BULOVA ALGEBRA

Logike osnove raunara

 Matematiari kau da je 1+1=2, a

informatiari da je 1+1=1
Informatika se zasniva na Bulovoj
algebri - teorijska osnova raunara
Osnova Bulove algebre:
Zakoni logikog miljenja zasnivaju se na
tvrenjima koja mogu biti samo: tana i
netana.
Algebra koja analizira ovakva tvrenja,
saima matematiku logiku i teoriju
skupova i daje teorijsku osnovu
savremenih raunarskih nauka naziva se
Bulova algebra.
Slui za dizajniranje elektronskih kola,
dijelova raunara.

 Tvorac ove algebre je Dord Bul (1815 1864) engleski matematiar i filozof.
Bulova ideja je bila da logiku same je u
prostu
algebru,
pretvarajui
je
u
matematiku.
Na
taj
nain
stvorene
su
nove
matematike discipline:
matematika
logika ili simbolina logika i algebra
logike koja je nazvana Bulova algebra.
1937. godine naunici Nakaima i godinu
dana kasnije enon su iskoristili Bulovu
aglebru za analizu mrea sa relejima.
Telefonija je tih godina bila u brzom
razvoju, pa je bilo potrebno koristiti neki
matematiki aparat kojim bi se opisivale
eljene komunikacije i nain ostvarivanja
veza.
Od
ovog
trenutka
Bulova
algebra
doivljava svoju ekspanziju.

 Osnovni element
logike algebre logika izjava.
Zbog jednostavnosti
moe se oznaiti
P
jednim slovom
(npr. P)
Danas je vedar dan
Za svaku od izjava se
moe jednoznano
Sarajevo je u BiH
tvrditi da je istinita ili
lana.
1+1=3.
Sanda, 2012.

 Istinita izjava:
istina ili engl. true, a zbog
jednostavnosti T ili 1
Lana izjava:
la ili engl. false, a zbog
jednostavnosti F ili 0
5

Logike operacije
S logikim se izjavama mogu
izvoditi razne logike operacije.
Logike se operacije zapisuju
pomou logikih operatora.
Logika algebra - matematiki
opisuje odnose izmeu izjava.

Osnovne
logike
operacije

I
ILI
NE

Logika operacija NE (engl. NOT)

Naziva se i negacija.
Zadatak - promjena vrijednosti logike izjave
iz istine u la i obrnuto.
Predoit emo je simbolom:

Danas je subota.

Danas nije subota.

4 je razliito od 4.

4 nije razliito od 4.

Logika operacija NE (engl. NOT)

Logika operacija se moe prikazati i pomou tablice
stanja ili tablice istinitosti.


Logiki operator I (engl. AND)
Naziva se i konjunkcija.
Zadatak - vratiti istinu samo ako su obje
logike izjave ukljuene u operaciju istinite.
Predoit emo je simbolom .

PQ

Danas je
subota.
4 je razliito
od 4.

Danas je
petak.

la

4 je vee od 0.

istina


Logiki operator I (engl. AND)
Tablica stanja ili tablica istinitosti:

PQ

1
10

Logiki operator ILI (engl. OR)

Naziva se i disjunkcija.
Zadatak - vratiti istinu ako je bar jedna od
logikih izjava ukljuenih u operaciju istinita.
Predoit emo je simbolom +.

P+Q

Sarajevo je u
Austriji.

Sarajevo je u BiH.

la

4 je jednako 4.

4 je manje od 0.

istina

11

Logiki operator ILI (engl. OR)

Tablica stanja ili tablica istinitosti:

P+Q

1
12

Sloene logike operacije

Osnovne logike operacije se mogu kombinirati
u sloene.
Broj operanada i logikih operatora moe biti
proizvoljan.
Bez obzira na sloenost logike operacije konani
rezultat je istina ili la (T ili F, 0 ili 1).

13

logike operacije - prioriteti

Pri kombinaciji osnovnih logikih operacija u
sloene, treba imati na umu prioritete.
Prioriteti od viih ka niima:

NE,
I,
ILI.

Za promijene prioriteta koriste se zagrade.

14

 Raunar je graen od elektronikih

sklopova koji razlikuju samo dva stabilna
stanja.
logika nula
jedan nivo napona (npr. 0 V).
logika jedinica
drugi nivo napona (npr. 5 V).

Raunari koriste binarni brojni sistem koji

ima dvije cifre 0 i 1.
Ova stanja mogu biti otvoren-zatvoren,
ukljuen-iskljuen i slino.
Jedna binarna cifra 0 ili 1 predstavlja
minimalnu koliinu informacija, odnosno
najmanji podatak koji se moe obraditi u
raunaru i zove se bit (bit).
Bit moe da reprezentuje istinu (true) i
neistinu (false).
U veini raunara koristi se grupa od osam

 Sloeno sklopovlje graeno od jednostavnih

osnovnih elemenata koji se zovu logiki
sklopovi
Osnovni logiki sklopovi oponaaju osnovne
operacije Boolove algebre (operacije, operandi,
pravila logikih odnosa).
Svaki logiki sklop ima:
jedan ili vie ulaza i samo jedan izlaz.

16

 Prekidake eme i digitalna logika kola su tako

projektovana da primjenjuju principe binarne
aritmetike i matematike logike.
Digitalna elektrina logika kola su
specijalizovane eme sastavljene od tano , ,
definisanih elektrinih komponenti.
Iskazne formule u kojima se pojavljuju samo
operacije
, imaju jednu zanimljivu
interpretaciju koja se koristi u tehnici, u
projektovanju digitalnih kola i naziva prekidaka
algebra.
Iskazna slova se tretiraju kao otvoreni prekidai,
a njihova negacija kao zatvoreni prekidai. Ako
iskazno slovo ima vrednost p=1, smatra se da je
prekida zatvoren, tj. da provodi struju, a za p=0,
je otvoren, tj. da ne provodi struju.
Formula se tretira kao ema sa dva kraja
sastavljena od prekidaa koji su povezani paralelno
ili serijski.

I sklop (engl. AND)

Sklop s dva ili vie ulaza i jednim izlazom.
Oponaa logiku operaciju konjunkcije (I).

PQ

Y=AB

18

primjer
Prekidaka kolo-ema koje sadri prekida i sijalicu.
Vrijednost 1 dodeljujemo prekidaima kada su
zatvoreni, tj. ako kroz njih protie struja.
U suprotnom dodeljujemo im vrednost 0.
Kada su prekidai redno vezani, sijalica e svijetliti i
kolo e imati vrijednost 1 samo ako su oba prekidaa p
i q zatvorena. Prema tome, ovo kolo pe
qodgovarati
iskazu p i q, odnosno
i zove se AND i kolo.

Digitalno logiko kolo

19

Ne sklop (engl. NOT)

Logiki sklop s jednim ulazom i jednim izlazom,
naziva se i invertor (obre stanje ulaza).
Oponaa logiku operaciju negacije.

Y=A

20

primjer
Kolo sa jednim prekidaem , u kome sijalica
svijetli samo ako je prekida otvoren.
Prema tome kolo e imati vrijednost 1 ako je
prekida zatvoren, odnosno ako je p jedako
0. Takvo kolo se zove ne kolo ili invertor.

21

ILI sklop (engl. or)

Sklop s dva ili vie ulaza i jednim izlazom.
Oponaa logiku operaciju disjunkcije (ILI).

P+Q

Y=A+B

22

primjer
Prekidako kolo u kome su prekidai vezani
paralelno.
Kada su prekidai paralelno vezani sijalica e
svjetliti ako je bar jedan od prekidaa
zatvoren. (kolo e imati vrijednost 1)
p q ovo kolo e odgovarati iskazu p
Prema tome,
ili q, odnosno
i zove se OR - ili kolo

Izvedeni sklopovi
Kombinacijom osnovnih logikih sklopova
mogu se izvesti svi ostali.
esto se u skupinu osnovnih logikih sklopova
svrstavaju i izvedeni sklopovi:
NI
NILI.

24

NI sklop (engl. NAND)

Kombinacija I i NE sklopova:

PQ

Y=AB

25

NILI sklop (engl. Nor)

Kombinacija ILI i NE sklopova:

P+Q

Y=A+B

26

Ekskluzivno ILI - XILI (engl.

XOR)
Ekskluzivno ili XOR operator ima vrijednost bita 1
onda i samo onda ako jedna od varijabli ima
vrijednost bita 1

XOR

Sloeni logiki sklopovi

Sloeni logiki sklopovi sadre stotine,
hiljade, a u savremenim raunalima i
milione osnovnih logikih sklopova.
Bez obzira na sloenost logikog
sklopa, uvijek je mogue napisati
pripadajui logiki izraz i sastaviti
tablicu stanja.

28

Primjer
Napisati tablicu stanja i logiki izraz za logiki
sklop:

29

Primjer (meustanja)
Prvo - oznaiti meustanja koja predstavljaju
rezultat rada osnovnih sklopova (krenuti od
ulaznih vrijednosti, s lijeva na desno).

30

Primjer (tablica stanja)

U tablici stanja treba predvidjeti:
stupce koji predstavljaju ulazne operande,
stupce koji predstavljaju vrijednosti prethodno uvedenih
meustanja,
stupac krajnjeg rezultata.

Y1=A+B

Y2=Y1

Y=Y2+C
31

Primjer
Treba krenuti s desna na lijevo, od krajnjeg
izlaza i logikih vrata kojima taj izlaz pripada.

Y = Y2 + C
Y = ( Y1 ) + C
Y=(A+B)+C

Postupak
treba
ponavljati sve dok
lanovi logikog
izraza ne budu
osnovni ulazni
operandi.

32

Primjer (tablica stanja)

A

B C

0
0
0
0
1
1
1
1

0
0
1
1
0
0
1
1

0
1
0
1
0
1
0
1

Y1=A+B

Y2=Y1

Y=Y2+C

0
0
1
1
1
1
1
1

1
1
0
0
0
0
0
0

1
1
0
1
0
1
0
1

33

UPROAVANJE PREKIDAKIH EMA I LOGIKIH KOLA

Minimizacija prekidakih funkcija je jedan od najvanijih praktinih

zadataka. Inae metode minimizacije su raznovrsne. Najea je
podela na grafike i algoritamske. Jedan od esto korienih naina
u inenjerskoj praksi su Karnoove mape.
Najvanija primena Bulove algebre je da pojednostavi konstrukciju
prekidakih i logikih kola.

34

Predstavljanje karaktera
Za predstavljanje nizova ( string) ili znakova
( charcter data), zatim slova, znakova
interpunkcije, matematikih znakova,
specijalnih znakova koriste se ASCII i UNICODE
kod.
Po ovo kodu svakom znaku se dodjeljuje odreeni
binarni broj.
Na primjer 1111001 predstavlja slovo b.
Binarni brojevi su osnova za funkcionisanje
raunara.
Digitalna kola kombinuju nule i jedinice, i
generiu nove nule i jedinice.
Mainske instrukcije su takoe prikazane kao
nizovi nula i jedinica.
Svi programi napisani u asembleru ili nekom
viem jeziku da bi mogli da rade moraju da budu
prevedeni u nizove nula i jedinica.

35

ASCII tabela

36