HIDROMETEOROLOGIJA

UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET

Prouava atmosferske procese koji utiu na vodne resurse na Zemlji

Osnovni hidrometeoroloki procesi parametri:

1) Atmosfera
2) Zraenje

HIDROLOGIJA

3) Pritisak zraka
4) Temperatura
5) Vlanost zraka
6) Vjetar
7) Isparavanje
8) Padavine

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

Isparavanje i padavine

fundamentalne baze hidrolokog ciklusa

1) Atmosfera

2) Zraenje

Gasoviti omota oko Zemlje

debljina cca 100 km

Zraenje (radijacija) = oblik energije koju elektomagnetni talasi ili materijalne

Na H do 25km: azot (N) 78,09%; kisik (O) 20,95%; argon (Ar) 0,93%; CO2 0,03%

estice nose usmjereno prostorom

Zraenje u atmosferi:

Promjenjivi sastojci atmosfere:

a) zraenje Sunca (insolacija)

-voda (sva tri agregatna stanja)

b) zraenje povrine Zemlje

-lebdee vrste estice (organske i anorganske praina, dim)

c) zraenje atmosfere
a) Zraenje Sunca
-Posljedica emitovanja Suneve energije u svemir u obliku elektromagn. talasa

-Bitna uloga formiranja oblaka i padavina i kondenzacije vodene pare-

-Insolacija = trajanje sijanja Sunca

-Mjerenje: razliitim instrumentima

trajanje zraenja Sunca mjeri se HELIOGRAF

Gustina atmosfere (
a)

postepeno opada sa H

-Mjerenje komponenti zraenja mjeri se instrumentima: piranometar, aktinograf ...

Gustina atmosfere (
a)

opada sa porastom t

-Instrumentima mjerimo razliku t izmeu apsorpcijskih tijela (tamna boja) izloenih

3

zraenju i tijela koja imaju t slinu t zraka (svijetla boja)

Heliograf

Insolacija = trajanje sijanja Sunca (mjerenje)

biljei koliinu insolacije Sunca na odreenom mjestu

rezultati pruaju informacije o vremenu i klimi na geografskom podruju

informacije korisne u meteorologiji, nauci, poljoprivredi, graevinarstvu itd
Stokes
1879. unaprijedio Campbellov instrument
koristi se danas.
Stokesov instrument koristi staklenu kuglu (obino D=100 mm)
Kugla od visokokvalitetnog stakla
Kugla u sredini metalnog leita koje se moe prilagoavati prema geografskoj irini.
Campbell-Stokesov heliograf

Papirna traka se stavlja iza kugle u smjeru istok - zapad

Sunevo zraenje koncentrira kroz kuglu

-1853 godine
Campbell
-puna staklena kugla prenika 10 cm
-suneve se zrake fokusiraju i spaljuju crni papir
-mjeri se heliografom
-mjerna jedinica sati

progorijeva traku toplinskim djelovanjem

Na traci oznaeni sati

ustanoviti kad i koliko je Sunce sijalo.

Traka za Campbell-Stokesov heliograf

5

Mjerenje Suneve radijacije:

b) Zraenje povrine Zemlje

numeriki pokazatelji
Numeriki pokazatelji

dobijanje karakteristika Suneve radijacije

-Posljedica zagrijavanja Zemlje Sunevim zraenjem

dobijeni empirijskim putem

-Srednja t Zemlje niska (cca 14oC)

njeno zraenje dugotalasno i tamno

-Jaina zraenja f-ja fiziko hemijskih osobina tla

Volfov broj ; Indeks Viteljsa ; Indeks Girsa . . .

-Jaina zraenja izraena pri vedrom nebu i niskoj sadrini vodene pare u zraku
Volfov broj

pokazuje aktivnost Sunca u obrazovanju sunevih pjega

c) Zraenje atmosfere

Wo = K * (10g + f)

-Posljedica njenog zagrijavanja tamnim dugovalnim zrakama koje otputa

povrina Zemlje

Wo Volfov broj
K koeficijent

f-ja uslova osmatranja i vrste instrumenta

-Bitan izvor topline za Zemlju

ima klimatoloko i bioloko znaenje

g ukupan broj grupe sunevih pjega (grupa sastavljena od 1, 2 ili nekoliko pjega)
f ukupan broj sunevih pjega (trajanja pjega od nekoliko h do nekoliko mjeseci)
Serije godinjih suma Wo postoje od 1700 godine
Postoji niz bitnih korelacija izmeu Wo i mnogih geofizikih pojava

3) Pritisak zraka

ureaj za mjerenje vazdunog pritiska.

Barometar

Pritisak zraka = atmosferski pritisak (pa)

Galileo Galilej

pa = pritisak stupca zraka (atmosfere) na horizontalnu povrinu od 1cm2

Evangelista Torricelli

1640. dokazao da vazduh ima teinu.

odredio 1644. teinu atmosf. vazduha ili vazduni pritisak.

Jedinica: Pa = N / m2
Jedinica: bar

utvrdio da promjena p vazduha mijenja visinu ivinog stuba

1 bar = 105 Pa

time su date osnove barometra

U inenjerskim proraunima: pa = 1 bar

NORMALNI ATMOSF. PRITISAK

Po nainu rada postoje dvije vrste:

Normalni atm. pritisak = pritisku vodenog stupca h=10m

metalni
aneroidi
barometri sa tekuinom

Mjerenje pritiska zraka pojedinanim oitavanjima:

ivin barometar

a) ivin barometar (staklena cijev l=90cm u kojoj je pun potpritisakapsolutni vakuum. Cijev uronjena u posudu sa ivom. Odreuje se
h stupca Hg.
b) aneroid (hermetiki zatvorena kutija od valovitog lima iz koje je
potpuno ili djelimino odstranjem zrak. Kako se mijenja pa
se stijenke kutije. Pomicanje se prenosi na pokaziva

pomiu
oitavanje

Mjerenje pritiska zraka neprekidnim biljeenjem:

ivin barometar
Metalni barometar

10

4) Temperatura

-zapisom na papirnu traku ili elektronskim memorisanjem (u f-ji t)

Temperatura = toplinsko stanje tijela izraeno u stepenima

-instrument BAROGRAF (radi na principu aneroida)

U hidrometeorologiji bitni:
a) temperatura zraka
b) temperatura tla
c) temperatura vode

a) Temperatura zraka
Bitan uticaj Sunevog zraenja

Barograf

Mjerenje t zraka pojedinanim oitavanjima:

-termometrom (tanost do 1/10 oC)
BAROGRAF:

-kontinualno mjeri pritisak zraka

Na meteorolokim stanicama koristi se:

-sastoji se od skupa Vidieovih kutija meusobno spojenih

-obini ivin termometar

-maksimalni ivin termometar

11

12

-minimalni alkoholni termometar -Assmanov psihrometar

T zraka

veoma bitan klimatski elemenat

T zraka

f-ja insolacije tj. toplotnog bilansa

Toplotni bilans

Pojedinano oitavanje t zraka (prosjek ili srednja vrijednost) prema izrazu:

razlika primljene i izgubljene toplote

T zraka

promjenjiva po vremenu i prostoru

T zraka

direktan uticaj na isparavanje, rijeni oticaj i t d

T zraka

mjerena u termometarskom zaklonu na 2m visine iznad tla (oC)

T=0,25(T7+T14+2T21)
Indeksi oznaavaju termine oitavanja t (7, 14 i 21 sat)

ureaj TERMOGRAF

Mjerenje t zraka neprekidnim biljeenjem

-instrument za mjerenje t zraka

u meteorolokom zaklonu

2m iznad tla
time eliminisan vjetar i P

13

14

Meteoroloki zaklon

b) Temperatura tla
-Bitan elemenat toplotnog bilansa tla

povrinski slojevi tla

Suneva energija

-Mjeri se pojedinanim oitavanjem:

geotermometar (sa dubinama 0, 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100cm ispod terena)
-Kolebanje t smanjuje se sa h slojeva tla

naglaen uticaj vegetacije

Meteoroloki zaklon kod hidrotehnikog objekta

Prosjena mjesena t zraka = aritmet. sredina prosj. dnevnih t zraka u mjesecu

-Vegetacija troi koliine toplote na transpirac.
-titi tlo od direktne Suneve radijacije

Prosjena godinja t zraka = aritmet. sredina prosj. mjesenih t zraka u godini

-Nou vegetacija zadrava zraenje toplote u

Geotermometar (koljenasti)

Viegodinji prosjek (dnevne, mjesene, godinje) t zraka = aritmetika sredina

prosjenih (dnevnih, mjesenih, godinjih) t zraka za promatrani period

atmosferi

sprijeava smanjenje t tla

-Mjerna jedinica oC.

15

16

c) Temperatura vode

5) Vlanost zraka

-t vode u rijeci

Sadraj vodene pare u zraku

-mjeri se pojedinanim oitavanjem (1xdnevno)

-mjerenje u sredini toka rijeke

obini termometar

Gustoa (g/cm )

Specifina
toplota (J/g K)

0,99984

4,2176

561,0

10

0,99970

4,1921

580,0

20

0,99821

4,1818

598,4

30

0,99565

4,1784

615,4

40

0,99222

4,1785

630,5

50

0,98803

4,1806

643,5

60

0,98320

4,1843

654,3

70

0,97778

4,1895

663,1

80

0,97182

4,1963

670,0

90

0,96535

4,2050

675,3

100

0,95840

4,2159

679,1

Temperatura C

Znaaj vodene pare u zraku: formiranje oblaka i P i apsorbira dio radijacije Zemlje

termometar u vodi 3 do 5 minuta

3

Termalna
provodljivost (mW/K m)

Sadraj vlage u zraku f-ja

pri datoj t i p

Vlanost zraka

kondenzacija vodene pare

Znaaj vlanosti zraka

stvaranje magle, oblaka, kie

vlaga pri formiranju oblaka

apsorbovanje velikog dijela radijacije tla

Specifina toplota
koliina toplote koju gram neke tvari primi da bi mu se
temperatura podigla za 1 C
(za vodu iznosi 1.0 cal/g)

t i p zraka

Zasien zrak vodenom parom = sadri max. koliinu vodene pare koju moe primiti

regulisanje intenziteta gubitaka toplote sa tla

17

Vlanost zraka:

18

Mjerenje sadraja vlage u atmosferi:

a) apsolutna vlanost

-pojedinanim oitavanjem (psihometar, higrometar)

b) relativna vlanost

-neprekidnim biljeenjem (higrograf)

c) deficit vlanosti ili deficit zasienosti

d) pritisak vodene pare
e) taka rose (rosite)
a) Apsolutna vlanost = masa vodene pare u 1m3 zraka. Mjeri se samo u laborat.

b) Relativna vlanost = stepen zasienosti zraka vodenom parom. Odnos stvarne

koliine vlage u zraku i koliine koja odgovara zasienom zraku (ista t i p)

Higrometar i higrograf
Assmanov psihometar

a) Deficit vlanosti = manjak vodene pare u zraku do njegovog zasienja.

Poveanje deficita vlanosti
raste mogunost isparavanja
b) Pritisak vodene pare = bitan pokazatelj vlanosti zraka. Mjeri se u mbar.
c) Taka rose = t pri kojoj masa nezasienog zraka postaje zasiena kada se hladi
pri const. p. Hlaenjem zraka
kondenzacija vodene pare
pojava rose
19

-Mjerna jedinica = %
Higrograf

20

HIGROMETAR

glavnu ulogu ima ljudska dlaka

nakon odstranjivanja masnoe (pranje u benzinu)

ovlaivanjem

izduenje dlake

suenjem

skraenje dlake

promjena koliine vlage u zraku

HIGROGRAF

dlaka postaje higroskopna

const. mjerenje vlanosti zraka

ima sve dijelove barografa i termografa

kod hidrografa

glavna uloga

mjerenje na papiru

mehanike f-je iste

ljudska dlaka

promjena L dlake
Meteoroloke stanice

mjeri se p vodene pare (e) i relativna vlanost (R)

u%

u f-ji od tih promjena okree se koturi sa kazaljkom na skali

skala podjeljena na 100 nejednakih podjela

mjerenje, inae, svih veliina na meteorolokim stanicama vri se u 7, 14 i 21 sat

relativna vlanost u momentu mjerenja

e = e7 + e14 + e21 / 3
e7, e14, e21 p vodene pare u 7, 14 i 21 sat

21

6) Vjetar

22

Smjer vjetra:

Horizontalna komponenta zranog strujanja uzrokovanog nejednakom

raspodjelom p zraka

-mjeri se na 8 ili 16 taaka kompasa

Vektorska veliina

-smjer vjetra = pravac iz koga vjetar duva

-izraava se u stepenima od sjevera (N)

ima smjer i jainu (brzinu)

Bitan u procesu isparavanja, t vlage i nastanka P

Jaina odnosno brzina vjetra:
Osnovni parametri vjetra:

-dva parametra istog kvalitativnog obiljeja

-smjer
-jaina (brzina)

-prema Beaufortovoj ljestvici (od 0 do 12 bofora)

ureaj anemometar

-trajanje
Danas

panja na energiju vjetra kao na jedan od moguih alternativnih i

ekolokih izvora energije

23

24
Podjela vjetrova

-v vjetra: u vorovima

1 vor = 0,514 m/s

Trajanje vjetra:

-v vjetra mjeri se pojedinanim oitavanjima (anemometri)

-mjeri se u minutama i h

-v vjetra mjeri se neprekidnim biljeenjem (anemograf)

-inenjerska praksa: grafiki prikaz karakteristika vjetra

-Oba ureaja imaju i pokaziva smjera vjetra (vjetrokaz)

-dva tipa rue vjetrova:

rua vjetrova

a) rua uestalosti duvanja vjetrova po smjerovima

b) rua uestalosti jaine ili v vjetrova po smjerovima

Najsnaniji izmjereni udar vjetra 408 km/h

10. april 1996. godine

u Australiji pri prolaska uragana Olivije.

Anemometar i vjetrokaz
Rue vjetrova: a) rua uestalosti duvanja vjetrova
25

Vjetar

vrlo rijetko pue stalnom v

b) rua uestalosti jaine vjetrova

26

7) Isparavanje

uobiajeno mijenja jainu.

Prelaz vode u atmosferu u vidu vodene pare sa slobodne povrine vode, sa tla i
iz biljnog pokrivaa

Izuzetak monsuni - vjetrovi koji na odreenim podrujima tokom dijela godine

puu stalnim smjerom i jainom

Direktni i jedini gubitak u bilansu vode koja padne i otee

Uea pojedinih smjerova i prosjenih ili max. v vjetra u tim smjerovima prikazuje
tzv.rua vjetrova s naznaenim stranama svijeta

Isparavanje traje dok postoji:

a) izvor vlage
b) gradijent pritiska vodene pare (izmeu povrine sa koje se vri

Na jainu vjetra uz odnos p u atmosferi utie i konfiguracija, prisustvo prirodnih i

umjetnih prepreka i obraslost terena

isparavanje i atmosfere)
c) izvor energije (Sunce, zrak, voda, tlo)

uslovno reeno to shvatamo kao trenje s podlogom

Na intenzitet isparavanja utiu:

27

-t zraka

-t vode

-koliina vlage u zraku

-pa

-intenzite insolacije

-hemijske osobine vode

28

Razlikujemo dva osnovna oblika isparavanja:

Tri vrste isparavanja:

a) Isparavanje sa slobodne vodene povrine

a) evaporacija (E)=transfer vode u atmosferu sa slobodne povri vode,

b) Sumarno isparavanje (ET)

sa golog tla i sa vode koja se nalazi na vegetaciji ili drugim predmetima

Sumarno isparavanje:

b) transpiracija (T)=isparavanje kroz pore na liu tj. kroz vegetaciju

a) Isparavanje sa terena
b) Isparavanje sa biljaka (intercepcija)

c) evapotranspiracija (ET)=uzajmno dogaenje E i T

c) Isparavanje kroz biljke (transpiracija)

Proraun ET:
-mogue ET (oznaka PET)
-stvarne ET (oznaka ET)

-Mogua ET = ET pod pretpostavkom da koliina vode za isparavanje nije ograniena

Stvarna ET = ET pri ogranienom obnavljanju vlage
Isparavanje sa vodene povrine

Kruenje vode isparavanje bitno

ET <= PET

29

30

Empirijske metode prorauna ET koje se najvie koriste u hidro praksi:

Stvarna i mogua ET na nekom slivu:

a) Thornthwaiteova j-na (1944)

ET = (Mstv / Mmax) PET

b) Turcova j-na (1951)

Mstv stvarni sadraj vlage u slivu (mm)

a) Thorntwaiteova j-na: proraun mjesene mogue evapotranspiracije (PET)

Mmax max mogui sadraj vlage u slivu (mm)

-ET kompleksna

razvijen veliki broj postupaka za odreivanje ET:

a) teorijski postupci (zasnovani na procesu ET)

Kk korekcijski koeficijent (koriguje odnos mjesene ET zbog variranja broja

b) analitiki postupci (zasnovani na vodnom ili energetskom bilansu)

dana i trajanja dnevnog svjetla)

c) empirijski postupci ( zasnovani na odnosu izmjerene ET i klime)

Tm viegodinja srednja mjesena t zraka

d) postupci direktnog mjerenja

Ig godinji indeks topline

Im mjeseni indeks topline

31

32

Hidroloka praksa

-Thornthwaiteova j-na temeljena na eksponencijalnom odnosu izmeu srednje

mjesene t zraka i mjesene mogue ET

empirijske formule prorauna isparavanja sa vodene povri

-Izvedena na bazi mjerenja ET u srednjim i istonim dijelovima SAD.

zavisnost isparavanja u f-ji mjerenih meteorolokih veliina

-Mogue je primijeniti i za drugaije klimatske uslove (bez veih odstupanja)

bitne formula Mayera, formula Davidova, formula Zajkova

Formula Mayera (1937):

b) Turcova j-na: proraun godinje stvarne ETg (mm)

-Isparavanje slatkovodnih vodenih povrina

E = (15+3w)d
Hg viegodinja srednja visina padavina (mm)

E isparavanje sa vodene povrine (mm mjesec)

Tg viegodinja srednja t zraka (oC)

w srednja mjesena v vjetra na visini 9m (m/s)

d srednji mjeseni deficit vlanosti vazduha (mmHg)

-Meu najpoznatijim empirijskim j-nama za ocjenu godinje ET

-Izvedena na osnovu godinjih P i t zraka
-Dobijena koritenjem podataka sa 254 slivne povrine sa 4 kontinenta

33

34

Formula Zajkova (1960):

Formula Davidova:

-Isparavanje mjesenih suma sa slobodne vodene povrine

-Isparavanje sa otvorenih povrina bazena ili malih jezera

E = 0,15*n*(1 + 0,85*w 1)*(e0 e)

E = 11,9*d0,81 (1 + 0,125w)

E mjesene sume isparavanja sa slobodne vodene povrine (mm mjesec)

E isparavanje sa vodenih povrina (mm mjesec)

n broj dana u mjesecu

d srednji mjeseni deficit vlanosti vazduha

w1 srednja mjesena v vjetra na visini 1m (m/s)

w srednja mjesena v vjetra na standardnoj visini vjetrokaza (m/s)

e0 srednja mjesena vrijednost max. p vodene pare koja = t povrine vode (mbar)
-Ako nema podataka o vjetru

e stvarni p vodene pare na visini 2m od povrine vode (mbar)

Davidov preporuuje:

Ako nema podataka o t vode

E = 19,5*d0,8

Zajkov preporuuje:

E = 0,16*c*n*d0,78
35

c parametar u f-ji t vode i vazduha

(1,4 do 2,2)

36

d deficit vlanosti vazduha na visini 2m (mbar)

Mjerenje evaporacije: raznim vrstama isparitelja (evaporimetri)

Isparitelji: a) isparitelj klase A

b) Picheov isparitelj (stari i novi tip)

Koliina isparivanja kod oba tipa mjeri se u mm ili cm3 na osnovu oitanja u 7 i 19h
-Picheov isparitelj

montaa u meteoroloku kuicu

-staklena cijev
-na cijevi utisnuta skala

mm vodene pare

-gornji kraj cijevi zatvoren

-cijev napunjena destilovanom vodom do nultog podeoka skale
-na donjem kraju cijevi

otvor na koji stavljamo upijajui papir

Isparitelj klase A

-Isparitelj klase A: metalna posuda napunjena vodom D=120cm i h=25cm

evaporacija ekvivalentna snienju nivoa vode u posudi
-Posude postavljene na drveno postolje (rotilj) na povrini zemlje, ukopane
u zemlju ili postavljene na plutajuu splav na vodenoj povrini.

Picheov isparitelj sa
ravnom cijevi

37

38

-Mjerenje transpiracije:
a) fitometar

b) potometar

instrumenti napunjeni zemljom ili vodom u kojima se uzgajaju biljke

povrine posuda hermetiki zatvorene

sprijeavanje evaporacije

jedini gubitak vode (vlage) mogu transpiracijom

-Mjerenje evapotranspiracije: ureaj lizimetar

LIZIMETAR:
Lizimetar:

-Ukopani sud napunjem zemljom

-sanduk napunjen zemljom

-uzgaja se razna vegetacija

-Sade se biljke
-Na dnu suda

stanje priblino kao u prirodi (na terenu)

mjeri se ET biljaka
drenaa koja sakuplja vodu koja je dotle prodrla

-Istovremeno mjere se i P

vjetako dolivanje vode

mjeri se

vlanost podloge na
const. nivou

mjeri se mogua ET (PET)

39

40

10

8) Padavine (oborine)

-Nastanak padavina-

Padavine = svi oblici kondenzirane i sublimirane vodene pare koji se na Zemlji

pojave u tekuem ili vrstom stanju
Padavine

Pretpostavke postojanja:
a) vodene pare (posljedica isparavanja)

formiranje:

-na povrini Zemlje (rosa, mraz, inje)

horizontalne padavine

-u oblacima (kia, snijeg, grad)

vertikalne padavine

b) proces kondenzacije i sublimacije (prelazak vodene pare u teno ili

vrsto stanje)
c) kondenzacijskih jezgara (vrsteestice 1 do 5 )

ubrzava se

kondenzacija ili sublimacija

Ukupne padavine za odreeni period:
-visina kie (mm vod. stupca) i visina snijega izraena kao ekvivalent vode
Klasifikacija padavina:
Kia: otie neposredno po padanju na tlo

1) konvektivne padavine

Snijeg: vodena zaliha koja postepeno ulazi u hidroloki sistem

2) orografske padavine

Hidroloke analize: padavine imaju temeljnu vanost

3) ciklonske padavine

Hidrotehnika praksa: primarni kia i snijeg

41

42

1) Konvektivne padavine:
-Podjela kia po intenzitetu-

uslovljene naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu sa tlom

a) slabe kie - intenzitet do 2,5 mm/sat

b) umjerene kie - intenzitet od 2,5 8,0 mm/sat
c) jake kie intenzitet preko 8,0 mm/sat.

vodena para se uzdie i hladi

vodena para kondenzira se i pada na tlo u vidu kie

2) Orografske padavine:
nastanak: mehaniko dizanje vlanih horizontalnih zranih struja
dolazi kod ispreavanja planinskih lanaca tokom kretanja zranih masa

3) Ciklonske padavine:

Poledica-zamrznuta oborina kada kia pada na tlo ija je temperatura ispod

ledita.

Susnjeicanastaje kada kapi kie prolazei kroz hladan zrak zamrzavaju i

pretvaraju se u led, pa na tlo padaju kao vlane ledene kuglice prenika 1 4 mm.

Snijegzavisno o gustoi snijega daju i razliite koliine oborina obino 1 cm

visine palog svjeeg snijega daje 0,5 2,0 mm (tekue oborine u praktinim se
proraunima obin o to zaokruuje na 1 mm).

Tuaprema preniku zrna dijeli se na malu tuu (prenik zrna do 5 mm) i

normalna tua s prenikom zrna preko 5 mm.

najee kod nas

kretanje zranih masa iz podruja visokog p (anticiklona) u podruje niskog p
(ciklona)
hlaenja toplih zranih masa
nastaju padavine

diu se u hladnije slojeve atmosfere

43

44

11

-Mjerenje padavina-

KS

Mjerenje padavina (P) i drugih meteorolokih parametara

Mjerenje samo P

meteoroloke stanice

instrumenti za mjerenje P:
1) pluviometri kiomjeri (ombrometri)

totalizator (drugi tip)

2) pluviografi (ombrografi)

kiomjerne stanice

PLUVIOMETRI (KIOMJERI):
Upute Svjetske meteoroloke organizacije (postaviti min. 1 kiomjernu stanicu):
a) ravniarska podruja (na svakih 600 900

cilindrina posuda sa povrinom otvora od 200 cm2

-pojedinana oitavanja
-dnevne koliine P

km2)

b) planinska podruja (na svakih 100 250 km2)

-redovna oitavanja (7 sati

P pale tog dana tj. P iz prethodna 24 h)

c) planinska podruja sa gustom rijenom mreom i na ostrvima (na

-jai pljusak tokom dana

vanredna oitavanja

-snijeg padne u kiomjer

svakih 25 100 km2)

otopi se i mjeri se voda menzurom i izraava u mm

Padavine: mjerenje kiomjerima

Padavine: izraavanje visinom vodenog stupca (mm)
Mjerenje P

vae samo za neposredni lokalitet na KS

prostorno P veoma neravnomjerne

Pluviometar (kiomjer)

45

Hellmannov kiomjer

PLUVIOGRAFI:

H otvora na 1m iznad povrine tla

-neprekidna mjerenja
Drugi tip kiomjera

46

TOTALIZATOR

analiza raspodjele kie u vremenu

-vrste pluviografa:

Totalizator

mjeri ukupnu P za dui period vremena

a) pluviograf sa plovkom (stariji tip)

Totalizator

na teko pristupanom terenu

b) pluviograf sa posudom koja se prevre (klackalica)

Totalizator

V = 80 lit

Totalizator

otvor kao kod obinog kiomjera (200 cm2)

skupiti P izmeu dva mjerenja

c) pluviograf sa vagom
na 3m od terena

ema pluviografa i pluviograma

47

Pluviogram daje sumurnu krivu padavina.

48

12

Pluviograf sa plovkom
-sakuplja vodu u cilindrinu posudu
-u cilindrinoj posudi je plovak
-vertikalno pomjeranje plovka

Pluviograf

pomou poluge na pero koje pie po papiru

-papir namotan na dobo
-dobo pokree satni mehanizam

-posude se napuni vodom (10mm kie)

sifonski ureaj naglo prazni posudu

plovak i pero se dovode na nulti poloaj

Pluviograf sa vagom

-rezultat registrovanja pluviografom

sumarna linija pale kie (H kie u f-ji t)

49

50

Pluviograf sa vagom

Pluviograf sa klackalicom
-posuda koja je podjeljena u dva dijela

-princip const. mjerenja G posude u koju se dovodi zahvaena kia

-posuda balansira oko horizontalne osovine

-nedostatak

-sakupljena voda od P dovodi se u gornji dio posude

-sprijeavanje ispravanja iz posude (kod dugotrajnih kia slabog i)

kada se potpuno napuni

posuda se ne prazni automatski

dodajemo ulje u posudu

posuda se prevre i trenutno prazni

formira se tanki sloj na povrini vode

drugi dio posude se podie i poinje da se puni

-kretanje posude gore-dole

putem elektrinog kontakt ureaja

prenos u sistem daljinskog mjerenja P

glavna prednost ovog ureaja

51

52

13

Mjerenje pluviometrima openito:

Hidroloko dimenzioniranje objekata odvodnje

Visina padavina P (mm) = jaina padavina (intenzitet kie padavina)

podaci o raspodjeli kie u t

Intenzitet kie (i): mm/s

mm/min

mm/h

l/s ha

Kia u t = iz pluviometarskih podataka (zapisi dnevnih P)

Pluviogram daje:

Prosjena jaina P (i):

-trajanje kie
-padanje tokom dana ili kratki pljusak
-padanje u vie navrata

H prirast visine P u vremenskom intervaku t

HIJETOGRAM = grafiki prikaz jaine P u f-ji t

Analiza i bitna kod jakih kia (traju od nekoliko min. do nekoliko h)
Krajnji cilj analiza: dobiti zavisnost intenziteta P trajanja P ponavljanja P

I T P KRIVA
Sumarna kriva P i hijetogram: a) sumarnakriva P b) hijetogram

53

-Obrada izmjerenih podataka o padavinama-

54

Za ocjenu vodnog bilansa

mjerenja, analize i ocjene P to pouzdanije

Na pouzdanost mjerenih podataka utiu:

1) Primarna

- vrta i tip instrumenta koji se koristi za mjerenje P

2) Sekundarna

- reprezentativnost odabranih mjernih lokacija u slivu (KS na slivu)

1) Primarna obrada izmjerenih podataka o P

- gustina i prostorni raspored mjernih stanica

Obradom se definie:

- mikrolokacijska reprezentativnost mjerne take na kojoj je ureaj

a) viegodinje srednje (mjesene, sezonske ili godinje) visine P jedne KS

- nain mjerenja i uestalost mjerenja

b) viegodinje srednje (mjesene, setonske ili godinje) visine P palih na sliv

Osnovni zadatak vodnog bilansa

analiza prostornih varijacija P

a) Odnosi se na jednu KS (jedna taka u prostoru)

definisanje ukupne V pale vode ili prosjene visine P u slivu u nekom t

b) Odnosi se na obradu podataka sa vie KS (vie taaka) na slivu

Viegodinji prosjeci visina P pojedinih KS:

Tanost odreivanja prosjenih P

f-ja odreivanja slivne povrine

-odrediti na bazi viegodinjih osmatranja i mjerenja

KS = kiomjerna stanica

55

hidrografska ili topografska vododjelnica

56

14

Viegodinji prosjek (mjesenih, sezonskih ili godinjih) visina P na sliv:

a) Metoda aritmetike sredine

a) metoda aritmetike sredine

-viegodinja prosjena visina P palih na sliv Hk,sl (mm):

b) Thiessenovim postupkom
c) metodom izohijeta
d) hipsometrijska metoda
e) metoda padavinskih povri

k indeks (k=m za mjesene P; k=s za sezonske P; k=g za godinje P)

Hk,i viegodinja prosjena visina (mjesenih, sezonskih ili godinjih) P
registrovanih na i-toj KS (mm)
n broj KS u slivu
-najjednostavniji postupak
a)

Metoda aritmetike sredine

b) Thiessenov postupak

-relativno pouzdana

c) Metoda izohijeta

1, 2, ..., n oznaka KS i izohijete Ai pripadajua povrina i-te KS; povrina izmeu dvije susjedne i
izohijete
Hk,i vrijednost i-te izohijete

sliv pokriven gustom mreom KS

slivna povr relativno ravna

uniformno postavljene

varijacije P male u prostoru

57

58

b) Thiessenov postupak
-postupak poligona

pripadajue A svakoj KS odreenog slivnog podruja

-u proraunu figuriu pripadajue povrine sliva pojedinih KS

-karta odreene R ucrtati take u kojima mjerimo P

-povlaimo pomone linije koje spjaju susjedne KS
-konstruiemo simetrale pomonih linija

formira se mrea zatvorenih poligona

-viegodinja prosjena visina P palih na sliv:

Uzima u obzir samo KS unutar nekog sliva !!!

59

60

15

Oznake:
Ai pripadajua povrina sliva i-te KS (km2)
A ukupna povrina sliva (km2)
Hk,i viegodinja prosjena visina (mjesenih, sezonskih ili godinjih) P
registrovanih na i-toj KS (mm)
Mora biti zadovoljen uslov:

-esto se koristi kod nas

-nije pouzdan za planinske slivove
-ne preporuuje se za analizu intenzivnih lokalnih pljuskova krtakog trajanja
61

-primjenjiva jedino kod ravniarskih slivova

62

P homogeno raspodjeljene u prostoru

c) Metod izohijeta

Metoda izohijeta

IZOHIJETE = geometrijsko mjesto taaka sa istom visinom P palih u odreenom

najtanija

pogodna za analizu kia kraih trajanja i jakog i

Sutina metode:
-konstruisanje karte izohijeta

periodu (mjesec, sezona, godina)

Postupak: odreivanje izohijeta i pripadajuih povrina sliva (Ai) izmeu dvije
susjedne izohijete
presjena visina P

sloen zadatak

iskusni hidrolozi

Osnovni principi konstruisanja karte izohijeta:

-na topografskoj karti sliva oznaiti visine P u takama KS

Odreivanje prosjenih visina P palih na sliv:

-uspostaviti zavisnost izmeu visine P i nadmorske visine KS

-iscrtati izohijete oko KS na kojima je izmjerena najvea visina P
-vriti linearnu interpolaciju vrijednosti P po prostoru sliva
-na osnovu markiranih interpolovanih vrijednosti P povlaiti linije izmeu
vrijednosti koje oznaavaju iste visine P

Hk,i viegodinja prosjena vrijednost i-te izohijete (mm)

Ai pripadajua povrina sliva izmeu i-te i i+1 izohijete (km2)
n broj izohijeta
A ukupna povrina sliva (km2)
63

64

16

d) Hipsometrijska metoda
Specijalno namjenjen analizi P u planinskim podrujima
Sutina metode:
-na karti pogodne R nanesemo sliv (izohipse terena) sa lokacijama KS (a)
-na KS

redni broj KS i visina osmotrenih P za dato trajanje

-za isti sliv konstruiemo hipsometrijsku krivu (b)

-konstruiemo dijagram zavisnosti visine osmotrenih P za svaku KS u f-ji
nadmorske visine istih stanica

P=f(z)

(c)

-na osnovu prethodna dva dijagrama (hipsometrijska kriva i kriva P)

konstruiemo krivu visine P u f-ji povrine sliva

P=f(A)

(d)

-odredimo povrinu ispod krive koja predstavlja ukupnu V vode pale na sliv

P=V/A

Prosjena visina P na slivu:

V ukupna zapremina pale vode

A ukupna povrina sliva

65

e) Metoda padavinskih povri

Padavinske povri

66

Ukupne koliine (V) voda koje padnu na analizirani sliv u nekom t:

prostorni prikaz visine P koje su pale na jedan dio sliva

Vo=P * A
Vo ukupna zapremina palih voda u nekom t
P suma padavina u t
A povrina sliva

Osnovni problem u praksi

Element OABC u xy ravni

koordinate x ; y ; z

dio slivne povri

vrijednosti = visine pale kie u t

padavinska povr koju formira izmjerena visina kie (z)

neravnomjerno rasporeena mrea KS

upotrebljivost postoj. podataka (prekidi osmatranja)

prevazilaenje ovih problema

progustiti i proiriti i pravilno rasporediti KS

KS opskrbiti pluviografima

ovakav par podataka o izmjerenim visinama P na mrei KS u slivu

voditi rauna o visinskom rasporedu KS

matematiki opisati nekom funkcijom

Primjena ove metode

uslovljena koritenjem raunara

uvestiti totalizatore na nepristupane terene

67

68

17

Proraun mjerodavne jaine P koritenjem pluviografskih podataka

2. Sekundarna obrada izmjerenih podataka o P

Kod analize odvodnje oborinskih voda iz urbanih sredina

Tu postoji niz empirijskih formula

Niz vrlo sloenih obrada podataka o P (prvenstveno intenzitet kie)

Knauffova formula:

Najbitniji problem: proraun statistikih parametara serija pljuskova (jake kie)

raznih trajanja i prilagodba krivulje razdiobe
Sekundarna obrada

temelj za definisanje familije ITP krivulja

i mjerodavna jaina P (l/s ha)
Hg viegodinja srednja visina P (mm)

Odreivanje mjerodavne jaine P bazirano na obradi izmjerenih podataka o P

Izmjereni podaci

pojedinano i stalno oitavanje (dobijeni podaci)

Primjena ove j-ne esta

iako dobijemo orijentacione vrijednosti jaine P

Knauffova j-na ne uzima dva bitna parametra jaine P

metodologija odreivanja mjerodavne jaine P primjerena podacima

Za nae prilike

trajanja P i ponavljanje P

j-na daje premalene vrijednosti mjerodavne jaine P

69

Gorbaevljeva j-na (bolja)

70

Proraun mjerodavne jaine P koritenjem pluviografskih podataka

jainu P (i u mm/min) definie:

Dobijemo kvalitetnije podloge za odreivanje mjerodavnog intenziteta P

Mjerodavni intenzitet P definisan vezom INTENZITET-TRAJANJE-PONAVLJANJE

koeficijent f-ja geografskog poloaja (srednja Evropa =0,044)

PR povratno razdoblje (raunsko) povratni period (god)
t0 trajanje kie (raunsko) (mm)

Hg viegodinja srednja visina P (mm)

PR povratno razdoblje (raunsko) povratni period (god)
t0 trajanje kie (raunsko) (mm)

Numeriko odreivanje prethodnog izraza

Gorbaevljeva j-na povoljnija od Knauffove j-ne

jainu P daje u f-ji t0 i PR

matematsko-statistiki postupci

Postupcima obraditi to vei broj podataka o P

Potrebni podaci iz najmanje 10 do 15 godina

71

72

18

Poznatiji postupci (dobro prilagoavaju stvarne podatke o P iz dueg hidrolokog

niza podatka
slijedei analitiki izrazi:

ITP kriva
a parametar ovisan o hidrolokim prilikama obraenog podruja
b, c, d parametri ovisni o klimatsko-hidrolokim prilikama obraenog podruja

Rjeavanje gornjih j-na (odreivanje parametara a,b,c,d) promjenom postupka

najmanjih kvadrata
postupak matematike statistike

Gornji izrazi

Odreivanje ITP krive

Metoda godinjih ekstrema

Metoda pikova

najee se koriste u praksi za definisanje ITP odnosa

73

pokazuje vjerojatnost razliitih kratkotrajnih intenziteta P za razliita

trajanja P na odreenoj lokaciji
metoda godinjih ekstrema i metoda pikova
definie se empirijska raspodjela vjerovatnoe
Pearson III, Gumbelova, Gausova raspodjela
koristi jedan podatak godinje

analiza svih max vrijednosti

izvlaimo vie informacija

74

19