PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Matei
22.4.2015.
Uenje i pamenje
-temeljni fenomen u osnovi biheviorizma, lako je kontrolirati ishode uenja, kao i
imbenike
definicija-> proces koji se nalazi u osnovi mijenjanja pojedinca u toku njegovih
specifinih aktivnosti
*uenje se odvaja od fenomena maturacije/ sazrijevanja->anatomsko-fizioloka
pretpostavka za mogue promjene na planu ponaanja ali i za uenje
-da bi se dolo do uenje, potrebno je ispuniti (3) psiholoke pretpostavke:
MOTIVACIJA, PONAVLJANJE aktivnosti/repeticija, SATISFAKCIJA/zadovoljenje
potreba
-najvee panja je usmjerena na motivaciju=>unutarnja/intrinzina i
vanjska/ekstrinzina
-Intrinzina: nastojanje/potreba pojedinca da obavlja odreenu aktivnost jer ta
potreba u njemu izaziva radost, osobnu satisfakciju (u okviru kolskog sustava ne
postoji za sve predmete); moe biti dugorona (ako ne diplomiramo, imat emo
osjeaj da smo promaili ivot)
-Ekstrinzina: nametanje potrebe, ali su ishodi uenja ponekad upitni, moe se
potkrijepiti nagradama ili fizikim kanjavanjem; utjee na ostvarivanje ciljeva,
ponekad je komocija nastavnika (kanjavanje ili nagraivanje) kada ne uspije
intrinzina motivacija
-uenje moe biti: kognitivno/spoznajno, socijalno, emocionalno, verbalno,
neverbalno (usvajanje vjetina/navika, moemo verbalizirati usvojene sadraje,
ima trajnije posljedice, neusporedivo vie ponavljanja da bi se upamtilo; kod
verbalnog uenja brzo nastupa proces zaboravljanja, za neverbalno je injenino i
vei stupanj generalizacije)
-uenje moe biti aktivno i pasivo/nenamjerno-> ako smo izloeni neemu
4 MEHANIZMA UENJA
1. UVJETOVANJE-KONDICIONIRANO-KLASINO UVJETOVANJE-PAVLOVLJEVO
UVJETOVANJE
-jedan mehanizam koji je nasljedno odreen mogue je pomou uenja
dopuniti oblicima ponaanja
BP(hrana, bezuvjetni podraaj)BO(slinjenje, bezuvjetni odgovor)
UP(zvono prije hrane, uvjetovani podraaj) + BPBO
UPUO(uvjetni odgovor)

-nakon nauenog uvjetovanog odgovora, moe se uvjetovati do 7. reda

(hrana, voda, svjetlo, zvuk, bol); ruski psiholozi->ovjek se moe
uvjetovati do n-tog reda, psi do 7.
-gaenje podraaja ako nema povremenog potkrepljivanja
-znatan broj neugodnih emocija je posljedica uvjetovanja>emocionalno/uvstveno uvjetovanje
anksiozna obojanost-neugodne posljedice; desenzibilizacija
2. UENJE PUTEM POKUAJA I POGREAKA-INSTRUMENTALNO UVJETOVANJEOPERATIVNO
-prepoznatljivo kod beba (plau jer su gladne ili ih treba previti), okolina
reagira, beba naui da plaem privlai panju; ovjek je genetski
predodreen za uenje
-pojedinac izvodi sklop operacija koje e dovesti do zadovoljenja njegovih
potreba
-razlika ovjeka i niih vrsta: naelno, kada ovjek ostvari zadovoljenje,
pogreke se gube, AHA fenomen (ivotinje-ee ponavljaju pogreke, dok
se ne uvrsti toan odgovor; dresiranje-> posljedica uenja putem
pokuaja i pogreaka)
-primarni potkrepljivai: hrana, voda, izbjegavanje boli
-sekundarni potkrepljivai: novac, pohvala, ugoda, ocjene
-isprekidano potkrepljivanje: moe dovesti do ovisnikog ponaanja
(poremeaj), nagraivanje je nepredvidivo, kockari i ribii, uvruju oblik
ponaanja vrlo trajno
-kanjavanje je prisutno: 1) kazna mora biti primjerena intenzitetu greke;
2) neposredno nakon greke, odlaganjem kanjavanja gubi se veza izmeu
ina i kazne
-negativan potkrepljiva: bol; dosljedno kanjavanje
-uvjetovana bespomonost: kada ne moemo predvidjeti hoemo li biti
nagraeni ili kanjeni (Afroamerikanci: trudio se, ne trudio; uio, ne uiodoivjet e neuspjeh)
3. IMITACIJA-OPONAANJE
-pri usvajanju vjetina, neverbalni aspekti ponaanja ali i elementi
verbalizacije
-ne moemo izbjei kognitivne
komponente uenja

potkategorije: uenje uloga(curice->gledaju majke; djeaci->kauboji i

Indijanci); usvajanje oblika prema modelu(roditelj pijanac->dijete pijanac);
ovjek je drutveno bie te prihvaa stavove okoline da ne bi bio izoliran,
emocionalno uenje se brzo petrificira
4. KOGNITIVNO UENJE
-bitna odlika ovjeka, kod niih vrsta je u rudimentarnom obliku (hrana,
ouvanje tijela)
-razrjeavanje problema uzimajui u obzir raspoloiva
sredstva u odreenoj situaciji, trajniji aspekt generalizacije, rezultati su
podloni transferu; temelj za razvoj kristalizirane inteligencije ;nerijetko
vezano uz uenje putem pokuaja i pogreke, dolazio do AHA fenomena;
moe se provjeravati kod ovjeka mentalnim labirintom
-kolovanje: drutveno kontrolirana aktivnost, rad (funkcioniranje u

drutvu, opstanak i razvoj zajednice), znanje; transfer-prijenos znanja

pojedincu
TEORIJA FORMALNIH DISCIPLINA uvjerenje da se neke nae funkcije upornim
vjebanjem razvijaju, intenzivno pamenje, uenje lat, rjeavanje matematikih
zadataka-> vjebanje svojih moi; Bujas je protiv pojma sposobnosti; psihologija
moi je izumrla s duhovnom psihologijom. Teorija je imala uinka-> opstanak
intelektualno najjaih. (polovian uspjeh)
TEORIJA INDENTINIH ELEMENATA kolski sustav sadri ono to e trebati u
industriji initi, nema elitnog kolovanja, nema teorije, samo vjetine. (odbaena)
TEORIJA POOPAVANJA/GENERALIZACIJE postavljanje kolskog sustava->
spoznaje steene kolovanjem mogu se poopavati i primjenjivati u stvarnom
ivotu; transfer je mogu zahvaljujui prenoenju generaliziranih znanja pa se
nuno u kolsko gradivo uvode teorijske spoznaje
KRIVULJE UENJA
-krivulja negativne akceleracije: kada uimo jednostavno gradivo, brzo uimo,
dosee se zavrni plato
-krivulja pozitivne akceleracije: teko gradivo (strani jezik od nule), poetak je
teak, nadogradnja je laka, nema platoa (zavrna zaravan)
-sigma krivulja: vezana za uenje jezika, nije mogue tek tako doi do platoa,
privremene zastoje moemo otkloniti upornim radom pa idemo dalje; vie
teorijska rasprava, ponajprije psiholoki problem, nedostatak motivacije pa ne
moemo dalje(psihika granica uenja; treba otkloniti sumnju u samoga sebe)
POZITIVAN TRANSFER
AB (plus iznad strelice)
staro gradivo djeluje pozitivno ja usvajanje staroga gradiva
NEGATIVAN TRANSFER
AB (minus iznad strelice)
prethodno naueno gradivo djeluje na usvajanje novog; proaktivna interferencijasmetnje unaprijed
RETROAKRIVNA INHIBICIJA
AB (minus iznad strelice)
novo gradivo djeluje negativno na prethodno, naknadna blokada/brisanje
ZABORAVLJANJE - proces koji poinje odmah nakon prestanka uenja, ima svoje
zakonitosti, a svode se na to da je neposredno nakon zavretka uenja
zaboravljanje najintenzivnije; uenici moraju ponavljati gradivo, bolje da ga
ponavljaju to prije, a ne kad su sve zaboravili, ponavljanje je nuno da bi se
sprijeilo zaboravljanje; krivulja asimptotskog pribliavanja nuli (nikad se ne
sputa skroz do nule)
-motivacija za uenje utjee na uspjenost uenja, teina gradiva utjee na
uspjenost uenja, kao i inteligencija

-poticati na uenje (pohvala je bolja od kazne), ali kalibrirano; poruge i

podsmijehe izbjegavati, spoitavati problem obitelji
-za mentalno retardirane moemo predvidjeti do kojeg e stupnja u kolovanju
doi