Univerzitet za poslovne

studije
Tema: Odrivi razvoj i
preokret u drutvu

 Davno se poelo se uviati kako je nemogue

imati zdravo drutvo i kvalitetnu privredu u
svijetu u kojem postoji naruavanja okolia.
Privredni razvoj se ne moe zaustaviti, ali mu
se moe promijeniti ti smjer, kako bi postao
manje poguban po okoli i drutveni razvoj.
Pretvaranje tih spoznaja u djelo i prijelaz na
odrive oblike razvoja i naina ivota izazov je
dananjem dobu.
Danas ljudi nemaju toliko razvijenu ekoloku
svijest ali su svijesni dananjih problema po
pitanju ivotne sredine, i gdje nas ovo
sadanje, neodgovorno, neetino ponaanje
vodi. Govori se o odrivom razvoju, ali se u tom
pravcu veoma sporo napreduje.

 Koncept odrivog razvoja

podrazumijeva proces prema postizanju
ravnotee izmeu privrednih, socijalnih
i ekolokih zahtjeva kako bi se osiguralo
zadovoljavanje potreba sadanje
generacije bez ugroavanja mogunosti
buduih generacija da zadovolje svoje
potrebe. Od 1987. godine kada je na
ovaj nain definiran u Izvjetaju
Svjetske komisije za okoli i razvoj pa
do dananjeg dana, odrivi razvoj je
postao jedan od kljunih elemenata u
formuliranju i provoenju razvojnih

 Moemo rei da je tada ve poetna faza

preokreta u drutvu i openito razvojnih
politika.
kljuni dogaaji i pokretaka snaga bili su
Svjetski skupovi na vrhu u Riju i
Johanesburgu te usvajanje Milenijske
deklaracije UN u sepembru 2000. Od
Komisije UN za odrivi razvoj i brojnih
multilateralnih i meunarodnih institucija i
organizacija, preko vlada pojedinih zemalja
i EU pa sve do civilnog sektora i lokalne
samouprave, provoenje koncepta
odrivog razvoja je pitanje na kome rade
milijuni ljudi irom svijeta.

 Osnovni je cilj osigurati odrivo koritenje

prirodnih izvora na nacionalnoj i
meunarodnoj razini.
S tako postavljenim ciljem, zatita okolia
postaje znatno ira od tradicionalnog
gledanja, prema kojem se dominantno bavila
zatitom ljudskog zdravlja i ouvanjem
cjelovitosti ekolokih sistema. U konceptu
odrivog razvoja danas nalaze ishodite svi
moderni privredni i drutveni trendovi jer
tete okoliu tete sveukupnom drutvu, i
obrnuto, djelovanje u zatiti okolia donosi
korist u obliku privrednog rasta,
zapoljavanja i konkurentnosti.

 Globalna privreda mora odgovarati ljudskim

potrebama i opravdanim eljama, ali razvoj
treba smjestiti u ekoloke granice planeta.
UN-ov Skup o Zemlji, odran 1992. u Rio de
Janeiru, koji je do tada okupio najvei broj
elnika vlada, usmjerio je svjetsku panju na
najkritinija pitanja pred kojima se svi
nalazimo i usvojio Agendu 21, globalni plan
djelovanja na njihovom rjeavanju.
Konferencija je jasno pokazala kako o
okoliu, privrednom i drutvenom razvoju
vie ne moemo razmiljati kao posebnim
kategorijama.

Definicije odrivog razvoja

Razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice bez ugroavanja sposobnosti budu
ih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.Odrivi razvoj je proces
promjena u kojem su iskori tavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija
tehnikog razvoja i institucionalne promjene2 u meusobnom skladu i
omoguavaju ispunjavanje potreba i oekivanja sadanjih i buduih narataja.

Brundtland, Svjetska komisija o okoliu i razvoju 1 987. Izvjetaj "Naa

zajednika budunost".

Razvoj u okvirima prihvatnog kapaciteta ekosustava Zemlje.

IUCN - Meunarodna unija za ouvanje prirode

Poboljanje kvalitete ivota, ali u okvirima prihva tnog kapaciteta ekosistema.

Claude Martin, WWF

Odravanje ravnotee izmeu ljudske potrebe za poboljanjem kvalitete

ivljenja i blagostanja s jedne strane te ouvanja prirodnih izvora i ekosustava,
o kojima ovise budue generacije.

The Global Development Research Center

Veoma vani datumi bitni za odrivi razvoj su:

1972. - tokholmska konferencija o ovjekovu okoliu

1983. Komisija UN za okoli i razvoj (Brundtlandina
komisija)
1992. Konferencija UN o okoliu i razvoju u Riju de Janeiru
2002. Svjetski summit o odrivom razvoju - Rio + 10 Johannesburg

Dokumenti koji su doprinijeli odrivom razvoju su :

1987. Brundtlandina komisija

1992. Konferencija UN o okoliu i razvoju u Riju de Janeiru
Agenda 21, Deklaracija iz Rija, Okvirna konvencija o
promjeni klime, Konvencija o biolokoj raznolikosti
2002. Svjetski summit u Johannesburgu

 Moemo rei da je odrivi razvoj prvenstveno obaveza

drava odnosno vlada , koje su nadlene za izradu
dravnih strategija, planova i programa. Veoma je vTreba
voditi rauna o ouvanju i zatiti prirodnih izvora u
siromanim zemljama te da na taj nain ima korist
domae stanovnitvo.
Sve veeg broja gradova postaju problem tj. zagaenost
zraka, nedostatak iste vode i loih sanitarnih uvjeta.
Vana uloga drugih drutvenih skupina.
Ekoloka odgovornost ili odrivost je primarni cilj zelene
politike. Odrivo drutvo ima sposobnost trajanja zato to
ekoloki nosei kapaciteti planeta nisu iscrpljeni. ele li
ljudi preivjeti, tada razvoj mora biti usmjeren osnovnim
potrebama. Razvoj mora biti voen naelom budunosti
tako da uticaj ekonomskih aktivnosti na prirodne resurse
danas ne prijei budue narataje ljudi u zadovoljavanju
njihovih potreba i omogui neljudskoj prirodi da
napreduje.

Zakljuak
Danas se veoma malo govori o ekolokoj svjesti, etici u ekologoji, ekolokoj
filozofiji. Ljudi su svjesni dananjih problema po pitanju ivotne sredine, i gdje
nas ovo sadanje, neodgovorno, neetino ponaanje vodi. Nairoko se govori o
odrivom razvoju, ali se u tom pravcu veoma sporo napreduje.
Odrivi razvoj treba se promovirati kroz formalno, neformalno i informalno
uenje, a edukatori moraju imati kompetencije za ukljuivanje tema odrivog
razvoja u proces uenja. Pri tome je vano voditi ra una o osiguranju kanala za
pravodoban pristup relevantnim informacijama. Pored ekonomskih i zakonskih
instrumenata, obrazovanje i informiranje su vani instrumenti u nacionalnim
strategijama za postizanje odrivosti.
Drave bi trebale donijeti strategije odrivog razvoja kako bi integrirale
drutvene programe s programima zatite okolia i privrednog razvoja u svim
ministarstvima i na svim nivoima. Naalost, odrivi razvoj se esto poistovjeuje
sa segmentom zatite okolia, emu pridonosi i injenica da su za odrivi razvoj
najee zaduena ministarstva zatite okolia.
Globalizacija, tehnike inovacije, starenje stanovnitva su neki od faktora koji
utjeu na stanje ekonomije i drutvenog okruenja. Prilagoavanje takvoj
realnosti je jedan od glavnih izazova pred dravama.

Literatura

ukanovi, M. (1996) ivotna sredina i

odrivi razvoj, Beograd, Elit.
Dubravka Baun, Mirjana Matei, Mislav
Ante Omazi, (2002) Leksikon odrivog
razvoja, Zagreb
Nedovi, B., Ekologija ivotne radne
sredine, Banja Luka, Univerzitet za
poslovne studije, 2008.
http://bib.irb.hr/datoteka/576961.odgovorn
ost_inenjera_za_odrivi_razvitak.PDF

Mentor:
Prof. dr. Milan Grujii

Student:
Elma Rami,
Index: IV-532

I.Sarajevo, april 2014.god

Hvala na panji! : )