SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ ARHEOLOGIJE

Josip Soldo

PRAPOVIJESNI TUMULI NA KUPREKOM POLJU

Seminarski rad

Mentor: Tino Tomas

Mostar, Sijeanj, 2015.

SVEUILITE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ ARHEOLOGIJE

PRAPOVIJESNI TUMULI NA KUPREKOM POLJU

SEMINARSKI RAD
BRONANO DOBA

Mentor: Tino Tomas

Student: Josip Soldo

Matini broj: 5513

Mostar, sijeanj, 2015.

SADRAJ
Uvod .........................................................................................................

1. Kupreko polje - poetci istraivanja.....................................................

2. Istraivanja Alojza Benca......................................................................

3. Dokanova glavica...................................................................................

4. Gajevine - Tumul .38.............................................................................

5. Pustopolje - Tumul 18 ...........................................................................

6. Tumul 16................................................................................................

7. Rekogniscivna istraivanja od 2009 do 2011........................................

12

Zakljuak ...................................................................................................

13

Popis ilustracija...........................................................................................

15

Popis literature............................................................................................

16

UVOD

U ovom radu predstavit emo skupinu tumula koji se nalaze na Kuprekom polju
koje je tijekom 80-ih godina istraivao Alojz Benac. Tako emo proi kroz njegova
istraivanja, upoznati se s nainom tj. metodologijom iskopavanja ovakvih vrsta
nalazita. Pokuati shvatiti na koji nain su podizani ovi tumuli, kojeg su sastava, i
prikazati njihove osnovne mjere, visine i promjera, te ih podijeliti na kategorije. Prije
svega toga obratit emo pozornost na samo Kupreko polje kao geografski pojam, da bi
mogli bolje shvatiti same graditelje ovih tumula. Uz to spomenuti emo i neka ranija
istraivanja, samo ukratko poput prvih uope istraivanja na ovom podruju poduzeta
od strane Carla Marchesettia. Ciljevi ovog rada biti e objanjenje samo iskopavanja
svakog od etiri tumula istraena od strane Alojza Benca, te pokuaj interpretacije
njegovog sadraja, i konteksta u kojem je on podizan. Takoer emo pokuati
proniknuti u odnos grupa tumula kao cjelina, te objasniti samu njihovu svrhu, je li ona
sakralnog ili nekog drugog karaktera, te pokuati dobiti dublji uvid u sam ivot
stanovnika ovih prostora. Naravno tu ulazi i smjetanje tumula u odreeni vremenski
okvir kroz analizu njihovog sadraja. Vie panje biti e posveeno monumentalnim
tumulima, ba zbog njihove veliine, samog njihovog sadraja, i time vee koliine
informacija koje nam oni pruaju. Odgovore na sva ova pitanja, nee biti lako dobiti,
pogotovo zbog slabe istraenosti tumula na ovom prostoru, emu se svakako treba
pridodati vie panje. Za traenje odgovora, koristit emo djela Alojza Benca o
njegovim istraivanjima na ovom prostoru te traiti dublji uvid u samu tematiku,
posebno znaaj tih graevina za vjerovanja u zagrobni ivot graditelja tumula. Uz to
emo spomenuti nova rekogniscivna istraivanja, da budemo u tijeku s razvojem
zanimanja za istraavenje ovih neobinih graevina.

1. KUPREKO POLJE - POETCI ISTRAIVANJA

Istraivanje prapovijesnih tumula u Bosni i Hercegovini, poelo je prije jednog

stoljea, odmah iza austrougarske okupacije. Rani interes za nalazita ove vrste
objanjava sama rasprosranjenost tumula. Oni su u manjim i veim skupinama, ili
pojedinano rasuti po svim krajevima Bosne i Hercegovine, i odmah upadaju u oi
istraivaima. Ve prva istraivanja su pokazala da se u grobovima pod ovim humcima,
esto mogu nai metali i drugi prilozi, pogodni za prouavanje odreenih problema u
prapovijesnim periodima. Prva istraivanja su vezana za glasinako podruje u istonoj
Bosni, gdje je od 1888. do 1897. iskopano oko 1220 tumula, tako da je do danas to
ostao najvei broj istraenih tumula u Jugoslaviji, na jednom ogranienom prostoru. Za
to vrijeme su vrena i neka pojedinana otkopavanja tumula, koja su takoer dala
upotrebljive rezultate. Poslje drugog svjetskog rata, vea je panja pridodana
arheolokim iskopavanjem naselja iz pojedinih metalnih doba kojima pripadaju ovi
tumuli. Ta su istraivanja bila potrebna da se uspostavi ravnotea izmeu velikog broja
istraenih tumula i odgovarajuih naselja.1
U itavoj jugozapadnoj Bosni, najvie se istiu zemljani tumuli na Kuprekom
polju, jer se neki svojom veliinom dobro istiu iznad okolne povrine. No prije nego
krenemo na sama istraivanja potrebno je rei neto vie o samom Kuprekom polju kao
takvom. Kupreko polje smjeteno je u jugozapadnoj Bosni, na prijelazu iz doline
Vrbasa u Gornjaki Kraj. Ono je po klasifikaciji prostrana krka visoravan, sa oko 95
km2 povrine, a visina mu se kree od 1117 do 1150 m. Izdueno je u pravcu
sjeverozapad-jugoistok, s blagim nagnuem od sjevera i sjeveroistoka, prema jugu i
jugoistoku. Njegova najvea duina je od sela emenovci do sela Zanuglini koja iznosi
oko 26,3 km, a irina mu varira od samo 1 km do oko 13 km. Na njegov postanak i
izgled, kao i planinskog oboda koji ga okruuje, utjecali su tektonsko- orogeni pokreti
krajem eocena i poetkom oligocena. Specifine karakteristike ovoj visoravni daje njena
klima. Ovdje je tako snijeg registriran u svih 12 mjeseci u godini! U toku godine padne
50 do 60 dana, dosegne najee visinu od 1 metar, a zadri se od 4 do 6 mjeseci! Uz
snijeg esto dolaze jaki vjetrovi bura i jugo. Klima Kupreke visoravni je alpskog tipa,
gdje tjekom zimskih mjeseci prosjene temperature su oko 3,8 oC, a za vrijeme kratkih i
1 BENAC 1986. 9-10.
2

svjeih ljeta, dolaze do samo 13,9 oC. Ove klimatske karakteristike su posljedica prije
svega velike nadmorske visine, te njegove okruenosti visokim planinama.2
Da se vratimo na tumule na Kuprekom polju. Oni se mogu podjeliti na
pojedinane humke, ali su zabiljeene i skupine od dva, tri, etiri, pet, sedam i dvanaest
tumula. Iako su upadljivi, i lako se mogu prepoznati, oni su do danas samo djelomino
istraeni. Istraivanja provedena na ovu temu su sljedea:
C. Marchesetti, je tokom svojih ispitivanja 1891. na Kuprekom polju, izvrio
prekopavanja na dva manja tumula kod Gornjeg Malovana. U humku br. 11 je otvorio
sondu duine 12,50 m i irine 6 m te naao vie fragmenata keramike robe, komadi
kremena, dosta pepela i ugljena, a u sredinjem dijelu i veu koliinu limonita. U
tumulu br. 8. je naao jedan kremeni noi. U svojim ispitivanjima nije naiao na
grobove.3
Sljedei je uro Basler, 1953. godine objavio lanak pod naslovom ''Kupres''.
Tamo je autor dao potrebne podatke o geografskom poloaju i osim osnovnih podataka,
o gradinskim lokalitetima koji se tamo nalaze pruio je osvrt i na zemjane tumule.
Prema njemu oni su jedan od najznaajnijih arheolokih objekata kupreke visoravni.
Nabrojao ih je 40 od kojih veina prema njegovoj procjei ima promjer osnove oko 30
metara, dok im se visina kree izmeu 3 i 4 metra. Narod ih zove tubulicama ili
glavicama, to moemo vidjeti u nazivi nekih od njih (Uzur-glavica, Donja i Gornja
glavica, Dokanova glavica, itd.).4
. Belagi je vrio 1952. i 1953. ispitivanja steaka - srednjovjekovnih
nadgrobnih spomenika. Tijekom tog ispitivanja izvrio je probna iskopavanja i na
jednom manjem tumulu na uzvisini Debeljaa. Prokopao je dva kanala irine 2 m, koji
se u svojoj duini u smijeru sjever-jug protezao 13 m, a u smjeru zapad-istok 4 m.
Prema slojevima zemlje, ustanovio je da taj tumul nije nastao prirodnim procesima, ve
da je plod ljudskih ruku. U tom iskopavanju nije pronaen niti jedan arheoloki
materijal, tako da svrha ovog objekta i njegova vremenska datacija nije mogla biti
ispitana.5

2 Ibid. 12.
3 Ibid. 10.
4 Ibid. 10.
3

Trebalo je proi dosta vremena da bi se poduzela, neka vea i ozbiljnija

istraivanja ovih tumula, to se dogodilo u periodu izmeu 1980. i 1984. pod rukom
Alojza Benca, na to emo se koncentrirati u sljedeim poglavljima teksta.

5 Ibid. 10.
4

2. ISTRAIVANJA ALOJZA BENCA

Prilikom svojih istraivanja koje je Alojz Benac provodio na Kuprekom polju

1980., prvo je bio ispitan prostor na kojem se nalaze tumuli. Tako je utvreno da je na
Kuprekom polju lociran 51 zemljani tumul razne veliine. Oni su rasporeeni tako da
je desno od magistralnog puta Kupres - ujica - Livno rasporeeno 13, a lijevo od ovog
puta uz put Kupres - Otinovci - Vukovsko 38 tumula. Osim njihovog geografskog
smjetaja, tuuli se razliku i po veliini. Imamo 4 osnovne grupe: monumentalni tumuli,
sa promjerom osnove od 35 do 45 m (6 tumula), veliki tumuli promjera 25 do 35 m (5
tumula), tumuli srednje veliine promjera 15 do 25 (15 tumula), i mali tumu promjera
oko 15 i ispod 15 metara (ostalih 25 tumula). to se rasporeda tumula tie, nema nekog
posebnog pravila gdje su smjeteni, ima poveznica, u odnosu tumula jedan prema
drugome. Tako imamo dva sluaja gdje su monumentalni tumuli podignuti jedan blizu
drugog (tumili 19 i 20, te 36 i 37), osim toga imamo u nekoliko grupa tumula po jedan
monumentalni ili veliki tumul, koji ini njihovo sredite.6
Benevo pristupanje istraivanju ovih tumula potie iz dva razloga, jedan od njih
je to to su u krkim predjelima Bosne i Hercegovine tumuli graeni od nabacanog
kamena, dok se negdje moe sresti i kombinacija kamena i zemlje, dok se Kupreki
tumuli izdvajaju po tome to su oni u potpunosti graeni samo od zemlje. Drugi razlog
je promatranje kretanja stepskih grupa s istoka, s kulturom grobova - jama koji su ili u
pravcu Panonske nizine. Njih obiljeava podizanje grobnih humaka (kurgana, tumula)
koji su takoer nainjeni od zemlje, sa jamom u sredini za polaganje pokojnika.
Posebno je mjesto zauzimalo posipavanje groba okerom (crvenom bojom), uz ponekad
oblaganje groba ivotinjskom koom. Iako postoje podudarnosti, to emo kasnije
vidjeti, izostaju grobovi tipa jame. Istraivanja su vrena u vie navrata, te su ukupno
obuhvatila etiri tumula. Poevi s tumulom nazvanim Dokanova glavica, poslje
iskopavanje jednog manjeg tumula na Gajevinama, i jo jednog manjeg tumula na
Pustopolju te na kraju sistematsko istraivanje jednog velikog tumula na Pustopolju.
Iskopavanja svakih od ova etiri tumula obraditi emo posebno u ovom tekstu.7
6 Ibid. 14.
7 Ibid. 14-16.
5

3. DOKANOVA GLAVICA

Za prvo iskopavanje Alojza Benca odabran je jedan od najveih tumula na

Kuprekom polju, Dokanova glavica. On lei u sredini kruga u kojem su
rasporostranjeni zemljani tumuli, to mu daje naznaku sredinje kompozicije tih tumula.
Uz to na njemu je zapaen samo jedan srednjovjekovni steak, to mu daje dojam da je
najmanje oteen naknadnim ukopavanje, i da bi trebao dati najbolje rezultate.
Iskopavanja su vrena u periodu od 11.-28. 8. 1980. godine, te od 21.7.-24.8. 1981.
godine. Prvo je izvreno mjerenje tumula ime je ustanovljeno da je tumul gotovo
pravilnog oblika krunice iji je promjer iznosio 35 metara. Visina tumula je pokazala
nejednakosti tako je na sjevernoj i zapadnoj strani tumul visok 4 metra, dok je na junoj
3,35 m i na istonoj 3,25 m. Povrina tumula je podijeljena na etiri dijela, po stranama
svijeta, kako bi se moglo izvriti iskopavanje primjereno metodolokoj praksi za ovakvu
vrstu objekta. Zbog prevelike irine opisivanja samog metodolokog postupka
ispitivanja ovog objekta i svih pronaenih artefakata, u njegovom sklopu neemo ulaziti
u prevelike detalje, nego iznjeti samo bitne stavke. Ovaj tumul nainjen je posebnom
vrstom slaganja zemlje i mahovine koja je slagana okrenuta licem prema dole i davala
je uvid u stratigrafske slojeve tumula, te je direktni pokaz ljudske tvorevine. Tumul
pripada u rano bronano doba, to je potvreno nalazom trakaste keramike drke
pronaene u jugoistonom dijelu tumula, karakteristine za rano bronano doba dijela
Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Dok su zato provedene dvije C14 analize koje su
pokazale razliite rezultate. Jedna od njih je provedena u Hamburgu, iji su rezultati
3659+/-82(1676+/-82) smjestili ovaj tumul pred sam kraj ranog bronanog doba. Druga
provedena u Berlinu dala je jo nie datume 2980+/-60(1030+/-60) po emu bi tumul
spadao u kasno bronano doba.. Tumul nije sadravao u sebi grob iako se u sredini
tumula nalazila neobina zemljana konstukcija, tzv. ''mali tumul'' koji je iznosio negdje
polovicu promjera tumula. Keramika je pronaena samo u fragmentima, a uz nju
naeno je i nekoliko drvenih predmeta, od kojih najvie upadaju u oi dva drvena
bodea pronaenih u junom dijelu tumula izmeu 3,10 i 3,32 m dubine. Ovi bodei i
pronalazak ostalih predmeta od drveta poput, drvene motke i mnogo ostalih drenih
ostataka - iverci, staci daske i sl. daju nam odraz promatranja jedne vrste ksilokulture.
Jo je naeno nalaza ivotinjskih kostiju i dosta ostataka garei, pepela pa i ugljena

pronaenih u raznim slojevima tumula, kao dio procesa konstrukcije samog tumula gdje
je vatra morala imati neku vrstu uloge proiavanja. Vraanjem na mali tumul ustanovljeno je da su ga pokrivale 3 tvrde kore, gdje je nad gornjom zabiljeeno najvie
garotine. Kore su sa donje strane bile tamnije i neobino tvrde, dok je ispod bio na
velikim povrinama priljepljen bijeli pijesak. U sredini su sve 3 kore inile znatno
ulegnue koje je lealo nad centralnom konstrukcijom koja je imala ulogu ''temelja'' za
ovaj tumul. U sklopu svega u tumulu je pronaeno dosta predmeta od keramike, drveta,
za koje se smatra da nisu namjerno polagano zbog samo fragmentinih pronalazaka.
Nije pronaen grob tako da se sama svrha podizanja ovog tumula nije mogla utvrditi, ali
se moe pretpostaviti uloga kenotafa ili kulturnog objekta posebne namjene, jer je na
poetku njegove gradnje udubljena jama u kojoj su izvrene i neke radnje. 8

8 Ibid.. 17-41.
8

4. GAJEVINE - TUMUL 38

Zbog provjeravanja uloge malih zemljanih tumula na Kuprekom polju, odabran

je tumul 38 - krajnji jugoistoni tumul na maloj padini zapadno od puta koji vodi iz
Kupresa za Rili, i to zbog njegove najbolje ouvanosti. Promjer osnove u podnoju je
iznosio oko 9 metara, dok mu se visina u centru kretala od 0,65 do 0,70 m. Zbog
njegovog malog obujma iskopavanje je izvreno u njegovoj istonoj i zapadnoj
polovici. Tumul je slagan odozgo prema dole - humusni sloj - tamna prhka zemlja zdravica. U ovom tumulu su takoer pronaeni fragmentni ostaci keramike koji se u
sutini ne razlikuju od onih iz Dokanove glavice te iz tog razloga nema sumnje u
suvremenost ovog tumula sa navedenim. Tumul nije pruio nikakve posebne podatke te,
se njegova uloga treba promatrati u sklopu cjeline tumula na Kuprekom polju.9

9 Ibid. 49.
9

5. PUSTOPOLJE - TUMUL 18

Pustopolje je jugozapadni ugao Kuprekog polja. To je jedna potpuno ravna

povrina sa vrtaama u sredini. Ovdje su vrena iskopavanje na dva tumula - na tumulu
18 i tumulu 16.
Tumul 18 najsjeverniji je objekt u grupi tumula na Pustopolju. Njegova
udaljenost od velikog tumula je oko 100 m, te je u tom odnosu, najudaljeniji. U toj
promatranoj cjelini imamo etiri mala tumula i jedan veliki - tumul 16, koji emo
takoer obraditi. Prava veliina ovog tumula odreena je tek tokom iskopavanja utvreno je da je tumul u duem vremenskom razdoblju rasturan u irinu, to je njegov
promjer sa prvobitnih procjenjenih 12 m proirilo na zateknuto stanje od 16 m. Time je
smanjivana i visina koja je u trenutku istraivanja, bila 1,5 m. Unato ovom opsegu
tumul je iskopavan u nizu suprotno postavljenim kvadrantima (A/C-B/D)- kako bi se
mogli utvrditi profili istok - zapad i sjever - jug. Humusni sloj i ovdje kao u tumulu 38
iznosi nekih 20 cm, a ispod njega idu slojevi tamnosmee prhke zemlje. Na svim
dubinama pronaeni su fragmenti keramike - uglavnom grube fakture. Uz to nije
pronaen nikakav znak o namjernom polaganju keramike. Veu panju od keramike
izazivaju ostatci garei sa ugljenom i ostatcima ivotinjskih kostiju koje su se pokazale
na tri nivoa. Osim ivotinjskih kostiju imamo pronaena i tri vatrita od kojih najvie
panje zauzimaju dva pronaena u jugoistonom sektoru tumula, na dubini od 1,10 1,40 m. Vee vatrite (blie centru) zateeno je sa sitnim izgorjelim ivotinjskim
kostima (mogue da se radi o rogu). Zbog dubine na kojoj su pronaene i zbog injenice
da je iznad vatrita postavljen sloj ukaste nabijene zemlje nad kojom je (vidljivo iz
profila) naslagana vea koliina busenja mahovine, mogue je da pri poetnom
podizanju ovog tumula je izvrena odreena ivotinjska rtva. Iz dobivenih podataka
sigurno je da je i ovaj tumul plod ljudskih ruku, te da su osim velikih tumula i mali
tumuli imali svoju funkciju u duhovnom ivotu bronanodobnih ljudi.10

10 Ibid. 51-52.
10

6. TUMUL 16

Tumul 16 odabran je za iskopavanje u ljeto 1983. iz dva razloga. Da se napravi

uvid u sadraj jo jednog velikog tumula i da se sagleda kontekst izmeu etiri mala i
velikog tumula u ovakvoj jednoj skupini. Ovaj tumul za razliku od ostalih opisanih u
tekstu, nije imao formu sasvim pravilnog kruga. Promjer osnove mu iznosi: od istoka
prema zapdu 31 m, a od sjevera prema jugu 27,50 m. Visine je 3,60 metara u odnosu na
okolni teren. Karakteristino za velike tumule i ovdje je povrina prije iskopavanja
podjeljena na 4 segmenta. Prvo je zapoeto iskopavanje jugozapadnog i sjeveroistonog
segmenta (A i C). U gornjem nivou pronaeno je 7 grobova iz srednjeg vijeka to emo
samo napomenuti. Slojevi koji ine ovaj tumul istovjetni su i ostalima, osim moda po
dubini na kojoj se nalazi busenje mahovine. Tako poinje prvi sloj humusa, debljine od
20 do 25 cm, nakon ega ide sloj svijetle prhke zemlje (u tumulu br. 18 ide sloj
tamnosmee zemlje) sa dosta sitnog pijeska to se protezalo sve do 2,6 m dubine - ovi
slojevi, te cjeloukupni tumul (osim centralnog dijela), pokazali su se siromani
nalazima. Na dubini od 2,25 m prema sreditu tumula, otkriven je dio centralne
konstrukcije, tj. vrhovi okomito postavljenih dasaka okruenih slamom ili travom.
Nakon pronalaska istraivai su ovaj dio konzervirali za sljedeu godinu da bi mogli
otkloniti segmente B i D. I u ovom segmentu u gornjim slojevima naeni su
srednjovjekovni grobovi (njih 9). Slojevi se nisu razlikovali od prije obraenih
segmenata, te se nastavilo iskopavanje prema centralnoj konstrukciji. Prije toga je
otkopan sav okolni prostor do zemlje zdravice koja se pojavila na dubini od 3,50/65 m.
Za razliku od one zdravice kod Dokanove glavice, ova je sadravala dosta glinovitih
sastojaka to je tlo ovog tumula inilo relativno nepropusnim. Od sredita pa 7,00/50 m
u svim smjerovima tlo je bilo prekriveno dobro nabijenim ilovastim nabojem tvorei
podlogu za centralni dio tumula. Izna te povrine formirala se tvrda i relativno debela (2
- 5 cm) kora na koju je od sredita do daljine 5,50 m u svim smjerovima paljivo
postavljna dugovlasna trava sad ve jako presana. Na nju je bilo poloeno busenje
mahovine, pomjeano sa pepelastom masom, proteui se do slojeva svijetle prhke
zemlje. to se tie centralne konstrukcije, tj. grobnice, nakon otklanjanja zemlje vidjelo
se da je sam grob bio nainjen od vrlo irokih i relativno debelih drvenih dasaka. Od
toga po dvij esu inile djelove gornje i donje strane sanduka, dok su bone strane bile

11

slagane koristei po jednu dasku. Sanduk je bio poloen u pravcu sjeverozapad jugoistok. Sve su daske bile odlino obraene do te mjere da su se pribliile modernom
tesarstvu. Na slici jasnije vidimo izgled sanduka koji na gornjem dijelu ima 3 popreno
poloene daske zaglavljene masivnim drvenim klinovima, sa otvorom na gornjoj strani
kroz koje su te 3 daske prolazile, te na taj nain zatvorile sardraj sanduka.11

Sl. 1. Prikaz drvenog sanduka iz tumula 16 (preuzeto iz BENAC 1986. 59)

Zanimljivo je za napomenuti da je sredinja daska zapravo bila odlino obraen plaznik
saonica, to daje jo podataka o ivotu stanovnika ovih predjela. Dosta dijelova sanduka
ukljuujui veinu vanjskih dijelova, slobodne prostore izmeu klinova i dasaka, te na
donjim i pokrovnim daskama, bilo je ispunjeno vlasima trave, za koju se kasnije
pokazalo da je to biljka lan. Time je ovaj sanduk bio nepropusno zatvoren. Kasnije
skidanjem tih snopova, istraivai su shvatili razlog tome, kada je iz jedne rupe potekao
mlaz sasvim iste vode, to daje jasnu namjeru zatvaranje sanduka na ovaj nain. Nakon
skidanja klinova i gornjih dasaka vidio se veliki tekstilni pokrov koji je pokrivao ljudske
kosti. Kasnijom analizom utvreno je da je ovaj pokrov napravljen od vune, i to
koristei 4 dosta poznate tehnike tkanja. Pokojni je njime bio omotan s obje strane,
ispunjavajui time gotovo cijelu unutarnju povrinu sanduka. Dno sanduka je bilo
pokriveno jako tankom i finomm ivotinjskom koom (primjerena stoarskim grupama)
za koju se jedino moglo utvrditi da je pripadala nekom sisavcu. No postavljanjem te
koe na dno sanduka, napravljena je dodatna izolacija sanduka od rasipanja vode iz
11 Ibid. 53-60.
12

njegove unutranjosti. Sam pokojnik pronaen je u zgrenom poloaju leei na desnom

boku, okrenut glavom ka jugoistoku, s desnom rukom ispod glave, a lijevom suprotno
iznad glave. Ouvanost pokojnog nije bila ista u svim dijelovima, tako su se mogli
vidjeti negdje ostaci miia, obrisi nekih organa, te kosti rebara, kraljenice i nogu.
Pokojni je antropolokom analizom odreen kao mukarac, visine 1,70 m, te star 60
godina. U grobu nije bilo priloga. Sahranjen je bez nakita i odjee (nije sauvan niti
jedan dio odjee, za razliku od tekstilnog pokrova). Izvrena je i analiza C14 na drvetu
koja je dala starost od 3660 +/- 120 (1670 +/- 120), koja je dala sline rezultate kao ista
analiza sprovedena na tumulu Dokanova glavica.12
S ovim podacima zakljuci istraivaa su da je tumul br. 16 na Pustopolju
grobna mogila podignta u ast jednog jedinog ovjeka. Zbog finoe izrade grobne
konstrukcije i obujma ovog velikog tumula, za pretpostaviti je da je pokopani bio jedan
od plemenskih voa vee zajednice stoara koja je obitavala na Kuprekom polju.

12 BENAC 1986. 53-64.

13

7. REKOGNISCIVNA ISTRAIVANJA OD 2009. DO 2011.

Ukratko emo samo spomenuti da su tijekom 2009 - 2011. obavljena nova

arheoloka, geofizika i palinoloka istraivanja na ovom podruju. Tijekom ovih
istraivanja otkriveni su neke pogreke u literaturi i otkriveni potencijalni novi tumuli.
Od njih su izdvojeni tumuli na lokalitetima Debeljaa i Kradikoliba. Ovi su tumuli
promakli ranijim istraivaima zbog njihove male visine, te bi se oni mogli vidjeti samo
pod uvjetima povoljnog svjetla. Tako je npr. najzapadniji tumul iz grupe Debeljaa imao
visinu od samo 0,6 m. to se tie tumula iz grupe Kradikobila neobino je to su za
razliku od ostalih tumula sa Kuprekog polja graeni uglavnom od kamenja, te to se
tie njihove pozicije svi su graeni na podrujima padina. S ovm novim rekogniscivnim
istraivanjima broj tumula je povean sa 51 na 96.13

13 MULLER - SCHEESSEL 2011. 73-79.

14

ZAKLJUAK

Od 51 identificiranog zemljanog tumula na kuprekom polju vrena su

istraivanja na njih 7. Od toga samo na 4 tumula su vrena sistematska istraivanja. Od
ostalih jedan veliki tumul - Suvatska glavica je potpuno raznesen, drugi na Strljanici je
raskopan do pola, dok je trei kod Uzur - jezera uglavnom uniten. Tokom istraivanja
ustanovljene su faze izgradnje ovih tumula. Najznaajnije podatke dao je tumul 16 na
Pustopolju zbog sadraja grobnice. Taj nalaz asocira na ukope nekih stepskih populacija
iz Panonije i dalje na istoku. Iz tog razloga se smatra da su posljednji valovi velike
seobe stepskih populacija tj. indoeuropske seobe stigli sve do Kuprekog polja. Sam
nain izgradnje ovih tumula uz koritenje mase busenja sa travom poprilino je
jedinstverna pojava. Zbog monumentalnosti nekih tumula, ali i njihovog velikog broja
na ovom podruju jasno je da bi prikupljanje tolike koliine busenja trave i ostalih
materijala zahtjevalo suradnju velikog broja ljudi. To upuuje na vrstu drutvenu
organizaciju patrijarhalnog karaktera tipa bratstvo. Pokojnik koji je ovdje sahranjen je
mogao biti osoba velikog znaaja za tu zajednicu to ne mora nuno asocirati na ulogu
voe. Zanimljiva i jo ne sasvim jasna je uloga tumula u kojima nije naen grob, ovdje
spomenuti Dokanova glavica i mali tumuli. Osim groba u centralnom dijelu tumula,
ostali su atributi jednaki sa velikim tumulom na Pustopolju. Tako se zbog jame iskopane
u sredinjem dijelu tumula smatra da taj tumul slui ulogu kenotafa tj. groba bez
mrtvaca. Prilog tome idu dva drvena bodea naena u sloju busenja iznad same jame to
asocira na ulogu osobe kojoj je ovaj tumul namjenjem. Manji tumuli imaju manje takvih
odrednica poput ova dva velika tumula pa se njihova uloga ne moe tako lako odrediti.
Objanjavanje podizanja ovih graevina vee se kao to je ve dokazano na
tumulima na Kuprekom polju a i drugdje, vee se za zagrobni ivot. Kupreko polje je
prostor bogat velikim brojem raznih trava i biljki, to je za stoare koji su obitavali na
ovim postorima imalo veliki znaaj. Zbog otre klime zimi i velikog broja padalina
stanovnici ovog podruja su tjerali stoku u mirnije krajeve, pokazatelj toga nam je i
plaznik drvene saonice pronaen u tumulu 16. Tjekom tih migracija i tekih uvjeta
sigurno je da su neki lanovi bratstva izgubili ivot na tom putu, radi ega im je
zauzvrat zajednica podigla, ovisno o znaenju, zemljani tumul. Zbog posebnosti
Kuprekog polja neki smatraju da je tim stoarima ovo polje predstavljalo sveto mjesto.

15

Iz tog razloga moe se objasniti uloga podizanja kenotafa za pokojnike, vraaju ih na to

sigurno mjesto za njihovu zajednicu. Prilikom podizanja tumula na vie mjesta vrene
su radnje proiivanja vatrom, pojedinih ivotinjskih rtava, te fragmentiranih nalaza
keramike, poznatih elemenata vjerovanja u zagrobni ivot.14

14 BENAC 2012. 79-82.

16

POPIS ILUSTRACIJA

Sl. 1. Prikaz drvenog sanduka iz tumula 16 (preuzeto iz BENAC 1986. 59)

17

POPIS LITERATURE

BENAC 1986 - Alojz Benac, Praistorijski tumuli na Kuprekom polju, Djela

LXIV/5 Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

BENAC 2012. - Alojz Benac, Religijske predstave prastanovnika junoslavenskih
zemalja, Djela LXXXIV/10 Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,

Sarajevo.
MLLER SCHEESSEL, GAUSS , BITTMANN, SCHLUTZ 2011. Nils Mller
Scheeel Roland Gau, Felix Bittmann, Frank Schlutz, Izvjetaj o arheolokim,
geofizikim i palinolokim prospekcijama na Kuprekom polju/ Bosna i
Hercegovina 2009-2011. godine, Godinjak 40, Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 63-91.

18