Sjift

www.nasciturus.com
OSNOVE RADNOG PRAVA
domaeg, usporednog i meunarodnog

USTAVNA NAELA O RADU

SLOBODA RADA
- Razvijena tek u novijem vijeku
DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA I GRAANINA
(1789) odreeno da je sloboda prirodno i
nezastarivo ovjekovo pravo
Iz opeg pojma slobode izvedena je SLOBODA RADA.
FRANCUSKI DEKRET (1971) sloboda rada sastoji se
od slobodnog izbora uposlenja, zanimanja, vjetine i
obrta. Svatko moe, bez odobrenja obavljati
industijsku, trgovaku i obrtniku djelatnost te da
svatko moe raditi, proizvoditi ili pradavati bez
ikakva ogranienj rije je o PODUZETNIKOG
SLOBODI koja nuno ne pretpostavlja osobni rad
njezina nositelja.
FRANCUSKIM USTAVOM (1793) odreeno je da
graanima ne moe biti zabranjen niti jedan oblik
rada.
Sloboda rada bila je jedino ograniena istom
slobodom drugih. Nije bila ograniena opim
interesima.
Suvremena zakonodavsta te me. pravo neposredno
ili posredno ureuju slobodu rada.
Ustav RH svakome zajamuje poduzetniku i trinu
slobodu te slobodu rada i slobodno biranje poziva i
zaposlenja.
Meunarodno pravo rijetko govori o SLOBODI RADA,
ona zajamuje slobodan izbor i prihvat rada ili
uposlenja. Postavlja se pitanje je li sloboda rada
neto drugo od slobodnog izbora zanimanja?

PRAVO NA RAD pojam

a) ... je slobodan izbor ovisnog i neovisnog rada,
obuhvaa pravo na slobodan rad sa slobodnim
izborom zaposlenja i pravo na meterijalno
osiugranje radnika i obitelji za sluaj
nezaposlenosti
b) ...sastoji se od primarne obveze drave da
svakom graaninu osigura mogunost uposlenja
prema njegovim sposobnostima, te s plaom...
c) ...je pravo graana na dobivanje zajamenog
rada s odgovarajuom plaom. Jamstvo prava
na rad izjednauje se s pravom na uposlenje.
PRAVO NA RAD definicija i ostvarivanje
Ono je zajameno svim graanima/stanovnicima koji
su sposobni i voljni raditi. Taj subjektivni element
povezuje pravo na rad sa slobodnom rada.
Dunost ostvarivanja tog prava i stvaranja uvjeta
upuena je dravi zato je ono PROGRAMSKO PRAVO
To pravo negdje se ne zajamuje ustavnim
odredbama, nego klauzulama zatvorene
radionice/closed shop - odreuju se kolektivnim
ugovorom i njima se zahtijeva lanstvo u sindikalu
kao uvjet za upsolenje. Ali time se jami pravo na
rad odreenoj skupini radnika/lanovima sindikata
Socijalistiko pravo i praksa razvili su opu obvezu
rada koja se primjenjivala na sve radno sposobne
graanine i to na drutvenokorisnim poslovima u
cilja uvrtenja radne discipline.
OPA DUNOST RADA - ureenje i pojam
Nalazi su u uzajamnom odnosu s pravom na rad.
Ona ima naelno moralno obiljeje.
Ona znai dunost svakoga za rad sposobnom
graanima da bez obzira na vlastiti materijalni
poloaj svojim zakonitim i potenim radom pridonosi
materijalnom i duhovnom napretku drutva.
DEFINICIJA PRAVA I RADNOG PRAVA

Teorija o slobodi rada podrazumijeva:

svatko bira svoje zanimanje i zaposlenje i te
pravo da raskine radni odnos
neki smatraju da se sloboda sastoji: a) da
samostalno obavlja rad ili da stupi u radni odnos;
b) da slobodno izabere zvanje i zanimanje; c) da
se suzdri od djelatnosti koja bi ograniavala ili
ukinula jednaku slobodu rada drugih osoba.
Sloboda rada je ustavno naelo o radu i djelomino
naelo radnog prava jer se odnosi na ovisan i
neovisan rad. Uvrtava se u ustavna poglavlja o
ljudskim i socijalnim pravima ovjeka. Ona je
temeljno pravo ovjeka u podruju rada i osobito je
zatiena. Moe biti ograniena iz pravno ureenih i
odreenih razloga (nije ograniena istom slobodom
drugih, kako neki tvrde)
PRAVO NA RAD jamstvo
Smatralo se neposrednom obvezom drave da
osigura dobrovoljno uposlenje svim neuposlenicima,
to se pokazalo nerealnim.
Nakon II. svjetskog rada jamstvo prava na rad je
ureeno u velikom broju zemalja i MZ. Donesen je
MEUNARODNI PAKT O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I
KULTURNIM PRAVIMA UN iz 1966 pravo svake osobe
na mogunost zaraivanja kroz slobodno izabran i
prihvaen rad. Tu je sadraj slobode rada preduvjet
pravu na rad i jami se svakome.

Pojam prava utvruje se na razliite naine. Njegovi

bitni elementi su: (u dravnopravnom smislu)
1. normativni sustav
2. ope obvezno znaenje normi
3. sustav formalno odreenih normi
4. zajamenost sustava dravnom prisilnom
sankcijom
Uz dravno pravo postoji i autonomno sastoji se od
statuta, pravilnika i drugih autonomnih akata koje
donose udruge, drutva. Ono obvezuje donositelje i
njihove lanove, ima vlastite sankcije iza kojih u
svakom sluaju ne mora nuno stajati dravna
sankcija.
DEFINICIJA RADNOG PRAVA UEM SMISLU
Mogu dva uobiajena pristupa
RADNO PRAVO je ukupnost PP kojima se ureuje
radni odnos i kolektivni odnosi u privatnom
gospodarstvu
RADNO PRAVO je ukupnost pravnih odnosa
vezanih za plaeni rad.
posebna definicija: RADNO PRAVO sastoji se od
zakonom odreenih pravila o radnim odnosima.
etvrta: RADNO PRAVO je skup PP kojima se
ureuju odnosi izmeu: uposlenika i poslodavaca
(INDIVIDUALNI); organizacija uposlenika i
poslodavaca (KOLEKTIVNI); drave i uposlenika

Sjift
te drave i poslodavaca (JAVNOPRAVNI bitna je
dravna intervencija)
Zajednika definicija : RADNO PRAVO U UEM
SMISLU je sustav PP kojima se ureuju radni
odnosi, a radni odnosi sastoje se od
pojedinanih i kolektivnih odnosa,
DEFINICIJA PRAVA I RADNOG PRAVA U IREM SMISLU
Prema tzv. INTEGRALNOJ ILI TRODIMENZIONALNOJ
PRAVNOG TEORIJI pravo je spoj normativnih,
durtvenih i vrijednosnih sadraja.
RADNO PRAVO U IREM SMISLU: sustav PP s
jedne strane i skup odreenih nepisanih
izvanpravnih pravila, s druge strane kojim se
ureuju pravni i odreeni drutveni odnosi u
podruju ovisnog rada.
PRAVNA NARAV RADNOG PRAVA
1. PRIVATNOPRAVNA I JAVNOPRAVNA NARAV
Javnopravni odnosi su odnosi ureeni prisilnim , a
privatnopravni dispozitivnim pravilima odnosno
voljom stranaka.
Prema drugima, radno se pravo dijeli na: a) pravila o
radnom odnosu ureena ugovorom o radu dio su
opeg prava o ugovorima; b) pravila koja ureuju
radni odnos prisilne su naravi i ne mogu biti
derogirana ugovorom; c) kolektivne norme. Radno
pravo ukljuujui pojedinani i kolektivni ugovor,
sastoji se od radnih odnosa ureenih
privatnopravnim i javnopravnim pravilima oni su
dakle MJEOVITE PRAVNE NARAVI s time da kod
odreenih njegovih sadraja prevladavaju
privatnopravna, a u drugih javnopravna pravila.
Neslaganja oko privatnopravne i javnopravne naravi
svode se na UGOVOR O RADU I KOLEKTIVNI UGOVOR.
Ugovor o radu je imovinske naravi, ali zbog
neimovinskih prava i interesa rada ulazi u posebnu
zonu opeg ugovornog prava, te potpada pod reim
privatnog prava. Ugovor je mjeovite pravne naravi,
iji je sadraj preteno ureen javnopravnim
pravilima. Glede kolektivnog ugovora, norme su
prisilne naravi i obvezno se primjenjuju na
pojedinani ugovor o radu odnosno radni odnos. On
je privatnopravne naravi, manjim dijelom je
javnopravne naravi.
Radno pravo, je preteno javnopravne naravi !
2. IMOVINSKA I OSOBNA NARAV
Smatra se da je ugovor o radu imovinske i
neimovinske naravi.
Radni je odnos djelomino odnos povjerenja i
suradnje, to sve zajedno naglaava OSOBNU NARAV
tog odnosa. Kod pojedinanog radnog odnosa bitno
je da stranke zadovoljavaju vlastite imovinske
interese. Narav je radnog odnosa u pravom redu
IMOVINSKA, s podredbno OSOBNA. Budui da je
pojedinani radni odnos temelj kolektivnog radnog
odnosa i da zajedno ine sadraj radnog prava moe
se zakljuiti da u radnom prvu ptetee imovinska
nad osobnom naravi.
Kasnije, davanjem prednosti osobnoj nad
imovinskom naravi, htjelo se pokazati kako se u
novom poretku otklanjaju materijalne suprotnosti
izmeu poslodavca i radnika/kapitala i rada te da se
uspostavlja odnos suradnje.

www.nasciturus.com
3. OBILJEJA POSEBNOSTI I JEDINSTVENOSTI
Radno pravo je posebno ne samo prema opem
ugovornom pravu nego i prema svim drugim
pravnim disciplinama. POSEBNOST se sastoji u:
institucionalalnoj i normativnog autonomiji grupe
sindikalno organiziranih radnika te posebno u
spremnosti grupe da zamjenjuje ili upotpunjuje
dravno pravo
iznimnom obiljeju pojedinih normi koje se mogu
iroko primijeniti na osnovi izriite norme, ali ne
po loginoj interpretaciji
derogacija naala objektivne jednakosti inidaba
u radnom odnosu i ukljuivanje osobnih
elemenata u odnos koji je imovinske naravi
relativnom ili jednostranom obiljeju
imperativnosti pojedinih normi i posebnosti
sustava sankcija u sluaju njihova nepotovanja.
JEDINSTVENOST predmetom su svi radni odnosi u
gospodarstvu.
Teorija prednost daje rjeenje prema kojemu su radni
odnosi u tim djelatnostima predmet jedinstvenog
radnog prava (zalae se za jedinstvo ope materije
ovisnog rada). Jedinstveno obiljeje ne iskljuuje
njegovu podjelu. Njegov predmet se toliko proirio
da se moe govoriti o opem radnom pravu i o vie
posebnih radnopravnih disciplina.
PODJELA I SUSTAV RADNOG PRAVA
PODJELA RADNOG PRAVA:
1. DRAVNO I PROFESIONALNO PRAVO
DRAVNO pravni poredak koji tei pravnoj
sigurnosti pretpostavlja dravu. Ona je iskljuivi
stvaralac i provoditelj prisile. Cijelo pravo je
iskljuivo dravno jer ga dravni organi mogu prisilno
provoditi. Ali takvo miljenje o prava je zastarjelo.
Poetkom 19. stoljea dravno je radno pravo bilo
jedini oblik ureenja radnih odnosa, ali je ujedno to
prestalo biti jer je bilo doputeno osnivanje
poslodavakih i radnikih organizacija.
PROFESIONALNO bitna autonomija koja znai
ugovornu sposobnost i odnos stvoren izmeu voja
pojedinaca na kojima je utemeljna i ozakonjena.
Autonomno pravo je rezultat privatne normativne
autonomije. Temelj je ugovor o udruivanju
pojedinaca, zato je ono ugovorno pravo. Donose ga
privatne organizacije radi zatite privatnih
kolektivnih interesa. Ono je i privatno pravo.
Autonomno jer je naelno nedodirljivo od zahvata
javne vlasti u njegovo privatno poduje.
Osim o autonomnom pravu, govori se i o
AUTONOMNOM RADNOM PRAVU koje mnogi nazivaju
profesionalno radno pravo. Oslanja se na autonomiju
shvaenu kao mogunost asocijativnog samostalnog
ureenja i kao samostalna zatita preko dobrovoljno
kolektivnog pregovaranja u podruju interesa
kolektivitea. Profesionalno radno pravo djeluje
unutar postojeeg pravnog poretka i nije od njega
izolirano. Stvaraju ga organizacije i u funkciji
predstavljanja iz nasupanja istovrsnih organizacija
nie ili jednake razine. Pravila profesionalnog radnog
prava imaju heteronoman uinak prema pojedinim
lanovima organizacija poslodavaca i organizacija
radnika.
2. POJEDINANO, KOLEKTIVNO I SINDIKALNO RADNO
PRAVO

Sjift
POJEDINANO individualnim normama ureivao se
pravni poloaj posebnih kategorija osoba i stvari ili
pravni poloaj u posebnim situacijama. Njime se
ureuje pojedinani radni odnos tj. to je sustav PP
kojima se ureuju pojednani radni odnosi.
Pojedinano pravo moglo bi se povezati s nekad
prevladavajuom ugovornom teorijom o pojmu
prava pravo se stvara i izvire iz pojedinanog
ugovora (o radu) poslije pojedinanog radnog
odnosa.
Uporite pojedinanom radnom pravu je to to
ureuje pravne odnose posebne kategorije osoba tj.
radnika. (primjenjuju se one norme koje su za
radnika povoljnije)
Pojedinani radni odnos ima odreene stranke: misli
se na ugovor o radu
POSLODAVAC fizika ili pravna osoba za koju radnik
u radnom odnosu obavlja odrene poslove.
RADNIK fizika osoba koja u radnom odnosu
obavljao odreene poslove za poslodavca. Uz taj
pojam bitno je vezati plau radnik je fizika osoba
koja se dobrovoljno i osobno obvezala da e obavljati
rad pod upravom poslodavca za plau. Kod nas
pojam radnika obuhvaa radnika u uem smilu i
namjetenika (ili slubenika) odnosno fizikog i
umnog radnika.
Od njih se razlikuje RABOTNIK osoba koja obavlja
rad koji zahtijeva snagu ili strpljenje vie nego
sposobnost ili vujebanost.
Bitni elementi pojedinanog radnog odnosa su:
1. INIDBA RADA osobna jer je fiziki neodvojiva
od radnika. inidbom rada radnik stavlja
poslodavcu na raspolaganje vlastitu radnu snagu
bilo na odreeno/neodreeno vrijeme.
2. NAPLATNOST (PLAA) je protudavanje za
obavljeni rad. To je prvo radnika i obveza
poslodavca. Osobit je po tome to iznos nije
uvijek razmjeran s rezultatom inidbe rada jer
se zakonom/kolektivnim ugovorom jami najnia
plaa
3. PODREENOST - radnik je nuno podreen
poslodavcu (ima pravo izricanje stegovnih mjera
u sluaju povrede) Nuna je u svakom radnom
odnosu radi organiziranje i funkcioniranja.
KOLEKTIVNO RADNO PRAVO
- opu teorijsku
podlogu nalazi u Gurvitschevu socijalnom pravu
organizirane drutvene skupine.
Predmet i sadraj kolektivnog radno prava su
kolektivni odnosi, pa se tu ubrajaju (prema
kontinentalnoeuropskom sustavu): pravo na
slobodno udruivanje radnika i poslodavaca; odnosi
izmeu organizacije poslodavaca i organizacije
radnika; intitucionalni odnosii zmeu poslodavaca i
radnika; kolektivno pregovaranje; kolektivni ugovori;
sudjelovanje radnika u fin. koristima poduzea;
kolektivni sporovi
U sadraj kol. odnosa EU ubrajaju se: pravo na
sindikalnu slobodu, pravo poslodavaca da osnivaju
organizacije po vlastitoj slobodnoj odluci, pravo
radnika da sudjeluju u odlukama poduzea, pravo na
kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih
ugovora....
Ono se sastoji od skupa pravila kojim se ureuju
odnosi izmeu kolektiva uposlenika i poslodavaca ili

www.nasciturus.com
grupe poslodavaca. Oni su glavni subjekti ovog
odnosa, ali ne i jedini.
SINDIKALNO PRAVO najblie je kolektivnom, ali se
od njega razlikuje po tome to ga stvaraju u
kolektivnoj sferi radniki sindikati i dijelom udruge
poslodavaca.
Dravnim normama se obino ureuju puno jamstvo
sindikalnog udruivanja i slobodno obavljanje
sindikalnih prava. U drugu kategoriju PP od kojih se
sastoji sindikalno pravo ulaze autonomni propisi
(sindikalni statuti) . Zatim prava i akcije sindikata
koje se ostvaruju putem pravnoekonomske zastite i
profesionalne zatite vlastitih lanova i predstavnika.
Osnovni oblici normativne autonomije jesu kolektivni
ugovori razliih razina.

3. PRIVATNO I JAVNO PRAVO

PRIVATNO RADNO PRAVO je sustav dispozitivnih
pravila kojima se preteno u interesu pojedinca i
kolektiviteta ureuju radni odnosi.
JAVNO RADNO PRAVO je sustav prisilnih normi
kojima se preteno u javnom interesu ureuju radni
odnosi te odnosi izmeu drave, poslodavca i
radnika.
Meu privatnim subjektima nastaju privatnopravni
odnosi, a meu javnim javnopravni odnosi. S
obzirom na pravnu narav normi, privatno pravo se
sastoji od privatnopravnih ( relativno i apsolutno
dispozitivne), a javno od javnopravnih normi
( relativno i apsolutne prisilne) Potreba za jaom
zatitom ostvaruje se prisilnim normama, dok
dispozitivne vrijede ako ne postoje konkretne
manifestacije volje. Dispozitivnim normama radnog
prava preteno su ureeni ugovor o radu i kolektivni
ugovor, dok se prisilnim normama ureuje zatita
radnika (ne moe se mijenjati voljom stranaka)
Relativno pirisilnim normama omoguuje se
strankama da ugovore povoljnije radne uvjete od
onih odreenih.. Glede interesa ( pravni interes je
ono to je pravno ureeno i zatieno,ali nije dobilo
znaenje subjektivnog prava u smislu da se moe
ostvarivati pred ovlatenim tijelom javne vlasti). Ako
PN kae da slui opem interesu spada u javno
pravo. Ako ide za time da titi i potie interese
pojedinaca, dio je privatnog prava. Inae i javni i
privatni interesi u radnom pravu su neodvojili jer bi
se u protivnom ugrozilo jedinstvo prava.
Privatni interes je interes svakog pojedinca , dok je
kolektivni interes interes odreene skupine. Od
kolekivnog interesa treba razlikovati pojedinai i
osobni interes te zajedniki interes. Kolektivni interes
je vlastiti interes svake grupe shvaene u njezinu
sintetikom jedinstvu. Javnim interesom smatra se
interes najvieg kolektiviteta (to je tipini vlastiti
interes drave) Interes ostaje javan i ako je njegovo
ostvarivanje povjereno privatnom subjektu. Privatni i
javni interesi tendiraju da upiju sve druge interese.
PRIVATNO PRAVO U RADNOM PRAVU - Naim je ZORom propisano da se na sklapanje, valjanost,
prestanak ili druga pitanja u svezi s ugovorom o radu
koja nisu ureena Zakonom primjenjuju u skladu s
naravi toga ugovora propisi obveznog prava. U
mnogim sustavima radni je ugovor ureen preteitim
dijelom privatnpravnim pravilima. Kod nas je ureen
radnim zakonodavstvom.

Sjift
JAVNO PRAVO U RADNOM PRAVU Stranke
pojedinanog radnog odnosa nisu jednake po svojem
poloaju jer radnik mora potivati upute poslodavca
te je ekonomski ovisan o njemu. Drava se u
privatnopravno odnos mijea samo na formalni
zahtjev jedne od stranaka. Tom dravnom
intervencijoj tite se prava radnika. Zatita se
najprije ograniavala, da bi kasnije bila doputena u
onim dijelovima u kojima ugovorne stranke nisu
izrijekom iskljuivale njihovu primjenu.
SOCIJALNO PRAVO
ili pravo socijalne sigurnosti razvijena je pravna
grana
POVIJESNI PRIKAZ OBLIKA SOCIJALNOG PRAVA
Socijalno pravo je posebna grana prava koja je u
mnogim zemljama odvojena od radnog prava.
Predmetom su kolektivni, javni, a ne pojedinani
privatni oblici pomoi, osiguranja za odreene
osigurane sluajeve, zatiene potrebe i opasnosti.
Zapoinje s uspostavom javne pomoi. Prije toga
prevladavalo je dobroinstvo kao oblik zatite
siromanih i drugih slabi kategorija.
DOBROINSTVO je posebna oblika pomoi u kome
dobroinitelj daje, daruje milodar siromahu u stanju
potrebe zbog suosjeanja s njegovom boli, patnjom,
trpljenjem. Razlikuje se SVJETOVNO ( u trenutku
nastanka ovjeka) i VJERSKO (udjeljivao se iz suuti)
JAVNA POMO prisutno u starom vijeku.
SIROMAKO PRAVO razvijeno u Engleskoj, znatno
manje na kontinentu
UZAJAMNA POMO I UZAJAMNO OSIGURANJE
RADNIKA

www.nasciturus.com
Bismarck je uspostavio moderno socijalno
osiguranje...Socijalnim zakonima bili su obuhvaeni
rzici bolesti, nesrea na poslu, invalidnost i starost.
Nije bilo osiguran rizik neuposlenosti (tek 1927 g.) To
je bio poetak medernog socijalnog osiguranja
radnika (iako nisu bili osigurani rizici materinstva,
obiteljski tereti i neuposlenost)
Do I. svjetskog rada u nevelikom broju zemalja
radnici su bili obvezno osigurani i za druge osigurane
rizike. Izmeu svjetskih ratova socijalno osiguranje
prihvatile su mnoge euro. drave. Osiguravali se se
radnici i lanovi njihovih obitelji....Nakon II. rata
socijalno osiguranje uvedno je u gotovo sve zemlje.
U Europi je uveden sustav zatite radnika. Radnici
su zajedno s poslodavcima obvezni uplaivati
doprinose u fondove socijalnog osiguranja, a u
sluaju nedostatka sredstava, drava je sudjelovala
u financiranju (subvencijama). Socijalnim
osiguranjem upravljale su javne ustanove,
sudjelovali su svi koji su uplaivali doprinose
odnosno poslodavci, radnici i drava. Temelji se na
naelu uzajamnosti (davanje radnika trebaju biti
usklaena s uplaenim doprinostima) i naelu
solidarnosti ( odstupanja od naela uzajamnosti tj.
da davanja nisu ili nisu potpuno usklaena s
uplaenim doprinosima)
POJAM SOCIJALNOG PRAVA I SOCIJALNE SIGURNOSTI
SOCIJALNO PRAVO u irem smislu je skup PN preko
kojih drava ostvaruje svoju funkciju ravnotee i
ublaavanja socijalnih razlika s ciljem da osigura
jednakost (Ripertova) Time je postavljen opi cilj
jednakost ljudi u dostojanstvu i pravima te je
ureeno dravnim javnopravnim normama.
Pravo socijalne dobrobiti obuhvaa: socijalnu
sigurnost, dobrobitne usluge (usluge javnog
zdravstva...)

UZAJAMNA POMO nositelj uzajamne pomoi bila

su drutva uzajamne pomoi (najee radnika
drutva). Nastala su spontano na dobrovoljnoj osnovi
i na mjesnoj razini da bi se potom na vioj razini
udruila u saveze. Nastale su iz potrebe socijalno
ivota radnika. To su privatne dobrovoljne
organizacije u ije se osnivanje, ustrojstvo i
djelovanje nije mijeala javna vlast. Imala su narav
ugovornog privatnog drutva. Osnivaju se u zadnjoj
treini 18. st. u VB.

Prema naem Ustavu socijalno pravo sastoji se od

socijalne sigurnosti i socijalnog osiguranja te
socijalne skrbi.

UZAJAMNO OSIGURANJE nositelji su bili razliite

blagajne uzajamnog osiguranja radnika (blagajne
pomoi). Poele su se osnivati u drugoj polovici 19.
st. Bile su ustrojene na osnovi tehnikih kriterija
privatnog osiguranja na dobrovoljnoj sonivi. Bavile
su se osiguranjem lanova za odreene osigurane
rizike. Poslije su osnivane zakonom i provodile su
obvezno osiguranje za odreene kategorije
osiguranika.

SOCIJALNA SIGURNOST KAO SUBJEKTIVNO PRAVO

Razliita miljenja:
socijalna sigurnost je sloboda od nezaposlenosti i
sloboda od potrebe pojedinca i udruenih
pojedinaca . Pravo na preraspodjelu imaju svi oni
koji nemaju materijalnu sigurnosti
Na Ustav propisuje pravo zaposlenih i lanova
njihovih obitelji na soc. sigurnost i soc.
osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim
ugovorom.
MPESKP drave lanice priznaju pravo svakoj
osobi na soc.sigurnost, ukljuujui i soc.
osiguranje.
Konvencijom br. 102 , pravo na socijalnu
sigurnost obuhva i pravo na soc. osiguranje i
pravo na soc. skrb.
- tu je pravo na soc. sigurnost subjektivno pravo koje
bi s obzirom na sadraj trebalo biti neposredno
ostvarivo pravo. Ako drava ne moe priznati takvo
pravo, ono je onda programske naravi.

UGOVORNO OSIGURANJE I SUSTAV SOCIJALNOG

OSIGURANJA RADNIKA
Prvo ugovorno osiguranje bilo je uspostavljeno u
pomorstvu u 14 st. (trgovako osiugranje). Ugovorno
osiguranje je dobrovoljno, pa se premija izraunava
pomou matematikih zakona.
Na zapadu /1878-1909/ dolo je do velikih
gospodarskih kriza, velike neuposlenosti....javlja se
pritisak radnika radi poboljavanja uvjeta rada.

Ono je ureeno javnopravnim normama, obuhvaa

odreena davanja i usluge to su namijenjeni
pojedincima koji su pogoeni osiguranim sluajem
zatienom potrebom i drugim zatienim
opasnostima. U sadraj socijalnog prava ulazi dio
socijalne zatite, a ne ulazi socijalna politika.

Sjift
SOCIJALNA SIGURNOST KAO SOCIJALNI SUSTAV
- u pravu i teoriji soc. sigurnost se shvaa ire od
soc. osiguranje
- u teoriji se smatra da se soc. sigurnost sastoji od
razvijenog sustava soc. osiguranja i soc. skrbi. Ono
je osobit i visoko razvijen soc. sustav.
- to je subjektivno pravo svakog pojedinca ili
dravljanina na osnovne ivotne potrebe.
- soc. sigurnost shvaena kao sustav obuhvaa
sustave utemeljene na osiguranim sluajevima, soc.
potrebama i drugim soc. opasnostima. Ureena je
javnim pravom
ODNOS SOCIJALNOG I RADNO PRAVA
Radnom pravu osnova je radni odnos, a socijalnom
socijalnopravni odnos. Glavni je cilj i narav radnog
gospodarski, a socijalnog imovinski. Radno pravo
spada u privatno, a socijalno u javno pravo.
Proirenjem soc. osiguranje na druge kategorije
radnih ljudi, soc.osiguranje radnika postupno je
izmicalo dosegu radnog prava. Soc. osiguranje
vezano je uz radno pravo preko osiguranja za
nesree na poslu i profesionalne bolesti,
neupolenikog osiguranja, preko osiguranja za
obiteljske terete. Radno zakonodavstvo obino
odreuje da se novana davanja i usluge koje
neposredno snosi poslodavac odnose na: zdrav.
zatitu/naknadu za bolesniki dopust; materinska
davanja ili obiteljske doplatke; povremena ili
dugorona novana davanja i zdrav. skrb;
otpremnine u sluaju otkaza. Rije je o SOCIJALNIM
POGODNOSTIMA koje ne ukljuuje neposredno
osigurane rizike, nego neposrednu odgovornost
poslodavca. Smatra se da te soc. pogodnosti ine
poseban soc.sustav koji se naziva SUSTAV
POSLODAVEVE NEPOSREDNE ODGOVORNOSTI
terete tih pogodnosti snosi poslodavac, on je
odgovoran za isplatu... pa su te pogodnosti ureene
radnim pravom i ne mogu initi poseban socijalni
sustav. One povezuju radno i socijalno i obino su
predmet radnog iz dva razloga:
1. poslodavac je onaj koji ima neposredno
korist od upotrebe rada pa mora snositi teret
podmirenja soc. pogodnosti
2. stavljajui ih poslodavcu na teret,
rastereuje se dravni proraun i fondovi.
POJAM I PODJELA JAVNIH SOCIJALNIH SUSTAVA
SOCIJALNI SUSTAVI I GOSPODARSKA
PRILAGODBA
OBLICI I ZNAAJKE SOCIJALNIH SUSTAVA.
Teorija govori o Bismarckovoj konecepciji soc.
osiguranja radnika i Beveridgeovoj koncepciji soc.
sigurnosti graana.Na prvoj je izgraen suvremeni
sustav soc. osiguranja, a na drugoj sustav nac.
osiguranja.
1. Neki govore o dohodovno podranim soc.
sustavima kojima se nadoknauje gubitak
dohotka novanim davanjima i o mjerama kojima
se ureuje financiranje ili osiguranje usluga u
naravi.
2. Drugi dijele soc. sustave na: sustav soc.
osiguranja; sustav odtete; sustav soc. skrbi
3. Zakonske (javni, nacionalni tedni fondovi,
sustavi soc. osiguranja i sustavi poslodaveve
odgovornosti) to su zakonom ili drugim propisom
ureeni obvezni soc. sustav, nazivamo ih jo i
javnim te nezakonski podvrgnuti reimu

www.nasciturus.com
4.

privatnog prava, ureeni dispozitivnim normama

na dobrovoljnoj osnovi
doprinosni ( financiraju se doprinosima) i
nedoprinosni (financiraju se iz opih prhoda,
poreza)

Socijalne sustave dijelimo na 2 osnove skupine:

JAVNE (glavni ) I PRIVATNE (dopunski) U javne
ubrajamo: sustav socijalno osiguranja; sustav javnih
tednih fondova; opi socijalni sustav; sustav
socijalne skrbi; socijalni sustav odtete.
Socijalni sustavi se dijele s obzirom na vrste
osiguranog sluaja: Osigurani sluaj je zakonom
unaprijed predviena budua, eventualna i
tetna opasnost. Tipini osigurani sluajevi su:
starosti, invalidnost i smrt; bolest i materinstvo;
nesrea na poslu; neuposlenost; obiteljski tereti.
Osigurani sluajevi su tetni dogaaji jer
onemoguuju ili smanjuju mogunost zarade
radom jer pogaaju osobnost ovjeka.
Od osiguranog se sluaja razlikuje SOCIJALNA
POTREBA to je postojee stanje, a ne budua,
eventualna teta. Obino se u stanju socijalne
potrebe nalaze osobe koje nemaju ili nemaju
dovoljno sredstava za zadovoljenje svakodnevnih
osnovnih ivotnih potreba. Socijalna potreba je
institut socijalne skrbi a osigurani sluaje
socijalnog osiguranja.
OBLICI I ZNAAJKE ODREENIH SOCIJALNIH SUSTAVA
1. SUSTAV SOCIJALNOG OSIGURANJA
To je obvezni javni socijalni sustav (u nekim
sluajevima dobrovoljan) Razmatra se s obzirom na
osiguranike,osigurane sluajeve, davanja,
financiranje i upravljanje.Pokriva ovisne i neovisne
radnike uposlene na cijelom teritoriju zemlje ili dijela
ili pak radnike svih ili nekih profesionalnih
kategorija.To je radno vezan sustav.
Osnovni osigurani sluajevi: starost, invalidnost i
smrt, bolesti i materinstvo, nesrea na poslu,
neuposlenost i obiteljski tereti.
Pravo (davanje) osiguranika u pravilu je protuinidba
obvezi doprinosa. Davanja stjee osiguranik kad
ispuni odreene uvjete od kojih su najznaajniji sta
osiguranja. Davanja, ovisno o osiguranim
sluajevima mogu biti kratkorona i dugorona. U
pravilu su periodina i isplauju se u obrocima.
Visina ovisi o visini zarade.
Socijalno osiguranje financira se doprinosima
(radnici i poslodavci) U veini zemalja javna vlast
sudjeluje u financiranju jer pokriva izdatke ili plaa
subvencije. Izvori financiranju su stabilni jer je ono
obvezno i obuhvaa veliki broj osiguranika.
Obveznici doprinosa i drava zajedniki upravljaju
socijalnim osiguranjem (u veini sluajeva tu ulogu
obavljaju samo predstavnici poslodavaca i radnika)
Nastoji se uspostaviti odreena ravnotea izmeu
prijanje zarade radnika, to se postie naelom
uzajamnosti jer su doprinosi i davanja u uzajamnom
odnosu. Osiguranik ima vea davanja od onih koja bi
mu inae pripala na osnovi uplaenih doprinosa to
se postie naelom solidarnosti.
2. SUSTAV JAVNIH TEDNIH FONDOVA

Sjift
Iliti sustav nacionalnih tenih fonodva, tijekom
godine uplauju se doprinosi radnika i poslodavaca
na poseban raun, s kamatama u fond tednje u
korist svakog radnika. Kad nastane odreeni
osigurani sluaj, davanje se isplauje u paualnoj
svoti s kamatama.
esto se upotrebljavaju radi osiguranja mirovinskih
davanja. On je nepovoljniji za radnike od mirovinskog
sustava soc. osiguranja jer: kod sustav tednih
fondova osiguranik ne sudjeluje u podmirivanju rizika
s drugim osiguranicima tako da je davanje vrlo usko
vezano uz osiguranikov prihod. I dok mirovinski
sustav isplauju davanja koja su proporcionalna plai
za sve umirovljenike za sve vrijme radnog vijeka,
osiguranici vlasnici rauna u tednom fondu mogu iz
njega povui samo no to je poloeno. Iako je
mirovniski sustav povoljniji za radnike, vlada i
poslodavci su prema njemu suzdrani jer im fondovi
omoguuju ulaganja u nac. razvitak.
3. OPI SOCIJALNI SUSTAV
On je opi jer pokriva sve stanovnike ili dravljane ili
pak odreenu kategoriju osoba za odreene
osigurane sluajeve. Naziv se i demograntskim
sustavom. Pokriva sve osigurane sluajeve, dok je
bolest pokrivena u granicama javnog zdravstva.
Ureuje ova davanja: starosnu mirovinu za osobe
iznad odreene godine ivota; invalidstku mirovninu;
obiteljsku za udovice, udovce i siroad; obiteljski
doplatak.
Davanja stjeu stanovnici ili dravljani s
prebivalitem u odreenom trajanju i uz neke druge
uvjeta. Financira se ih opih prihoda/dravnog
prorauna.. On je upravilu radno nevezani i
nedoprinosni sustav.
4. SUSTAV SOCIJALNE SKRBI
Ureen u gotovo svakoj zemlji bez obzira na stupanj
gospodarskog ravztika. Od tog se sustava razmatra
zatiena osoba, socijalna potreba, davanja, nain
financiranja i upravljanje.
Naim je Ustavom odreena osnova sustavu
socijalne skrbi: Slabim, nemonim i drugim, zbog
nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad i nezbrinutim
osobama drava osigurava pravo na pomo za
podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Prema
Zakonu o soc. skrbi, skrb se osigurava ugroenim,
nemonim i drugim osobama te obitelji.
Te su osobe obuhvae jer ne rade i ne uplauju
doprinose /to je razlika od osiguranika/
Davanja se sastoje u novcu i naravi. Davanje se
moraju osigurati, bez obzira na oblik, osnovne iv.
potrebe....Prema ZOSS davanje se sastoje od pomoi
za uzdravanje, za podmirenje trokova stanovanja,
doplatka za pomo i njegu, pruanja
savjetovanja...ona se dodjeljuju zatienim osobama
ako si ne mogu
sami pomoi...
Sustav se financira iz opih sredstava (poreza) Kod
nas, sredstava osigurava javna vlast iz dravnog
prorauna. Upravlja onaj tko ga financira. Kod nas,
nadzor vri ministarstvo, a upravljaju CSS, dom soc.
skrbi i centar za pomo i njegu.
Teorija dijeli soc. sustave na;
a) OPI SUSTAV S JAMSTVOM IVOTNOG MINIMUMA
davanje se odreuju s obzirom na prosjenu
potrebu, ali se vodi rauna o prihodu, ivotnom

www.nasciturus.com
standardu ili pojedinanoj potrebi subjekta. To je
sustav javne pomoi
b) POSEBAN SUSTAV SOCIJALNE SKRBI zatita
situacija odreenih posebnim potrebama, javna
vlast ima ulogu dopunske podrke.
Davanja su neposredno ostvarivo subjektivno pravo
potrebite osobe. Ono je rezultat dunosti drave jer
je soc. djelatnost od opeg i javnog interesa.
Taj sustav je nevezani i nedoprinosni sustav
utemeljen na naelu solidarnosti. Omoguuje javnoj
vlasti da davanja usmjeri osobama s niskim
prihodima i tako iskljui vei stupanj siromatva.
Neki u posebna sustav ubrajaju sustav imovinske
procjene utvruje se ima li molitelj pravo na
davanja.
5. SOCIJALNI SUSTAV ODTETE
U veoj je primjeni u industrijskim razvijenim
zemljame EU kontinenta. Karakteristina je odteta
drave za tetu za koje je neposredno odgovorna.
Utemeljen ja na nacionalnoj solidarnosti prema
pojedinoj osobi koja je pretprjela tetu zbog krivnje
kolektiviteta. To je atipian socijalni sustav jer je
osnovan na atipinim osiguranim sluajevima.
Nadahnut je visokom moralnom odgovornou.
SOCIJALNI SUSTAVI I REFORMA U RH
visine ugovorene mirovine. Ima sloenu UO.
DAVANJA, FINANCIRANJE I ORGANIZACIJA
JAVNIH SOCIJALNIH SUSTAVA
OBLICI SOCIJALNIH DAVANJA I USLUGA
- mogu biti u novcu i naravi, sve usluge su u naravi
NOVANIM DAVANJIMA smatraju se ona kojima se
odvaja prihod od rada, prihod od opih sredstava ili
dodatak prihodu. Korisnik njima moe slobodno
raspolagati (ne vrijedi na naturalna davanja)
SOCIJALNA DAVANJA u naravi jesu dobra ili usluge,
npr. zdravstvena zatita. Karakteristika je naturalnih
davanja u tome to korisnik ima ogranieni utjecaj
na nain njihova troenja.
DAVANJA ZA OSIGURANI SLUAJ NEUPOSLENOSTI
mogu biti u novcu ili naravi ( npr. usluge
posredovanja rada, profesionalno usmjeravanja....)
RAZINA I SVRHA SOCIJALNIH DAVANJA I
USLUGA
Ovise o doprinosima i o odreenim razdobljima te
potrebama. U doprinosnim sustavima, davanja se
odreuju, pored ostalog u odnosu prema
doprinosima. Kod nedoprinosnih sustava, visina
davanje ne ovisi o doprinosima, jer su oni iskljueni.
Uvjet je npr. odreenog razdoblje stanovanja u nekoj
zemlji.
Razlikuju se davanja i usluge kojima se prua najnia
razina zatite od onih kojima je cilj zatita ivotnog
standarda i dopunska zatita.
a) olbici najnie zatite odreeni su u gotovo svim
zemljama, ali postoje razlike u nainima odreivanja
tih iznoda. Takva zatita moe biti dio ili samo
institut pojedinog socijalnog sustava ili pak sustav u
cjelini jami najniu razinu zatite ivotni
minumum.Prvonavedenu zatitu prua sustav

Sjift
socijalnog osiguranja, a drugu sustav socijalne skrbi.
Kad odreeni rizici nisu pokriveni soc. osiguranjem
nego opim soc. sustavom, ti sustavu jame samo
najniu zatitu. Protivno soc. osiguranju, opi soc.
sustavi pokrivaju cijelo stanovnitvo ili dravljane
dotine zemlje za odreene osigurane sluajeve.
b) zatitu stnadarda ivota i dodatnu zatitu
predviaju sustavi (esto soc. osiguranja) Ono moe
biti sredstvo i nain zatite ivotnog standarda. Kod
nas, je uvedena dodatna zatita kroz obvezno
privatno mirovinsko osiguranje.
FINANCIRANJE SOCIJALNIH SUSTAVA
cilj je stvaranje novanih i drugih sredstava
potrebnih za organiziranje i funkcioniranje socijalnih
sustava. Potrebno je stvoriti materijalnu osnovu,
utemeljiti fond s velikom akumulacijom sredstava da
bi se mogle u svakom trenutku ispunjavati obveze
prema osiguranicima. Financiranje se obavlja kroz
odreene modele.

OSNOVNI SUSTAVI FINANCIRANJA

Oni se uspostavljaju s obzirom na trokove i terete
financiranje te oblike socijalnih sustava
1. prihodovno vezani i prihodovno nevezani sustavi
- ako su trokovi prihodovno nevezani, kae se
da odreena davanja plativa su neovisno o
prijanjim i sadanjim prihodima osiguranika.
Prihodovno vezana davanja odnose se na
prijanji ili sadanji prihod osiguranika.
izmeu dva navedena sustava postoje razlike s
obzirom na oblike nametnutih tereta financiranja:
doprinosa i poreza obveza plaanja doprinosa
ukljuuje stjecanje neposredno ostvarivog
subjektivnog prava. Visina doprinosa moe biti
odreena s obzirom na oblik rizika. Taj oblik
doprinosa ima obiljeje premije i moe se nai u
sustavima privatnog osiguranja. Pravo znaenje
doprinosa je prihodovno vezani doprinos.
2. financiranje ovisi o oblicima socijalnih sustava:
SUSTAV OSIGURANJA privatni sustav;
djelomino ukljuen u sustav socijanog osiguranja.
karakterizira ga ekvivalentan omjer izmeu iznosa
prije uplaenih premija i sadraja davanja. To je
premijski sustav (premije se uplauje za isplatu
davanja u asu nastanka osiguranog rizika) Rije je o
meuvremenskoj preraspodijeli prihoda kojim se
nastoji ex ante osigurati osiguranike
SUSTAV POREZNOG USTUPA rasporeuju
se odbitci na pojedina razdoblja te davanja. Isplata
davanja redovito je ureena prema rizicima koji
stvaraju potrebe, dok je financiranje osnovano na
drugom kriteriju npr. poreznog sposobnosti..Stvarna
potreba i visina iznosa neovisni su jedno o drugome.
Obavlja se meusobna preraspodjela dohotka koja
se provodi putem osiguranja rizika pokrivenog u
odreenom vremenu.. Ciljana na ex ante i usmjerena
na pokrie rizika koji stvaraju potrebe,
SOCIJALNO OSIGURANJE - kombinirani sustav
koji se sastoji od elemenata sustava osiguranja
poreznog usupta. Osnovan na sustavu osiguranja ali
istodobno nastoji pridonijeti interpersonalnoj
preraspodjeli prihoda meu ljudima.
Soc.komponenta sastoji se u uspostavi soc.
ravnotee putem preraspodjele, to se postie
naelom solidarnosti.
FINANCIRANJE SOCIJALNOG OSIGURANJA OPENITO
financijska sredstva fonda socijalnog osiguranja
stvaraju se uglavnom doprinosima. Uz to i

www.nasciturus.com
kamatama na doprinose, novanim kaznama u
sluaju neuplate doprinosa...
SUSTAV KAPITALIZACIJE I SUSTAV RAZDIOBE U
SOCIJALNOM OSIGURANJU
to su glavni financijski sustavi socijalnog
osiguranja
Sustav kapitalizacije doprinosi se pretvaraju u
kapital (kapitaliziraju se i kamate). Kad osiguranik
stekne pravo na mirovinu, osiguravatelj mu isplauje
miroviu u mjesenim obrocima iz kapitaliziranih
sredstava.
PREDNOSTI: omoguuje akumulaciju kamata, to
pridonosi rentabilnosti sustava. Svakom osiguraniku
se osigurava odreena sigurnost. On raspolae
svojom zalihom koja je izloena nesigurnosti u riziku
ali je potpuno pravno zatiena.
NEDOSTATAK :zastarjela tehnika, ranjivost na
novanu devalorizaciju. ako novac gubi vrijednost,
osiguranikova se davanja stvarno ne nalaze na istom
stupnju kao davanja koja su mu isplaivana za
vrijeme aktivnog ivota.
Sustav zahtjeva due razdoblje osiguranja.
Sustav razdiobe dijeli troak socijalnog osiguranja
putem doprinosa izmeu osiguranika. ...da bi ih se
zatitilo od posljedica deprecijacije... Ta tehnika
pretpostavlja postojanje socijalne skupine iji su
okviri tono odreeni i za koju se sustav obvezan.
lanovi u svom aktivnom razdoblju uplauju
doprinose koji se isplauju u obliku mirovinskih
davanja.
PREDNOSTI: zatita od novane deprecijacije,
davanju su usklaena s mogunostima
doprinostitelja ili su odreena u funkciji prijanjih
doprinosa korisnika.
NEDOSTATAK.: fin. sredstava ovise o promjeni
struktrue zainteresiranih grupa, pa se odnos moe
razvijati nepovoljno i povoljno.
Za taj sustav pretpostavlja se stabilnost. Ona moe
biti dovedena u opasnost zbog raznih dogaaja...npr.
progresivno smanjenje skupine doprinositelja.
Opi mirovinski sustav, sustav socijalne skrbi i
drugi slini sustavi ne financiraju se
doprinosima, pa za njih ne vrijede ove dvije
tehnike financiranja. Oni se financiraju iz opih
sredstava. Iz tih se sredstava dijelom financira
i socijalno osiguranje.
ORGANIZACIJA SOCIJALNIH SUSTAVA
Budui da socijalno osiguranje spada u javno pravo i
oblik je javne slube, osnovne organizacije pravne
okvire odreuje drava. Ona putem mjerodavnog
ministarstva obavlja opi nadzor nad ustanovom soc.
osiguranja. Kako se financira doprinosima radnika i
poslodavaca, oni trebaju da organiziraju i upravljaju
njima podredno s javnom vlasu kad ga financijski
podupire.U pravnotehnikom smislu upravlja
posebna javna ustanova.
Opi mirovinski sustav, sustav socijalne skrbi i drugi
opi socijalni sustavi financiraju se iz opih
sredstava, uglavnom poreznih tj. iz dravnog
prorauna metodom poreznog ustupa.
Organizacija socijalnih sustava utemeljena na
meudjelovanju tih sustava s radnim i gospodarskim
sustavom Ta je organizacija kombinacija socijalnih te
radnih i gospodarskih imbenika. Stoga su socijalna

Sjift
politika i socijalni sustavi u osnovi dravni, a
nadopunjeni privatnim socijalnim sustavima.
Socijalnim sustavima upravljaju vladina ministarstva
ili su pod njihovim opim nadzorom. Njima mogu
upravljati i posebne ustanova odreene zakonom
tim ustanovama upravljaju odbori.
ORGANIZACIJE SOCIJALNOG OSIGURANJA U
NJEMAKOJ ...vidi knjigu str. 291.
PRIVATNI SOCIJALNI SUSTAVI I SOCIJALNA
ZATITA DOBROVOLJNIH ORGANIZACIJA
Georg Zacher kae da postoje dva konkurentna
sustava. Privatno osiguranje moe biti dobrovoljno i
obvezno. Veina rizika pokrivenih socijalnim
osiguranjem moe biti predmetom zatite
dobrovoljnog privatnog osiguranja, iznimka je rizik
neuposlenosti. Obvezno privatno osiguranje ima
zadau zamijeniti ili dopuniti sustav socijalnog
osiguranja.
Veoma znaajan element sadanje reforme socijalnih
sustav jest unoenje u njihov sadraj odreenih
privatnih sastavnica i osnivanje novih oblika
privatnog osiguranja. Teorija postavlja: javni
socijalni sustav je osnovni i glavni, s obzirom na
privatni sustav (neki govore : privatni socijalni
sustav ili privatni socijalni sustav socijalne sigurnosti
ili privatni sustav socijalne zatite te sustav
dobrovoljnih organizacija ili sustav treeg sektora.)
PRIVATNI SUSTAVI su neformalini i predviaju
dodatna davanja , osobito zdravstvenu skrb i
mirovine. Oni dopunjuju zakonski sustav, iskljuuje
slabo plaene i povremene radnike
JAVNI SUSTAVI ureeni su javnim pravom i zatiuju
osobe pogoene osiguranim rizikom i socijalnom
potrebom
KOLEKTIVNO I SUPSIDIJARNO NAELO
Kolektivno drava je odgovorna za funkcioniranje
tog sektora ili posebno po komu se socijalna davanja
zadaa drave. Naglaeno u socijalistiko poretku.
Na Ustav propisuje da se pravo na soc. sigurnost i
soc. osiguranje ureuje zakonom ili kolektivnim
ugovorom.
Supsidijarno - drava treba intervenirati u onim
sluajevima u kojima samoregulacija putem trinih
ili drugih mehanizama nije mogua ili kad je
vjerojatno da neto vodi velikim i neprihvatljivim
socijalnim posljedicama. Svaki pojedinac je
odgovoran za svoju zatitu do odreenog opsega. To
naelo povlai za sobom reorganizaciju socijalnog
sektora.
PRIVATNI OBLICI ZATITE
Socijalna zatita nije nipoto iskljuiva zada
socijalnog prava. Ona je ureena na privatnom
sektoru odredbama o udruivanju po GP/OP. Veliki
doprinos socijalnoj zatiti uinjen je s osiguranjem od
odgovornosti za treu osobu po privatnom pravu i
posebno s uspostavom obvezno osiguranja koji to
osiguranje dopunjuje (npr. vozila)
PRIVATNA MIROVINA
...ODABIR SUSTAVA ureeno u zapadnoeuropskim
zemljama...radi stabilnosti prava radnika i ouvanja
odreenih iznosa mirovina. U nas je ZMO-om
uveden sustav dobrovoljnog privatnog miro.
osiguranja koje ukljuuje privatne mirovine

www.nasciturus.com
...SUSTAVI FINANCIRANJA
a) sustav definiranog davanja mirovine se
odreuju prema zaradi
b) sustav definiranih doprinosa mirovine se
stavljaju u odnos s doprinsima uplaenim u fond u
uposlenikovu korist
SOCIJALNA ZATITA DOBROVOLJNIH ORGANIZACIJA
One su neovisne od drave u pogledu naela rada.
Rije je o socijalnoj zatiti koja se nalazi izmeu
drave i privatnika odnosno trita. Na Zapadu
imaju ulogu u zbrinjavanju odreenih zdravstvenih i
socijalnih usluga. One su od posebno interesa za
socijalnu skrb, ali ne i za mirovinsko osiguranje.
Ustavom RH odreeno je da se ne moe zabraniti
primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.
Te organizacije imaju brojne prednosti pred
monolitnom javnom slubom daju izbor i razliitost
te se meusobno natjeu i poduzimaju inicijative u
razvitku novih oblika zatite. Ali imaju i nedostatke
ne mogu osigurati jednaki pristup svim socijalnim
grupama na davanja i usluge zbog nedostatka
financijskih sredstava, a i socijalna zatita moe biti
ograniena samo na sljedbenike.Javne vlasti nastoje
pojaati utjecaj na tim organizacijama jer ih
subvencioniraju.
IZVORI RADNOG PRAVA
U teoriji se izvori dijele na: izvore stvaranja prava ili
stvarni fakti, i izvore spoznaje ili pravni akti.
Pod PRAVNIM IZVORIMA razumijevaju se svi
faktori koji stvaraju pravo i svi oblici preko
kojih dobivamo spoznaju prava. Elementi su
pojma pravnog izvora stvarni fakt i pravni akt
Smatra se da STVARNI FAKT pripada dinamici prava
koja vodi odnosu norma-fakt i otvara mogunost
stvaranju druge norme kojim pravni izvor nastaje na
drugi nain i u drugom obliku. Stvarni fakst podudara
se sa svojim konkretnim ivotom, pripada tipinom
iskustvu...on djeluje i podudara se s realnim ivotom
pojedinca i zajednice.... U nekim situacijama ima
obiljeje formalnog akta.
PRAVNI AKT(normativni akt) formalan je element
pravnog izvora. Sastoji se od uvrene i postojane
normativne formulacije. Taj formalizirani oblik u
pravnom poretku nalazi se na razliitim stupnjevima.
Smatra se da taj element nije ni u kakvom odnosu sa
stvaralakim procesima
Njih povezuje zajednika materijalna osnova kod
stvarnog fakta je to ista stvarnost, a pravni akt je
povezan sa stvarnou jer je prihvaa i ureuje i
postaje njegova pokretaka snaga.
Neki pak stvarne fakte ne svrstavaju u pravne izvore,
ve kau da su to jedino pravni akti jer ine pozitivno
pravo ije norme ureuju i sastoje se od vremenske,
prostorne i nainske sastavnice.
Elementi pravnog akata kao formalnog izvora su:
donositelj izvora, nain ureenja i oblik ( te nain
ostvarivanja PP --------------- donositelj----------narav
pravne norme------pravna snaga

Sjift
Od formalnih izvora razlikujemo materijalne oni
djeluju snagom argumenta i izvanpravne su naravi,
nemaju odreenog donositelja
DOMAI IZVORI: ustavna naela, zakoni, kolektivne
konvencije i kolektivni ugovori, ugovori poduzea,
jurisdikcija i obiaji. Dijele se na dravne i
profesionalne.
MEUNARODNI IZVORI: izvori s me. dimenzijom,
me. izvori ; izvori europskog nekomunitarnog prava
te izvori europskog komunitarnog prava.
DRAVNI PRAVNI IZVORI
mogu biti cijeli zakon ili drugi propis ili pojedine
odredbe
A) USTAVNA NAELA
Na Ustav sadrava nekoliko ustavnih naela o radu:
pravo na rad i sloboda rada
pravo na udruivanje radnika i poslodavaca
pravo na trajk
B) ZAKONIK O RADU
Zakonim moe biti propis ili zbirka zakona i drugih
propisa iz jedne ili svih pravnih grana. Ona je
uspostavljen, usklaen i naelno sveobuhvatan
propis ili zbirka propisa. Jedan je od oblika
kodifikacije propisa. Moe biti slubeni i neslubeni.
U mnogim zemljama ima oblik propisa, sastoji se od
svih glavnih sadraja materije radnog prava. RH ga
nema!!!
Zakonik kao zbirka zakona i drugih propisa druga je
vrsta zakonika i kao takav moe biti slubeni i
neslubeni.
Oni su cjeloviti izvori radnog prava odredbe imaju
prisilni uinak, jami se zatita
Sve se vie donose zakoni o radu ili to je rjee pod
drugim nazivom, a manje zakoni o radnim odnosima.
Prvima se ureuju pitanja koje ne ulaze u
neposredan sadraj radnog odnosa. Predmet zakona
o radu je iri od zakona o radnim odnosima. Oboje su
opi i osnovni izvori radnog prava.
Na Zakon o radu ima 27 poglavlja, koja nisu
povezana odreenim cjelinama i zato nema osnovnu
strukturu i potrebnu sustavnost. U posebno radno
zakonodavstvo ubrajamo Zakon o posredovanju pri
zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti,
Zakon o zapoljavanju stranaca, Zakon o dravnom
inspektoratu, Zakon o blagdanima....Zakon o zatiti
na radu.
C) PODZAKONSKI PROPISI
Sastoje se od uredaba, pravilnika, naputaka, naredbi,
odluka....Neke iskljuivo donosi Vlada, druge Vlada i
ministarstva te druga upravna tijela i organizacije na
dravnoj, podrunoj i mjesnoj razini. Dijele se na
propise vlade i dravnih upravnih tijela ili
organizacija. Njima se provode zakoni kod
provedbe zakona djelokrug je vlade iri od
ministarstva. Prema naem Ustavu, Vlada donosi
uredbe za provedbu zakona.... U nas zakonodavna
praksa pokazuje da se materija radnog prava
ureuje zakonima to je uzrok estog mijenjanja
zakona. Veoma se rijetko koriste uredbe.
Oni su znaajni izvor prava kada im je namijenjena
uloga isto provedbenih propisa

www.nasciturus.com
PRAVNI STANDARDI I SUDSKA PRAKSA
PRAVNI STANDARD POGODNOSTI
Openito, PRAVNI STANDARD sadrava ope kriterije
prosjenog ponaanja pojedinca i kolektiviteta.
Razlikuje se od pravne norme po tome to se
sadrava precizna rjeenja o odreenom injeninom
stanju. U pravne standarde ubrajamo standar bonae
fidei, standard paljivosti, standard razumnog
postupanja, potenja, pravednosti... U radnom pravu
je kljuan STANDARD POGODNOSTI ( u korist
radnika)
Smatra se da standard pogodnosti znai to da treba
postupati u njegovu koristu u fazi donoenja,
tumaenja i primjene zakona te da ujedno oznauje
odnose izmeu izvora razliitog stupnja. Drugi dre
da ima funkciju kriterija za odreivanje hijerarhije
pravnih izvora. Svrha mu je da vii pravni izvor
zamijeni niim ako je ovaj povoljniji za radnika.
Zamjena nije doputena ako je vii izvor apsolutno
inderogabilan.
U sferi tumaenja zakona, ugovora i dr. ne
upotrebljava se standard pogodnosti nego standard
pogodne dvojbenosti koji se tumai u korist radnika
to znai da u sluaju dvojbe, valja odluiti u korist
radnika. Standard pogodne dvojbenosti spada u
sferu tumaenja radnog prava, a ne sferu hijerarhije
izvora tog prava.
ODLUKE USTAVNOG SUDA vidi knjigu str. 481.
SUDSKA PRAKSA REDOVNIH I RADNIH SUDOVA
je djelatnost donoenja sudskih odluka o
konkretnim radnim sporovima. Neki ubrajaju i
pravna shvaanja viih sudova. Ona jesu rezultat
sudske prakse, s time da su na drukiji nain
donesena i oblikovana, mogu se smatrati
posebnim dijelom sudske prakse.
mnogi se sporovi rjeavaju izvan sudske prakse.
pravno shvaanje na sjednici sudskog odjela
Vrhovnog suda i Upravnog suda obvezno je za
sve vijea. Ono je dakle izvor radnog prava kada
ta vijea odluuju u radnim sporovima. Njihov je
uinak iri jer nii sudovi nee postupiti protivno
tim shvaanjima ako ele da njihove presude ne
ukinu vii sudovi.
pravna shvaanje su izvori radnog prava, ali se
ne smatraju pravom sudskom praksom!!!
ima ulogu u stvaranju prava ( u veini zemalja
nije neposredni izvor radnog prava)
ZA: tumai se zakon kako bi se prilagodio
konkretnom sluaju, sudska praksa ide dalje i
trai ope norme i formulacije
PROTIV: pravna nesigurnost
ne smatra se formalnim i izravnim obveznim
pravnim izvorom sud svojim odlukama
osigurava da se tumaenje i primjena zakona
potuje. Ona je injenini pravni izvor i sudjeluju
u stvaranju radnog prava.
PRECEDENTNA SUDSKA ODLUKA
Donose sudovi u radnim i drugim sporovima u
anglosaskom pravnom sustavu. Donose se u
konkretnom sluaju i ona obvezuje sud koji ju je
donio kao i sudove istog i nieg stupnja da u
jednakim buduim sluajevima donese istovjetnu
odluku.Ima snagu i pravni uinak propisa - budui
da se radnim zakonodavstvom moe mijenjati odluka
u sluaju sukoba prednost ima zakon. Jedna sudska

Sjift
odluka stvara precedens, a vie njih precedentno
pravo.Ona neposredno i samostalno ili na temelju
tumaenja zakona pretvara sporne sluajeve u PP i
tako stvara ivo radno pravo. Nedostatci su to ne
postoji jamstvo ispravnosti svake odluke zbog
razliitih kvaliteta sudaca i sudova pa uzrokuje
pravnu nesigurnost, a i zahtijeva se temeljno
poznavanje precedentnih sudskih odluka i zakona.
POMIRBENI SPORAZUM I ARBITRANA ODLUKA
Ako postoji prijetnja kolektivnim radnim sporom ili je
u tijeku takav spor, stranke mogu taj spor rijeiti
pomirbenim sporazumom, odlukom arbitrae ili na
drugi slian nain.
Prema naem ZOR-u za slauaj spora koji bi mogao
dovesti do trajka ili druge kolektivne akcije mora se
provesti postupak mirenja ako se stranke spora nisu
dogovorile da ga na drugi nain mirno rijee. Ako
kolektivni ugovor sadrava PP o radnim uvjetima s
uinkom prema treima, pomirbeni je sporazum
pravni izvor. Takav uinak ima nesporno proirena
primjena kolektivnog ugovora. ZOR: ako se radi o
sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog
ugovora, arbitrana odluka ima pravnu snagu i
uinke kolektivnog ugovora. Sklopljeni se kolektivni
ugovor moe proiriti pod odreenim uvjetima, na
druga poduzea, djelatnosti ili dijelove djelatnosti
pomirbenim sporazumom ili arbitranom odlukom.
Pravni se uinak ostvaruje nakon to se obave
formalnosti deponiranja sprazuma i odluke
departmanu ovlatenom za rad i uredu. Taj
sporazum i odluka imaju normativni uinak ako takav
uinak ima kolektivni ugovor. Uinak im je jednaka i
izjednaeni su s uinkom kolektivnog ugovora tako
da meu njima kao pravnim izvorima ne postoji
hijerarhijski odnos. No ako je arbitrana odluka u
sukobu s kolektivnim ugovorom ili nekim njegovim
odredbama tada ona mijenja kolektivni ugovor ili se
smatra da je s njime u suglasju. Ona je normativni
akt kolektivnog ureenja radnih uvjeta u arbitranoj
formi. Obino se arbitrane odluke donose na
odreeno, rjee na neodreeno i redovito imaju
uinak kolektivnog ugovora. Po uinku su
izjednaena s ugovorom. Rjeavanje kolektivnih
sporova osobito interesnih sve vie prestaje biti
podreeno zakonu.
TUMAENJE PRAVNIH PRAVILA
U pravilu, PN se tumai prilikom primjena.
FORMALNA TUMAENJA ona su slubena tumaenja
i sastoje se od tri oblika:
a) autentinog tijela koja donose propise ili druge
normativne akte ovlatena su ih tumaiti.
Pretpostavlja se da ih jedino ta tijela mogu
vjerodostojno tumaiti. Mogu ovlastiti drugo tijelo da
u njihovo ime donese autentino tumaenje.
Autentino tumaenje smatra se dijelom donesenog
PP ili drugog normativnog akta. Ne stvara novo
pravno pravilo. Dobiva snagu propisa koji se tumai i
nedvojbeno je pravni izbor jer ima obvezni uinak
erga omnes. Djeluje retroaktivno jer se smatra
dijelom zakona ili propisa od samog poetka.
b) sudskog obuhvaa i pravna shvaanja sudova,
dijeli sudbinu pravnih izvora koju imaju sudske
odluke i praksa te precedentna sudska odluka.
c) upravnog kroz smjernice, okrunice i unutarnje
upute. Mogu se odnositi na tumaenje ili mogu imati
znaenje opeg UA tj. unutarnjeg pravnog izvora u
tijelima i organizacijama izvrne i upravne vlasti. Kod

www.nasciturus.com
nas elnici tijela odnose unutarnje upute u cilju
poboljanja djelatnosti. Upuuju se slubenicima sa
svrhom da se pobolja rad i djelatnost...nerijetko
ukljuuju zloupotrebu ovlasti.
NEFORMALNA TUMAENJA - struna i znanstvena
tumaenja u svezi s primjenom i prouavanjam
propsia, ugovora te pojedinih odredbi. Obavljaju ih
pojedinci i kolektiviteti za vlastitu ili tuu upotrebu.
Rije je o neslubenim tumaenjima:
a) znanstveno vezuje se uz reformu pravnog
sustava i uz situacije u kojima je potrebno pozivati se
na namjeru zakonodavca. Znanost tumai pravna
pravila i predlae bolje rjeenje s ciljem da budua
pravna situacija bude jo blia i prikladnija
stvarnosti.
b) jezina obuhvaa se leksika, sintaksna i
misaona struktura konkretne pravne norme.
Analizom smisla svake rijei otkriva se sadraj
pravnih termina. Postaje sve sloenije zbog
nedostatnosti prikladnih rijei.
c) logino izgraeno na logici shvaenoj kao
znanost o elementarnim naelima i oblicima
pravilnog miljenja. Pomae da sadraj pravnog
pravila bude logino protumaen. Iz ope logike
razvila se pravna logika s vlastitim naelima.
Loginim se tumaenjem mogu postojea pravila
opeg ugovornog prava proiriti ako nije drukije
propisano na radne ugovore.
d) sustavno nastoji se utvrditi sadraj norme
ovisno o mjestu koje ona zauzima u zakonu o radu.
Povezano je s pravnim sustavom i utvruje
povezanost norme koje se tumai s drugim normama
e) povijesno spoznaja na kakvoj je povijesnog
osnovi bilo donijeti i kakvi su povijesni, politiki i
drugi imbenici omoguili njegovo oblikovanje.
Postojee pravne norme valja prouiti materijal
mjerodavnih tijela. Tumaenje postaje vjerodostojnije
i moe pridonijeti jednoobraznom tumaenju i
primjeni prava.
f) razvojno (evolutivno) - temelji se na spoznaji
da sadraj koji ureuje norma u neprekidnom
dijalektikom kretanju i da se to mora uzeti u obzir
prilikom tumaenja. Sastoji se u tumaenju odnosa
izmeu statinosti norme i dinamine stvarnosti, te
se pokuava uskladiti sadraj i svrha prije donijete
norme s nastalim stvarnim promjenama.
Upotrebljava se s ozbirom na ustavna naela.
g) svrsishodno ili svrhovito(teoloko) - tumai se
pravna norma s obzirom na smisao odredbe i svrhu
koja se eli postii. Ponovno se procjenjuje svrha
pravne norme u radnom pravu i to tako da pridonosi
veoj zatiti i sigurnosti radnika i razvitka njegove
osobnosti. Produbljuje se smisao pravne norme
h) restriktivno loginim tumaenjem norma
suava njezin opseg odnosno pravni uinak
i) ekstenzivno proiruje se uinak tako da
obuhvaa sluajeve koji nisu izriito spomenuti u
tekstu norme, ali se logino moe uzeti da ih je
zakonodavac imao u vidu. Ovdje sudovi poseu za
razlozima, svrhama, ciljevima normi te tako
popunjavaju pravne praznine.
j) analogija posebna metoda tumaenja pravne
norme, ona je sredstvo nadopune i stvaranja
noreme. Moe biti izriito doputeno zakonom u
sluaju nepostojanja zakonske ili ugovorne odredbe.
U radnom pravu, u nekim situacijama je doputena,
a u drugim zabranjena. Zabranjena je ako
omoguuje uspotavu nove tee povrede radne
discipline koja nije predviena zakonom ili
kolektivnim ugovorom.

10

Sjift
NEFORMALNA TUMAENJA izravno ili neizravno
sudjeluju u stvaranju radnog prava. Ona su neizravni
pomoni izvori radnog prava. Sastoje se u strunom i
znanstvenom miljenju, objanjenju, uputi, savjeti te
nemaju obvezujui pravni uinak.
PROFESIONALNI PRAVNI IZVORI
To su specifini izvori radnog prava. Stvaraju pravna
pravila u okviru profesije, struke, poduzea,
djelatnosti ili odreenog ueg ili ireg teritorija preko
privatne normativne autonomije. U njih se ubrajaju:
1. KOLEKTIVNI UGOVOR
Oni su glavni izvori, najveim dijelom su nacionalni,
mnogo rjee meunarodni.
NORMATIVNI I OBVEZNI UINAK Prema ZOR-u
kolektivnim ugovorom se ureuju prava i obveze
stranaka koje su ga sklopile, a moe sadravati i
pravna pravila kojim se ureuje radni odnosi, pitanja
zaposlenikog vijea, socijalnog osiguranja i druga
pitanja u podruju radnih odnosa. Ona stvara
obvezni uinak meu samim strankama koje su ga
sklopile, a moe imati normativni uinak preko
pravnih pravila kojima stranke mogu urediti radne
odnose i druga pitanja. Rije je o fakulatativnom
normativnom uinku, jer njegov nastanak ovisi o volji
stranaka kolektivnog ugovora. To nije karakteristika
kolektivnog ugovora prava kontinentalne Europe.
Obino iz same definicije kolektivnog ugovora
proizlazi njegov normativni uinak. One se stvara
samo obveze nego je i izvor pravila. Normativni
uinak osobito je nazoan u odnosu na pojedinani
radni ugovor. Stranke kolektivnog ugovora mogu se
dogovoriti koje e odredbe biti prisilne ili neprisilne.
Obvezni uinak kolektivnog ugovora odnosi se na
stranke potpisnice i na one na koje se eventualno
proiri. Ovdje je znaajan normativan uinak. On se
moe odnositi samo na lanove organizacija
poslodavaca i radnika koje su ga sklopile i druga
mogunost, na nelanove. Naim je ZOR-om
odreeno da kolektivni ugovor obvezuje sve osobe
koje su ga sklopile odnosno koje su mu pristupile te
lanove udruga koja ja sklopila kolektivni ugovor
odnosno koja mu je pristupila. Sa stajalita
normativnog uinka, obvezuje sve lanove sindikata
i poslodavkih udruga.
Opseg normativnog uinka postaje vei proirenjem
sklopljnog kolektivnog ugovora na profesiju,
djelatnost, na radnike u odreenom poduzeu. Na
ZOR propisuje institut proirenja kolektivnog
ugovora. Javni interes, prijedlog jedne od stranaka
kolektivnog ugovora i traenje miljenja sindikata ili
udruge poslodavaca odnosno predstavnika
poslodavaca na koje se namjerava proiriti taj
ugovor, uvjeti su za njegovo proirenje. Za proirenje
je dovoljan prijedlog samo jedne, a ne obje stranke
kolektivnog ugovora.
TEORIJE O PRAVNOJ NARAVI KOLEKTIVNOG UGOVORA
a) Teorija inkorporacije razvijena u veini
anglosaskih zemalja, osobito u VB, kolektivni ugovor
ne djeluje normativno na pojedinani radni ugovora
ako ga stranke tog ugovora ne prihvate. On nema
normativni uinak ako strane njegov sadraj ne
inkorporiraju u vlastiti pojedinani radni ugovor.
Inkorporacija se provodi u VB na tri naina: izriitom
suglasnou, obiajem , posredno ukljuenje. Svrha
je teorije osigurati odreenu stabilnost

www.nasciturus.com
pogodnostima koje proizlaze iz kolektivnog ugovora.
Ta teorija protivi se: britanskoj klasinoj teoriji
zastupanja utemeljenoj na zastupanju prava i
interesa pojedinca u kolektivu, smatra se da se
sindikat kao stranka ugovornica ne smatra
zastupnikom, to je nespojivo ako se kae da se
kolektivni ugovor primjenjuje na sve stranke; oni koji
su bili sposobni ugovorati u vrijeme kad je zastupnik
sklopio ugovor mogu kasnije odobriti radnje
zastupnika.
b) Dualistika teorija ona nastoji dokazati
normativni uinak kolektivnog ugovora pomou
posebno mehanizma zastupanja. Postoje dvije
varijante miljenja: 1. smatra se da kolektivnim
mandatom organizacije poslodavaca i radnika,
stipulirajui kolektivne ugovore, obavljaju ugovornu
autonomiju udruenih lanova i ostvaruju njihove
zajednike interese. Teorija o mandatu ne iskljuuje
od pogodnosti iz kolektivnog ugovora tree. 2.
kolektivni ugovor je ugovor koji stvara obveze za
stranke potpisnice, i propis koji stvara pravna pravila
koja se nameu svima unutar podruja primjene.
Kolektivni ugovor ima pravi normativni uinak koji ne
iskljuuje obvezni. Njegova se pravna pravila
primjenjuju na pojedinane radne ugovore koji su u
dosegu kolektivnog izvora. Stranke koje imaju pravo
biti subjekti kolektivnog ugovora imaju ovlast
nametnuti pravila svima onima koji se nalaze u
podruju primjene ugovora. Ta normativna ovlast
priznata je posebno sindikatima radnika i njihovim
zastupnicima.
2. UGOVORNI IZVORI
Ugovori koji su razliiti od kolektivnog ugovora.
Ovdje se ubrajaju: radni sporazum, ugovor o radu,
ugovor o suradnji i solidarni ugovor te standardni
radni ugovor.
a) RADNI SPORAZUM vezan uz sudjelovanje radnika
i predstavnika radnika u poduzeu.Naim ZOR-om
propisano je da radniko vijee moe s poslodavcem
sklopiti pisani sporazum koji moe sadravati pravna
pravila kojim se ureuju pitanja iz radnog odnosa.,
npr. radno vrijeme, plaa za vrijeme godinjeg... Da
je radni sporazum pravni zbor proizlazi iz odredbe
kojom se odreuje da se primjenjuje neposredno i
obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca
koji je sklopo taj sporazum . On ima automatski
normativni uinak na sve radnika na koje se
sporazum odnosi. Istim je Zakonomo odreeno da
se radnim sporazumom ne smiju urediti pitanja
plae, trajanja radnog vremena te druga pitanja koja
se ureuju kolektivnim ugovorom osim ako stranke
toga ugovora na to ne ovlaste stranke radnog
sporazuma.
b) UGOVOR O RADU - sporno je u teoriji je li taj
ugovor pravni izvor. Prema jednom miljenju radnim
se ugovorom posloprimac obvezuje staviti na
raspolaganje poslodavcu vlastitu radnu aktivnost, a
ovaj se obvezuje plaati posloprimcu nagradu. Ovdje
se ugovor sastoji od osobne radne inidbe i
naplatnosti. Prema drugom miljenju radni ugovor
nastaje kad se jedna osoba obveze raditi za raun i
pod nadzorom druge osobe za plau. Ovdje se sastoji
od osobne inidbe rada, naplatnosti i podreenosti.
Usporedbom graanskopravnih i radnopravnih
definicija proizlazi da je razlika jedino u sastojku
podreenosti radnog ugovora. U pravilu, prihvatljivija
je definicija radnog prava koja ukljuuje tri bitna
elementa.
Oni koji poriu radnom ugovoru svojstvo pravno
izvora smatraju da izvorom mogu biti jedino opi i

11

Sjift
apstraktna pravila stvaraju normativne uinke za
tree. Radni ugovor po njima stvara pojedinana i
konkretna prava i obveze te je izvor prava i obveze a
ne pravnih pravila. Oni koji smatraju da je radni
ugovor pravni izvor dre da je za pojam izvora bitno
da ureuje radne uvjete i druge sadraje koji nisu
regulirani drugim izvorima i da ureuje to povoljnije
za radnike od drugih izvora. Radnim se ugovorom
stvara pojedinano radno pravo. U tom smislu ima
funkciju deregulacije dravnog radnog prava.
c) SPORAZUM O SURADNJI I SOLIDARNI SPORAZUM
rije je o novijim oblicima sporazuma u podruju
radnog prava koji su se u veoj mjeri pojavili 80-ih
godina. Sporazum o suradnji uspostavlja, ovisno o
predmetu sporazuma dvostranu suradnju obino
izmeu organizacija poslodavaca i radnika. Takoer
se uspostavlja trojna suradnja izmeu vlade, te
organizacije poslodavaca i radnika. Naim je ZOR-om
propisano da GSV predlae Vladi, poslodavcima i
sindikatima voenje politike cijena i plaa, promie
ideju trostrane suradnje u rjeavanju gospo. i soc.
pitanja.
Solidarni sporazum pretpostavlja pruanje odrenog
oblika pomoi meu strankama ugovornicima. Prema
naem Zakono o posredovanju....Vlada donosi
godinji plan za poticanje zapoljavanja, a HZZ
provodi i mjere radi unapreenja zapoljavanja...
Solidarni sporazumi noviji su nain i sredstvo
ureenja odreenih pitanja, osobito onih s podruja
upoljavanja. Ona su od zajednikog interesa za
Vladu, poslodavce i radnike, za poduzea,
ustanove...
Sporazume o suradnji i solidarne sporazume sklapaju
stranke ugovornice koje se nalaze u odreenom
zejadnitvu. Smatra se da solidarni radni sporazumi
spadaju u ugovorno radno pravo u irem smislu i da
su pravni izvori. Njima se kao i sporazumima o
suradnji stvaraju prava i obveze za straneke, a ne
pravna pravila koja vrijede i za tree.
3. IZVANUGOVORNI IZVORI
Izvori koji spadaju u jednostrano unutarnje ureenje
rada u poduzeu. Imaju drugu tradiciju, poinje s
osnivanjem manufaktura, a osobito su se razvili s
osnivanjem velikih poduzea
a) UNUTARNJI PRAVILNIK znaajan je izvor radnog
prava u poduzeu, ustanovi ili drugoj organizaciji.
Ona je unutarnji ne samo zato to je opseg njegove
primjene unutar poduzea nego i iz razloga to se
pravilnikom naziva i odreeni podzakonski propis.
Prema naem ZOR-u poslodavac koji zapoljava vie
od 20 radnika duan je donijeti i objaviti pravilnik o
radu kojim se ureuju plae, organizacija rada,
postupak i mjera za zatitu dostojanstva radnika i
druga pitanja ako nisu ureena kolektivnim
ugovorom. Posebni se pravilnici o radu mogu donijeti
za pojedine skupine radnika, za pojedine odjele.
Pravilnikom se ne ureuje plaa, ona je predmetom
kolektivnog ugovora. Unutarnji pravilnik predstavlja
iznimku u privatni odnosima jer stvara pravila koja
se donose jednostranom voljom. Pravna teorija
njegov normatini uinak objanjava ugovorom i
institucionalnom teorijom.
Ugovorna ima ugovorni znaaj jer se smatra da je
svaki radnik samom injenicom uposlenja i
obavijeu o tom pravilniku slobodno prihvatio
njegove odredbe. Radnik je mora upoznati s
unutarnjim pravilnikom. Insitucionalna normativni
uinak vezan je uz poduzee. On predstavlja
objektivizaciju poslodavevih vlastitih organizacijskih
i upravljakih aktivnosti. On time ograniava svoje

www.nasciturus.com
ovlasti. Ugovorna teoriji utemeljena je na istoj
fiktivnoj suglasnoti jer radnik nije svjestan da
sklapanjem radnog ugovora prihvaa unutarnji
pravilnik s kojim openito niije upoznat.
Institucionalna teorija poduzee shvaa kao
zajednicu rada, gdje poslodavac preuzima funkciju
zakonodavca za dobro sviju.
b) UPUTA O RADU I OKRUNICA U velikim
poduzeima donosi se veliki broj pisanih pravnih
akata razliitih od unutarnjeg pravilnika. Najznaajnij
su upute o radu te okrunica. Uputu o radu donosi
uprava ili elnik poduzea. Uprava ili enik poduzea
donose okrunice koja se primjenjuju na sve radnike
ili dio njih. Na ZOR odreuje sa ako dnevni i tjedni
raspored radnog vremena nije odreen propisom ,
kolektivnim ugovorom, sporazumom ili ugovorom o
radu, o rasporedu radnog vremena odluuje
poslodavac pisanom odlukom Budui da odluka
ureuje tehnika pitanja, moe se smatrati da je vrlo
slina okrunici. Ona je jednostrani akt poslodavca,
propisuje opa pravila za radnike u poduzeu i zato
je pravni izvor.
d) ZAKONIK PONAANJ - to je zbirka pravila
ponaanja/zbirka pravila koja sadri ukupnost
ureenja u poduzeu ili samo unutarnje postupke u
vezi s radom. Donosi ga poslodavac sam ili zajedno s
organizacijom radnika ili nekim treim. Nije mu svrha
da zamijeni zakon, ve da na jednostavan nain
izloi radnicima praktina, sigurnosna, moralna i
druga pravila ponaanja na poslu. On je posredni i
pomoni pravni izvor.
4. OBIAJI
Oni su tradicionalno posebni pravni izvori. Mogu biti
opi i profesonalni, mjesni, podruni, nacionalni i
meunarodni.
Obiaj se sastoji od dva elementa: objektivnog
( stanje postojanog opeg ponavljanja nekog
ponaanja kroz dulje vrijeme) i subjektivnog
( uvjerenje da se to ponaanje mora primjenjivati/da
je stvorena svijest o obveznosti) Subjektivni element
je nuan za normativni uinak.
Rijetko se utvruje navika izmeu obiaja i navike.
Za obiaj je bitno da ima svoga dva elementa, a za
naviku je bitan prvi element Navika je
ponavljanje nekog naina ponaanja ili
upotrebe kroz dulje vrijeme.
Sa stajalita pravnog izvor razlikuje se normativni od
ugovornog obiaja. NORMATIVNI se sastoji od
prisilnih pravila koja se obvezno primjenjuju
neovisno o volji destinatara. UGOVORNI se
primjenjuju ovisno o volji stranaka i to su dispozitivni
propisi. Normativni obiaj snagu i uinke izvodi iz
zakona, ugovornim se ureuje ugovor samo ako su
se na njega pozvale.
OBIAJ U RADNO PRAVU sastoji se od objektivnog
( stalna navika i praksa) i subjektivnog elementa
( vjerovanje u ono to ta navika namee) . Neki
smatraju obiaj dravnim pravnim izvorom koji je
autonoman po svom podrijetlu. Rije je o
normativnom obiaju priznatom zakonom ili
podzakonskim propisom. Drugi se s time ne slau i
smatraju da je obiaj isti autonomni izvor. isti
obiaj je priznati pravni izvor samo ako na njega
izriito upuuje zakon. Mora biti primjenjen po sucu
na opi nain. Na ZOR ne govori o obiajima, ve se
primjenjuju ZOO (poslovni obiaji, uzance, dobri
poslovni obiaji)

12

Sjift
OBIAJI PODUZEA njime se ureuju odreene
pogodnosti radnicima. Obvezne su naravi i pravni su
izvori koji proizlazi iz elementa plae. Postoje obiaji
poduzea koji se odnose na djelatnost, na rad
predstavnitava osoblja ili na njihov poloaj. O tim su
pitanjima dopunski izvor u odnosu na zakon.
HIJERARHIJA PRAVNIH IZVORA
Pravni su izvori hijerarhijski rasporeeni prema
razliitim stupnjevima pravne snage. Hijerarhija
postoji izmeu dravnih i profesionalnih pravnih
izvora.
HIJERARHIJA DRAVNIH PRAVNIH IZVORA
1. Ustav kao najvii izvor radnog prava
2. Zakon
3. podzakonski propisi
Zakoni i podzakonski propisi odreuju osnovni i
najnii poloaj radnika ispod kojeg se ne smije ii. To
je osnovno naelo i tehnika /tehnika minimuma
radnog prava.
USTAV- zabranjuje se ropski, prisilni i/ili obvezni rad,
jami se pravo na rad i slobodu rada, te slobodu
udruivanja radnika i poslodavaca. Zatitu Ustava
osigurava Ustavni sud ocjenom ustavnosti i
zakonitosti drugih propisa.
ZAKON pretvara programske ustavne norme u
pravne norme, tj. neposredno primjenjive. Ureuje
se sve to ne ulazi u materiju Ustava. Zakonom se
ureuje materija radnog prava koja je od javnog
interesa. Radi zatite tog interesa redovito se
ureuje prisilnim normama
PODZAKONSKI PROPISI sekundarini izvori, ope i
apstraktne su naravi. Nemaju retroaktivan uinak,
osim ako to izriito dopusti zakon. Ne mogu ureivati
materiju koju je ustav apsolutno rezervirao za zakon
(ak ni onda ako ih zakon na to ovlauje). Njima se
provode zakoni i drugi propisi i smatra se da imaju
vlastitu hijerhiju.
U cilju rjeavanju sukoba meu dravnim izvorima
postoje opa pravila:
- vii zakon derogira nii
- kasniji zakon derogira raniji
- ope pravilo po kome poseban zakon ukida opi
- opi zakon ne derogira raniji posebni
MEUZAVISNOST ZAKONA I KOLEKTIVNOG UGOVORA
Ona postoji i ostvaruje se kroz hijerarhijsku ovisnost i
suradnju.
1. Prema teoriji i pravu, zakon je prvi, a kolektivni
ugovor drugi izvor po pravnoj snazi u podruju
rada. Kolektivni ugovor je duan potivati zakon,
hijerarhijski je odmah iza zakona pod uvjetom da
je povoljniji od zakona i podzakonskih porpisa.
Neki ga smatraju najjaim pravnim izvorom
ima tu ulogu ako je povoljniji za radnike od
zakona. Zakonsko se ureenje ope i apstraktno,
dok je kolektivno ugovorno ureenje posebno i
konkretnije. Zakonom i podzakonskim propisom
odreuju se najnii standardi to u pravilu
derogira one odredbe kolektivnih ugovora koje
su ispod tih standarda. Kolektivni ugovori trebaju
odrediti vlastite dodatne pogodnosti za radnike
profesije ili djelatnosti.
2. Drugi oblik meuovisnosti zakona i kolektivnog
ugovra jest suradnja, usklaivanje njihove
funkcije zakonom se odreuje to mora
sadravati kolektivni ugovor i kakva mu je
pravna narav.Zakon daje obvezni i normativni
uinak i proiruje opseg njegove primjene.

www.nasciturus.com
Odnos izmeu njih ovisi o kulturnim,
ekonomskim, socijalnim...imbenicima. Meu
izvorima prava dominiraju zakon i kolektivni
ugovor. Kolektivni ugovor je izrazito dinamian i
prilagodljiv te je uspjean nain i sredstvo
ureivanja radnih uvjeta na tritu rada. Zakon
je utemeljen na vrstim tokama koje se ne
smiju dirati. Oni se meusobno nadopunjuju .
ODNOS KOLEKTIVNOG UGOVORA I ZAKONA
Kolektivni ugovor ima prednost pred dispozitivnim
odredbama javnog i privatnog radno zakonodavstva.
Prisilne pak norme zakonodavstva imaju prednost
pred odredbama kolektivnog ugovora.
Povoljnije odredbe kolektivnog ugovora za
radnike ZOR....poslodavac, radnik i radniko
vijee, te sindikati i udruge poslodavaca mogu
ugovoriti povoljnije uvjete rada od onih propisanim
zakonom....Umjesto odredbi zakona mogu se
primjeniti, osim odredaba radnog ugovora i radnog
sporazuma i odredbe kolektivnog ugovora pod
uvjetom da su povoljnije za radnika. One se stavljaju
izvan snage, pa su odredbe ugovora nadreene
odredbama zakona i vii su pravni izvor. To
omoguuje relativno prisilna odredba zakona radi
zatite radnika
Nepovoljnije odredbe kolektivnog ugovora za
radnike ZOR ...Poslodavac, udruge poslodavaca i
sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti
uvjete rada nepovoljnije od uvjeta odreenih
zakonom samo ako ih ovaj ili drugi zakon na to
ovlauje . Nepovoljni radni uvjeti mogu se odrediti
iskljuivo kolektivnim ugovorom i to samo onda ako
stranke na to ovlasti zakon.
ODNOS KOLEKTIVNOG UGOVORA I DRUGIH
PROFESIONALNIH IZVORA
Prema ZOR-u, radnim se sporazumom izmeu
radnikog vijea i poslodavca mogu ugovoriti radni
uvjeti koju su za radnika povoljniji od uvjeta
odreenih zakonom. Sporazumom se moe odrediti:
koritenje odmora, stanka tijekom dana, isplata
naknade plae za vrijeme godinjeg. Na ZOR, kad
je rije o osnovama i mjerilim za isplatu plae
odreuje da se utvruje pravilnikom o radu ako nisu
ureeni kolektivnim ugovorima. Pravilnik tad ima
ulogu pravnog izvora odmah iza kolektivnog
ugovora. Pravilnikom se mogu urediti povoljniji radni
uvjeti od onih odreenih zakonom o radu.
Unutarnji pravilnik u nekim zakonodavstvima u
odreenim pitanjima dolazi po snazi neposredno iz
kolektivnog ugovora, a u drugima iza radnog
sporazuma. Njegovo mjesto u hijerarhiji ovisi o
pitanjim koja ureuje.
Radni uvjeti mogu biti ureeni pojedinanim radnim
ugovorom neovisno o tome smatra li se ili ne
pravnim izvorom. ZOR se mogu ugovoriti radni uvjeti
i radnim ugovorom koji su za radnika povoljniji od
onih odreenih zakonom. Zakon na vie mjesta
odreuje da se tim ugovorom mogu urediti odreena
pitanja iz radnog odnosa i pri tome ga stavlja, u
ovisnosti o njihovu sadraju, iza radnog sporazuma.
Pod pretpostavkom da se radni ugovor smatra
pravnim izvorom, njegov poloaj u hijerarhiji pravnih
izvora ovisi o pitanju koje ureuje.
OBIAJI su u pravilu. integralni dio prava i
tradicionalno pripadaju profesionalnim autonomnim
izvorima radnog prava. Neki smatraju da obiaj
moe biti pravni izvor samo u korist radnika pa se

13

Sjift
moe zakljuiti da moe derogirati klauzulu ugovora
o radu koja je nepovoljnija za radnika, pod uvjetom
da zakon ili ugovor to ne zabranjuju. On je na dnu
hijerarhijske ljestvice, nii od radnog ugovora. Ali
ima drugaijih pristupa...npr. da suci moraju
prihvatiti obiaje koji su protivni prisilnim odredbama
CJELOVITOST HIJERARHIJE PRAVNIH IZVORA
Pitanje odvojenosti pravnih izvora i standard
pogodnosti :
Ne moe se govoriti da postoji hijerahija pravnih
izvora izmeu dravnih i profesionalnih pravnih
akata jer pripadaju razliitim pravnim sustavima.
Na vrhu hijerarhije dravnih izvora je zakon, kod
profesionalnih je kolektivni ugovora, ali pod uvjetom
da je ugovor povoljniji za radnike nego zakon.
Kolektivni ugovor je podreen zakonu ak i onda ako
je potonji nepovoljnij za radnike ako su zakonske
odredbe apsolutno prisilne. Dravni i profesionalni
izvori samo teorijski pipadaju razliitim pravnim
sustavima radnog prava oni ine jednu jedinstvenu
cjelini. Nadreenost dravnih nad profesionalnim
izvorima znatno smanjuje sukobe meu brojnim i
vievrsnim izvorima i tako omoguuje uspjeno
organiziranje i funkcioniranje radnog sustava.
Standard pogodnosti svrha je da se vii pravni
izvor ili via odredba zamijeni niom ako je ova
povoljnija. Taj standard nije mogue primijeniti u
svakoj situaciji. Ako je odredba vieg izvora
apsolutno inderogabilna ona ne moe biti
zamijenjena niom. Vii izvor se moe zamijeniti
niim ako je vii izvor relativno inderogabilan. Pravni
standard remeti klasini hijerarhijski red meu
dravnim i profesionalni izvorima i njihovim
meusobnim odnosima jer omoguuje da nia
pravna norma derogria viu. On je ogranien
zakonskim rjeenjem po kome se kolektivnim
ugovorom mogu odrediti nepovoljniji uvjeti rada od
onih predvienih zakonom.
Hijerarhijska struktura pravnih izvora.... u naem
radno pravu sastoji se od:
1. apsolutno prisilnih zakonskih odredba
2. prisilnih i dispozitivnih odredba kolektivnih
ugovora
3. relativno prisilnih zakonskih odredba
4. odredba radnog sporazuma
5. pravilnika o radu
6. odluke poslodavca
7. dispozitivnih zakonskih odredba
8. obiaja i istih obiaja (navika)
Nije uvrten pojedinani radni ugovor jer ga se ne
smatra pravnim izvorom.
OSNIVANJE, DJELOKRUG I CILJEVI MOR-a
MOR je formalno osnovan na temelju XIII. dijela
mirovnog ugovora u Versaillesu i odredaba drugih
ugovora o miru vezanih za I. svjetski rat. Osnovan je
u okviru Drutva naroda. Koncipiran je kao tehnika
organizacija i sredstvo Drutva naroda radi
ostvarivanja opeg mira. Sporazumom izmeu MORa i Drutva naroda bilo je odreeno da se lanovi
Drutva naroda ujedno i lanovi MOR-a.
Ustavom MOR-a (utvren 1919 g) odreeno je da je
MOR stalna organizacija uspostavljena za
unapreenje ciljeva postavljenih u Uvodu Ustava i
Philadelphijskoj deklaraciji od 10. svibnja 1944, a iji
je tekst dodatak Ustavu. MOR je duan suraivati sa
svakom opom meunarodnom organizacijom

www.nasciturus.com
ovlatenom da koordinira aktivnost javnih
meunarodnih organizacija. MOR je pravna osoba
ovlatena da sklapa ugovore, da stjee pokrentine i
nekretnine i da raspolae tim dobrima, te da pokree
sudski postupak.
CILJEVI:
1. OPI I TRAJAN MIR naveden u Preambuli: moe
se temeljiti jedino na socijalnoj pravdi (soc.
nepravda u podruju radnih odnosa ugroava
opi i trajan mir)
2. SOCIJALNA PRAVDA to je cilj meunarodnog
radnog prava, u cilju poboljanja dobrobiti ljudi.
Pojavi se zbog vrlo tekih radnim uvjeta
nametnutih radnicima s razvojem
industrijalizacije.
3. MEUNARODNO NATJECANJE NA TRITU
DOBARA - meunarodnim ureivanjem radnih
uvjeta stvara se ravnotea meunarodnog
natjecanja na tritu dobara. (poboljavanjem
radnih uvjeta) Meunarodnim sporazumima u
podruju rada nastojalo se sprijeiti
meunarodnog natjecanje preko nepovoljnih
radnih uvjeta, to je oblik neovjenog
dampinga koje je dovelo da donoenja
zakonika o lojalnom natjecanju. Postupno se
me.natjecanje sve manje rabilo u apsolutnom
znaenju.
DJELATNOST:
1. NORMATIVNA ona je najznaajnija aktivnost
MOR-a, ogromna je. Usvojene konvencije i
preporuke ureivale su veliki broj pitanja iz
radnog prava te prava socijalnog osiguranja:
zabrana prisilnog rada, iskljuenje diskriminacije,
jednakost postupanja, sloboda udruivanja,
problemi uposlenja, socijalne politike, pitanja
kolektivnih radnih odnosa...
2. TEHNIKA donoenjem konvencija i preporuke
ne postie se postavljeni ciljevi, pa je MOR uoio
da treba povezati meunarodne pravne
standarde s tehnikom suradnjom kako bi se ti
standardi u razliitim i odreenim ekonomski,
socijalnim, kulturnim i drugim okolnostima mogli
ostvarivati. Tehnika suradnja moe biti
upotrebljena u velikom opsegu ako je
utemeljena na dobro definiranim i autoritativnim
standardima. Ona moe priskrbiti posebna
uinkovita sredstava za poticanje primjene
standarda. Uveden je i sustav nadzora na
provedbom tehnike suradnje. Tehnika suradnja
sastoji se u pruanju materijalne pomoi MOR-a,
u suradnji dunosnika i strunjaka na projektima
pojedinih drava te u donoenju i primjeni
meunarodnih standarda i nacionalnog
zakonodavstva, upuivanje radnika i strunjaka u
industrijski razvijene zemlje radi usavravanja.
3. ZNANSTVENA zadatak je Komiije da prikuplja,
obrauje i pohranjuje podatke o radnim uvjetima
radnika. Strunjaci to razmatraju te stuno i
znanstveno istrauju pojedina pitanja koja e biti
predmetom reguliranja odreene konvencije ili
preporuke.
Drugi oblici djelatnosti odnose se na stalne i
povremene publikacije MOR-a.
ODNOS MOR-a I UN-a
Drutvo naroda je prethodilo UN, djelovalo je od
1920-1939 kad je formalno ukinuto zakljukom

14

Sjift
Skuptine. UN je nasljednik Drutva naroda...vidi
knjigu str. 587.
LANSTVO MOR-a
MOR je stalna organizacija drava. Raspadom
Drutva naroda, MOR je na osnovi Povelje UN
specijalizirana organizacija UN. Zato je lanstvo
MOR-a povezano s lanstvo UN-a. Hrvatska je
postala na temelju Odluke Ope skuptine UN
lanicom UN od 22. svibnja 1992. a 6. kolovoza
1992. postaje lanicom MOR-a izvjetivi
Generalnog direktora Meunaordnog ureda rada o
prihvaanju obveza iz Ustava MOR-a.
ISTUP I PONOVNI PRISTUP: Izvorni Ustav je odredio
pravo isutpa : svatko je mogao istupiti ako je o
svojom namjeri obavijesti Organizaciju i potivao
otkazni rok od 2 g. Za druge drave nije bilo
predvieno nikakvo pravilo.Promjenom Ustava
(1945) postavljen je uvjet za istup: ako je drava
podmirila svoje financijske obveze do tog datuma
TROJNI SASTAV MOR-a:
Naelo trojnog sastava sastavljen je od vladinih
predstavnika te predstavnika poslodavakih i
radnikih organizacija. To naelo utjee na narav i
pojam akata to ga donosi Organizacija. Svaku
dravu lanicu predstavljaju u Opoj skuptini dva
vladina predstavnika, jedan poslodavaca, a drugi
radnika. Time se nastoji razviti povjerenje i pribliiti
interese predstavnika poslodavaca i radnika te
postii socijalni mir. Glavni problem s predstavnicima
poslodavaca vezan je uz dravno gospodarstvo, a
problem s radnicima vezan ju uz sindikalni
pluralizam i sindikalnu slobodu.
TIJELA MOR-a:
Sastoji se od triju glavnih tijela: Meunarodne
skuptine rada, Upravno vijea i Meunarodnog
ureda rada.
1. MEUNARODNA SKUPTINA RADA
Sastoji se od predstavnika svih drava lanica (svako
predstavnitvo ima 4 predstavnika: 2 predstavnika
vlade, 1 predstavnika poslodavaca i 1 predstavnika
radnika.) Drava koja nije platila doprinos za pokrie
trokova ne moe sudjelovati u glasovanju. Svaki
predstavnik moe imati dva savjetnika za svaku
toku dnevnog reda (ako se pitanja tiu ena, jedan
od savjetnika mora biti ena) Savjetnici nemaju
pravo glasa. Trojni sastav omoguuje suradnji i
ravnoteu interesa. Skuptina se odrava
povremeno, ali najmanje jednom svake godine
/zasjeda tri tjedna u mjesecu srpnju/. Upravno vijee
utvruje dnevni rade nakon razmatranja prijedloga
od strane drava lanica. Skuptinu otvara i vodi do
izbora presjednitva, predsjednik Upravnog vijea.
Bira se predsjednik i 3 potpredsjednika. Generalni
direktor tijekom zasjedanja obavlja funkciju
Generalnog tajnika i njegov je zadatak da 4 mj. prije
otvaranja skuptine dostavi dnevni red dravama
lanicama.
Skuptina je vrhovno i zakonodavno tijelo - ona
priprema, izrauje i usvaja konvencije i preporuke te
je ovlatena nadzirati njihovu primjenu; odluuje o
prijmu novih lanica., osniva razne odbore....Odluke
donosi veinom glasova ako nije predviena
kvalificirana veina Ustavom, konvencijom ili drugim
aktom.
2. UPRAVNO VIJEE

www.nasciturus.com
Provedbeno tijelo, sastoji se od 112 mjesta (56predstavncima vlada, 28-poslodavcima i 28radnicima) 54 od 56 mjesta dodijeljeno je vladinim
predstavnicima koja se popunjavalju prema
kriterijima: dijele se na 4 geografske regije (Afrika,
Amerika, Azija i Europa) svakoj regiji je dodijeljen
broj mjesta po kriteriju jednakog znaenja (po broju
drava lanica unutar regije, ukupnom broju
stanovnita ,ekon. aktivnosti...) niti jedna regija ne
moe imati manje od 12 niti vie od 15 mjesta.
Vijee se bira na vrijeme od 3. g.
Opi djelokrug je da usklauje djelatnost, saziva
sjednice, odluuje o dnevnom redu, ocjenjuje
zakljuke odbora, ima ulogu u financijskom i
upravnom polju, raspravlja o nacrtma...ima utjecaj
na oblikovanje socijalne politike. Odluuje o
aktivnostima koje se trebaju poduzeti na osnovi
usvojenih rezolucija.Bira predsjednika i dva
potpredsjednika iz svojih redova. Ima vlastiti
poslovnika te imenuje Generalnog direktora
Meunarodnog ureda rada, te imenovanje podnosi
na odobrenje Meunarodnoj konferenciji rada.
3. MEUNARODNI URED RADA
To je stalno tajnitvo. elnik je Generalni direktor.
Odgovoran je za uinkovito voenje, mora biti
nazoan svim sjednicma Upravnog vijea kao i
njegov zamjenik (Prvi direktor je bio Albert Thomas)
Generalni direktor imenuju osoblje po pravilima
Upravnog vijea. Ne smije traiti ni primati upute od
bilo koje vlade. Svaka je drava duna potivati
iskljuivu meunarodnu narav odgovornosti
Generalnog direktora i osoblja te ne smije utjecati na
obavljanje njihove dunosti. Vladina ministarstva
komuniciraju preko svojih predstavnika
Dunosti ukljuuju skupljanje i podjelu obavijesti o
svim pitanjima koja se odnose na meunarodnog
poboljanje uvjeta rada i ivota...ispituju pitanja koja
su podloga za donoenje konvencije. Pripemaju akte,
pruaju pomo vladama i ispunjavaju druge dunosti
koje se od njih zahtjeva.
4. DRUGA TIJELA MOR-a
TEHNIKI ODBOR pomae u obavljanju djelatnosti.
Najznaajnij su: Zajednika pomorska komisija,
Savjetodavni odbor za poljoprivredni
ravzitak...Saziva se skuptina tehnikih strunjaka
ako za to postoji potreba Vodi ju Upravno vijee, ima
zadau utvrditi program MOR-a, saziva se u
redovnim razdobljima
REGIONALNE SKUPTINE odravaju se redovito,
sastoje od od trojnih predstavnika zemalja svake
regije i djeluju po istim naelima kao i Skupina, ali
ne mogu usvajati konvencije, preproruke, ali mogu
rezolucije. Prouavaju probleme o radu regije i
donose planove akcija i daju sugestije.
UPRAVNI SUD osnova tek 1927 kad je usvojen
Statut od strane Drutva naroda. Mjerodavan je za
radne sporove slubenika. Nakon II. svjetskog rata
odlueno je da se osnuje poseban Upravni sud MORa i poseban Upravni sud UN-a.
IZVORI MEUNARODNOG RADNOG PRAVA
Na Zakon o sklapanju i izvravanju meunarodnih
ugovora razlikuje: Meunarodni ugovorkoji je ustavni
akt meu.organizacije, zatim koji je usvojen u krilu
meu.organizacije i koji je usvojen na meu.
konferenciji. Uz to, razlikuju se i dvostrani i
mnogostrani meu.ugovori. Osim konvencije i
preporuke, koje su uz Ustav glavni izvori, MOR
donosi i druge akte.

15

Sjift
MEUNARODNA NAELA O RADU naela odreana
aktom UN-a i Ustavom MOR-a
Povelja UN- a 1945 govori o ciljevima - predvia
meunarodnu ekonomsku i socijalnu suradnju te
nalae unapreenje i podizanje ivotnog standarda,
potivanje prava ovjeka i temeljnih sloboda...
Opa deklaracija o pravima ovjeka UN-a 1948
govori o zabrani ropstva, o pravu na rad i slobodi
izbora uposlenja, pravu na jednaku plau, osnivanje i
udruivanje u sindikat, pravo na plaen dopust...
odredbe su deklarativne i programske naravi i nisu
neposredno primjenjive. Deklaracija ima snagu
upute i daje smjernice vladama drava lanica
Un je donio 2 meu.pakta o ljudskim pravima:
MPGPP i MPESKP MPGPP (RH je stranka od
1991) zabranjuje se prisilan i obvezan rad, te se
zajamuje svakoj osobi pravo na osnivanje sindikata
i da bude primljen u javnu slubu bez diskriminacije.
To je opi izvor glede slobode i prava u odnosu na
posebne izvore koji ih podrobno odreuju. MPESKP
(isto glede RH) sadrava odredbe s podruja radnog
prava o zabrani diskriminacije, pravu na rad,
povoljnim uvjetima rada...
Un je donio brojne konvencije, protokole glede
ljudskih prava, a obuhvaaju se pitanja s
podruja rada i uposlenja Philadelphijska
deklaracija: rad nije roba, sloboda izraavanja i
udruivanja, ...ona obvezuje sve drave
lanice.Programske je naravi i posredni pravni izvor.
MEUDRAVNI UGOVORI ugovori u podruju rada,
koji mogu biti dvostrani i viestrani. Danas takvi
ugovori gube na znaenju i prestaju vrijediti.
Zamijenjeni su viestranim temeljnim ugovorima
drava lanica i aktima tijela EU. No dvostrani su jo
uvijek znaajni u materiji rada izmeu pojedinih
drava lanica EU i nelanica. Oni su izvori radnog
prava.
DVOSTRANI:
1. ugovor o suradnji dvostrani sporazum o
gospodarskoj, tehnikoj i tehnolokoj te o
znanstvenoj, prosvjetnoj, kulturnoj i drugoj
suradnji. Redovito se sklapaju meu dravama
2. ugovori o upoljavanju stranih radnika dvije drave ureuju upoljavanje radnika u
jednoj i drugoj zemlji ili samo u jednoj dravi
ugovornici. Sklapa se na odreeno vrijeme
(obino od 1 - 5 godina) s tima da ako nije
otkazan prije isteka roka , redovito se produljuje
za ono razdbolje za koje je sklopljen prije.
Ministarstva nadlena za rad obavljaju poslove
posredovanja, uz dostavu ponude za rad
(uglavnom kolektivne, iznimno pojedinane) U
obzir se uzima: zdrav. stenja, stune
sposobnosti, pitanje kanjivosti...
VIESTRANI najmanje triju drava, predmet im je
iskljuivo materija s podruja rada ili iz sadraaja o
radu.
KONVENCIJE I PREPORUKE MOR-a
To su glavni zakonodavni akti, kojima se
uspostavljaju meunarodni radni standardi, a mogu i
obuhvaati neka pitanja koja ne spadaju u
tradicionalno podruje radnog prava. Neki ga
usporeuju s nacionalnim zakonikom o radu jer
smatraju da ini koherentnu cjelinu i da predstavlja
metodiki i sustavni pregled meunarodnih radnih
standarda.

www.nasciturus.com
PRAVNA NARAV Teorija razlikuje dvije kategorije
prava: prava koja se mogu neposredno primjenjivati
na pojedince ( tamo gdje sustav predvia da
ratificirani meunarodni ugovori automatski postaju
dio zakona konvencije ije neposredno ostvarivanje
ne zahtjeva donoenje dodatnih zakona ili drugih
propisa) i prava programske naravi ( sastoje se od
opih izjava o ciljevima koje treba postii i odreuju
programsko djelovanje, aktivnost za ostvarivanje) .
Konvencije i preporuke se razlikuju po pravnoj naravi
konvencija stvara obvezu za dravu koju ju
ratificira, ona ima obvezni uinak, dok preporuka je
savjet, uputa o ureenju pojedinih pitanja.
Konvencija je pravni izvor, ali neslaganja se javljaju
oko njezine ugovorne i zakonske naravi. U, pravilu
konvencija je vie zakonske nego ugovorne
naravi,-----------------o neslaganjima vidjeti knjigu str.
622
DRUGI PRAVNI AKTI MOR-a
a) REZOLUCIJE, ZAKLJUCI I TUMAENJA
Rezolucije usvojene na Skuptini znaajne su i za
razvitak programa MOR-a u odreenim podrujima,
Rezolucije i zakljuke donose odbori tehnikih
eksperata i njihova zasjedanja te tijela koja se bave
posebnim granama djelatnosti/predmetima.
Rezolucije i zakljuci nemaju teinu konvencije i
preporuke, ali rezolucija koju usvoji Skuptina ima
veu teinu nego zakljuci drugih tijela. Njima se
uspostavljaju odreeni meunarodni standardi, ali se
smatra da rezolucije i deklaracije nemaju u
pravntehnikom smislu znaenje meunarodnog
ugovora. Ustavom MOR-a odreeno je da Upravno
vijee moe podnijeti Skuptini na usvajanje pravila
kojima se uspostavlja sud za hitno rjeavanje spora
ili pitanja koja se odnose na tumaenje konvencije.
Svaka presuda ili savjetodavno miljenje
Meunarodnog suda pravde obvezuje taj sud.
b) PRAVO SLUAJA
Tijekom godina, kvazisudska tijela MOR-a
uspostavljena su da nadziru primjenu meunarodnih
radnih. Vanu ulogu ima Odbor strunjaka i Odbor o
slobodi udruivanja; uspostavili su pravo sluaju.
Interpretativna funkcija Odbora strunjaka je da
razmatra i izrazi svoje poglede o znaenju odreene
odredbe konvencije. Znaajan za razvoj prava
sluaja je Odbor o slobodi udruivanja uspostavio
je pravo na tajk, kolektivno pregovaranje,
graanske slobode.
c) AKTI POSEBNIH KONFERENCIJA USVOJENI U
SURADNJI S MOR-omPosebne vladine konferencije sazvane su izvan
insitucionalnih okvira bavile su se pitanjima za koja
je zainteresiran ogranien broj zemalja i zato nisu
prikladne da donose konvencije ope naravi. To su
akti usvojeni na posebnim konferencijama pod
pokroviteljstvom ili u suradnji s MOR-om.
SUSTAV NADZORA NAD PRIMJENOM
KONVENCIJA I PREPORUKA
Od kljunog je znaenja za njihovu stvarnu i
uinkoviti primjenu na nacionalnoj razini. Nadzor se
obavlja dvama opim i stalnim nadzornim
postupcima i posebnim povremenim
postupcima koji nisu isto nadzorni. U zadnje se
ubrajaju posebna prouavanja i ispitivanja koja
obavljaju dunosnici MOR-a ili neovisne osobe.
Opi nadzor preko periodinih izvjea - taj se
nadzor djelomino odnosi na neratificirane

16

Sjift
konvencije i neusvojene preporuke. Generalni
direktor podnosi na I.sljedeem zasjedanju Skuptine
saetak obavijesti i izvjea koja su mu dostavila
drave lanice. Izvjea ocjenjuju nadzorna tijela
MOR-a:
a) ODBOR STRUNJAKA glavno je nadzorno tijelo
koje pretresa nacionalna izvjea akata. Ocjena mora
biti nepristrana i neovisna. Stvara se zakljuak kojim
se utvruje pravo znaenje me. standarda.
Prosudbe odbora temelje se na produljenoj analizi i
trebaju biti utemeljne na dokumentiranim dokazima.
Odbor moe uputiti primjedbu ili neposredan zahtjev
ako naie na nejasnu ili nepotpunu odredbu. Na
osnovi izvjea drava lanica Odbor sastavlja svake
godine OPE IZVJEE u svrhu da se dobije pregled
tekoa i da se podupre poduzimanje odreenim
mjera.
b) SKUPTINSKI ODBOR drugo je tijelo u sastavu
nadzornog mehanizma. Osnova rada je izvjee
Odbora strunjaka iz kojeg bira najznaajnije
sluajeve. U sluajevima estih pograaka, drave
lanice se uvrtavaju na posebnu listu koja ubrzo
postaje crna listaSporna pitanja ne mogu biti
rijeena, pa je uvedena izravna veza s vladama (tzv.
sustav izaslanstva za vezu) Kad se donese odluka da
se poalje izaslanstvo, imenuje se izaslanik
(neovisna osoba ili dunosnik MOR-a)

www.nasciturus.com
zainteresiranih vlada. . Danas takva postupak ima
veliko znaenje.

Opi nadzor preko albenog postupka ureen

je Ustavom MOR-a. Prigovor je podnosi
Meunarodnom uredu rada (podnose ga
profesionalne, nacionalne il meu. organizacije
poslodavaca ili radnika) Razmatra ga odbor trojnog
sastava. Odbor moe prigovor uputiti vladi, te
odrediti rok da se izjasni. Ako je izjava
zadovoljavajua, sporno se pitanje smatra rijeenim.
Ako ne dostavi izjavi,ili je nezadovoljavajui, Upravno
vijea objavljuje prigovor i eventualno odgovor na
njega.
POSTUPAK PO TUBI opi i postupak vezan uz
slobodu udruivanja
Opi je ureen Ustavom MOR-a i najformalniji je.
Svaka drava lanica moe podnijeti tubu
Meunardonom uredu ako nije zadovoljna. Tubu
ispituje Upravno vijee i upoznaje dotinu vladu. Ako
ne dostavi tubu vladi ili ne primi zadovoljavajui
odgovor, moe imenovati trolano povjerenstvo da
proui. Svaka drava mora povjerenstvu staviti sve
na raspolaganje. Postupak s izvjeem poinje tako
da Generalni direktor dostavlja izvjee istanog
povjerenstva Upravnom vijeu i vladi. Obino vlade
prihvaaju preporuke povjerenstva. Sud moe
potvrditi ili promijeniti zakljuke ili preporuke
povjerenstva.
postupak za slobodu udruivanja - uspostavljen
1950 sporazumom izmeu MOR-.a i ESV. Tubu
podnose vlade i nacionalne i meunarodne
organizacije poslodavaca i radnika protiv drava
lanica. Odbor o slobodi udruivanja imenuje
Upravno vijee od vlastitih lanova (9) postupaju na
temelju dokumentiranih dokaza dobivenih od
tuitelja ili dunosnika MOR-a . Upotrebljava se i
neposredna veza izmeu zainteresiranih. Odbor
podnosi izvjee Upravnom vijeu u kojim iznosi
stajalita i preporuke. Upravno vijee e osnovati
povjerenstvo o nalazu i miljenju, ako sluaj ne bude
rijeen ili ne dovede do oekivanog rezultata.
Sastavljeno je od neovisnih osoba s najviom
profesionalnom sposobnou imenovanih od
Upravnog vijea na osnovi prijedloga Generalnom
direktora. Ne moe biti osnovano bez suglasnosti

17