s = 35 mm
s= 10mm
s = 2,5 mm
Ro=0,231/km
Ro= 0,588/km Ro= 2,06/km Ro=8,23 /km
l = 40m
s = 150 mm
Ro=0,231 /km
Ro - specifian otpor kabela (/km) ; t = 0,4 s ; Ia = 80A ( proradna struja
osiguraa 16 A )
Zs=2x0,231/2x0,110+2x0,231x0,04+2x0,588x0,025+2x2,06x0,012+2x8,23x0,025=
= 0,025 + 0,018 + 0.029 + 0,049 + 0,412 = 0,533
ZsxIa = 0,533 x 80 = 42,6 V < Uo=220 V
TT sistem
Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi
se zatitni ureaj diferencijalne struje ( zatitna strujna sklopka ) izjednaenje
potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke.
Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V
gdje je :
RA - zbroj otpora uzemljivaa i zatitnog vodia
Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja odnosno nazivna diferencijalna
struja ( 30 mA , 500 mA i sl. )

STR: 28

Strujni krug br.2 iz RS

UZEMLJIVA ----KPMO----------------RS-------------st.krug br.1
l = 20 m
l = 25m
s = 10 mm
s = 2,5 mm
Ru=8,60 Ohm Ro= 2,06 Ohm/km
Ro = 7,14 Ohm/km
Ro - specifian otpor kabela ( Ohm/km )
Ru - otpor uzemljivaa
Ia = 30 mA
Ra = 8,60 + 2x2,06x0,020 + 2x7,14x0,025 = 9,15 Ohm
RaxIa = 9,15 x 0,03 = 0,27 V < 50 V
IT sistem
U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa
kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potroaa u operacionim
dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu , jer u sluaju kvara ne dolazi do
iskljuenja , ve kontrolnik izolacije daje zvuni i vizuelni signal. Mase ( vodljivi
dijelovi moraju se uzemljiti .
PRESJECI ZATITNIH VODIA
Presjeci zatitnih vodia i vodia izjednaenja potencijala odreena su standardom
N.B2.754
U praksi zatitni vodii su u jednofaznom napajanju trei , a u trofaznom napajanju
bez nul-vodia etvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodiem . Za
presjeke vodia do 16 mm zatitni vodii moraju biti istog presjeka . Za presjeke
faznog vodia iznad 16 mm presjeci zatitnog vodia mogu biti upola manji .
Presjeci glavnih vodia za izjednaenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm , a u
praksi se koriste sa presjekom 16 mm. Presjeci dodatnih vodia za izjednaenje
potencijala ne smiju biti manji od 2,5 mm , a u praksi koriste se vodii presjeka 4
mm . Kao vodii za izjednaenje potencijala u pogonima koristi se ue Cu presjeka
vodia 50 mm , ili traka FeZn 25x4 mm, koji se polau na izolatore po pogonu.
Zatita upotrebom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom
Oprema sa dvostrukom ili pojaanom izolacijom
Zatita elektrinim odvajanjem
Elekrino odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utinica za prikljuak brijaeg
aparata preko odvojnog transformatora )
NADSTRUJNA ZATITA ( utvrena standardom N.B2.743 )
Ureaji za zatitu od nadstruje ( struja preoptereenja i struja kratkog spoja )
postavljeni su na poetku strujnog kruga , odnosno na mjestima gdje se smanjuje
trajno doputena struja vodia i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena
struja kratkog spoja .

STR: 29

Zatita od struje preoptereenja

Odabrani zatitni ureaji prekidaju struje preoptereenja prije nego to struja
preoptereenja uzrokuje tetno povienje temperature. Radne karakteristike ureaja
koji tite elektrini kabel od preoptereenja zadovoljavaju ovim uvjetima :
1) Ib < In < Iz
2) I2 < 1,45xIz
gdje su:
Ib - struja za koju je strujni krug projektiran
Iz - trajno podnosiva struja kabela
In - nazivna struja zatitnog ureaja
I2 - struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog
ureaja
Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne
krugove.
Zatita od kratkospojnih struja
Odabrani zatitni ureaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva
struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehanikih djelovanja u vodiima i
spojevima .
Svaki odabrani zatitni ureaj zadovoljava slijedee uvjete:
- prekidna mo je vea od oekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja
- svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj toki strujnog kruga odabrani
zatitni ureaj prekida unutar vremena koje dovodi vodie do doputene granice
temperature.
ELEKTRINA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROENIM OD
EKSPLOZIVNIH SMJESA
U praksi se susreemo sa objektima i prostorima kod kojih je mogue nastajanje
eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvoenje plinova , proizvodnja i
razvoenje sagorivih tekuina , proizvodnja i upotreba lakova , proizvodnja i
prerada umjetnih masa , obrada i uskladitenje sa nastajanjem praine ( eerane ,
skladitenje itarica i sl. ) , skladite i pretakanje goriva , garae za motorna vozila ,
akumulatorske stanice , benzinske crpke, .
U praksi u takove prostorije postavljamo najnunije el. instalacije , uglavnom samo
rasvjetu , a nain izvoenja el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. postrojenjima
na mjestima ugroenim od eksplozivnih smjesa ( SL. 18/67) .
Protueksplozijski zatieni el. ureaji ( svjetiljke , sklopni ureaji , razvodne kutije i
sl. ) , poznati kao S ureaji , izrauju se u vrsti zatite poveane sigurnosti ili
neprodoran oklop .
Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki , oko otvora tankova i oko
oduaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava
gorivom ( N.N. 93/98 ) , i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. instalacije .

STR: 30

RASVJETA
OSNOVNE SVJETLOTEHNIKE VELIINE
-

svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zraenja izvora svjetlosti ,

jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) ,
svjetlosna jaina je vrijednost svjetlostikoja zrai u odreenim smjeru ,
jedinica za svjetlosnu jainu je cendela ( cd ) , I
osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na
odreenu povrinu , jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) , E

IZVORI SVJETLOSTI
arulje sa arnom niti
Nit se grije do bijelog usijanja el. strujom u staklenom balunu ( vakumom ili
kombinacijom inertnog plina ) .Sve standardne arulje imaju dno sa navojom ( E40 ,
E27 , E14 ) ili sabajunetom ( B22 , B15 ).
Standardna arulja izrauje se od 25 do 1000W .
Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne aruljice ( oblika gljive , oblika svijee
itd ) , kriptonske , metalizirane , reflekta arulje za usmjerenu rasvjetu , specijalne
arulje ( signalne , baterijske , auto arulje itd )
Prednost im je niska cijena , te to daju svjetlost najblia prirodnoj svjetlosti , imaju
dobreu reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak ivotni vjek .
(do 1000 sati )
Halogene arulje
Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i
svjetiljkama za dekorativnu rasjetu .
Halogene arulje na mreni napon i halogene cijevaste arulje na mreni napon manje
su u upotrebi .
Niskonaponske halogene arulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki ,
najee su za napon 12V snage 20 , 35 , ili 50W .
Prednost im je to daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti , imaju dobru reprodukciju
boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost , ( ivotni vijek oko 4000 sati )
Fluokompaktne arulje ( tedne fluo arulje )
Nastale su iz potrebe da se smanji potruonja el. energije i zagrijavnje , a produi
trajnost , i da se na jednostavan nain zamjene arulje sa arnom niti . To se postiglo
navedenim fluokompaktnim aruljama , kojima je potronja 5 puta manja , a ivotni
vijek 10 puta vei .
Fluokompaktne arulje sa ugraenim predspojnim napravama imaju dno s navojem
( E27 , E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto arulja sa arnom
niti . Izrauje se snage 5 , 7 , 11 , 15 , 20 , 23 W

STR: 31

Fluorescentne cijevi
Ekonomine u osvjetljavanju prostora . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veu od
arulja sa arnom niti i 2 puta veu iskoristivost od halogenih arulja . Vijek trajanja
oko 10000 sati . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne
naprave : startere za paljenje , prigunice koje odravaju elektrino pranjenje , uvaju
naboj i stabiliziraju struju, kondenzator , filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) .
Klasine predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama.
Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18, 36 , 58 W ; duine 600 , 1200, 1500
mm ; promjera 38 ili 26 mm ; boje TB ( toplo bijela boja - 2900 K ) , SB (
svjetlo bijela boja - 3500 K ) , BB ( bijela boja 4500 K ) , DS ( danje svjetlo 6500 K )
Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Fluorescentne cijevi
s luksuznim bojama svjetlosti ( TBX , BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom
boja . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za
specijalne namijene : za visoke temperature , za niske temperature , s refleksnim
slojem , bojane , za osvjetljenje akvarija i cvijea , za kopirne aparate , za dezinfekciju
zraka ( baktericidne ) , za rapid start , za regulaciju svjetlosnog toka .
arulje na izboj ( visokotlane arulje )
Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova , velike i
visoke industrijske hale , stadioni i sl.
Visokotlane ivine arulje ( HQL , VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica ,
rasvjetu visokih industrijskih hala i okolia , skladinih prostora i sl. Standardne su
snage 50, 80, 125, 250, 400, 700 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min ,
vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 16000 do 24000 sati.
Visokotlane metal-halogene arulje ( HQI , HPI , VTHF ) koriste se za
profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni , velesajamski
paviljoni , povijesni spomenici , reklamni panoi , proelja , sportske palae , dokovi
kolodvori teniski i golf tereni , skijake staze , parkiralita i sl. ) . Kompaktne za
profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35, 75, 150 W . Vrijeme
propaljivanja cca. 2 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja
6000 do 9000 sati. Cijevaste su snage 250, 400, 1000 , 2000 i 3500 W . Vrijeme
propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja
10000 do 15000 sati.
Visokotlane natrijeve arulje ( NAV , VTN ) su najekonominije visokotlane
arulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i
okolia , skladinih prostora i sl. Standardne su snage 50, 70, 100,150, 250, 600 i
1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 6 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 8
min. , vijek trajanja 12000 do 24000 sati.

STR: 32

SVJETILJKE
Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedee zahtijeve :
- svjetlotehnike : odgovarajua raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne
jaine , ograinienje bljetanja , povoljna iskoristivost
- mehanike : dovoljna mehanika vrstoa , otpornost prema koroziji ,
zagrijavanju , osiguranje protiv vlage I vode , jednostavna konstrukcija u
cilju lake montae I odravanja
- elektromehanike : pogonska sigurnost , zatita od napona dodira , zatita
od smetnji , jednostavan I siguran prikljuak
- oblikovne : estetski izgled oblika i zavrne obrade , uklapanje u ambijent
Elementi svjetiljaka :
- svjetlotehniki elementi : reflector , kapa , raster
- mehaniki elementi : kuita , montani pribor
- elektrotehniki elementi :grla , vodii za unutranje oienje , prikljune
stezaljke , prigunice , starteri , kodenzatori I sl.
Svjetlotehnike karakteristike svjetiljki :
- raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna , preteno direktna ,
jednolika , preteno indirektna , indirektna
- raspodjela svjetlosne jaine : prikazuje se u vidu dijagrama , prema
raspodjeli svjetlosne jaine svjetiljke se djele u uskosnopne ,irokosnopne ,
sa zraenjem na sve strane , na gore , na gore i dolje , svjetiljke sa kosim
zraenjem
- raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama
- iskoristivost podataka daju proizvoai

STR: 33

UNUTARNJE OSVJETLJENJE
Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su :
Nivo osvjetljenosti
Nivo osvjetljenosti odreuje se prema vaeim standardima , a kako je na standard
relativno star , u praksi se koriste preporuke CEI ili njemake norm DIN .
Standardima je odreena minimalno srednja osvjetljenost , koju je potrebno postii u
prostorijama .
Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .
Preporuena skala osvjetljenosti :
- vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux
- mali zahtjevi 75- 100-150 lux
- srednji zahtjevi 200-300 lux
- veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux
(prilog nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI )
Ravnomjernosti
Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje
osvjetljenosti iznosi :
- 1:3 za vrlo male i male zahtjeve
- 1:2,5 za srednje zahtjeve
- 1:1,5 za velike i vrlo velike zahtjeve
Boja svjetlosti
Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na :
- topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) ; arulje sa arnom niti ,
halogene arulje , fluorescentne cijevi toplo bijele boje , visokotlane
natrijeve arulje
- bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) ; fluorescentne cijevi bijele
boje, visokotlane metal-halogene arulje , visokotlane ivine arulje
- boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje vea od 5000 K ); fluorescentne
cijevi dnevne svjetlosti , visokotlane metal-halogene arulje
Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje , a visoki bijele boje .
Reprodukcija boja
Opi indeks reprodukcije boja Ra kree se u granicama od 40 do 90

STR: 34

Ope osvjetljenje
Osim opeg osvjetljenja postoji jo i lokalno , kao i dodatno osvjetljenje radnog
mjesta , a u praksi se najee izvodi ope osvjetljenje . U velikim prostorima moe
se rjeavati i zonalno ope osvjetljenje , kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama
razliiti , ali je zonalno osvjetljenje isto ope osvjetljenje.
Industrija
Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica , stanica za tehnike preglede , garae i
sl. ) visine prostorija do 5m rjeava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima ,
najee montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . Orjentacija
svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . Upotrebljavaju se svjetiljke s
reflektorima ili kapama , stupanj zatite IP55. ( prilog )
Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rjeava se svjetiljkama sa
sjajnim reflektprom i visokotlanom aruljom ( ivine , metal-halogene , natrijeve ),
koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . ( prilog )
Poslovni prostori ( uredi , biroi )
Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim
UPRAVLJANJE RASVJETOM

Konvencionalno upravljanje
Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na nain da direktno upravljamo sa
naponom kojim napajamo svjetiljku . ( slika 1a i 1b)

DALI kontrolni sistem upravlajnja

Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I )
DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente
( slika 2 ) :
-

regulacijski ureaj ( controller )

adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )

Oba ureaja su inteligentna i elektroniki krugovi upravljani su mikroprocesorima .

Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . ( DALI kontrolni signali ) . DALI
kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedniku suradnju
proizvoaa elektronskih predspojnih ureaja za fluorescentne cijevi ( Phillips ,
Osram , Tridonic, Trilux )
Funkcija regulacijskog ureaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente
( tipkala , osjetnici svjetla , IR prijemnici , osjetnici prisutnosti PIR prijemnici ,
daljinski upravljai i sl. ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog
kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )

STR: 35

adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )

Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU ) je da proita
poruku poslatu iz regulacijskog ureaja ( controller-a ) , i da u skladu sa komandnom
porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke , pojednostavnjeno reeno oni
direktno upravljaju svjetiljkama na nain slian konvencionalnom upravljanju ( slika
3)
Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postie se slijedee :
- uteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o
danjem svjetlu
- fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki moe biti kontrolirana i
upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju
- sustav moe biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom graevine

PRENAPONSKA ZATITA
OPENITO
Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi , koji putuju vodovima i prodiru u
ureaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .
- unutarnji prenaponi su povienje napona mree , odnosno prenaponi koji
nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora , elektromotora i vodova
, te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju
- vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pranjenjem (
vidi sliku 1 ) , a nastaju direktnim udarom groma , induktivnim
djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili
kapacitivnim djelovanjem elektrikog polja ( izbijanjem napona iz jednog
vodia na drugi u sluaju velike potencijalne razlike )
ZATITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 )
ZONA 0
ZONA 1
ZONA 2
ZONA 3

Prostor tien gromobranskom instalacijom od direktnog udara

Prostor unutar graevine , glavni razvodi spojeni su sa glavnom
sabirnicom za izjednaenje potencijala preko odvodnika prenapona ,
koji mogu kontrolirati velike energije
Prostor unutar graevine , etani razvodi spojeni su sa sabirnicom za
izjednaenje potencijala u etanoj razvodnoj ploi preko odvodnika
prenapona , koji mogu kontrolirati srednje energije
ista soba

ZATITA U NISKONAPONSKIM 0,4 kV INSTALACIJAMA

Koordinacija izolacije je mjera zatite u niskonaponskim 0,4 kV mreama ( slika 4 )

STR: 36

Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zatite zahtijeva odvodnike prenapona koji

mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 odvodnici prenapona klase B )
Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zatite , kao funkcija srednje zatite ,
zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etanim razvodnim ploama koji mogu
kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 odvodnici prenapona klase C )
Trei stupanj selektivnosti prenaponske zatite zahtijeva odvodnike prenapona koji
mogu biti ugraeni u utinici ( ZONA 3 odvodnici prenapona klase D )
ZATITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE
- Telefonske i informatike mree
- Video kabeli
- Signalni kabeli
Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednaenja potencijala i sustav
prenaponske zatite u svrhu zatite ureaja koji su spojeni na mreu ( slika 5 )

STR: 37

C.
1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE

TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIKA MREA (INSTALACIJA
STRUKTURNOG KABLIRANJA)

- PRIKLJUAK NA VANJSKE INSTALACIJE

Vanjski prikljuak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mree prema HT
suglasnosti. Razvod vanjske telefonske instalacije moe biti zrani ili kabelski ( u zemlji ). Vanjske
instalacije planira, projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog ureenja.
Pregledom tehnikih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za
svaki objekt. U objektu se definira mjesto glavnog prikljuka prema tehnikim zahtjevima objekta te
prema poloaju vanjskih instalacija. Na to mjesto se postavlja telefonski ormari koji jo zovemo
Glavni ili Uvodni telefonski ormari Kabel iz vanjske mree ulazi u taj ormari i spaja se na letvice
10X2 mm ili takozvane reglete. Prikluak vie inija za poslovne objekte uglavnom se rjeava
podzemnim optikim kabelima.
- TELEFONSKE KUNE CENTRALE
Kune telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima, te osiguravaju brze i jednostavne
komunikacije. Proizvode se centrale razliitih kapaciteta . Analogne centrale danas su prele u
digitalne centrale koje prosljeuju digitalne i analogne ( glas ) signale.
Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomou raunala daje sadanjim centralama
mnotvo mogunosti kao to su:
- biljeenje trokova telefonskih razgovora svakog pojedinog prikljuka
- mogunost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem
- mogunosti produenog biranja
- preuzimanje poziva
- prebacivanje poziva
- konferencijske veze
- i sl.
Brojne funkcije i mogunosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mree.
Posredniko mjesto slui za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale.
Moderne kune telefonske centrale izvode se u zatvorenim kuitima i jednostavno se
postavljaju u objektima. Napajaju se iz NN mree.
- TELEFONSKI RAZVODNI ORMARII
Telefonski razvodni ormarii koriste se u razvodu telefonske instalacije kao take
koncentracije. Izrauju se kao ugradni ili nadgradni ormarii razliitih kapaciteta. U urmarie su
montirane letvice 10x2mm tzv. reglete na kojima se spajaju kabeli i vodii. Kapacitet razvodnog
ormara ovisi o broju regleta ugraenih u ormari.
- RACK 19 ZA KOMPJUTERSKE MREE
Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mreom te se vodii razvoda svode na
iste ormare. Te ormare razmjetamo po objektu prema potrebama mree, i nazivano ih 19(in) Rack
(600x600mm visine 600. 1000, 1600 ili 2000mm). U ovaj ormar slau se telefonski ormarii s
regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mrea ( habovi i patch paneli ) . Veliinu ormara
odreujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Prednosti ovakove koncentracije su u
tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski prikljuak.
- RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREE
Telefonska instalacija zavrava ugradnim telefonskim utinicama na koje se prikljuuju
telefonski aparati.
U objektu se predviaju telefonski prikljuci u svim radnim prostorima pored radnih stolova ,
dok se u stambenim objektima predviaju telefonski prikljuci u dnevnim boravcima. U bolnicama se
predviaju na bolesnikim kanalima u svakoj bolesnikoj sobi. Utinice se vodiima spajaju na
najblie telefonske ormarie.
Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na
telefonsku centralu. Spoj izmeu glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili

STR: 38

telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormaria izvodi se vieparinim telefonskim

kabelima. Ovi vieparini kabeli polau se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u
sputenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima.
Razvod od telefonskih utinica izvodi se dvoparinim vodiima koje se polau u plastinim cijevima
ili na PK trasama slabe struje.
Razvod u prostorima, koji nemaju sputene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u
plastinim cijevima, koje se polau direktno u beton.
Svi telefonski ormarii se uzemljuju vodiem PY 4mm.
Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polae se uvijek na suprotnoj strani
od trasa polaganja jake struje.
U sluaju prelaska iz jedne poarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupoarnim
sredstvom.
Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvoenje
telefonskih preplatnikih instalacija u zgradama.
Telefonski kabelski prikljuak e se izvesti iz javne HPT mree kabelom odgovarajueg broja
parica prema HT suglasnosti .
Uvoenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastine cijevi objekta od telefonskih
ormaria u zgradi.
Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastinim cijevima vodiima tipa Ti20 ili Ti44.
Telefonski rasplet po zgradi poinje od prikljunog telefonskog ormaria koji je smjeten u
prizemlju objekta. Usponske telefonske kolone plau se vertikalno kroz stubite. Sa ove koncentracije
radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan.
U svakom stanu predvia se telefonska utinica koja se montira u dnevnom boravku. Takoer se
predvien izvod za prikljuak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor.
Zajedniko razvoenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mree)
izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 .
Na svim radnim mjestima predviena je jedna dvostruka prikljunica RJ45 na koju se moe
prikljuiti telefonski aparat ili kompjuter.
Kod razvoda kompjuterske mree ni jedna linija od 19 racka do utinice ne smije biti dua
od 100 m.
Razvod od ormara do utinica izveden je kabelima UTP CAT 5 poloenim u PVC cijevi 23
mm.
Zavretci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na
drugom kraju na RJ45 utinicama.
- TELEFONSKE UTINICE
Telefonske utinice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban prikljuak telefonskog
aparata ili kompjutera. Postoje tropolne, dvopolne telefonske utinice klasinog tipa. U zadnje vrijeme
se koriste viepolne telefonske utinice tipa RJ.
Nain ugradnje ( podbukni, nadbukni i ugradnja u pulteve , podne i parapetne kanale )
takoer definra odabir telefonske utinice .

STR: 39

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA
-

PROTUPOARNA ZATITA I PROJEKT

Pri projektiranju objekata projektant mora potovati sve poarne propise koji se odnose na
vrstu objekta koji projektira. Uz arhitektonsko graevinski objekt izrauje se i takozvani protupoarni
projekt koji definira poarne zone objekta, protupoarne zidove, protupoarna vrata, poarne liftove ,
puteve evakuacije u sluaju poara te naine i mjere zatite od poara. Ovaj projekt rjeava evakuaciju
ljudi iz objekta u sluaju poara te sprijeava brzo irenje poara iz jedne zone u drugu ( protupoarni
zidovi se projektiraju na granicama zona). Takoer definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u
objekt radi bolje zatite objekta od poara. Instalacije koje slue za zatitu objekta od poara su:
- instalacija vatrodojave
- instalacija autonmatskog sustava za gaenje poara halonom ili CO plinom
- instalacija odimljavanja
- instalacija prinkler ureaja
- hidrantska mrea
Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako
elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija.
Instalacijski projekti trabaju potovati sve poarne zone te osiguravati to manje proboja iz
jedne zone u drugu. Sve proboje treba zatvoriti protupoarnim sredstvima ili protupoarnim klapnama.
Vatrodojavna instalacija slui za brzu detekciju poara u objektu. U nekim sluajevima vezana
je i na instalaciju za automatsko gaenje poara ( halonom ili sa CO ).
- VATRODOJAVNE CENTRALE
Instalacija vatrodojave sastoji se od:
- vatrodojavne centrale
- automatskih javljaa poara
- runih javljaa poara
- alarmnih truba ili sirena
- ulazno izlaznih elemenata
razvoda
Vatrodojavna instalacija moe biti :
- linijska
- adresibilna
Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala ima
odreeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije runih javljaa poara. Svaka linija
moe sadravati do 20-ak javljaa ( to zavisi o tipu centrale i proizvoau centrale).
Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Svaki javlja se
programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Sama centrala prepoznaje svaki javlja
posebno te se unosom programa definira i poloaj i stanje svakog javljaa . Ove centrale se proizvode
sa jednom, dvije i etiri petlje. Javljai se slau u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu.
Obino svaka petlja sadrava do 124 elementa . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne
instalacije adresibilnog tipa.
Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu, alarmiranje, kontrolu i ispitivanje
instalacije i opreme.
Na prednjoj ploi centrale obino su predviene sve komande za programiranje, testiranje i rad
same centrale, te displej za oitavanje svih potrebnih informacija i alarma. Sama centrala spaja se na
printer radi evidentiranja svih informacija.
Centrala se napaja iz niskonaponske mree objekta, a opremljena je NiCa baterijama za
besprekidno napajanje.
Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12
programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajuih relea. Beznaponski kontakti
proslijeuju se izvrnim vatrodojavnim elementima kao to je sklopka za automatsko iskljuenje
napajanja, zatvaranje protupoarnih vrata, okidanje poarnih klapni na klima sustavima , sustavu
centralnog nadzora i sl.

STR: 40

U samu centralu obino se ugrauje i telefonski automat za automatsko alarmiranje

vatrogasnih postrojbi.
Sama centrala montira se u prostor kao to su portirnice ili deurni vatrogasci.
Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvoau opreme ) mogu se ugraditi slogovi
za automatsko gaenje poara . To je elektronski slog centrale koji nadzire, alarmira i aktivira halonske
spremnike ili spremnike ugljinog monoksida.
Programiranje i putanje u pogon centrale vri isporuioc opreme.
- VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAA
Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljae dijelimo na :
- obine ili analogne
- adresibilne ili digitalne
Prema namjeni javljae poara u objektu dijelimo na:
- rune vatrodojavne javljae poara
- automatske vatrodojavne javljae poara
Runi javljai montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na
visini 1,2m. Ovi javljai obino su crvene boje radi lakeg uoavanja. Prednja strana runog javljaa
poara zatvorena je staklom na kojemu je natpis U SLUAJU POARA RAZBIJ STAKLO .
Razbijanjem stakla ovog javljaa mijenjamo poloaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj
centrali da je aktiviran runi javlja poara.
Automatske javljae poara dijelimo na :
- optiki javljai poara
- ionizacioni javlja poara
- termiki javlja poara
- termodiferencijalni javlja poara
- ulazno izlazne jedinice za aktivni slog
- kombinirani javlja poara
. Ovi javljai montiraju se na stropovima u odgovarajua podnoja. U objektima gdje visina plafona ne
prelazi 3,5m jedan automatski javlja kontrolira cca 50m povrine.
Termiki, termodiferencijalni i kombinirani javljai upotrebljeni su u prostorima gdje se oekuje
dim ili praina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja , praonica, strojarnica i sl.) Optiki i ionizacioni
javljai poara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. ( Ionizaciski javljai rijee se koriste jer
rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati , a onda postaju
radioaktivni otpad ).
Uzorane komore koriste se kao javljai poara koji se montiraju u kanale klimatizacije i
ventilacije.
Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim
plafonima kao to su sportske dvorane, velike konferencijske sale i sl. Ovi javljai sastoje se od sloga
predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. U sluaju poara dim prekida snop te se tako detektira
poar. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeuje vatrodojavnoj centrali.
Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Ona moe posluiti za spajanje
alarmnih sirena ili za zatvaranje protupoarnih klapni, spajanje analognih linija postojeih dijelova
objekta , grananje instalacije i sl.
Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodiima tipa kao Iy(St)y 2x2x0,8mm ili
negorivim vodiima , a ponekad i vodiima koje preporuuje proizvoa opreme.
Vodii instalacije vatrodojave polau se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim
udaljenostima od instalacije jake struje.
VATRODOJAVNE FUNKCIJE
Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu poara. Centrala
kontrolira stanje mree i ispravan rad svih javljaa i mrei. U sluaju kvara bilo kojeg javljaa
signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljau odnosno liniji radi. U sluaju poara
centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira poarne funkcije kao to
je iskljuenje napajanja, ukljuenje ventilatora odsisa dima, zatvaranje poarnih klapni na klima
kanalima i sl. Ako je predvien telefonski automat automatski se bira telefonski broj deurne
vatrogasne postrojbe i daje obavijest o poaru i mjestu poara.

STR: 41

3.

ZAU , CATV I SATV

Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znae:
- razvoda TV signala iz zajednikog antenskog ureaja
- razvoda TV signala iz kabelske TV
- razvoda TV signala iz satelitskog prijema

- PRIKLJUCI NA GRADSKU MREU

Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se, gdje god je to mogue, paralelno s
telefonskom instalacijom . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog ureenja i tehnikim
potrebama.
- ANTENE
Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovitu objekta. Antene za
VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Antenski stup je elini stup visine
cca 3 m koji se sidri za krovite elinim uetom i sidrenim vijcima . Stup je potrebno povezati na
instalaciju IP pomou vodia PY 6mm. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima podruja na
kojem se nalazi objekt.
Satelitska antena s dipolima takoer se montira na krovitu objekta na pripadajue nosae
satelitske antene. Nosa satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Satelitska antena se bira prema
satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Prijemnici TV signala , pretvarai i
pojaala postavljaju se u objektu to je blie mogue antenama.
- PRIJEMNICI
Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale slue za prijem, pretvaranje i pojaanje
signala primljenog na antenama. Ovi elektroniki ureaji montiraju se u zatvorena kuita te se
najee ugrauju na zadnjoj etai objekta ( u blizini samih antena). Izlazni nivo signala na izlazima iz
prijemnika obino je cca 100dB/V to normalno zavisi o proizvoaima opreme i potrebama same
instalacije. Stanice se napajaju NN naponom 220V , a kuite se povezuje na IP sabirnicu vodiem
PY6mm. Iz stanice razvodi se jedan ili vie kabela (75 koaksijalni niskoguei ) po objektu. Kabeli
se na kraju zakljuuju otpornikom 75.
-

RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTINICAMA

Postoji vie naina razvoenja instalacije TV, to zavisi o konfiguraciji mree, zahtjevima investitora te
broju potrebnih TV utinica u objektu.
Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obino se ( u stambenim objektima )
kroz stubite polae glavni koaksijalni niskoguei kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogueim
koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.). Na svakoj etai postavljaju se tzv.
odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1, 2, 3 ili 4 grane ( to zavisi o broju stanova na etai ).
Odabir ovih odcjepnika vri se prema proraunu guenja signala te potrebnom nivou signala na samoj
utinici (80-65dB/V). Kod veih razvoda na granama se postavljaju irokopojasna pojaala signala.
Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Na svakoj
etai postavljaju se tzv. multiswitch odcjepnici za 4 grane. Odabir ovih otcjepnika vri se prema
proraunu guenja signala te portebnom nivou signala na samoj utinici (80-65dB/V). Razvod
satelitskih programa mogue je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji
se uvlae u plastine cijevi do svakog pojedinog stana. Cijevi se polau direktno u beton. U stanu
kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm , od koje se dovodi do TV utinice.

STR: 42

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL. ZVONO

-

PARLAFONSKI UREAJI

Kuni govorni ureaji slue za uspostavljanje govorne veza izmeu posjetitelja na ulaznim
vratima i osobe u pojedinanom stanu u zgradi. Razgovor tee izmjenino. Video parlafoni osim
govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata.
Kompletna instalacija se sastoji od:
- govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamikog mikrifon-zvunika, el
zvona ili pozivnika (zujalice ) , releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video
parlafona ugrauje se i ekran za sliku.
- jedinica za napajanje i pojaavanje tona i slike koja se ugrauje u ugradni ormari na prizemlju ili
direktno u glavnu razvodnu plou.
- pozivnog tabloa smjetenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Izraen je u modularnoj
izvedbi. Modularna izvedba omoguava slaganje tabloa u proizvoljnoj veliini. Kod video parlafona
ugraena je i mini kamera za snimanje posjetitelja.
- elektrine brave koja se ugrauje na ulazna vrata ulaza.
- tipkala koje se montira pored ulaza u stan.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije kunog govornog ureaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlai
vodi tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0,6mm ( ili kabelima koje preporua proizvoa
opreme ). Kod video parlafona uz ove kabele polae se i kabel za prenos video signala. U velikim
stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubite.

STR: 43

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA

Instalacija protuprovale slui za zatitu prostorija objekta od provale, te otuenja imovine.

Instalacija se sastoji od:
- protuprovalne centrale
- protuprovalnih signalizatora
- sirene
- el. brave - ifratora
- kabelskog razvoda
-

PROTUPROVALNE CENTRALE

Protuprovalne centrale su elektroniki slogovi koji primaju signale iz provalnih javljaa . U

centralu se ugrauju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. te akumulatorske baterije i telefonski
automati za automatsku daljinsku dojavu provale.
Proizvode se razliitih kapaciteta tj za razliiti broj provalnih zona. Centrala se postavlja na mjesto
koje definira sluba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Centrala u sluaju detekcije provale
automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj slube za zatitu.
ifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale
provale. Kod veih sustava koristi se elektronska brava ili ifrator koji se montira ispred tiene zone i
slui za aktiviranje, odnosno deaktiviranje zatite.

PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI

Protuprovalni signalizatori koji se najee koriste su:

-

infracrveni detektor provale ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru
koji pokrivaju
mikrokontakt signalizacije otvaranja varata- montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod
otvaranja varata
vibracioni detektor provale ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku
vibraciju u sluaju razbijanja kase
detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima
nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva altera u bankama

CCTV INSTALACIJA

CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se takoer
postavlja u objektima za zatitu objekata od provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje
kontroliraju prostor, video rekordera, monitora te videomultipleksera.
-

RAZVOD INSTALACIJE

Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlae
proizvoa opreme i polau se trasama slabe struje ili podbukno u PVC cijevima.

STR: 44

6.

DETEKCIJA CO
-

FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU

Detekcija koncentracije ugljinog monoksida vri se u zatvorenim garaama da ne bi dolo do

trovanja ljudi u garai. Kod poveane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s
poveanom koncentracijom CO, a kroz otvore garae ulazi svjei zrak te se na taj nain smanjuje
opasna koncentracija ugljinog monoksida.
-

SONDE ZA DETEKCIJU

Sonde za detekciji ugljinog monoksida postavljaju se na visini h=1,2m na udaljenosti od

7-12m. Sonde su ugraene u kuita dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podeavati za razliite
koncentracije CO. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. Ove sonde spajaju se na centralu
detekcije CO.
-

CENTRALE DETEKCIJE

Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tritu kao linijske ili kao adresibilne. Na centrali se
programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garae
dok se kod drugog alarma ukljuuje svijetlosno obavjetenje te se pale alarmne trube. Paljenje ovih
elemenata vri se automatski s relejnog sloga centrale.
-

RAZVOD INSTALACIJE

Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod linijskih centrala sonde se
vezuju u liniju . Broj sondi u liniji definira proizvoa opreme . Kod adresibilnih centrala sonde se
vezuju u petlju. Instalacija se izvodi vieparinim oklopljenim vodiima.

STR: 45

7.

INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIKE SIGNALIZACIJE

- FUNKCIJE
Sustav hotelske signalizacije ugrauje se kao to samo ime kae u hotelima i ima niz funkcija
kao to su:
- Poziv SOS iz kupatila
- Poziv sobarice
- Signalizacija gost u sobi
- Signalizacija soba pospremljena
- Signalizacija ne ometaj
Sustav bolnike signalizacije za bolnicu omoguuje poziv osoblja iz soba pacijenata,
sanitarnih prostora, ordinacija, blagovaonica i sl.
Omoguene su slijedee vrste poziva:
- normalan poziv - bolesnik poziva iz sobe
- hitan poziv - ukljuuje ga sestra iz bolesnike sobe, kada joj je neophodna pomo u vezi
s bolesnikom
- poziv iz kupaonice
- nou je omogueno iskljuenje zvunog signala (tihi poziv).
Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustiki. Svi signali se razlikuju i ukljuuju po
prioritetu. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penoenje hotelskih odnosno bolnikih
informacija.
- ELEMENTI
Instalacije hotelske odnosno bolnike signalizacije sastoji se od slijedeih elemenata:
- Pozivne kombinacije
- Razrijene kombinacije
- Signalna svjetla
- Centrale
- Razvod
Pozivna kombinacija za bolniku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u
bolniki kanal povie svakog kreveta. U bolnikom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predvienoj
za razvod slabe struje.
Na runom handsetu, osim pozivnog tastera za poziv sestre predvien je i prekida lokalne
rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviaju bolnike kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad
kreveta).
Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu takoer je jedna od pozivnih kombinacija i slui da
se u sluaju pada moe pozvati poziv SOS-a.
Instalacija bolnike signalizacije esto se povezuje na troprogramski razglas preko
transformatora 100/10V. Za svaki krevet u bolesnikoj sobi predviena je slualica za sluanje radio
programa. Biranje i atenuacija programa predviena je na handsetu.
Povie ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz
kojeg je upuen poziv ili u kojem se nalazi deurna sestra.
Na razrijenoj kombinaciji u prostoriji omogueno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. Tada
se svi pozivi proslijeuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.
- CENTRALE
Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploi ugrauju svi potrebni elementi za
signalizaciju kao to su signalne sijalice, display , zujalice , tasteri za resetiranje i sl. Uglavnom se
postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Sam izgled i tehnike
kerakteristike ovih centrala ovise o proizvoau opreme.
Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije , dok se u zadnje vrijeme sve vie
na tritu pojavljuju digitalne centrale.
Pojavom digitalnih centrala normalno da se proiruju i mogunosti samih instalacija signalizacije.
-

RAZVOD INSTALACIJE

Glavni razvod instalacije bolnike signalizacije ili hotelske signalizacije polae se po hodnicima
oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0,8mm. Ovi vodii se polau trasama slabe struje ili se
provlae u PVC cijevima poloenim u betonu. Broj ila za spajanje instalacije zavisi o tipovima
elemenata i o proizvoaima opreme.

STR: 46

8.

INSTALACIJA EL. SATOVA

Ova instalacija predvia se u svim objektima gdje je nuna tona orjentacija u vremenu, kao
to su kole, bolnice, zdravstvene poliklinike, sportski objekti i sl.
-

MATINI SAT

Matini sat je u stvari kvalitetni elektroniki kvarcni sat spojen na gradsku mreu 220V,50Hz.
Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao to je aktiviranje el. zvona
u odreenom vremenu, topanje vremena, korekcije pokazivanja nakon ispada mree. Matini
satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja to zavisi o tipu matinog
sata i proizvoau opreme.
-

SATOVI

Elektrini satovi postavljaju se na hodnicima, ulaznim holovima, sportkim dvoranama i

opreacijskim dvoranama i sl.
Zavisno o poloaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili ak
etverostrani. Veliina sata i dizajn takoer se odabire prema polaaju u prostoru i nainu montae.
Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao toperice koje se
naprimjer ugrauju u operacijske dvorane.
- RAZVOD
Razvod instalacije elektrinih satova izvodi se kabelima tipa PP , koji se polau trasama slabe
struje ili u PVC cijevima..

STR: 47

9.

INSTALACIJA RAZGLASA
Instalacija razglasa sastoji se od :
-

razglasne centrale
mikrofona
zvunika , atenuatora i biraa programa
razvoda

Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao to su aerodromi, eljenike postaje , kino

dvorane i kazaline dvorane, sportske dvorane, poslovni objekti, hoteli i sl.
-

RAZGLASNI UREAJ

Centralni razglasni ureaj slae se od modula 19 rack. Komponente razglasnog ureaja

sloene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa
objekta.
U 19 rack slau se:
-

napojni modul
ulazni modul
potreban broj izlaznih pojaala
digitalni tuner
dvostruki autorevers programibilni kazetofon
kompakt disk reproduktor
linijski modul
modul gonga i sl

Predvieni ispravlja napojnog modula spaja se na niskonaponsku mreu.

Izlazna pojaala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi
ozvuenja. Linijski modul osigurava razvod zvunih signala po potrebnim linijama razglasa.
-

ZVUNICI

Zvunici se proizvode u razliitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema nainu ugradnje.
Mali zvunici namjenjeni za ozvuenje jedne prostorije cca 20m obino se proizvode sa
transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se moe prespajati i na snage 5, 4, i 3W. Zvunici viih
snaga proizvode se od 10, 20,30W , a esto se proizvode kao zvuni stupovi ( jo ih zovemo i zvune
kolone ) sa vie tipova zvunika. Za vanjske montae proizvode se zvune trube ( esto ih zovemo
hornovi ).
Prema nainu montae proizvode se nadgradni ( za montau na zid) te ugradni ( za montau u
sputeni plafon). Dizajn zvunika je razliit kod raznih proizvoaa opreme.
Odabir zvunika po prostorima vrimo prema proraunu ozvuenja. Kod sloenijih zahtjeva
( velike sportske dvorane, kazalita, konferencijske sale i sl.) zvunosti proraun se izrauje prema
karakteristikama zraenja zvunika, obliku i zvunim karakteristikama obrade prostora. Ove sloene
proraune rade firme proizvoaa opreme.
Atenuatori i birai programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi
zvunik, na visini 1,4m od poda.
-

MIKROFONI

Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora .

Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava.
Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. irafe.

STR: 48

RAZVOD INSTALACIJE

Razvod instalacije ozvuenja izvodi se trasama slabe struje vodiima tipa PP 2x1,5mm, ili oklopljenim
kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.
- PRORAUN OZVUENJA
Radi postizavanja zadovoljavajue razumljivosti razglasnog sustava , potrebno je osigurati u
svim prostorima potreban nivo zvuka. Radi toga je potrebno izvriti proraun snage zvunika u
prostorijama.
Potrebni nivo zvuka za prostore :
oekivani nivi buke
dB
hodnici
68-72
radni prostori
60-68
kuhinje, praonica
72-78
strojarnice
76-82

potreban nivo razglasa

dB
82
88
90
92

Proraun ozvuenja vri se prema formuli:

V/3
P = --------32
gdje je:
P- ukupna snaga potrebna za ozvuenje prostora
V- volumen prostora
1.
Prostorija ulazni hol
Volumen prostora:
a = 4.3 m
b = 15 m
c = 2,9 m
V = 188 m
Potrebna snaga zvunika za ozvuenje:

P = 2.1W

Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvunika od 3W.

2. Prostorija administracije
Volumen prostora:
a=5m
b = 3,4 m
c = 2,9 m
V = 49,3 m
Potrebna snaga zvunika za ozvuenje:
P = 0,9W
Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvunik od 3W.

STR: 49

10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE

- KONTROLA ULAZA
Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.
U svaku od tienih prostorija moe se ui jedino pomou kartice za indentifikaciju.Osim
kartica za indentifikaciju postoje rijeenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobaa utipkavanjem ifre ili
sustav koji oslobaa ulaz pritiskom prsta na odreeno mjesto na ulaznoj jedinici. Najee se koriste
sustavi s magnetskim karticama. itai kartica se montiaju pored tienih vrata na visini 1,2m, dok se
el brava montira u dovratniku.
Kartica se prinosi itau te se kod tone indentifikacije aktivira elektrina brava i vrata se mogu
otvoriti. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvoau opreme.
Svi itai povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. Centrala kontrole ulaska vezana
je na PC . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Prema potrebi korisnika
izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.
Instalacija se sastoji od:
- centralne jedinice
- PC kompjutera sa printerom
- konektora
- itaa kartica
- elektrine brave
- razvoda
Centralna jedinica se prikljuuje se na 220V niskonaponsku mreu, te napaje sve ostale
elemente sustava.
- RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOI)
Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju, u dupleks vezi, izmeu slube hitne
medicinske pomoi i kola hitne pomoi ili helihoptera. Oprema sustava radioveze napaja se iz
niskonaponske mree 220V. Mobilna stanica predvia se u objektu na mjestu administracije hitne
pomoi. Stanice se predviaju u kolima hitne pomoi i helihopterima.
Sustav se sastoji od:
- primopredajnika smjetenog u objektu
- primopredajnika smjetenog u kolima hitne pomoi
- antene na krovu objekta
- napojni moduli
Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim
vozilom. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smjeten u neposrednoj
blizini antene. Kolinearna tapna antena predviena je na krovu objekta.
Linearni izlazni stupanj sadri izlazne stupnjeve snage za oba frekventna podruja , duplekser za
prilagoenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu, te maloumno prijemno predpojaalo
koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu izmeu primopredajnika i linearnog
izlaznog stupnja.
- SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA
Instalacija se predvia u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi.
U bolnici se koriste slijedei medicinski plinovi:
- kisik
- komprimirani zrak
- nitro-oksidul
- vakuum
Zadatak ove instalacije je praenje ispravnosti rada stanica i cijevne mree instalacije
medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina.
Sve greke u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeuje na
daljinski signalizator. Signalizatori su elementi za optiku i akustiku signalizaciju i montirani su u
prostoriji deurnog tehniara.
Sve greke u instalaciji sekundarne cijevne mree detektira se i proslijeuje na daljinske
signalizatore. U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali, zajedno sa
elementima instalacija jake i slabe struje
U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara.
Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se vieilnim kabelima tipa PPOO,koji se
polau po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.

STR: 50

- TRAIOC OSOBA
Sustav traioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama, tvornicama, poslovnim
objektima i sl. Sustav traioca osoblja ili paging sustav sastoji se od :
- napojnog modula
- centrale
- modula za punjenje
- predajnika UHF
- antene
- osobni prijemnici
Napojni modul je transformatorsko-ispravljaki modul 220AC/12DC. Modul se montira u blizini
same centrale i modula za punjenje te slui za napajanje ovih ureaja.
Centrala je potpuno digitalna i programira se po elji. S tipkovnice se moe uputiti selektivni
( samo jedan prijemnik ) , grupni ( vie unaprijed programiranih prijemnika ) ili opi poziv ( svi
prijemnici ).
Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Predajnik
UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Sam
predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene.
Antena je postavljena na krovu objekta pomou pribora za sidrenje. Postoje sustavi gdje se
antena ugrauje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.
Osobni prijemnici se proizvode sa zvunim pozivom ( beeper ) i sa zvunim pozivom i
displejom.. Malih su dimenzija , lagani i otporni na udare.
Prijemnici se uvaju se u modulu za uvanje i punjenje. Ovi moduli se postavljaju na zid na
mjesta glavnih ulaza.
- POZIV PACJENATA
Ova instalacija predvia se u bolnicama u opim ordinacijama gdje je predvieno ekanje
pacijenata.
Instalacija zauzea je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno.
Instalacija zauzea se sastoji od:
- prikljune kutije sa napojnim elementima
- stolne kombinacije sa tasterima
- informacijske svijetiljke
- razvoda
Prikljuna kutija montira se u zidu na visini 0,3m. Prikljuuje se na 220V niskonaponsku mreu i
slui za transformaciju i razvod napajanja.
Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente.
Povie ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa
obavijestima "zauzeto", "ekaj", "slobodno" i "odsutan"
- SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI
Instalacija sportskih semafora predvia se u sportskim dvoranama, slina instalacija su informacijski
semafori u aerodromskim zgradama ili eljeznikim i autobusnim kolodvorima.
Instalacija se sastoji od :
- glavnih i pomonih semafora na zidu
- konzola za upravljanje
- razvoda
Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Montiraju se na
zid na visini od cca 3 m.
Pomou konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Konzole mogu
biti i PC ovi.
Razvod ove instalacije obino se izvodi vieilnim oklopljenim kabelima.

STR: 51

D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR

1. TEHNOLOKE SHEME
U svakom objektu, osim elektroinstalacija jake i slabe struje, postoje i instalacije vodovoda i
kanalizacije, instalacije grijanja i hlaenja te vrlo esto i plinske instalacije.
Strojarske instalacije grijanja i hlaenja upravljaju se i reguliraju pomou elektro instalacija.
Takoer kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem ureaja za
podizanje pritiska vode, ureaje za prepumpavanje kanalizacije, ureaje za proiavanje ili
neutralizaciju otpadnih voda i sl. Svi se ti ureaji napajaju i kontroliraju pomou elektrinih instalacija.
Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potroae ovih instalacija kao to su
motori crpki, motori ventilatora, plamenici kotlova, dizalice topline, rashladni sustavi, elektrogrijai
bojlera isl.
Regulacija sustava obino u sebi sadri i automatiku sustava i slui za upravljanje sustavom.
Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava.
Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnolokim shemama.
Tehnoloke sheme su simboliki shematski prikaz strojarske instalacije. Kroz tehnoloku shemu
oitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnoloka shema prikazuje. Elementi sheme su
simboli povezani crtama koje oznaavaju puteve prolaza medija ( zraka , vode , freona , glikola, mora i
sl.)
-

KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE

GRIJANJE
POTRONA TOPLA VODA
KLIMATIZACIJA

OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE

Prilikom starta sustava ukljuuje se tlani ventilator pri emu se otvara aluzina svjeeg zraka.
Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane, a aluzina svjeeg zraka se zatvori. U sluaju nestanka
napajanja, aluzina svjeeg zraka zatvorit e se povratnom oprugom.
Regulacija temperature
Regulator pomou osjetnika smjetenog u odsisnom kanalu odrava konstantnu temperaturu
prostora. eljena vrijednost temperature prostora postie se upravljanjem sa ventilom grijaa odnosno
hladnjaka..
Zamrzavanje
U sluaju pada temperature iza grijaa protusmrzavajui osjetnik daje signal regulatoru koji daje
nalog da se otvara ventil grijaa i ukljuuje pumpu. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati,
regulator zaustavlja tlani ventilator i zatvara aluzinu svjeeg zraka, te javlja alarm.
Protok zraka
Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajui protok zraka. Ako nema protoka zraka,
diferencijalni presostat na tlanom i odsisnom ventilatoru dojavit e alarm na regulator koji automatski
iskljuuje sustav iz rada.
Zaprljanost filtera
U sluaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti e servisni alarm na regulatoru .

STR: 52

2.

REGULACIJA

Regulacija sustava vri se elektronikim sklopovima regulacionim pojaalima , te

elementima u polju kao to su osjetnici temperature, termostati, motorni ventili , motorne zrane
aluzine i sl.
Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: voenje temperature polazne tople vode
centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . Naime, kod nie temperature vanjskog zraka
polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. Osjetnik na polaznom
vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. U sluaju da temperatura u polaznom vodu pada
regulacijako pojaalo, koje oitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu, daje izlaz na motor ventila
da se ventil vie otvori i propusti vie tople vode te povea temperaturu u polazu.
- ANALOGNA
Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne
vrijednosti ) . Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama , a u zadnje vrijeme se sve vie
koristi digitalna regulacija .
- DIGITALNA
Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veliine pretvaraju u digitalne
te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.
3
SHEME PLOA EMP
EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona, koja sadri:
- razvodne ploe elektromotornog pogona
- napojne kabele i vodie elektromotornog pogona
Razvodne ploe elektromotornog pogona napajaju potroae ( motore crpki, ventilatora, aluzina
isl.) U ovim ploama ugraena je oprema za napajanje i zatitu motora ( sklopnici , bimetalni relei ) ,
potrebni relei , sklopke , signalne sijalice isl. U ove ploe ugrauju se svi potrebni elementi
automatskog rada sustava te se esto ugrauju i regulacijska pojaala za regulaciju sustava. Kada se
svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojaalom tada to nazivamo lokalna regulacije. U
takovim instalacijama obino svaki sustav ima u svojoj ploi EMP svoje regulacijsko pojaalo.
- ZATITA MOTORA
- UPUTNIK ZVJEZDA TROKUT
- SHEME REGULACIJE
4.

DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV

DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu, regulaciju i upravljanje svim
tehnikim sustavima instalacija u objektu. Normalno da se ovako sloeni sustavi koriste samo u velikim
objektima sa sloenim sustavima instalacija koa to su bolnice, velike sportske dvorane, velke poslovne
zgrade, hoteli, kazaline zgrade , aerodromi i sl.
- PRIMJENA
Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad
tehnikim sustavima kao to su energane s kotlovima i dizalicama topline, pripreme potrone tople
vode, klimatizacijom poslovnih prostora , kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom
ventilacije garae preko detekcije CO , kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i
vatrodojavne centrale , upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garae, mjerenjem utroka
hladne i tople vode , kontrola vrnih optereenja i sline instalacije koje se mogu elektriki
kontrolirati. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima nainjenim u posebnom programskom jeziku
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Svaka DDC
podstanica ima i mogunost autonomnog djelovanja u sluaju prekida komunikacije sa sredinjim
raunalom.
Operater iz centra moe komunicirati sa svakom DDC podstanicom, na centralnom raunalu
dobiti prikaz eljenih veliina (statusi, alarmi, mjerenja i sl.), podeavati postavne vrijednosti
reguliranih veliina, te ukljuivati/iskljuivati sustave prema potrebi.
U svrhu osiguranja sustava od neovlatenog koritenja, definiranjem lozinki formira se
nekoliko razina pristupa. Na najnioj razini mogu je samo indirektan pristup, ogranien na prikaze

STR: 53

glavnih veliina, poput stanja instalacije, vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Na drugoj razini mogue je
dobiti i grafike prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. temperatura). Pristup nekoj
vioj razini omoguava se samo osposobljenom osoblju koje e imati mogunost promjene postavnih
vrijednosti, runog ukljuivanja/iskljuivanja pojedinih elemenata u polju itd.
Na centralnom raunalu su dostupna oitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica.
Sve vane informacije o instalacijama, npr. prekoraenja graninih vrijednosti, postojei alarmi,
mjerenja temperatura, relativnih vlanosti, statusi elektrinih motora, pumpi, ventilatora, stanja
otvorenosti ventila i regulacijskih aluzina i sl., mogu se oitati na centralnom raunalu te ispisivati na
printer.
Programski kontrolirana automatska regulacija
Sustav je kreiran tako da se odreene unaprijed programirane radnje odvijaju u tono
odreena vremena. To se prvenstveno odnosi na ukljuivanja i iskljuivanja svakog pojedinog sistema i
podsistema. Postoji mogunost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za
specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi.
Runi reim rada
Osim automatski provoenih dnevnih i tjednih programa rada, iz centra je mogue pojedine
instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i runo. To je osigurano pozivanjem potrebnih
adresa i unoenjem naredbi putem tastature
- KONSTRUKCIJA SUSTAVA
Sustav se sastoji od:
- centra, centralne jedinice
- DDC podstanica
- Opreme u polju
- Rarvoda , primarne i sekundarne mree
- software
- CENTAR
Centralno raunalo je PC koji se sastoji od :
- CPU matina ploa s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB,
- 32MB memorije,
- 3,5 floppy drive, 1.44MB,
- CD ROM drive,
- kolor monitor
- tastatura
- mi,
- printer
U hardverski sustav ukljuena je memorijska zatita za sluaj gubitka napajanja. Sadraj
memorije takoer je zatien od neovlatenog pristupa i promjena. Raunalo se montira tako da
omoguava jednostavan servis ili zamjenu tampanih ploica bez potrebe za promjenama u oienju..
U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma.
DDC PODSTANICE
Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole prema programima nainjenim u posebnom programskom jeziku.
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Svaka DDC
podstanica ima mogunost autonomnog upravljanja pripadajuim sustavima. Obino se sastoji od
regulatora i ulazno-izlaznih modula.
Veza izmeu DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula
jednoznano definiranih pomou adresa. . Za svaku kontroliranu toku definirana je tehnika adresa
putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvrnim elementima instalacije.
Unos, odnosno izmjena programa mogua je preko prijenosnog raunala spojenog na DDC
regulator. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje veeg broja instalacija, tako to za
svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program , pri emu je izvravanje svih programa simultano i
sinkronizirano.

STR: 54

- TIPOVI TOAKA :

AI, AO, DI I DO
PODSTANICE
Ulazno-izlazni moduli omoguavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem
sljedeih vrsta signala:
1. Digitalni ulazi DI
- beznaponski kontakti (statusi, alarmi)
2. Analogni ulazi AI
- mjerenja (temperature, relativne vlanosti, brzine strujanja zraka,
diferencijalni tlak,...)
3. Digitalni izlazi DO
- start/stop komande (npr. start/stop ventilatora, pumpi, otvaranje/zatvaranje
aluzina,...)
4. Analogni izlazi AO
- regulacijske komande (ventili, regulacijske aluzine,...)
5.Modul za brojanje impumlsa CO
- mjerenje utroka rashladne , toplinske energije sa kalorimetara I utroka hladne
odnosno tople vode sa vodomjera
- PRIMARNA I SEKUNDARNA MREA
Komunikacija izmeu centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena )
po principu pitanje - odgovor, pri emu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice alju preko
ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrauju, prikazuju na ekranu, pohranjuju u memoriji
i/ili ispisuju na printeru. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije izmeu
centralne stanice i jednog DDC regulatora nee doi do prekida cijelog ringa ve e DDC podstanice u
ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Ring jo nazivamo i primarnom mreom. Ovaj ring
se esto zove i bus ili primarna mrea
Sekundarna mrea su vodii koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.
-

OPREMA U POLJU

Oprema u polju su osjetnici , ventili, termostati , presostati, motori aluzina i sl. elementi koji
se montiraju na sustavu. U to spadaju i kontakti sklopnika, relea, bimetala koji se nalaze u razvodnim
ploama EMP-a.
- SOFTWARE
Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrkom koja omoguava
jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praenja veeg broja procesa i automatskog auriranja svih promjena koje se odvijaju u
instalacijama.
U sluaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji, automatski je vidljiva signalizacija na
grafikom prikazu, tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru.
Radi onemoguavanja neovlatenog ulaenja u sustav i obavljanja odreenih akcija osigurano
je nekoliko razina djelovanja razliitih stupnjeva ovlatenja. Za ulaz na odreenu razinu djelovanja
operater treba znati lozinku za tu razinu.
Automatska regulacija instalacija provodi se pomou DDC regulatora smjetenih u DDC
podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim
posebnom jezikom, razvijenim i
prilagoenim za potrebe regulacije. Za svaku instalaciju zaduen je poseban program (task), a iz jedne
podstanice mogue je kontrolirati vei broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvoenjem svih
taskova.

STR: 55

D. PROJEKTIRANJE
1

PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA

- STAMBENI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
telefonska instalacija
razvod TV signala
instalacija kunog govornog ureaja ( parlafon )
instalacija detekcije CO u garaama
- POSLOVNI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija protuprovale
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
razvod TV signala
instalacija detekcije CO u garaama
instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici
- POGONI ZA PROIZVODNJU
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
- BOLNICE
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija bolnike signalizacije
instalacija kontrole ulaska
instalacija razvoda TV signala
instalacija signalizasije medicinskih plinova
instalacija pozivanja osoblja
instalacija zauzea
instalacija el satova
instalacija protuprovale
- SPORTSKI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave

STR: 56

instalacija sportskih semafora

instalacija el. satova
- JAVNI OBJEKT ( POTE, AERODROMI, KAZALITA I SL)
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija semafora za obavjesti
instalacija el. satova
instalacija protuprovale
instalacija TV zatvorenog kruga
5

FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehniki opis
Tlocrti s idejnim rasporedom opreme
Principjelne sheme
Trokovnici
-

GLAVNI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehniki opis
Tehniki prorauni
Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama
Sheme
Trokovnici glavnog projekta

- IZVEDBENI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehniki opis
Tehniki prorauni
Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i oienjima
Sheme
Detalji
Trokovnici idejnog projekta
6

SADRAJ PROJEKTA
-

POTREBNI DOKUMENTI
TEHNIKI PODACI
TEHNIKI OPISI
TEHNIKI PRORAUNI
NACRTI
SHEME
DETALJI
ISKAZ TROKOVA

KORITENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU

- IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL)
- IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD)

STR: 57

STR: 58