PREDGOVOR

adei na internetskim lekcijama koje Michael Laitman dri na na Svjetskoj

akademiji Kabale, dali smo sve od sebe da sauvamo stil i duh njegovih lekcija i
diskusija. Ovo nije doslovan tekst, niti je lekcija o filozofiji. Ovdje ete otkriti tajne
duboke informacije o Viem Svijetu. Na ovaj nain, kroz kabalista, Stvoritelj otkriva
Misao Stvaranja i Njegovu svjetlost.
Tijekom jednog od svojih subotnjih predavanja, M. Laitman nam je ispriao o stavu
svojega uitelja, Rabasha, prema rukopisima svojeg velikog oca Baal HaSulama,
komentatora Knjige Zohar. Dok je objavljivao rukopise, Rabash si nikada nije
dopustio nainiti i najmanji ispravak onoga to se moglo initi pogrekom. M.
Laitman je postupio jednako kada je biljeke svojega uitelja pripremao za
objavljivanje.
Ono to sada nalikuje na greku postat e jasno kada se uzdignemo do vie duhovne
razine, rekao je Rabash svojem sljedniku Michaelu Laitmanu.
Pokuat emo slijediti savjet naih uitelja i sve pogreke principijelno ostaviti
neispravljenima.
Ova knjiga nije napisana; do zadnjega retka usmeno je podijeljena s brojnim
lanovima virtualne grupe, koji se okupljaju na mnogim mjestima u svijetu da bi uli
ove lekcije.
itajui ovu knjigu, moete se pridruiti zajednici kabalista poetnika, pod uvjetom
da je tretirate kao vrlo poseban kabalistiki tekst ispunjen dubokim znaenjem.
Podlegnite svojim senzacijama, pustite da vas Via Svjetlost vodi, ispravlja i pripremi
vau duu, vae duhovne posude, za primanje krajnjeg uitka stapanje sa
Stvoriteljem.
Studenti
Rava Michaela Laitmana

PREDGOVOR
KNJIZI ZOHAR

1. Dubina mudrosti i uenja sadranih u svetoj Knjizi Zohar skrivena je

iza tisuu zakljuanih vratnica.
Zato je skrivena iza tisuu zakljuanih vratnica? Zapravo, nitko nita
ne skriva; sve postoji unutar okvira prirodnih zakona stvaranja. Za razliku
od onoga kako je u ovome svijetu, nema kljua koji moe otkljuati vrata
da bi netko mogao ui tamo gdje smije ili ne smije biti. Duhovni je svijet
potpuno otvoren; pojedinac samo napreduje s jedne duhovne razine na
drugu i ostavlja jednu stvarnost da bi uao u drugu u skladu s nainom na
koji mijenja vlastita svojstva.
U naem svijetu predmet moemo pomaknuti s jednoga mjesta na drugo
na mehaniki nain, dok u duhovnome svijetu moramo izvesti unutranji
pokret kako bismo proli iz jednog dijela svijeta u drugi. To nazivaju
zakljuanim vratima; dok god je osoba ograniena na jedan dio, sljedei
ostaje skriven, zakljuan.
to moemo uiniti da bismo ih otvorili? Promijeniti sebe u skladu s
dijelom u koji elimo ui i tada emo ui. Vrlo je jednostavno. Sve
postoji unutar ovjeka. Koritenjem potencijalnih sposobnosti iznutra,
svatko se moe jednostavno kretati iz svog trenutnog stanja u stanje
savrenog beskraja i stapanja sa Stvoriteljem.
Sva mudrost sadrana je u metodi napredovanja u duhovnom prostoru.
Zato se kae da je dubina mudrosti skrivena iza tisuu zakljuanih
vrata. Nije skrivena ni iza kakvog izvanjskog prolaza.

Sve su brave i kljuevi unutar nas. Naa se metoda sastoji u ispravnom

izvravanju unutarnjih akcija i otkljuavanjem brava naim unutarnjim
kljuevima. To je svrha studiranja Knjige Zohar i mudrosti Kabale
uope.
Na je ljudski jezik preskroman da bi nas opskrbio dostatnim,
pouzdanim izrazima za potpuno tumaenje ijedne stvari u toj knjizi.
To znai da, ako uzmemo ak i najmanju frazu iz Zohara, koja nam se
ini prilino jasnom, tumaenje e zasigurno ovisiti o naoj razini
postignua. Postupno razvijajui na unutarnji potencijal, prilagoavajui
se raznim duhovnim zakonima i svojstvima, poet emo otkrivati veliku
dubinu u svakoj rijei, frazi ili reenici u knjizi, umjesto akcija i
fenomena koje percipiramo danas. Dubina opaanja ovisi iskljuivo o
istraivaevoj razini postignua.
Moja tumaenja samo su preke ljestava.
Struktura komentara za Knjigu Zohar nalikuje na ljestve. To ne znai
da je prvo poglavlje knjige namijenjeno poetnicima, a posljednje
najnaprednijim studentima. Svaka reenica, svaka rije u tekstu ukljuuje
unutarnje razine postignua svih opisanih akcija i stanja.
Tekst je sloen na takav nain da itatelj postupno otkriva sve jasniju
sliku. On samo treba teiti otkrivanju neke unutranje informacije
skrivene u knjizi. To je sve to ovjek razumije na ovom stupnju, no ovo
inicijalno ugaanje sasvim je dovoljno da bi knjiga poela djelovati na
nas na taj nain.
Namjera mi je pomoi ueniku da stekne visine s kojih e moi vidjeti i
istraivati to sama Knjiga opisuje. Stoga, u ovom predgovoru, nalazim
neophodnim pripremiti uenika koji je zainteresiran za Zohar, dajui
mu ispravne definicije, prikazati kako prouavati knjigu i uiti iz nje.
Drugim rijeima, cilj studiranja Zohara jest stei Vii Svijet, osjeati i
kontrolirati ga; poeti ivjeti ne samo u okvirima ovoga svijeta, nego ui
u veu, vjenu i savrenu stvarnost.
2. Od poetka treba biti jasno da se sve to je reeno u Knjizi Zohar, i
ak u njezinim legendama, odnosi na nazivlje (denominacije) deset
Sefirot, nazvanih KaHaB (Keter, Hochma, Bina), HaGaT (Hesed,
Gevura, Tifferet), NHYM (Netzah, Hod, Yesod, Malchut), i kombinacije
njihovih vrijednosti. Kao dvadeset i dva znaka u govornom jeziku, ije
su permutacije dovoljne da se pred nama otkrije svaki predmet i svaki

nauk, tako su poimanje i permutacije vrijednosti u deset Sefirot

dovoljne za otkrivanje cjelokupne mudrosti u knjizi Nebeskoj.
Iz studija o etiri faze razvoja izravnoga svjetla, znamo da se ove faze
(0,1,2,3 i 4) sukladno nazivaju vrh znaka Yud, znakovi Yud, Hey, Vav i
Hey. Oni ine rije HaVaYaH, neizgovorljivo ime Stvoriteljevo.

to HaVaYaH, Stvoriteljevo ime, znai? Ovi simboli sadre informaciju o

itavom univerzumu. Ostatak su njihova razna tumaenja. Ako ih
opiemo kao Sefirot (mnoina od Sefira), odnosit e se na Keter,
Hochma, Bina, Zeir Anpin (ZA) i Malchut. Tada nadalje dijelimo Sefira
ZA na est Sefirot: Hesed, Gevura, Tifferet, Netzah, Hod i Yesod. Zato su
ovih Deset Sefirot sve to imamo. Keter, Stvoriteljev stav prema
stvorenom, prethodi Sefirot-derivatima, od kojih je posljednji Malchut,
stvorenje (kreacija). Slijedom toga, Stvoriteljev stav prema stvorenju
silazi od Keter do Malchut, dok stav stvorenja prema Stvoritelju uzlazi
obrnutim smjerom, od Malchut do Keter. Sve to je ukljueno unutar
Deset Sefirot zove se Dua ili Partzuf. To je sve s ime se susreemo.
Nita vie od toga ne znamo. Moemo percipirati samo ono to ue u nas,
i nazvati to svojim ivotom.
Baal HaSulam kae da su kombinacije Sefirot i njihovih razliitih,
povremeno koritenih pod-Sefirot sasvim dovoljni da se opiu sva
mogua stanja, akcije i svojstva svega to se dogaa izmeu Stvoritelja i
stvorenoga.
U naoj stvarnosti postoje tri definicije.
U stvari, nisu to definicije, nego, radije,. ogranienja, koje trebamo
ispravno razumjeti. Kada se izloimo Knjizi Zohar kroz ova tri

ogranienja, razumijemo to govori i moemo prodrijeti kroz njezinu

dublju formu.
3. Prva definicija (ogranienje):
U provedbi uenja postoje etiri kategorije, a nazivaju se:
Materija (Supstanca, Tvar),
Forma (Oblik) u Materiji,
Apstraktna forma, i
Esencija (Sutina).
Ako se odmaknemo izvan naeg analiziranja, pronai emo da su
esencija, apstraktna forma, forma i materija odjeveni jedni u druge. Tako
percipiramo svaki objekt u naem svijetu.
Na primjer, imam alicu, koja ima formu posude (hebrejski: Kli).
Materija od koje je nainjena jest glina. Kada govorim o alici ne
odnosei se na njezin oblik ili materijal od kojeg je napravljena, odnosim
se prema njezinoj apstraktnoj formi kao Kli-ju. Openito, to je aa ili
alica? Govorim o neemu apstraktnom, nepovezanome s konkretnim
objektom. Tada slijedi esencija, kategorija, neto to konstituira ideju
alice, Kli, za mene
To su etiri stupnja unutarnjeg stjecanja bilo koje definicije, svrhe, radnje
ili svojstva.
Jednako je s Deset Sefirot. Osoba mora biti svjesna da se Knjiga Zohar
ni u najmanjoj mjeri ne bavi s konceptima poput Esencije Sefirot ili
njihovom Apstraktnom Formom. Radije, s obzirom da je Forma nositelj
Materije, knjiga obrauje ili Formu Sefirot ili Materiju koju
sadravaju.
Ako uzmemo esenciju, apstraktnu formu, formu u materiji i materiju
(redoslijedom kojim silaze do ovoga svijeta), nae postignue poinje
materijom i penje se gore. Baal HaSulam kae da Zohar govori samo o
prve dvije razine postignua, materiji i formi u materiji. To je prvo od
naih ogranienja koje se odnose na prouavanje Zohara.

4. Drugo ogranienje: Sve to postoji u Boanskoj stvarnosti, a koje se

odnosi na stvaranje Dua i njihovih oblika postojanja, uvjetovano je
sljedeim trima stanjima:
Ein Sof (dosl. Beskonanost);
Svijet Atzilut;
Tri svijeta Beria, Yetzira and Assiya.
Svijet Beskonanosti posve je boanski i odnosi se na stanje prije
Tzimtzum Aleph do stanja Konanog Ispravljanja.
Svijet Atzilut je Svijet naeg ispravljanja. S obzirom da je sam po sebi
ispravljen, predstavlja osnovu, izvor naeg ivota i boljitka.
Svjetovi BYA podruja su u kojima mi postojimo.
Znajte da Knjiga Zohar istrauje samo Svjetove BYA (Beria, Yetzira i
Assiya) i nita drugo. Svjetove Ein Sof i Atzilut dodiruje samo do mjere
do koje Svjetovi BYA primaju od njih. Inae se Knjiga Zohar uope
ne bavi njima.
Svjetovi Ein Sof i Atzilut ne zanimaju nas sami po sebi. Moramo znati
gdje smo i kako nam ti svjetovi mogu pomoi.

Knjiga Zohar uvijek govori o praktinoj primjeni svega to

prouavamo. Bavi se samo onim to je steeno u ovjekovoj Dui, koja

postoji, djeluje, vlada i upravlja ovjekovim ispravljanjem, no nikada ne

govori ni o emu apstraktnom.
Posljedino, na pristup Zoharu treba biti isto praktian. Moramo mu
se dati na raspolaganje, na nain da nam svjetlost koju isijava moe jasno
ukazati to moramo ispraviti.
Esencija i apstraktna forma odnose se na ono to je iznad naeg
ispravljanja. Stei emo i njih takoer, no kasnije, nakon Konanog
Ispravljanja; i zato Knjiga Zohar ne govori o tome. Niti spominje
Svjetove Beskraja i Atzilut, gdje uzlazimo nakon Konanog Ispravljanja.
To nije na trenutani zadatak.
Na je zadatak proi kroz 6000 godina (razina) ispravljanja; zato Zohar
govori samo o ovom procesu. Opisuje mene i, kroz mene, Svjetove Ein
Sof i Atzilut, radei samo s onim to se tie mene u mojoj materiji i
formi. Ne spominje se niti jednom rjeju ita to nije na bilo koji nain
povezano sa mnom.
5. Trea definicija (ogranienje): Postoji tri aspekta u svakom od
svjetova BYA:
Deset Sefirot,
Due, i
Ostatak stvarnosti.
Deset Sefirot sainjavaju silazeu istu svjetlost u formi postupno
umanjujuih emanacija (izviranja). Tako, svjetlost percipiramo do mjere
do koje smo sposobni komunicirati s ovih Deset Sefirot.
Due odjevene na tih Deset Sefirot postoje unutar stvarnosti koja ih
okruuje. Na taj nain, jedan je element unutar drugoga. Postoje dvije
vrste dua: Vie i ljudske. Kasnije emo saznati vie o ideji Viih dua.
Ostatak okolne stvarnosti sainjen je od Malaachim (dosl. aneli),
Levushim (dosl. odore), te Heichalot (dosl. palae).
Ovo su inferiorne duhovne sile koje okruuju ljudsku duu. Njihova
imena upuuju na slinost s naim svijetom: aneli su jednaki
ivotinjama; odore su sile izvanjske u odnosu na ovjeka, no vrlo mu
bliske, kao u naem svijetu; palae su sile koje sainjavaju ovjekov
udaljeniji okoli.

U svakome sluaju, valja znati da, iako Knjiga Zohar detaljno

objanjava svaki i najsitniji detalj svakoga svijeta...
Ipak, ne treba biti u zabludi pa misliti da je sve objanjeno o svim
svjetovima. Zohar otkriva i obrauje samo ono to se odnosi na jedan
aspekt ljudske due, i posve ignorira sve to se odnosi na Deset Sefirot
ili okruuje Duu (tj. Vie Due, anele, odore i palae).
Svaki drugi aspekt koji moe biti objanjen ili opisan iznesen je samo u
svrsi razumijevanja to je ono to Due primaju. Knjiga Zohar ne
izgovara niti jednu rije o iemu to se ne odnosi na Due.
Ova tri temeljna aspekta slue nam kao polazne toke:
ne izai izvan okvira materije i forme u materiji;
ne izai izvan okvira svjetova BYA;
ne izai izvan okvira ljudskih Dua.
Ako ostanemo unutar okvira ova tri ogranienja, ispravno emo razumjeti
to nam Knjiga Zohar eli pruiti. Na taj emo nain precizno primiti
njezinu poruku kroz kanal koji se iz knjige sputa na nas, i uspostaviti
kontakt s njom. Na primjer, ako osoba s filozofskim okvirom uma pokua
apstraktno razumjeti to je napisano u knjizi, definitivno nee uspjeti.
Zato se Zohar doima zakljuanim iza tisuu zakljuanih kapija.
Ako pojedinac eli otkriti neto o apstraktnoj formi i esenciji, no jo
uvijek nije primio neophodan duhovni stupanj, nee to uspjeti s razine
naeg svijeta na naine filozofskog rezoniranja. Morat e dosei

odgovarajuu razinu u Svijetu Atzilut ili Svijetu Ein Sof, i tamo zapoeti
svoje istraivanje. Openito, Knjiga Zohar nema nikakve veze s ovim
stvarima; prouava iskljuivo proces nae korekcije. Kada se ispravimo i
stekinemo Viu Stvarnost, stei emo i svo dodatno znanje o apstraktnoj
formi, esenciji, Svjetovima Atzilut i Ein Sof, Deset Sefirot, Viim
Duama, anelima, odorama i palaama.
Zohar nam ne moe o tome nita rei sve dok, uz njegovu pomo, ne
korigiramo materiju i formu u materiji, tj. svjetove BYA, u kojima naa
dua i postoji. Samo nakon to stvorena elja bude ispravljena. bit e
mogue rei kako stjee vie duhovne stupnjeve. Sve dok je ta elja
egoistina, ne moe dohvatiti ita iznad svoje vlastite razine.
Prirodno, ona nee dostii razinu apstraktne forme ili esencije u
svjetovima Atzilut i Ein Sof, jer to ve znai posjedovanje svojstva
davanja. Niti e moi stei ono to postoji izvan ljudskih dua, posebice u
deset boanskih Sefirot, u istoj svjetlosti koja izvire iz Stvoritelja.
Knjiga Zohar napisana je na takav nain da moe dovoljno i pozitivno
utjecati na pojedinca koji eli primiti njezinu energiju na pravi nain, tj.
da bi bio ispravljen. Ukoliko pojedinac nema takvu namjeru, prelazit e
preko stranica Zohara nesvjestan velike moi koja iz knjige izvire.
Usmjerena je na nain da njezina svjetlost na nas utjee samo pod
uvjetom da teimo korekciji i postignuu Vieg Svijeta. Metoda
uspostavljanja kontakta s Viim Izvorom korekcije zove se Kabala. Sve
to ukljuuje dano je zbog podeavanja pojedinca prema Viem Svjetlu.

6. Ve znate da se deset Sefirot zovu Hochma, Bina, Tifferet, Malchut, i

njihov korijen, Keter. Deset ih je jer se Tifferet sastoji od est Sefirot
zvanih Hesed, Gevura, Tifferet, Netzah, Hod i Yesod. Upamtite da,
uvijek kada spominjemo Deset Sefirot, mislimo na HuBTuM.
Uope, oni se sastoje od sva etiri svijeta ABYA. To je zato to je svijet
Atzilut Sefirat Hochma; svijet Beria je Sefirat Bina; svijet Yetzira je
Sefirat Tifferet; a svijet Assiya je Sefirat Malchut. Konkretno, ne samo
da svaki pojedini svijet ima deset Sefirot HuBTuM, nego se svaki, pa i
najmanji element u svakome svijetu takoer sastoji od ovih deset Sefirot
HuBTuM.

To jest, Hochma, Bina, Tifferet, i Malchut. Kao pravilo, ak se i ime

Keter izostavlja jer Keter predstavlja Stvoritelja. Stjee se kroz sljedea
etiri Sefirot: Hochma, Bina, Tifferet, i Malchut.

Keter ak nije opisan znakom, nego vrhom proizlazeeg slova Yud, koje
je nalik udici (kuki). To je slino silaznoj svjetlosti: u trenutku kada
pone stvarati neto, odmah se pretvori u prvu fazu.
Svjetlost je nespoznatljiva sama po sebi, pa ne obraamo pozornost na nj.
Moemo govoriti o svojstvu davanja u svjetlosti, kada ga osjeamo
unutar svojega Kli. U drugoj fazi kaemo da nas daruje svjetlou. Tako u
prvoj fazi govorimo o onome to je u samoj svjetlosti, a u drugoj to
nam ona daje.
7. Zohar usporeuje ovih deset Sefirot, HuBTuM, sa etiri boje: bijela,
crvena, zelena i crna.

bijela za Sefirat Hochma;

crvena za Sefirat Bina;
zelena za Sefirat Tifferet;
crna za Sefirat Malchut.

U naem svijetu ovi Sefirot ine etiri osnovne boje.

Nalik je to optikom instrumentu koji ima etiri lee u spomenutim
bojama. Svjetlost je jedna jedina, no dok prolazi kroz lee, stjee boje i
postaje jednom od etiri vrste svjetla: bijelo, crveno, zeleno ili crno.

Stoga, Svjetlost koju nalazimo u svakoj od Sefirot je Stvoriteljeva,

jednostavna i ujedinjena. Zapravo, Deset Sefirot potpuno je bezbojno.
Deset unutranjih Sefirot izravne svjetlosti nemaju boju, no kada prolaze
kroz svjetove, stjeu razliite boje, odijevaju se u razne ljuture i tako se
manifestiraju ispred nas. Tako opaamo ovaj svijet.
Isto moemo napisati na drugaiji nain. Postoji samo jednostavno, posve
bezoblino svjetlo oko nas. No, u naim unutarnjim osobinama istiemo u
njemu takve slike poput nepokretne, vegetativne, animalne i ljudske
razine prirode, svjetove itd. To se stjee uz pomo naih unutranjih
Kelim (mnoina od Kli). Tako neto ne postoji u samome svjetlu.
Svjetlost koju nalazimo u svakoj od Sefirot je Stvoriteljeva. Ta je
svjetlost jednostavna i ujedinjena, od Rosh (glava) Svijeta Atzilut do Sof
(kraj) Svijeta Assiya. Razlikovanje ovoga svjetla u Sefirot HuBTuM
dogaa se u Kelim (posudama), takoer zvanima HuBTuM. Svaki Kli
(Sefira) nalik je tankoj pregradi kroz koju prolazi svjetlost Stvoritelja.
Na taj nain svaki Kli (dio) pridaje drukiju boju na svjetlost koja
prolazi. Tako, Kli de Hochma svijeta Atzilut proputa bijelu svjetlost. To
je stoga to je Kli de Atzilut slian samoj svjetlosti, i Stvoriteljeva
svjetlost ne trpi ikakve promjene dok prolazi kroza nj.
To je tajna Svijeta Atzilut o kojemu Knjiga Zohar kae: On, Svjetlost i
Njegova Esencija su Jedno. U skladu s tim, svjetlost Svijeta Atzilut
definirana je kao bijela. Ipak, kada se radi o Kelim svjetova Beria,
Yetzira i Assiya, svjetlost koja prolazi kroz njih mijenja se i tamni.
Uzmite u obzir da, na primjer, svjetlo postaje crveno svjetlo Sefire Bina
u svijetu Beria, zeleno svjetlo Tiffereta u svijetu Yetzira i crno svjetlo
Sefire Malchut u svijetu Asssiya.
Ve postoje drugi Kelim; stoga, svjetlost preuzima boju. To se dogaa
zato to su Kelim u Svjetovima Beria, Yetzira i Assiya (kao u Bina, ZA i

Malchut), djelomino ili posve neispravljeni s obzirom na svjetlost. Ako

"Zohar govori o bojama, moemo ih interpretirati kao svojstva Sefirot.
Naprimjer, kada govorimo o zelenoj boji, to znai da se misli na svojstvo
ZA, i na njegovoj smo razini ili primamo kroza nj.
8.Kao dodatak onomu to je prije spomenuto, alegorija o etiri svjetla
sadri dodatan vaan nagovjetaj. Vie Svjetlosti nazivaju se Sefer (dosl.
knjiga).
Mudrost sadrana u svakoj knjizi ne otkriva se studentu u bijeloj boji...
Svjetlost koja nam se sputa od Stvoritelja nosi svoju mudrost, otkriva
sebe. Mudrost se ne stjee iz jasne, bijele boje svjetlosti Deset Sefirot, ili
iz esencije. Stjee se iz materije i forme u materiji, iz Svjetova BYA, kroz
nae Due, tj. iz reakcije Malchut na ono to silazi odozgo. Stoga, ne
moemo dohvatiti bezbojnu svjetlost Keter ili jednostavnu svjetlost
Atzilut, nego ih stjeemo kroz Svjetove Beria, Yetzira i Assiya, kroz crnu,
zelenu i crvenu boju.
Same boje daju nam ideju o tome to su beskonanost, vjenost i
savrenost. Iako su dotine osobine same po sebi bezbojne, potpuno smo
nesposobni stei taj akromatizam. Moemo ga dohvatiti tek nakon to u
sebe uvrstimo sve postojee boje i ogromnu raznovrsnost njihovih
kombinacija, nakon to se izmijeaju u naim posve korigiranim Kelim.
Svaka od ovih boja zauzima vlastito mjesto u Kelim. Samo kroz potpuno
postignue, kao rezultata apsorbiranja itave palete boja, prvo dolazimo
do bijele boje, a zatim do posvemanjeg akromatizma.
Drugim rijeima, ne stjeemo bijelu boju. Otkrivamo sve kroz Sefirot
Bina, Tifferet i Malchut. Ova su tri Sefirot, koja su tri svijeta BYA, boje
kojima je napisana Knjiga Nebesa. Slova i njihove permutacije
otkrivene su kroz tri gore spomenute boje. Otkrivenje Boanske
svjetlosti posreduje se samo kroz njih.
tovie, moramo razlikovati sljedee. Dok je bijela boja osnova knjige,
sva slova su vjenana s njom.
S obzirom da su stranice knjige bijele, crna se slova istiu nasuprot svoje
pozadine. ine se zalijepljenima na nju, dok ih bijela boja podrava.
Skrivanjem bijele boje na stranici, povredom njezine apsolutne bjeline,
slova nam prenose svoju mudrost.

Kao rezultat, ne opaamu boju, nego Kli, slova koja itamo. Drugim
rijeima, ne itamo sama slova, nego odstupanja (devijacije) koje
uvodimo u svjetlost, tj. crne, zelene i crvene oblike, gdje je, kako vidimo,
svjetlost odsutna. Bijelu boju opaamo ak i kroz njezinu odsutnost, jer
smo stvorena bia i percipiramo sve iz vlastitih nedostataka (Hesronot),
elja.
Sva je mudrost u svijetu Atzilut jer je Atzilut svijet Hochma. Beria,
Yetzira i Assiya odnose se na Bina, ZA, i Malchut. Svijet Adam Kadmon
(AK) je Keter.
Svjetovi Ein Sof i AK nama su jednaki, jer sve to je iznad Tzimtzum Bet i
nije ukljueno u Tzimtzum Alef nedostino nam je prije Konanog
Ispravljanja. Iz toga slijedi da su oba svijeta ukljuena u ideju Svijeta
Beskonanosti (Ein Sof). Stjeemo samo svijet Azilut kroz svjetove BYA
jer je to forma ispravljena uz pomo Tzimtzum Bet.
9. Zohar kae da Svijet Atzilut stjeemo kao bijelo koje bljeti u
obliku slova nasuprot bijeloj pozadini u tri Svijeta BYA. Ova tri svijeta
su boje, slova i njihove permutacije, kao u knjizi. To se manifestira na
dva naina: ako tri Svijeta BYA prime svjetlost Atzilut na njihovu
mjestu (ispod Parsa)...
To jest, Svijet Atzilut je uzvisina, dok su slova, boje i njihove permutacije
odreene naim koordinatima u Svjetovima Beria, Yetzira i Assiya. Kako
svjetlost Beskonanosti prolazi kroz Svijet Atzilut i ulazi Svjetove BYA,
moemo biti i primati svjetlost u njima, ili moemo uzai u Atzilut i
primiti svjetlost tamo.
Moemo se slobodno kretati unutar Svjetova BYA: od Assiya do Yetzira i
Beria, ak i do Atzilut. Nae Due mogu se kretati pod uvjetom da
transformiraju svoja unutranja svojstva. Dua se uzdie do razine do
koje se slau (nalikuju jedni drugima, op. prev.) njezina unutranja
svojstva.
... Ako tri svijeta BYA prime osvjetljenje iz Svijeta Atzilut dok su na
svome mjestu, kada je svjetlost mnogostruko smanjena prolazivi kroz
Parsa ispod Svijeta Atzilut, tada to postaje samo odbljesak Kelim de
Atzilut.

To jest, Kelim Svijeta Atzilut malo osvjetljavaju Svijetove BYA. Svjetlost

koja proe iz Atziluta do Svjetova BYA naziva se Ohr de Tolada
(svjetlost roenja), tj. mikroskopska luminiscencija u usporedbi sa
svjetlom u Svijetu Atzilut.
Inae, Svjetovi BYA (s Duama u njima) ustaju iznad Parsa do mjesta
Sefirot Bina, Tifferet i Malchut Atziluta, i odjevaju Svijet Atzilut, tj.
primaju svjetlost gdje sja.
U ovom sluaju, zasigurno primaju svjetlost Atzilut. Prvo, trebamo ui u
svjetove BYA, dostii njihovu najviu toku u svijetu Beria, doi to je
mogue blie Parsi, i prinuditi sve svjetove BYA da uzau u Atzilut.
Zajedno sa svjetovima BYA uzdii emo se do svijeta Atzilut i primiti
tamonju svjetlost.
10. Isto tako, ova alegorija ne odraava esenciju u potpunosti, jer se
knjiga mudrosti ovoga svijeta sastoji od bijele pozadine i boje slova u
kojima nema duha (Ruach) ivota.
Alegorija o svijetu Atzilut ustvari je o bijeloj stranici, a postignue u
svjetovima BYA, bivajui slina slovima, prilino je beivotno. To ne
odaje nesagledivu sliku to oduzima dah, a koju ovjek stjee kada ue u
te svjetove i osjea nove duhovne svemire, Vie Due, anele, palae.
Otkriva prekrasan, pjenuav ivot, otkriva sile koje upravljaju ne naim
malim svijetom, nego ogromnim svemirom.
Naravno, ovaj primjer ne uspijeva izraziti takve osjeaje. Zato je tomu
tako? Baal HaSulam kae: ... jer knjiga mudrosti ovoga svijeta sastoji se
od bijele pozadine i boje slova u kojima nema duha ivota. Otkrivenje
mudrosti (u naim osjeanjima) nije unutar njihove biti (esencije),
nego izvan njih, tj. u razumu onoga koji ih prouava.
Kada se uzdiemo kroz svjetove BYA do svijeta Atzilut i stjeemo
nebesku mudrost, ona ne postoji na papiru, negdje izvan nas u nekakvoj
knjizi, nego se pretvara u stvarnost koja nas presree i okruuje kao
rezultat naih unutranjih promjena.

U skladu s time, pojedinac mora biti svjestan da je bijela boja koju

knjiga sadrava predmet istraivanja sama po sebi, i funkcija ostale tri
boje jest da je manifestiraju.
Ovo je iznimno vana reenica. Savjetujem da ju podrobno pogledate.
Ovdje bih vas volio podsjetiti da smo mi jedna grupa koja postoji zbog
stjecanja jednog Cilja. Mnogo nas je, i elimo pomoi jedni drugima.
Samo ujedinjenjem naih snaga i elja moi emo ispuniti ovu veliku
misiju.
Baal HaSulam pie da, kada udruimo nae napore i nastojanja, tada se
svaki od nas oslobaa od egzistencije unutar zatvorene ljuture. Tako
stvaramo jedan zajedniki Kli takve veliine da, dok prolazimo kroz
svjetove BYA do Atziluta, ne stjeemo boje Berije, Yetzire i Assiye, nego
bijelu pozadinu Atziluta. Drugim rijeima, doseemo stanje u kojem
prevazilazimo granice materije i forme u materiji, i poinjemo stjecati
apstraktnu formu neto posve lieno razumijevanja u naem svijetu.
Dok itamo knjige samo u ovome svijetu, stjeemo mudrost sadranu u
slovima. itajui knjigu u duhovnome svijetu, prilagoavamo se slovima
unutar nas i gradimo nae unutranje osobine, slaemo unutranje snage, i
definiramo kombinacije naih Sefirot. Dok prolazimo od slova do slova,
od svijeta do svijeta, od fraze do fraze u knjigama koje su nam
preporuili kabalisti, iznutra obavljamo duhovne akcije.
Stvarajui ove znakove unutar nas, kroz njih stjeemo bijelu pozadinu, tj.
apsolutnu mudrost, razinu Hochma. To je razlika izmeu stjecanja
duhovne i zemaljske mudrosti. Zemaljska mudrost koncentrirana je u
naim unutranjim Kelim, u naem znanju, dok nam duhovna mudrost
omoguuje da steknemo svjetlost u naim senzacijama, do razine
jednakosti naih unutranjih Kelim sa osobinama svjetlosti.
11. Treba uvijek imati na umu da postoje etiri naina opaanja
(znanja), predstavljena gore, u prvom ogranienju:
A. Materija;
B. Forma odjevena u Materiju;
C. Apstraktna Forma;
D. Esencija.
Objasnit u ih prvo rabei primjere iz ovoga svijeta. Na primjer, kada
kaemo snana osoba, istinoljubiva osoba, ili laov itd,
razlikujemo sljedee:

Materija od koje se osoba sastoji, tj. tijelo. Materija je etvrta

faza, pa ako govorimo o osobi, to znai tijelo.
Forma koja odijeva pojedinevu materiju / oblik u koji je
materija oblikovana; znai snaan, istinoljubiv ili laljivac.
Apstraktna forma, tj. mogue je razodijenuti formu snane,
istinoljubive ili laljive osobe od materije te osobe, i prouavati
ove tri forme same po sebi, neodjevene u ikakvu materiju ili
tijelo. Drugim rijeima, mogue je ispitivati svojstva snage,
istinitosti i lanosti, razlikovanjem vrlina ili mana u njima dok su
lieni svake supstance.
Esencija (npr. laljivosti).

12. Znajte da je esencija osobe sama po sebi, bez materije, nama posve
neshvatljiva, kako kae prvo ogranienje. To je stoga to nam naih pet
ula i naa imaginacija nude samo otkrivanje akcija esencije, ali ne i
esenciju samu.

Dakle, ne percipiramo esenciju, koja je isto boanska. Vie ili manje

moemo apstraktno stei to god proizlazi iz esencije, no ne i samu
esenciju.
.. jer naih pet osjetila i naa imaginacija ne nude nam nita vie nego
otkrivanje akcija esencije, ali ne i esenciju samu.
Naprimjer:

Osjetilo vida nudi nam samo sjene vidljive esencije, prema tome
kako su oblikovane nasuprot svjetlu.

Kada gledam u neki predmet, ne znam to on jest. Opaam ga samo kao

valove koje taj predmet odbija. Vraaju mi se i stvaram odreenu formu u
svojoj percepciji.

Osjet sluha jednostavno je sila utjecaja zvunih valova,

prenesenih kroz zrak od neke esencije. Taj zrak, odbaen pod
utjecajem zvunoga vala, pritie na opnu unog bubnjia. Tako
smo u mogunosti uti da je neto u naoj blizini.

Zvuk dolazi od neega izvan mene. To jest, ne znam nita o izvoru zvuka;
nemam pojma to je sam po sebi. Mogu suditi samo prema nainu na koji
ga percipiram.

Osjetilo njuha samo je zrak koji dolazi iz esencije, udara nae

osjetilne ivce, i osjetimo miris.

Sve ovisi o naim ivanim receptorima i o tome kako nam oni prenose
ovaj ili onaj miris.

Osjetilo okusa samo je rezultat dodirivanja neke esencije na nae

osjetilne ivce.
Tako nam sva ova etiri osjetila nude samo manifestacije akcija
koje proizlaze iz neke esencije. Nikada ne otkrivaju esenciju
samu.

Mnogo sam puta rekao da osoba, njezin ja, nalikuje crnoj kutiji s pet
ulaznih toki, naih pet osjetila. Opaamo samo ono to izvana ulazi kroz
njih. tovie, kako smo upravo ustanovili, ne percipiramo ono to ue
unutra, nego ono to je detektirano preko posebnih opni postavljenih na
ulazu (nejasno je kako nas ovaj izvanjski utjecaj dostie, uzimajui u
obzir naa unutarnja ogranienja), koja nekako provode elektrine signale
do naega mozga. Tako mi selektivno opaamo reakciju naih osjetila na
neki izvanjski utjecaj.

Prirodno, ako je neko nae osjetilo oteeno, ili su neke od naih

sposobnosti manjkave, tada e naa percepcija svijeta biti iskrivljena u
odnosu na normalnu. Uzimajui u obzir idealnu sliku, nemamo naina
znati ita, jer ne moemo zamisliti ita to bi postojalo izvan nas. Stoga je
nemogue govoriti o esenciji.
Moemo zamisliti apstraktnu formu, pa ipak je nepoznato moemo li to
uiniti ispravno.
ak i na najjai osjet, dodir, koji moe razlikovati izmeu toploga i
hladnoga, vrstoga i mekoga, samo je otkrivenje akcija unutar esencije;
to su samo manifestacije esencije. Vrue moe biti ohlaeno, hladno
zagrijano; vrsta tvar moe biti pretvorena u tekuu kroz odreene
kemijske operacije, a tekue pretvoreno u zrak, dakle samo plin, gdje
prestaje svako razlikovanje od strane naih pet osjetila. Ipak, esencija i
dalje postoji, jer moete jo jedamput pretvoriti zrak u tekuinu, a
tekuinu u vrstu tvar.
Jasno je kao sunan dan da nam naih pet osjetila ne otkrivaju ikakvu
esenciju, nego samo ispade i manifestacije djelovanja esencije.
Znano je da ono to ne moemo osjetiti, ne moemo ni zamisliti; a na
ono to ne moemo zamisliti, ne moemo misliti; nemamo naina
percipirati.
Baal HaSulam misli da, bez uzlaza kroz svjetove BYA do svjetova Atzilut
i Ein Sof u naim osjetilima, neemo stei Stvoritelja. Nikada neemo
moi percipirati neto to je izvan ili iznad nas. Niti naih pet prirodnih
osjeta dodir, njuh, vid, sluh i okus, niti Deset Sefirot u svjetovima BYA
nee nam dati nita.

Ako elimo stei Vie kategorije koje su izvan nas, trebamo dosei vie
svjetove gdje svjetlost zapravo postoji.
Svjetlosti u svjetovima Assiya, Yetzira i Beria su crna, zelena i crvena.

Kada se sva ona kombiniraju, to nam omoguuje da osjetimo kako se

istiu nasuprot bijele pozadine Atziluta, stei emo to ta bijela pozadina
uistinu jest. Ovdje Baal HaSulam istie da bez ispravljanja naih
unutranjih senzacija i uzlaenja do Viih Svjetova, osoba nema
mogunosti stei duhovnost.
tovie, nemamo sposobnosti percipirati ak ni vlastitu esenciju.
Osjeam i znam da zauzimam odreeno mjesto na svijetu, da sam vrst,
topao i da mislim, i sline manifestacije djelovanja svoje esencije. Ipak,
ako me upitate to je moja vlastita esencija, iz koje izviru sve ove
manifestacije, nemam pojma to bih vam odgovorio. Vidite tako da nas
je providnost sprijeila u stjecanju ikakve esencije. Stjeemo samo
manifestacije i oblike akcija koje izviru iz esencije.
To jest, ne moemo stei ak ni sebe same, jo manje Vie Svjetove, sve
dok ne dosegnemo razinu na kojoj se manifestira esencija.
13. Moemo u potpunosti percipirati (shvatiti) Materiju, o emu smo
raspravljali u prvom ogranienju, to jest, manifestacije djelovanja svake
esencije.
Sada objanjava do koje su nam mjere dostupne razliite razine
postignua. Nae je postignue stupnjevano: Malchut, Zeir Anpin, Bina i
Hochma. Koliko ispravno moemo doivljavati svaku od tih kategorija?
Sasvim je mogue da nam takva svjesnost moe nadoknaditi nedostatak
znanja. Znanje upravo onoga to ne znam moe mi pomoi u
pronalaenju smjera i izbjegavanju pogreaka.
Materija otkriva akcije svake esencije, pa je otkrivenje materije posve
dovoljno za nas.
Najnia razina postignua jest postignue materije. Ono u potpunosti
zadovoljava sve nae elje i potrebe. To jest, kada postignemo, osjetimo i
apsorbiramo univerzum na ovoj razini, vie nemamo pitanja. Na takav
smo nain stvoreni. Kako se poinjemo uspinjati, nae potrebe rastu i
razvijaju se, ukljuujui i nae zahtjeve za osjeajem materije. No, sve u
svemu, stvoreni smo na takav nain da nemamo preveliku nudu za tim.
Ovo objanjava zato nimalo ne patimo zbog potpune nemogunosti
percepcije same esencije. tovie, ne elimo. Na isti nain, ne osjeamo
potrebu za estim prstom na ruci.

Stvoren sam na nain da mi je pet prstiju posve dovoljno. Moj je mozak

oblikovan tako da preferiram raditi s pet prstiju, iako, prema potrebi,
mogu djelovati i s manjim brojem, nekako nadoknaujui nedostatak.
Meutim, potpuno sam nespreman raditi sa est ili sedam prstiju. Priroda
me nije obdarila tehnikom za takav rad. ak ne mogu ni zamisliti to bih
radio s dodatnim prstom.
Drugim rijeima, shvaanje je materije, to jest, manifestacija djelovanja
esencije, dovoljno za sve nae potrebe i istraivanja, kako u postignuu
nae vlastite biti, tako i u postignuu svake vanjske.
Stoga, nemamo problema ni sa im to se odnosi na materiju. Ako ivimo
jedino u njezinim ogranienjima, osjeamo se poprilino zadovoljnima s
naim postignuima.
No, zamislite kabalista, koji postie vie forme te osjea beznaajnost
niih kategorija i pomislite na njegovu golemu tenju za beskonanim
proirenjem sposobnosti svojih osjetila. eli stei tisue ticala, udi za
beskonanim osjeajem beskrajne raznovrsnosti boja, dok se sve to ne
stopi u jednostavno, bijelo, apsolutno i sveobuhvatno znanje.
Mi, meutim, izgleda da nemamo problem, i radosno pristajemo na ivot
s naih pet malenih prstiju. Vee se tenje javljaju pod utjecajem Vie
Svjetlosti. Ona u nama stvara sve vie novih potreba, dok nam,
istovremeno, omoguava shvaanje da bismo, posjedovanjem vie
razliitih Kelim, mogli percipirati znatno vei svijet nego to naih pet
osjetila moe zahvatiti na prilino iskrivljen nain.
Kada se neto zbiva izvan nas, mi to opaamo unutar vrlo ogranienog,
jednostranog i iskrivljenog raspona senzacija. Zamislimo da neki vanjski
utjecaj nesmetano ue u nas (nepreraen). Da smo oblikovani na nain
da sve moe prodrijeti u nas bez otpora s nae strane, bili bismo u
mogunosti precipirati apsolutno sve vanjske utjecaje. to znai
percipiranje neega to je izvan mene? Stvoritelj je izvan mene, stoga bih
Ga jasno osjetio i percipirao.
To e postati mogue ako uklonim sve pregrade koje stoje na putu
nadolazeih informacija. One djeluju kao membrane koje doputaju
ulazak informacija samo unutar njihova ogranienog raspona. Ako se
pomaknem iz crne boje, prema zelenoj, crvenoj, i bijeloj, tada u stei
dva, ili ak dvadeset novih osjetila, pored svojih pet prirodnih. Tada u
biti u mogunosti uzdii se do Svijeta Atzilut, i kroz te boje percipirati
viu svjetlost, koja e nesmetano ui u mene.

Kako e se to dogoditi? Neu biti u mogunosti otvoriti dodatne otvore

na mojoj crnoj kutiji. Ali, ni ne trebam to uiniti osjeaj bijele boje
ui e u mene kroz moje opaanje crne, zelene i crvene, nakon kojih
slijedi bezbojnost Stvoritelja. To se dogaa zbog toga to u kroz te
neiskrivljene boje koje uu u mene moi osjetiti to je unutar njih, to jest,
Deset Sefirot izravnog, istog svjetla.

Kao posljedicu toga, vidimo da ak i bez izlaska iz samoga Kli, crne

kutije, sve ovisi o tome kako je podeena. Knjiga Zohar ui nas kako
prilagoditi sebe Viem Sjaju. Zohar se sputa iz najvie toke Atzilut,
zbog ega je njegovo ime sjaj.
Knjiga Zohar objanjava kako moemo percipirati duhovne informacije
mijenjanjem naih unutarnjih parametara. Drugim rijeima, postiemo
formu u materiji, apstraktnu formu, i esenciju kroz materiju forme.
Kako bismo dosegli Svijet Atzilut, Zohar se bavi samo dvama tipovima
postignua. Nakon dosezanja Svijeta Atzilut i stanja Gmar Tikkun
(Konano Ispravljanje), postiemo apsolutnu formu, i kroz nju, esenciju
Svijeta Beskonanosti (Ein Sof).

Govorili smo o etiri vrste postignua. Kada prodiremo u neki materijal,

kako u nama tako i izvan nas, stjeemo ga kao materiju, formu koju
materija poprima, apstraktnu formu, i esenciju.
Rekli smo, takoer, da su materija i forma u materiji posve dovoljne da
nas sauvaju od pogreaka. Sljedee je pitanje moemo li djelovati s
apstraktnom formom. Obzirom je iznad nae moi i jasnih osjeaja, moe
biti krivo shvaena i moe nas navesti na krivi put. Jo je vie tako u
pogledu potpuno nedostine esencije.
Zato to uimo? Kada traimo kontakt sa Stvoriteljem, trebamo znati to
tono elimo postii, za to se trebamo primiti da bismo izbjegli pogreke
na naem putu. Trebamo biti oprezni da ne zamiljamo apstraktne forme.
Kao pravilo, ovo se dogaa ljudima koji djeluju vrlo duhovno. Rei e
vam o raznim silama koje vide, o prizorima i anelima, o njihovim
prijanjim inkarnacijama i posebnim porukama koje su primili odozgora.
To je posve pogrena interpretacija apstraktne forme.
Prema tome, Zohar izriito zabranjuje uputanje u apstraktne forme i
poziva osobu da ostane u granicama materije i njezine forme.
14. Isto tako, formu u materiji koja je opisana u drugom ogranienju
percipiramo na posve jasan i zadovoljavajui nain, jer inimo to na
temelju iskustva konkretnih akcija koje izvodimo iz reakcija materije.
Na taj nain stjeemo svo uzvieno znanje na koje se pojedinac uistinu
moe osloniti.
To jest, materija je ono to naa osjetila opaaju, dok je forma u materiji
neto to postiemo kao rezultat prodiranja u samu materiju.
Baal HaSulam kae da formu u materiji postiemo potpuno i da nam je
svo Vie znanje koje stjeemo na viim razinama istinito i jasno. Ako
napredujemo ovim putem postignua prema sve viim formama materije
bez apstrahiranja forme iz materije, tada se nepogreivo kreemo u
ispravnom smjeru, prema ispravnom cilju.
Ako se bilo gdje kreemo u ovome svijetu, uvijek postoji Ja smjeteno
u odreenoj toki, odreenom smjeru, i odreenom cilju. Dok promatram
cilj pred sobom, usmjeravam se prema njemu. To jest, Ja predstavlja
jednu od mojih kvaliteta, dok nemam pojma o kvaliteti cilja. Ne
usmjeravam se pomou vlastitih osjetila; nisu mi od pomoi na ovom

stupnju. Ne zamiljam kako mogu vidjeti ovaj cilj, kako si ga mogu

predstaviti. Cilj sadri odreenu kvalitetu koja je posvema razliita od
Ja. Ovo se tie razlike izmeu dvije razine dok, sve u svemu, postoji
njih 125.

Stoga, kako ga mogu zamisliti, kako se mogu uzdii, probiti ovu barijeru?
Koji bi trebao biti moj prvi korak i prema kojem cilju? Ne mogu zamisliti
to elim biti. U naem svijetu mogu, primjerice, teiti postati profesor;
stvaram si tu sliku u sebi, vidim ju, i jasno znam kakva je. U Kabali,
meutim, nema naina na koji mogu zamisliti sve to.
Stoga, ako umjesto materije i forme koju ta materija poprima, zamislim
samo apstraktnu formu, odmah u pasti u zabludu i svojim u se buduim
napredovanjem sve vie udaljavati od cilja.
Prema tome, osobu koja tei duhovnosti Zohar upuuje na izniman
oprez kada su u pitanju forme odvojene od materije, koje nisu percipirane
naim osjetilima.
Ne mogu rei da osjeam neto duhovno, dok ne steknem najmanji
zaslon. Tek u potom biti u mogunosti opaati duhovne objekte i
njihova svojstva. Oni e tada biti steena forma ove materije, zato to e
forma biti odreena zaslonom. Zaslon nam pokazuje razliita svojstva i
njihove kombinacije iz materije, koja poprima odreenu formu.
Stoga, on kae: Tako, samo iz forme ove materije stjeemo svo uzvieno
znanje na koje se pojedinac uistinu moe osloniti. U procesu uenja
Knjige Zohar uvijek i iznova emo naglaavati ovaj problem.

15. Tree ogranienje je apstraktna forma. To znai da, nakon to nam

se forma razotkrije u materiji, mo naeg zamiljanja omoguava nam
da je potpuno odvojimo od materije.
Ovdje Baal HaSulam ne govori o potpunim apstrakcijama koje nikada
prije nismo vidjeli (npr. aneli i natprirodne sile). On istie da, ak i kada
promatramo neto i potom preusmjerimo nau panju s promatranog
objekta ili pojave, zamiljamo ga u apstraktnoj formi. Ne bismo trebali
apstraktno zamiljati neto to je prethodno imalo formu.
Pojedinac moe promatrati apstrahirano ili odvojeno od bilo kakve
materije; primjerice vrline ili hvalevrijedna svojstva o kojima knjige o
moralnim temama govore. Kada se dotaknemo kvaliteta istine, lai,
ljutnje, herojstva itd., imamo na umu njihovu apstraktnu formu, posve
osloboenu materije. Mi takvoj apstraktnoj formi pridodajemo vrline ili
mane.
Danas sam, primjerice, upitan Kako moe kabalist poput Rava Shimona
biti ljutit?. To jest, kako toliko izrazito duhovna osoba moe imati
ikakve neduhovne kvalitete? Odakle proizlazi ovo nerazumijevanje?
Razlog lei u odvojenosti forme (kvaliteta, svojstava) od materije. Ako
poveete jedno s drugim, sve e nesuglasice nestati. Meutim, da biste to
vidjeli, trebate najprije poprimiti ta svojstva.
Znajte da se ozbiljni znanstvenici odnose prema treem ogranienju s
posvemanjim oprezom jer je nemogue osloniti se na njega sa
stopostotnom sigurnou. Tomu je tako zato to je lako pogrijeiti u
neemu to je odvojeno od materije. Na primjer, ne-religiozni idealist
koji hvali apstraktnu kategoriju istine moe zakljuiti da ne bi
namjerno mogao izgovoriti la, ak ni poradi spaavanja ljudskih
ivota, taman da i itav svijet nestane.
Postoje mnogi idealisti koji apstrahiraju odreenu kategoriju iz stvarnoga
ivota i iz ovjeka i postave je iznad svega. Drugim rijeima, odvajaju
kategoriju od materije u koju je odjevena, to jest, od onoga zbog ega
zapravo i postoji. Takva istinoljubiva osoba, koja je spremna rtvovati
svijet, ne razumije da se zapravo apstraktna kategorija istine pretvara u
svoju suprotnost, la.
Tora to zabranjuje u svojim zakonima, istiui da nemamo prava usvojiti
apstraktnu formu kao apsolutno znanje, niti se oslanjati na nju.

No, ovo je u suprotnosti s miljenjem Tore, koja kae: Nita nije iznad
spasenja Due, ak i ako ste prisiljeni lagati.
Uistinu, da je ispitao istinu i la kada su stavljeni u materiju, sudio bi o
tim kategorijama prema pravu ili krivu kojeg izazivaju u materiji. Tada
bi, po provoenju brojnih eksperimenata u svijetu, vidio mnotvo rtava
i gubitaka koje uzrokuju laljivci i njihove neistine. tovie, opazio bi
veliku dobrobit prema onima koji podravaju istinu i onima koji
provode pravilo govorenja samo istine. Tada bi doao do zakljuka da
nema vee vrijednosti od istine, i niega nieg od lai.
Kada bi idealist ovo razumio, svakako bi se sloio s miljenjem Tore i
prihvatio da la, ak iako oslobaa ljudski ivot smrti, ima nemjerljivo
veu vrijednost i vanost od ikoje apstraktne istine. Tomu je tako zato
to su apstraktne kategorije koje spadaju pod tree ogranienje posve
liene jasnoe. Nije vrijedno raspravljati o apstraktnim formama koje se
jo nisu materijalizirale u ovome svijetu; to je samo gubitak vremena.
Postoje odreena razdoblja u naem ivotu kada si definiramo odreene
ideale. Kasnije, kako se susreemo s njima u stvarnom ivotu, vidimo da
ne postoje, i im se odjenu u materiju, poprime neoekivanu,
nepredvidivu, i u veini sluajeva, vrlo neprivlanu formu.
Stoga, trebamo unaprijed prihvatiti ovo ogranienje, to jest, ni u kom
sluaju ne trebamo koristiti apstraktne pojmove niti postavljati apstraktna
pravila koja se odnose na duhovni svijet. Nemamo pojma emu je nalik
duhovni svijet; sljedei stupanj nikada prije nije bio odjeven ni u kakvu
konkretnu formu.
Nemamo prava promiljati o vioj razini s nae trenutne toke gledita,
jer emo u protivnom obmanuti sebe i nikada je neemo dosei. Stoga,
moemo govoriti samo o materiji i formi koju ta materija poprima.
Koji drugi pozitivni zakljuak proizlazi iz ovoga? Kabala nas gura prema
materiji, to jest, prema fizikom osjetu duhovnoga. Upozorava nas da se
ne uputamo u apstraktne, imaginarne akcije i u isto nas vrijeme upuuje
da osjetimo duhovne forme koje e naa vlastita forma poprimiti. To jest,
razliite forme zaslona odjevene na moje elje trebaju u meni stvoriti
razliite duhovne prizore; i, bez odvajanja jednog od drugoga, ja bih
trebao ivjeti u njima. To e se zvati duhovni svijet.
Ako sada apstrahiram jedno od drugoga, zamislit u da danas ivim u
duhovnom svijetu. Najvjerojatnije u se osjeati izvrsno dok se budem

uputao u svoje zamisli, no to e biti tek puka fantazija. Potiui nas da

ostanemo povezani s materijom, premda uimo o formi, Kabala nas
primorava da odjenemo nau materiju (volju za primanjem) u prikladnu
formu (volju za davanjem).
16. Sada kada smo podrobno razjasnili ove etiri kategorije
materiju, formu u materiji, apstraktnu formu i esenciju...
Autor se ovdje zaustavlja u razmatranju esencije, zato to nema smisla
govoriti o neemu to ne moemo percipirati. Moemo apstraktno
promiljati o esenciji bez znanja o tomu to ona jest, no u tom se sluaju
nae promiljanje pretvara u ispraznu filozofiju.
Sada, kada smo jednostavnim primjerima podrobno razjasnili ove etiri
kategorije, jasno je da:
U naelu, ne postoji nikakva mogunost zahvaanja etvrte
kategorije, koja je esencija;
Prouavanje tree kategorije moe dovesti do obmane;
Samo prva vrsta znanja materija, kao i druga vrsta forma
utkana u materiju, postoje zbog naeg jasnog i dostatnog
postignua Vie Providnosti.
Ako naa materija, tj. na poetni egoizam (volja za primanjem) preuzme
formu davanja (altruizam), namjeru u korist Stvoritelja, to znai da
ulazimo u postojanje Vieg Svijeta.
Uz njihovu pomo, osoba moe spoznati i stvarnost duhovnih razina
Viih Svjetova ABYA. ak e se i najmanja komponenta uklopiti u ove
etiri kategorije. Naprimjer, svaki dio u Svijetu Beria sadri svoju
crveno obojenu posudu...
Svijet Beria je sav crven (Bina). Hochma je bijel, Bina crven, ZA ili
Yetzira zelen a Malchut ili Assiya crn.
Baal HaSulam kae da, ukoliko uzmemo bilo koje od naih postignua,
senzacija u Svijetu Beria, osjeat emo ih u Kelim crvene boje, ija se
svjetlost prenosi na one koji postoje u Svijetu Beria. To jest, dok prolazi
kroz Kelim Svijeta Beria (tj. kroz moja vlastita svojstva, filtere), bezbojna
svjetlost percipira se kao crvena.
to je crveno u duhovnom? U naem svijetu grana tog korijena
odgovara crvenoj boji.

Posude Svijeta Beria, koje su crvene boje, predstavljaju boju koja je

ogrnuta preko esencije. Ovo se odnosi na prvi nain postignua. Iako
je to samo boja, znai pojedinost i manifestacija djelovanja esencije,
nikada neemo moi dohvatiti samu esenciju, nego samo manifestaciju
njezinih djelovanja. Takvu manifestaciju nazivamo esencija,
materija, tijelo, ili posuda. To jest, stjeemo nedohvatljivu
esenciju kao materiju.
Stvoriteljeva svjetlost odijeva se i prolazi kroz crvenu boju, to
predstavlja formu koja je odjevena preko esencije. To je drugi nain
postignua. To je zato to se prikazuje kao crvena svjetlost, to upuuje
na to da je odjevena i da izvire kroz esenciju, to jest, tijelo i materija
crvene boje.
Drugim rijeima, postoji materija i postoje razine koje percipira ta
materija, preuzimajui razliite forme. Ako je u Svijetu Beria, preuzima
crvenu boju.
Ipak, ukoliko osoba i dalje eli razdvojiti Viu Svjetlost od njezine
esencije, od njezine crvene boje (tj. crvenu boju koja izvire u Svijetu
Beria razdvojiti od bezbojne unutarnje svjetlosti), ili ukoliko pone
prouavati samu svjetlost, nematerijaliziranu, to pripada treem nainu
postignua, tj. apstraktnoj formi, i rezultirat e zabludama.
Ne mogu govoriti o Stvoritelju, nego samo o mojim svojstvima koja su
slina Njegovim. Ne mogu rei da je On dobar. I to je uope moja ideja
dobrote? Je li moja ideja dobrote ista kao ona koju pripisujem
Njemu? Ako postanem slian Stvoritelju s deset posto udjela u kategoriji
dobrote, do iste mjere mogu posvjedoiti da je On dobar. Razumijem
Ga jer sam slian Njemu, jednak Njemu. Samo iz mojih vlastitih
ispravljenih Kelim mogu govoriti o slinosti sa Stvoriteljem. To znai
ostati unutar granica materije ak i u izraavanju njezine forme.
Meutim, ukoliko govorimo samo o apstraktnoj kategoriji dobrote, tada
u je modificirati na isti nain na koji sam to inio s kategorijom istine.
Bit u spreman rtvovati itavo ovjeanstvo zbog ouvanja ove
kategorije. Odnosno, to e biti krajnje apstrahirano u odnosu na stvarnost.
Zato je to mogue? injenica je da se sastojimo od ogromnog Kli, dio
kojega je ispravljen. U tome dijelu mogu Stvoritelja percipirati ispravno,
dok u Ga u ostatku mojega Kli zamisliti apstraktno, a ne odjevenog u
moje osobine. Tako da e bez dvojbe moja slika o Njemu oito biti

pogrena, jer su osobine u kojima Ga elim zamisliti jo uvijek suprotne

Njegovima.
Stoga, osoba se ne smije ni u kom sluaju pretjerano usredotoavati na
apstraktnu formu. Ipak, ona u nama postoji jer postoji velik broj
neispravljenih Kelim koji su suprotni Stvoriteljevoj formi.
ovjeku je svojstveno da prosuuje o formi odjevenoj u materiju, tj. o
volji i namjeri za davanjem koju je stekao dio njegovih Kelim; o
Stvoriteljevim svojstvima koji jo nisu postali njegovi vlastiti. Sve ovo
postoji unutar nae Due, koja je po svoj prilici razdvojena na dva dijela ispravljeni i neispravljeni.
Pa o emu Knjiga Zohar govori?
Svjetlost ulazi u ispravljeni dio vae Due, koji je slian Stvoritelju po
svojim svojstvima. Moete okarakterizirati sve to se dogaa u njoj kao
formi jednakoj Stvoritelju jer su njezina svojstva odjevena u materiju.
S druge strane, i dalje imamo mnogo neispravljenih Kelim, ija je sudbina
biti ispunjenima Stvoriteljevom svjetlou. Ipak, ukoliko nastavimo
prosuivati o svjetlosti koja je jo uvijek izvan naih Kelim, govorit emo
o Stvoriteljevoj apstraktnoj formi i uvijek biti u krivu. To je zato to je
nemogue prosuivati o svjetlu izvan neispravljenih posuda.

Apstraktne forme neizbjeno vode do pogrenih zakljuaka; stoga

Zohar jasno istie da samo osoba koja je stekla jednakost forme sa
Stvoriteljem moe uistinu govoriti o Njemu.
Vidimo kako Kabala usmjerava osobu prema praktinom razumijevanju i
znanju, uvajui ga od raznih pogreki. Na nesreu, neprestano govorimo

o neemu to nije u nama; stoga nemamo naina odrediti vlastitu

poziciju.
esto mi ljudi govore da su ve u Svijetu Beria ili Atzilut, ili ak dostigli
Gmar Tikkun. Razumijem ih, naravno; nita ne moe biti dokazano ili
opovrgnuto. Mogu ih samo posavjetovati da neto proitaju, nekako im
pokazati pravi smjer i pokuati izazvati vie ili manje prigodne senzacije.
Svatko za sebe moe vidjeti koliko nas esto posjeuju zbrkane misli,
tako da nikada nismo sigurni gdje smo zapravo.
Kada osoba ue u duhovni svijet, ne moe vrsto stajati na svojim
nogama, nego nastavlja hodati vrlo dugim putem shvaanja, prikupljanja
znanja i prouavanja raznih formi odjevenih u materiju.
Tek kada dostigne Svijet Atzilut i pone uzdizati Kelim Svjetova BYA
(Gadlut Due), osoba moe rei da se uzdigla iznad zajednike greke
rada s apstraktnim formama.
U skladu s time, najstroe se zabranjuje prouavanje Viih Svjetova, i
nijedan istinski kabalist to nee raditi, najmanje oni koji prouavaju
Zohar. Nema koristi od spominjanja esencije ili ak najmanjeg dijela
kreacije, jer smo je nesposobni razumjeti. Obzirom da ne moemo
razumjeti esenciju objekata u naem materijalnom svijetu, ak emo i
vie pogrijeiti ako pokuavamo razumjeti duhovne manifestacije.
Esenciju i apstraktnu formu, na primjer, olovke, mogu donekle dohvatiti
(ne mogu zamisliti ideju olovke izdvojenu od njezine forme). Samo
forma odjevena u materiju i materija sama sadre potpuno pouzdan izvor
znanja.
Stoga, ispred sebe imamo etiri aspekta iz primjera u Svijetu Beria:
Posuda Beria, koja predstavlja crvenu boju i definira se kao
esencija ili materija Svijeta Beria;
Ispunjavanje posude Svijeta Beria Viom Svjetlou, koja je
forma u materiji;
Via Svjetlost sama, izdvojena od materije Svijeta Beria;
Esencija.
Na taj smo nain detaljno pojasnili prvo ogranienje: Knjiga Zohar
govori samo o prvoj i drugoj vrsti znanja. to se tie tree i etvrte vrste,
o tome se niti jedna se rije ne spominje u itavoj knjizi.

Dakle, kada prouavamo kabalistike knjige, nikada ne trebamo

zamiljati ita to se ne nalazi u njima. U protivnom, jednostavno neemo
uspjeti profitirati od onoga to nam je dano, i pogreno emo protumaiti
autorove rijei. Trebali bismo se oslanjati samo na prve dvije razine
znanja, materiju i formu u materiji.

17. Drugo ogranienje objasnit emo na isti nain. Znajte da, kako smo
objasnili etiri vrste znanja u jednoj komponenti Svijeta Beria, tako je
uope istinito s obzirom na etiri Svijeta ABYA, gdje su crvena, zelena i
crna boja u tri Svijeta BYA materija i esencija. Bijelo Svijeta Atzilut
forma je utisnuta u materiju, tj. u tri svijeta zvana BYA. Svijet Ein Sof,
kao takav, je esencija.

Pogledajmo sve duhovne svjetove (Slika 3). Svijet Beskonanosti

predstavlja esenciju (kako znamo, Svijet Beskonanosti ukljuuje Svijet
Adam Kadmon), a za njim slijede Svjetovi Atzilut, Beria, Yetzira i Assiya.
Svijet Atzilut sainjava apstraktnu formu; Svijet Beria je materija u koju
se ova forma odijeva. Atzilut je bezbojan, Beria je crvena, Yetzira zelena,
a Assiya crna.

Na poetku naeg istraivanja Predgovora Knjizi Zohar rekli smo da ne

prouavamo Svijet Atzilut, nego samo Beria, Yetzira i Assiya, jer su Due
tamo. Atzilutom se bavimo samo onoliko koliko se Svjetovi BYA podiu u
nj, ili obrnuto, koliko Atzilut sja unutar Svjetova BYA. tovie, ne
dotiemo se Svjetova AK i Ein Sof.
Kako rekosmo u prvom ogranienju, esencija nam je izvan dohvata;
ona je etvrta vrst znanja kojega svaki objekt skriva unutar sebe, ak i
bia u ovome svijetu. Bijela boja stoji sama i nije odjevena u tri boje
tri Svijeta BYA; dakle, svjetlost Hochma nije odjevena u Bina,
Tifferet i Malchut, nego je apstraktna forma na koju se ne obaziremo.
Ako steknemo na svijet iznutra (a zasigurno hoemo), uvijek bismo se
trebali prisjetiti da prouavamo samo materiju i formu utisnutu u
materiju. Ipak, dublja, vie unutarnja svojstva koja su u njoj skrivena nije
mogue postii. Samo ih zamiljamo jer je nemogue stei ih prije
Konanog Ispravljanja.
Zohar iskljuivo govori o naem uzdizanju do Svijeta Atzilut kroz
Svjetove BYA (vidi sliku 4). Konano Ispravljanje (Gmar Tikkun) dogaa
se u Svijetu Atzilut. Knjiga Zohar ne bavi se uzdizanjem do Svijeta

Beskonanosti (Ein Sof) nakon Gmar Tikkun-a, niti takozvanim osmim,

devetim i desetim milenijem.

Stoga, uvijek emo vidjeti materiju i njezinu formu, dok e apstraktna

forma i esencija ostati neotkrivene, jer e nae ispravljanje na svim
razinama biti samo djelomino. ak i ako se neki Reshimo pojavi u nama
i ispravimo ga, to je ispravljanje uvijek ogranieno i djelomino.
Da vam kaem kako to radi. Pretpostavimo da postoji Deset Sefirot, od
Keter do Malchut. Mi odsijeemo Malchut i prestanemo primati Svjetlost
koja nam silazi (ukoliko pokua ispuniti Malchut); stoga, ne moemo
stei esenciju. Osim toga, kada radimo ne iz Malchut nego iz Yesod,
stjeemo samo prvih devet Sefirot. Stjeemo ih samo s namjerom
davanja; stoga, reeno je da djelomino koristimo Yesod. Koristi se samo
dio Kli koji se zove VAK, dok GAR ostaje neaktivan, tako da je drugo
postignue (koje se opaa kao apstraktna forma) odrezano. GAR de VAK
stjeemo u Gmar Tikkunu, a nakon toga GAR de GAR.
Postoje etiri vrste postignua, no u ovome trenutku samo su nam dva
dostupna. Stoga, trebali bismo znati to moemo a to ne prihvatiti kao
neto oito.
Nita o tome ne spominje se u Zoharu. Govori se samo o prvoj vrsti, tj.
tri boje BYA, koje se smatraju materijom, i predstavljaju tri Sefirot:
Bina, Tifferet i Malchut. Zohar takoer govori o drugoj vrsti, koja
predstavlja iluminaciju Svijeta Atzilut, odjevenu u tri boje BYA, tj.
svjetlost Hochma, odjevena u Bina, tifferet i Malchut forma koja
odijeva sebe u materiju. Knjiga Zohar ispituje samo te dvije vrste.

Prema tome, ukoliko svaki uenik nije krajnje svjestan da, kada
prouava Zohar, njegove misli i shvaanja moraju uvijek biti unutar
granica te dvije vrste znanja, odmah e postati zbunjen po svim
pitanjima jer e liiti rijei njihova istinskog znaenja.
To jest, ukoliko tijekom naih studija jasno ne shvatimo da radimo s
konkretnim formama utisnutima u materiju, potpuno emo promaiti ono
to Zohar pokuava objasniti. Baal HaSulam nas upozorava da ne
padnemo u tu zamku.
Postavlja se pitanje je li realistino postii ono to on opisuje. Mogu li
doista kontrolirati sebe; vidjeti se kao netko tko jasno razumije sva ta
pitanja tijekom studija, netko tko moe precizno razlikovati ove osobine u
sebi? Je li to uope mogue?
Iako nam on kae da je nemogue, ispravna percepcija pojavljuje se
podsvijesno kroz na ispravan stav prema stvarnosti, tj. usredotoenjem
na Stvoritelja kroz grupu.

to je zapravo grupa? To je indikator mojeg altruistinog usmjerenja.

Ukoliko se ispravno usmjerim na Stvoritelja kroz grupu (ja, grupa i
Stvoritelj), tada sam doista usmjeren na Nj. To se dogaa jer se ne mogu
odnositi prema grupi u svojoj elji da Ga steknem, ukoliko moje namjere
ne postanu altruistine.

Tako da, ako sam usmjeren na Stvoritelja kroz grupu, moram neophodno
djelovati sa svojim dijelovima u kojima su moje senzacije ispravljene.
Zbog toga imam vrlo jednostavan pokazatelj onoga to bih trebao raditi u
odreenom trenutku. Rije je o mojem uenju s grupom i mojoj tenji
prema Stvoritelju kroz grupu.
Stoga, grupa mi pomae da ostanem unutar ispravnog okvira i uim samo
ono to doista trebam, istodobno izbjegavajui podruja u kojima mogu
pogrijeiti.
Stoga, ne trebamo neke posebne analitike i izvanosjetilne sposobnosti.
Opremljeni smo svime neophodnim za na duhovni razvoj.
Velik je broj ljudi u naoj virtualnoj grupi. Svi mi studiramo, mislimo
jedni na druge, i znamo da bez meusobnog pomaganja neemo moi
stei ita duhovnoga. Postupno emo postii jedinstvo, interakciju,
meuovisnost i ljubav; jasno emo vidjeti i osjeati koliko smo povezani
meu sobom.
To raste iz isto egoistinih osjeaja. Vrlo prirodno, bez ikakvog umnog
truda, s materijom i formom u materiji postupat u ispravno,
usmjeravajui se prema Stvoritelju, postajanju slinim Njemu. Neu
prelaziti granice svojih neispravljenih, nereguliranih elja, u kojima mogu
zamisliti apstraktne kategorije i tvrditi da je njihova istina iznad svega, i
pri tome u potpuno odbaciti slinosti i razlike meu ljudima. To jest,
zakoni Tore svjedoe mojem ispravnom, istinitom stanju, koje mogu
postii samo uz pomo svjetlosti.
18. to smo objasnili o etiri Svijeta ABYA openito je istinito u odnosu
na svaki od svjetova. To se odnosi na svaku malu komponentu svakoga

od njih - kako je u Rosh Svijeta Atzilut, tako je u Sof Svijeta Assiya. To

je zato to se svaki dio (stanje) na ljestvama svijeta Assiya, Yetzira,
Beria i Atzilut sastoji od Deset Sefirot.
Ne spominjemo Keter jer je to izvor iste svjetlosti. Svaka razina, svako
postignue sastoji se od Deset Sefirot: Keter, Hochma, Bina, ZA i
Malchut.
Sefira Hochma postoji kao forma, a Bina, Tifferet i Malchut kao
materija u kojoj se forma materijalizirala. Jednako tako, ima prvu i
drugu definiciju, ije objekte Zohar ispituje, kao i Sefira Hochma,
kada je odsutna iz Bina, Tifferet i Malchut, to je forma osloboena
materije...
To jest, ako govorimo o tome kako se Ohr Hochma manifestira u Bina,
Tifferet i Malchut, na isti nain na koji se forma manifestira u materiji.
Ako govorimo samo o svjetovima Beria, Yetzira i Assiya ili o Sefirot
Bina, Tifferet i Malchut, neovisno o tome gdje oni bili, tada mislimo na
materiju.

O tome je mogue govoriti kao i o svjetlosti koja ispunjava ispravljene

Kelim (jer je to forma preuzeta od strane materije) ili o samima Kelim u
njihovu ispravljenu ili neispravljenu obliku (formi). Ipak, posve je
nemogue govoriti o svjetlosti koja je izvan Kelim, jo manje zamiljati

esenciju koja je ak via. Nema naina da kaemo ita o samome

Stvoritelju, izvoru svjetlosti.
Baal HaSulam pie: Nemojte misliti da na ove probleme nailazite samo
kada doseete vie razine postignua. Pojavljuju se ak i na relativno
niskoj razini Svijeta Assiya... On kae da se svaka najmanja razina
sastoji od svojih vlastitih Sefirot Keter, Hochma, Bina, ZA i Malchut. Dok
Bina, ZA i Malchut sadre materiju, Hochma je forma, Keter apstraktna
forma a esencija je iznad toga.
Tako da ne govorimo o onome to se dogaa u Keter, jer je to iznad
razine Stvoriteljevih misli. To je neto to stjeemo nakon Gmar Tikkuna.
Nikada ne govorimo o formi koja je izdvojena iz materije. Raspravljamo
ili o Beria, Yetzira i Assiya (Bina, ZA i Malchut) ili, ukoliko su oni ve
ispravljeni, o svjetlosti koja ulazi u njih.
Vidimo koliko je Zohar praktian. Baal HaSulam posveuje mnoge
stranice svojih radova ovoj stvari i mi emo o njima raspravljati kroz
prouavanje knjige jer o tome ovisi ispravno usmjerenje prema Cilju.
19. Sada emo pojasniti tree ogranienje. Iako Zohar ispituje svaki
svijet samo s pozicije Sefirot, koji su iluminacije Vie Svjetlosti u ovim
svjetovima i svaku komponentu na nepokretnoj, vegetativnoj,
animativnoj i govornoj razini stvaranje dotinih svjetova, glavni
objekt ispitivanja ipak je govorna razina u svakom od svjetova.
Baal HaSulam kae da Zohar prouava sve to se nalazi u duhovnim
svjetovima. No s ime god da se knjiga bavi (bilo svjetlou unutar Kli ili
samome Kli), nikada ne govori posebno o nepokretnim, vegetativnim i
animativnim razinama postojanja jednostavno zato to to nije njezin
zadatak.
Sve to je napisano u Knjizi Zohar tie se samo ovjeka, tj. ljudskih
Dua; naina na koji se ove Due opsluuju ili kako slue drugim
duhovnim entitetima u stvorenome.
Moete prigovoriti da milijuni ili milijarde raznih stvorenja, sila, svrha i
ideja mogu postojati u univerzumu. U pravu ste, no Zohar se time ne
bavi. To je stoga to se za istraivanje takvih stvari pojedinac mora uzdii
do razine koja je iznad Knjige Zohar, tj. dosei vie od onoga za to je
knjiga namijenjena.
Svrha Zohara vrlo je konkretna; mora nas odvesti do Konanog
Ispravljanja. Na se put nakon toga u potpunosti mijenja. Nastavljamo

istraivanje univerzuma svojim ispravljenim osobinama. To je

istraivanje nemogue opisati u knjigama jer ga nijedna izgovorena ili
napisana rije ne moe izraziti.
Stoga, Zohar govori iskljuivo o stvarima koje se odnose na nae Due,
tj. to treba biti ispravljeno u ovome trenutku. Ostalo ga se ne tie.
Otkrivamo da ovjek u ovome svijetu mora primiti njegu od sve etiri
razine ovoga svijeta (nepokretne, vegetativne, animativne i govorne),
kako bi rastao. ak su i u ovjekovoj hrani etiri sastojka od sva etiri
stupnja koji su posljedica toga to njegovo tijelo takoer ima etiri
razine (nepokretnu, vegetativnu, animativnu i govornu). One su:

Volja za primanjem u svrsi samoodranja

Volja za primanjem koja prevazilazi potrebu za samoodranjem,
trai preobilje, no sposobna je zauzdati samo ivotinjske elje;
udnja za uicima koje nudi drutvo, poput opeg potovanja i
vladajuim pozicijama;
Tenja znanostima.

Obino kaemo da se ovjek sastoji od etiri razine elje: za tjelesnim

uicima, bogatstvom, moi, slavom i znanjem.

Volja za primanjem u svrsi samoodranja, to se odnosi na

nepokretnu razinu elje;
Volja za primanjem ivotinjskih elja je vegativna razina elje;
volja za primanjem dana kako bi se pojedinac proirio i ispunio
uitkom u svojoj posudi mesu (Basar) tijela;
Volja za ljudskim zadovoljstvima, koje se odnose na animativnu
razinu elje;
Tenja prema znanostima govorna je razina elje.

20. Nalazimo tako da primanje s prve razine, mjeru potrebe za

samoodranjem, i s druge razine stupanj animativnih elja koje
prelaze potrebu za samoodranjem, za njega predstavljaju primanje i
odravanje s nepokretne, vegetivne i animativne razine, koje su nie u
odnosu na njegovu razinu.
Ako elim hranu ili seksualna zadovoljstva (ovo su dvije osnovne vrste
uitaka koje trai moje tijelo), tada primam podrku od objekata koji su
nii od moje vlastite razine: od nepokretne, vegetativne i animalne razine.
Ako traim bogatstvo, takoer ovisim o nepokretnoj razini (novac). Ako

slijedim mo i slavu, tu ve trebam ljude poput sebe, tj. ljudsku razinu.

Ako eam za znanjem, uitak primam s vie razine koja je nova za mene
kao i za mnoge ljude. Moje se tenje tada smatraju duhovnima u ovome
svijetu.
21. Slino tomu, nauit ete kategorije Vieg duhovnog svijeta. S
obzirom da su svi svijetovi otisci jedan na drugome od viega do niega,
i sve to je na nepokretnom, vegetativnom, animativnom i govornom
stupnju u Svijetu Beria, otisnuto je na nepokretnoj, vegetativnoj,
animativnoj i govornoj razini Svijeta Yetzira. tovie, sve to je na
nepokretnom, vegetativnom, animativnom i govornom u Svijetu Yetzira,
otisnuto je na razine nepokretnog, vegetativnog, animativnog i
govornog Svijeta Assiya. Ponovno, nepokretna, vegetativna, animativna
i govorna razina Svijeta Assiya otisnuta je na nepokretnu, vegetativnu,
animativnu i govornu razinu naega svijeta.
Sve ove razine u svakome svijetu: nepokretna, vegetativna, animativna i
ljudska kopiraju jedna drugu, svaki svijet bivajui na vlastitom razliitom
stupnju ustrojene materije.

Nepokretna razina u duhovnom svijetu naziva se palae

Vegetativna razina su odore (odjea)
Animativna se razina naziva anelima
Govorna razina sastoji se od Dua ljudi u njima odnoseem
svijetu
Deset Sefirot u svakom svijetu jest Boanskost (Via Svjetlost
odjevena u ove etiri razine).

Due ljudi centar su svakoga svijeta i primaju ispunjenje iz itave

duhovne stvarnosti korespondirajueg svijeta. Slino tomu, osoba u
materijalnome svijetu prima ispunjenje od itave materijalne stvarnosti
naega svijeta.
Na isti nain ovjek u naem svijetu predstavlja krunu prirode, i vlada
nad svim ostalim razinama (sve ostalo postoji samo za njega). Ljudska
Dua u duhovnome svijetu sredinja je toka stvaranja i upravlja svim
razinama u Vioj stvarnosti.

U Behina Aleph, koja je volja za primanjem u svrsi odranja

vlastita postojanja, osoba prima iluminaciju od palaa i odora
koje su tamo;
U Behina Bet, koja proishodi iz animativnih elja koje
poveavaju pojedinevo tijelo, on prima duhovnu svjetlost od
anela koji su tamo u koliinama iznad neophodnih za odranje

njegova postojanja, kako bi razvili duhovne posude u koje je

njegova Dua odjevena;
Razlog je to on prima od Behina Aleph i Bet, koji su nie u
odnosu na njega. To su palae, odore i aneli i njihova je razina
nia nego ona ljudskih Dua;
U Behina Gimel, koja predstavlja ljudsku razinu volje za
primanjem koja razvija duh (Ruach) ovjeka u ovome svijetu
prima od jednakih. Stoga, tamo takoer prima od jednakih ,
dakle od svih Dua koje se nau u tome svijetu. Uz njihovu
pomo uveava svjetlost Ruach ispunjavajui svoju Duu;
U Behina Dalet volje za primanjem, to jest aspiraciji za
znanostima (misli se na kabalistiko postignue u duhovnome
svijetu), pojedinac prima od Sefirot odreenoga svijeta, primajui
od njih HaBaD svoje Due.

ovjekova se dua mora razviti i usavriti u svakom od svjetova

koristei sve to je u tom svijetu. To je tree ogranienje kojega osoba
mora biti svjesna; da itava Knjiga Zohar govori o svakoj komponenti
Viih Svjetova koje prouavamo, bili to Sefirot, Due, aneli, odore ili
palae. I iako ih prouavamo onakve kakvi jesu, uenik uvijek mora
imati na umu da se spominju samo u vezi s ovjekovom Duom, koja ih
prima i biva ispunjena njima. To znai da svi oni slue potrebama te
Due. Budete li slijedili tu liniju u svojem uenju, shvatit ete sve i biti
uspjeni na svome putu.
Baal HaSulam kae da e strogim pridravanjem svih tih ogranienja
pojedinac uspjeti na svome putu. Zato daje tako detaljno objanjenje.
Vraat emo se ogranienjima koji se odnose na etiri vrste znanja:
materiju, formu u materiji, asptraktnu formu i esenciju. Vidjet emo ih u
Duama, anelima, odorama, palaama i svjetovima. togod osjeali,
uvijek bismo trebali razdvojiti stvarna postignua od onih imaginarnih,
kakve ne moemo ispitati ili analizirati.
Govorili smo o stvarima koje jo uvijek nismo u mogunosti osjetiti. Bilo
bi prekrasno kada bih vam mogao, uz pomo nekoga objekta u
duhovnome svijetu, pokazati to je materija, forma u materiji, apstraktna
forma i esencija. Nadajmo se da emo uskoro dosei tu razinu. U osnovi,
to je ono to teimo postii.
No ak i sada, dok govorimo o tome, ve se podsvjesno pripremamo.
Najvanija je stvar nae jedinstvo i zajednika elja. Zajedno teimo
postignuu jednog cilja, privui na sebe ispravljajuu svjetlost silne moi.
togod uimo i razumijevamo, svjetlost nas potie naprijed.

Savjetujem vam da prouite ovaj materijal i napiete kratak saetak o

onome to je ovdje napisano. Jezik Baal HaSulama pomalo je arhaian, i
tekst je prilino zbunjuju pa prijevod sa hebrejskoga gubi neto
originalne pronicljivosti i ivopisnosti. Ipak, preporuam vam da proete
kroz ove etiri vrste znanja jer emo s vremena na vrijeme govoriti o
njima. Iako se trenutano doimaju prilino suhima i apstraktnima,
postupno e postati naim glavnim instrumentima postignua, uputanja u
novu, nepoznatu materiju.
U osnovi, Predgovor Knjizi Zohar govori o ogranienjima kojih se
valja drati tako da ispravno percipiramo informaciju koju knjiga nudi.
Uvijek postoji problem komunikacije i meusobnog razmijevanja izmeu
viih i niih duhovnih entiteta. U naem svijetu vidimo isto: izmeu
odraslih i izmeu djece kao i izmeu odraslih i djece. Kada se materija
odnosi na dva via stupnja, uvijek bi trebao biti posrednik izmeu njih.
Na primjer, da bi se prehranilo dijete, majino tijelo ima poseban sustav
za proizvodnju mlijeka. Beba sisa mlijeko, koje se tada pretvara u krv.
Krv se nadalje pretvara u tjelesnu materiju i tako dalje.
Kako bi nia razina primila od vie, moraju postojati odreeni naini
prolaza i modifikacije izmeu njih. I vie i nie razine trebaju imati
sustave podeavanja, prilagodbe i komunikacije. Stoga, kada pristupimo
prouavanju Kabale, elimo primiti mo odozgo koja e nas uzdii i
promijeniti na nain da emo moi poeti osjeati Vii Svijet, stei
dodatan osjet opaanja, razumijevanja i prilagodbe istinitom svemiru.
Stoga, moramo se prilagoditi Viem Svijetu kako bismo od njega uzeli
ono to nam ima dati. Ukoliko ne uspijemo, bit emo izgubljeni u svojim
vlastitim umiljajima i praznovjerjima i neemo uspjeti uspostaviti
kontakt s viom razinom.
Kako bi nas na ovaj kontakt usmjerio precizno, inei ih ne samo
ispravnim nego i konanim u svojoj ukupnosti, Baal HaSulam nam je
omoguio ovaj Predgovor. Slino je to zdravom djetetu koje prima hranu
od svoje majke i moe je potpuno i valjano probaviti.
Tekst nas upuuje na to kako ograniiti sebe (stvoriti cijev kroz koju e
do mene sve sii s vie razine), kako ispravno primiti i najuinkovitije se
uzdii do vie razine.
Materija je naa volja za primanjem uitka, jedina stvar koju je Stvoritelj
stvorio. Njezina je forma nain primanja uitka: u vlastitu korist ili u
korist Stvoritelja.

Trebamo ostati unutar ove dvije kategorije i izbjei apstraktne forme

rezoniranja o egoizmu i altruizmu bez ikakve povezanosti s materijom ili
spekuliranje o Stvoritelju, esenciji. Ipak, to nije dovoljno, pa od 22.
stavka nadalje ui emo dublje u ova ogranienja, podeavajui se prema
valu kojeg nam Zohar odailje.
Sada emo raspraviti o dva ogranienja, ili tonije, ispravnoj kombinaciji,
kontaktu, komunikaciji izmeu vie razine koja mi alje svjetlost i mene
samoga.
22. Nakon svega to je reeno, ostaje nam opisati, uz pomo Deset
Sefirot, sve materijalne odraze koje osoba susree u Knjizi Zohar. Takvi
su odrazi vii i nii, uzdiui i padajui, zagasiti i irei, u malom stanju
ili velikom, razdvajanju i ujedinjavanju, brojevima i tako dalje
ukratko, sve to nii uzrokuje u Deset Sefirot s njihovim dobrim i loim
akcijama (opisanima zemaljskim rijeima u Zoharu).
Kako osoba moe od rijei ovoga svijeta uspjeti isto izraziti kroz Deset
Sefirot? Ne postoje rijei u duhovnom svijetu, samo Osjeaji. Ti Osjeaji
moraju biti preobraeni, odjeveni u neke slike (odraze) koje moemo
prenijeti jedne na druge. Moemo to napisati ili izraziti na neki drugi
nain. Ne trebamo jezik unutar sebe; on neophodnim postaje samo zbog
prijenosa informacije.
Knjiga Zohar objanjava kako proi od takvih parova rijei poput viinii, irenje-skupljanje, padovi-usponi do njihove ispravne interpretacije i
opisivanja uz pomo Deset Sefirot. Deset Sefirot sadravaju fizikomatematiki jezik duhovnoga svijeta.
Na prvi pogled, ini se udnim: kako je mogue da Vii Svjetovi budu
toliko potaknuti, da se promjene u njima mogu opisati kao uzrokovane
akcijama niih?
To jest, ako neto promijenim unutar sebe, mijenjam itav svemir.
Svjetovi sa svim silama i duhovnim entitetima koje su u njima silaze i
kreu se. Mogu li utjecati na Vie Svjetove iz ovoga svijeta?
ak i ukoliko pronaete neophodnim tvrditi da u Vioj Svjetlosti ne
postoji nita to se odijeva i sja u Deset Sefirot, da je to samo u
posudama Sefirot, koje nisu boanske, svejedno su stvorene samo sa
stvaranjem Dua. To je da bi se skrila ili otkrila razina postignua, do
mjere i s brzinom koje su Duama potrebne da bi dostigle eljeno
Konano Ispravljanje. To je poput gore spomenuta primjera, s optikim

ureajem koji se sastoji od etiri dijela obojenoga stakla bijelo,

crveno, zeleno i crno.
to Baal HaSulam pokuava otkriti tom dugakom reenicom? On govori
sljedee: ak iako se nita ne dogaa u Stvoriteljevoj svjetlosti, i sve se
dogaa samo u Duama, utjecaj svjetlosti izraavamo takvim rijeima.
Utjecaj je stalan, no uzrokuje sve vee i vee promjene u nama.
Na primjer, au vode stavim u hladnjak. Temperatura vode u ai je 20
stupnjeva, dok je temperatura unutar hladnjaka samo 10. To znai da
hladnjak stalnim utjecajem hladi vodu do vlastite temperature. To jest,
utjecaj hladnjaka nije promjenjiv, dok se temperatura vode u ai
neprestano mijenja. Isto se dogaa s nama: Via Svjetlost na nas vri
stalan pritisak, no njezin pritisak polako prodire u nau materiju, nau
elju za primanjem uitka, i mijenja je u skladu s vlastitim parametrima.
Kabala opisuje sve transformacije koje se u nama dogaaju pod stalnim
utjecajem svjetlosti. Reeno je: Ja Stvoritelj ne mijenjam Svoje Ime.
Njegov stav prema nama posve je dobar, i On nas konstantno pritie
kako bi nas uzdigao do razine Apsolutna Dobra. No, s obzirom da nas
Njegov utjecaj proima sve dublje, poinjemo mu se prilagoavati i
poinjemo osjeati naa stanja kao nesavrena i udaljena od Njega.
Poinjemo traiti uzdignutije stanje, eljeti da nas svjetlost proisti i
naini slinima njoj.
Ispostavlja se da, Svojim stalnim dobroudnim pritiskom, Stvoritelj u
nama budi sve gore senzacije naeg vlastitog stanja i sve se vie dobrih
Osjeanja odnose na Njega. Kabala opisuje stalne promjene kroz koje
moramo proi.
U osnovi, Kabala nam ne govori o tome to emo jo iskusiti pod stalnim
utjecajem svjetlosti, od naeg sadanjeg stanja pa sve do posvemanje
jednakosti forme sa svjetlou, zvanom Gmar Tikkun. Radije, ona nas
ohrabruje da nainimo svoj vlastiti trud i da svojim osobnim i nezavisnim
sudjelovanjem skratimo ovaj proces.
Pri tome, prolazimo kroz iste transformacije, no one postaju eljene;
stoga mi, u iekivanju jasnih buduih stanja, opaamo vlastiti duhovni
uspon, a svoj ivot kao pozitivan i ugodan. Drugim rijeima, aktivna
participacija u procesu ispravljanja uzdie ovjeka do prilino povoljne
razine, (i to) istoga trenutka kada se za to odlui.
ak i ukoliko pronaete neophodnim tvrditi da u Vioj Svjetlosti ne
postoji nita to se odijeva i sja u Deset Sefirot, da je to samo u

posudama Sefirot, koje nisu boanske, svejedno su stvorene samo sa

stvaranjem Dua. To je da bi se skrila ili otkrila razina postignua.
Svjetlost se neprestano igra s nama. No, zapravo, to nije igra. S obzirom
da se sastojimo od Reshimo de Hitlabshut i Reshimo de Aviut
(informacija o svjetlosti i Kli), posljedino, razliiti informacijski Kelim
alternativno se aktiviraju u nama. Stoga, nae stanje procjenjujemo ili s
pozicije svjetlosti ili s pozicije Kli. Stoga nam se ini da prolazimo kroz
razliita stanja. Svjetlost je, meutim, akcija u skladu s mjerom i brzinom
koje su potrebne Duama da dosegnu eljeni ispravak.
Slino je to sluaju gdje su bijela boja u knjizi i materijal koji formira
njezina slova mogui u tri Svijeta BYA, gdje postoje posude Sefirot koje
su stvorene, no ne i boansko. Ipak, trebalo bi biti krajnje neutemeljeno
misliti da one postoje u Svijetu Atzilut, gdje posude Deset Sefirot
takoer predstavljaju ono krajnje boansko, stopljenu s Viom Svjetlosti
koja ih ispunjava.
Baal HaSulam eli rei sljedee: u svemu postoje tri komponente:
Stvoritelj, svjetlo koje izvire iz Njega i Kli koji se mijenja pod utjecajem
svjetlosti kako bi dosegao jednakost forme sa Stvoriteljem. I Stvoritelj i
Njegovo svjetlo nepromjenjivi su, dok se sve promjene odvijaju u nama,
kako bi nas nainile sline Njemu.
Sve to postoji u potpunom jedinstvu.
23. Kako bismo razumjeli gore spomenuto, moramo se prisjetiti to je
reeno u 17. stavku, koji ustvruje:
Esencija koja stvara stvarnost tajna je supstanca, koju mi ne
moemo shvatiti u esencijama materijalnoga svijeta. To se
odnosi na Svjetove Ein Sof i Adam Kadmon, nazvanima
esencijom koju ne moemo stei.
Svijet Atzilut je forma.
Tri Svijeta BYA su materija.
Luminiscencija Atzilut u BYA forma je odjevena u materiju.
Pogledajmo sada crte kako bismo razumjeli gdje smo u naem
prouavanju Knjige Zohar. Postoje Svjetovi Ein Sof (Beskonanost),
Adam Kadmon, Atzilut, Beria, Yetzira i Assiya. Svijet Beskonanosti i
Adam Kadmon predstavljaju esenciju, Svijet Atzilut je forma, dok
Svjetovi Beria, Yetzira i Assiya predstavljaju materiju. Ispod njih su
Machsom, ili Sium, i ovaj svijet.

Nae vrijeme u ovom svijetu troimo samo tijekom pripremnog razdoblja

prije nego li uemo u Vii Svijet. Kabala nam govori o stupnju koji
zapoinje nakon to prijeemo Machsom i zaponemo svoj uspon. Od
toga trenutka, materija (naa elja) postupno se pojavljuje u nama, i
preuzima formu Svijeta Atzilut. To jest, Svijet Atzilut odjeva se u materiju
i daje joj vlastitu formu davanja. Materija je primanje, elja za
primanjem. Ova elja poinje preuzimati formu davanja.
Pokuajmo sada razumjeti kako stjeemo Beskonanost. to je za nas
beskonanost? Je li to jednostavno nedostatak shvaanja? U takvom
sluaju moda to ne bi bilo imenovano na taj nain. Ako rabimo odreenu
rije da bismo oznaili neto, to znai da to prvo stjeemo, dohvaamo,
vaemo i vrednujemo unutar sebe i tek tada toj senzaciji ili stanju dajemo
ime. Drugim rijeima, ukoliko neto nazovem Beskonanost, to znai da
sam iskusio to stanje, i nakon to sam ga izmjerio prema svim
prihvaenim standardima i pravilima, dajem mu ime. Stoga,
Beskonanost je jedna od preciznih fizikih kategorija, definicija, mjera.
Baal HaSulam pita: Kako moete imenovati neto to nije shvaeno?
I daje ovaj odgovor: Ime Svijeta Beskonanosti ne izraava esenciju
Jednog Koji Stvara Stvarnost per se, nego radije upuuje na to da su svi
svjetovi i Due ukljuene u Njemu. To se odraava u namjeri stvaranja
o kojoj je reeno dovretak akcije je u njezinu prvotnom dizajnu
veza svega Stvorenoga s Njim do potpunog ispravljanja. To se naziva
Svijet Beskonanosti.
Budui da postoji stanje u kojem se prva i zadnja misao stapaju u jednu,
ovo stapanje naziva se Beskonanost. Ne moemo je stei u naem
sadanjem stanju jer jo uvijek nismo dostigli konano stanje. Stoga,
Beskonanost znai sjecite dvije krajnje toke stvaranja. Isto se odnosi
na na svijet: kada ne moemo odrediti uzrok i posljedicu, ini se da se
sve sastoji od proturjenih, nepovezanih detalja.

Ovo se dogaa jer nam ideja Beskonanosti izgleda stvarno beskonana.

No kako poinjemo ispravljati svoje unutranje osobine i rastemo do
razine svjetlosti, ove se ideje u nama stapaju, i sva proturjeja nestaju.
Dobro i zlo, svjetlost i tama rastapaju se u jednu sveobuhvatnu ideju, i
definicija Beskonanosti nestaje. Ulazimo u nju, i postaje stvarna, jasna i
dokuiva.
Svijet Beskonanosti nazivamo i prvim stanjem Dua kada sve Due
postoje u Stvoritelju, ispunjene svim moguim uicima, iji e pun
volumen biti primljen u stanju Konanog Ispravljanja.
24. Dajte da pruim primjer iz naega svijeta. Recimo da pojedinac eli
izgraditi lijepu kuu. Prva mu misao zamilja kuu sa svim sobama i
katovima ba kao to e izgledati nakon dovretka njezine gradnje.
Nakon toga, on slae plan konstrukcije u svim detaljima kako bi ga
objasnio graditeljima, detalj po detalj: drvo, cigle, metalni okviri itd.
Tek nakon toga on zapravo poinje graditi kuu i nastavlja sve dok ona
nije dovrena, ba kao to je isprva isplanirana.
Trebali biste znati da je u Svijetu Beskonanosti, koji je tajna
prvobitnoga dizajna, sve Stvoreno pripremljeno u svojoj potpunoj
savrenosti. Ipak, ova alegorija ne sadri potpuno znaenje, jer su
budunost i prolost jedno za Stvoritelja i prvobitni dizajn utkan je u
Njega. On ne treba ikakve instrumente za djelovanje, kao to mi
trebamo. Stoga, stvarna je stvarnost u Njemu.

Nau udaljenost od Stvoritelja percipiramo kao Beskonanost. Ako

unutar sebe pokuamo kombinirati suprotne ideje, tako da se sve stope u
jedinstvenu cjelinu, ui emo u Svijet Beskonanosti (Ein Sof), koji stoga
prestaje biti beskonaan i postaje stvaran, gdje se sadanjost, prolost i
budunost stapaju u jedno.
Trebamo dati sve od sebe da prevaziemo naa uobiajena stanovita o
vjenosti, beskonanosti prema konkretnijim, ispravnim, duhovnim
definicijama. Sve duhovne ideje postoje unutar nas, no razumijemo ih
jedino kada su meusobno suprotstavljene: dobro i zlo, crno i bijelo,
ogranieno i neogranieno, primanje i davanje itd. Ako nainimo toku
prevazilaenja ovih ideja u svojim unutranjim svojstvima, Beskonanost
e postupno postati naom stvarnou.
To je upravo ono to se dogaa u Stvoritelju; stoga su u Njemu misao i
djelovanje jedno te isto. Tijekom naeg napredovanja, pokuavat emo

ujediniti sve ideje s jednim izvorom. Ui emo u stalno i apsolutno stanje

kada vrijeme postaje nevano. Malo po malo, moramo se naviknuti na to
stanje. U lanku Navika postaje drugom prirodom iz knjige Shamati
(uo sam), Baal HaSulam pie da su sve skrivene, implicitne osobine i
stanja unutar nas zato to mi postojimo u svom sadanjem stanju samo u
naoj percepciji. Iz Stvoriteljeve perspektive, u stanju smo savrenstva i
beskonanosti, u jedinom stanju koje je On ikada stvorio. Na zadatak je
ispraviti svoja osjeanja, osjetiti svoje istinsko stanje.
Baal HaSulam kae da to stanje moemo postii uz pomo stalne vjebe,
razvijanjem navike, koja e se pretvoriti u nau drugu prirodu. Dolazi li
svako djelo u naem svijetu u nae vidno polje ili ostaje izvan njega, to
ovisi samo o tome moemo li se podesiti prema tome djelu. Dok uimo i
stjeemo prigodne navike, poinjemo opaati svakakve vrste dogaaja
koji su ranije prolazili nezapaeni. Jednako je s duhovnim: prvo,
postupno stjeemo posebna osjetila, i tada moemo percipirati duhovnu
stvarnost.
Knjiga Zohar kae da je kategorija Beskonanosti bazirana na
kontrastu, da je duhovnost ono gdje se stapaju prolost, sadanjost i
budunost. Zohar nas ohrabruje da razvijemo osnove ovih senzacija.
Baal HaSulam nastavlja s primjerom kue: Svijet Atzilut poput je
smiljenog i detaljnog plana koji e biti realiziran.
Svrha je izgraditi kuu (tj. Svjetove Ein Sof i Adam Kadmon). Svijet
Atzilut je forma, koju se moe jasno zamisliti. To je detaljan plan kue s
nacrtima i specifikacijama sve to postoji na papiru, ali jo uvijek nije
materijalizirano.
Trebali biste znati da inicijalni dizajn, dakle Svijet Ein SofBeskonanosti, i dogovorno utanaen plan, koji e u svoje vrijeme biti
realiziran u stvarnosti, nema nikakve veze sa stvorenjima jer sve je jo u
fazi oblikovanja gdje jo uvijek nita nije provedeno u djelo. To e rei,
svjetovi Ein Sof, Adam Kadmon i Atzilut posve su odijeljeni od Dua, od
tebe i mene.
Osoba ini slino: iako je osmislio sve detalje (cigle, metalni dijelovi,
drvo) koje e trebati tijekom gradnje, jo uvijek nema nita osim svoje
mentalne slike kue. Glavna je razlika u tome to pojedinev mentalni
plan nije stvarnost, dok je Stvoriteljev dizajn stvarnost sama po sebi i
neusporedivo je vea od stvarnosti stvorenja.

Stoga, tree stanje stvorenoga posve je stvarno. U usporedbi s time

(Svjetovima Atzilut, Adam Kadmon i Ein Sof), nae je stanje duhovno
iluzorno; percipirano je samo unutar nas. To nalikuje bolesnoj osobi koja
onesvijetena lei u svojoj postelji. Iako je u ovome svijetu, ne moe to
osjetiti. Ili, zamislite osobu u mranoj sobi, nesvjesnu ogromnoga svijeta
oko sebe.
Tako, objasnili smo misterij Svijeta Ein Sof i Svijeta Atzilut; sve to
sadre odnosi se samo na stvaranje stvorenja onakvima kakva postoje u
dizajnu, no njihova esencija jo uvijek nije otkrivena. Ba kao u naem
primjeru s kuom, jo uvijek nema niega u graevinskom planu
ovjeanstva: niti cigala, niti drveta, niti metalnih dijelova.
25. Tri Svijeta BYA, zajedno s ovim svijetom, utjelovljenje su planirane
akcije, ba kao to je graevinski materijal potreban prije nego gradnja
moe biti dovrena. Slino tomu, Via Svjetlost sja u Svjetovima BYA do
mjere u kojoj je Due mogu primiti kako bi dostigle svoj dovretak. Via
Svjetlost se odijeva u deset Kelim Keter, Hochma, Bina, Hesed,
Gevura, Tifferet, Netzah, Hod, Yesod i Malchut, koji su stvarni Kelim u
odnosu na Stvoritelja. To jest, ne odnose se na Stvoritelja nego su,
radije, novostvorene zbog potreba Dua.
Beskonana se svjetlost odijeva u Deset Sefirot Svijeta Atzilut; kroz njih,
ulazi u nae Due, i shodno tomu ih preinauje.
26. Iz gornjega primjera, osoba bi trebala razumjeti u kakvoj su
meusobnoj vezi tri komponente u dizajnu kue prema uzrocima i
posljedicama, gdje je korijen svega u poetnom dizajnu. Nee biti
elementa u planu koji nije usmjerem prema akciji poduzetoj u skladu s
inicijalnim planom; u pogon nee biti stavljeno nita to ve nije
ukljueno u inicijalni plan.
U Svjetovima BYA, kao i u naem svijetu, sve se dogaa samo u skladu s
inicijalnim planom, koji je odmah realiziran u Svijetu Beskonanosti.
Zapravo, ne moemo utjecati ni na to oko nas. Postupno dolazimo do tog
zakljuka tijekom ivota... Jedino podruje na koje moemo primijeniti
trud je u ubrzavanju naeg ulaska u duhovni svijet i stapanja sa
Stvoriteljem. Ova je stvar na nama; ona ovisi o promjenama kroz koje
nae Kelim prolaze od naeg sadanjeg stanja pa sve do potpune
jednakosti forme sa Svijetom Beskonanosti.
Meutim, sva su naa stanja nepromjenjiva i predodreena kao i svaka
faza u planu gradnje: prvo, iskopavanje rupe, gradnja temelja,
uspravljanje potpornja itd. Stoga, ne moemo zapravo promijeniti ita u

ovome svijetu osim vlastite tenje prema Svrsi stvaranja. Ako to inimo
svojom slobodnom voljom, osjeamo se ugodno jer razlika izmeu naih
tenji i Stvoriteljeva stanja nestaju i, tijekom naeg pribliavanja,
stjeemo Svijet Beskonanosti. Mi i Stvoritelj dvije smo glavne
suprotnosti koje ukljuuju sve razliite kontrastne parove: dobro i zlo,
gore i dolje, crno i bijelo te mnoge druge parametre i kategorije. Sve one
poinju pritjecati, te, stapajui se u jedinstvenu toku, vode nas do stanja
zvanog Svijet Beskonanosti.
Trebali biste razumjeti da ne postoji niti najmanji novi element, a koji
ne potjee iz Svijeta Ein Sof. To jest, Due u svojem inicijalnom stanju
su u savrenom stanju Potpune Ispravljenosti, to se podudara s
kazivanjem dovretak djela je u prvotnom planu.
Sve to e biti otkriveno u Konanom Ispravljanju tamo postoji i
inicijalno izvire iz Svijeta Ein Sof u Svijet Atzilut. Isto je kao s
mentalnim planom u gore spomenutom primjeru, gdje prvotni dizajn
biva realiziran kao to kua biva izgraena u stvarnosti. To se dogaa s
nama, Duama u Svjetovima BYA.
Stoga, ne postoji ni najmanja komponenta u ovome svijetu koja nije
proizala iz Svijeta Ein Sof i to odreuje stanje svih Dua u inicijalnom
stanju. Svijet Atzilut izvire iz Svijeta Ein Sof, to je osobni odnos prema
novoj komponenti koja postoji u naem svijetu. Od Svijeta Atzilut, svako
novo izviranje u tri Svijeta BYA pretvara se u akciju, u Svjetove Yetzira,
Assiya te najniu razinu u naem svijetu i otkriva se kao Stvoriteljev
odnos prema stvorenome.
Valja razumjeti da nita novoga ne postoji u ovome svijetu, a to nije
proizalo iz zajednikoga korijena u Stvoriteljevu Svijetu Ein Sof,
Njegovog osobnog korijena u Svijetu Atzilut, koji je siao u Svjetove
BYA i postao stvoreno razvijanjem u na svijet.
Hoe rei da, ako promatramo stvorenje ili akciju u ovome svijetu, trebali
bismo ih smatrati Stvoriteljevim djelom koje silazi iz Svijeta
Beskonanosti. U skladu s time, moramo dobro provjeriti trebamo li se
umijeati u proces, ili samo promijeniti vlastiti stav prema nj. Vidimo da
svi ovjekovi pokuaji da promijeni svijet rezultiraju od unitavanja
ekologije do veih razoaranja i patnje. Razlog za to lei u naem
uvjerenju da nita ne silazi iz Svijeta Beskonanosti, nego ovisi o naim
djelima.
Ako se osoba prestane petljati u okolni svijet i samo se usmjeri na svoj
unutarnji rad (tj. na svoj stav prema svijetu), moi e ga promijeniti do

neprepoznatljivosti i uzdii svoju vlastitu percepciju svijeta do stanja

Beskonanosti i savrenstva.
Odustajui od svojih pokuaja da promijeni ovaj svijet mehaniki izvan
sebe, nego, radije, pokuavajui ispraviti svoj stav, svoje unutarnje
senzacije, ovjek uistinu djeluje. To je najefikasnije sredstvo i najvea
nam dana mo u itavom univerzumu. Kakav god unutarnji stav mogli
imati prema svijetu, naa osjetila ne mogu percipirati utjecaj toga stava na
svemir. Vjerujem da e nam znanost to jasno demonstrirati u bliskoj
budunosti.
Kako bilo, Zohar nas ui da se sve sputa od Svijeta Beskonanosti i
sve to se dogaa u naemu svijetu posljedica je onoga to se dogaa
tamo. Mijenjanjem vlastitog stava prema tome, teei tome, na sve
gledajui kao da smo ve tamo, moemo to dosei.
27. Istovremeno moemo razumjeti da sve promjene koje se dogaaju u
Svijetu Atzilut nemaju nita sa samim Stvoriteljem. Govorimo samo o
Duama, do mjere do koje one primaju od Svijeta Atzilut kroz tri Svijeta
BYA. Taj svijet podudara se sa Svijetom Ein Sof, ba kao kad se
usporedi mentalni plan s poetnim dizajnom. Ipak, ova dva svijeta
(Svijet Beskonanosti i Svijet Atzilut) uope jo ne sadre due. Kao to
je to s mentalnim planom kue, ne postoji zapravo drvo, elini dijelovi
niti cigle.
Due se poinju pojavljivati u Svijetu Beria. To je razlog zato kelim
Deset Sefirot, koje mjere volumen i brzinu Dua, nedvojbeno nisu
boanski. Radije, oni su novostvoreno, jer Via Svjetlost ne sadri
ikakve promjene ili kvantitativne osobine. Zbog toga takoer
povezujemo kelim Deset Sefirot triju Svjetova BYA s crvenom, zelenom
i crnom bojom.
Svjetovi Beria, Yetzira i Assiya posljedice su Sefirot Bina, Zeir Anpin i
Malchut. Crvena, zelena i bijela boja podudaraju se s njima, bivajui
rezultatima Svjetova Beria, Yetzira i Assiya.
tovie, nemogue je ak i misliti da su oni boanski, jer Via Svjetlost
ne prolazi kroz ikakve promjene.
To su naa unutarnja neispravljena ili djelomino ispravljena svojstva
nasuprot bijele pozadine Atziluta. Stoga, prije nego ovjek ue u Svijet
Atzilut i dosegne svojstvo Bina (potpuno davanje), nita od onoga to
stjee ne smatra se posve istinitim. ovjek je ve u duhovnome svijetu,
no jo uvijek nije dosegnuo svoje istinsko, krajnje stanje.

Ipak, svjetlost koja je odjevena u deset Kelim u Svjetovima BYA jest

boansko, jednostavno jedinstvo bez ikakvih ometanja. ak i svjetlost
koja ispunjava najnii Kli u Svijetu Assiya jednostavna je boanstvenost
bez i najmanje promjene jer svjetlost ima samo jednu prirodu. Svaku
promjenu ini Kelim, Sefirot koji nisu boanski (tj. ne odnose se na
Stvoritelja) i posljedino imaju tri prije spomenute boje (crvenu, zelenu
i crnu). Te tri boje sainjavaju osnovu za brojne kombinacije.
Mi (Due) primamo svjetlost od Svjetova Beria, Yetzira i Assiya kroz tri
filtera: crveni, zeleni i crni. Bijela boja Atziluta prolazi kroz ova tri filtra i
do nas silazi ve obojana. Te tri boje i njihove brojne kombinacije
percipiramo kao kompletnu paletu svojih osjeanja. Hebrejska slova
nastaju u ista tri Sefirot: Bina, Zeir Anpin i Malchut. Prvih devet slova od
Aleph do Tet odnose se na Bina, ili Svijet Beria. Druga grupa slova, od
Yud do Tzadi, odnose se na Zeir Anpin, ili Svijet Yetzira. Posljednja etiri
slova, od Kuf do Tav nastaju u Malchut, ili Svijetu Assiya. Ukupno,
kabalistiki alfabet sastoji se od dvadeset i dva znaka.
28. Oito je da Kelim Deset Sefirot Svjetova BYA sve svoje dijelove i
pojedinosti primaju od Svijeta Atzilut. Oni postoje tamo kao mentalni
dizajn svih dijelova koji e biti ostvareni po pripadajuem redoslijedu
kada Svjetovi BYA budu izgraeni. Svaki najsitniji detalj ili djelo
potpuno je formirano u Svijetu Atzilut prije nego je siao u Svjetove
BYA.
Baal HaSulam nas ohrabruje da prestanemo misliti kako naa djela mogu
ita promijeniti. Budemo li mogli prihvatiti tu istinu, na e se stav prema
ivotu i prema svijetu promijeniti. Prestat emo troiti svoju energiju na
neto to ne moemo promijeniti. Umjesto toga, poet emo traiti toku
uz pomo koje moemo preobraziti svijet.
Prema tome, razaznajemo da Kelim Deset Sefirot HuBTuM Svjetova
BYA primaju od pripadajuih Kelim HuBTuM Svijeta Atzilut; to jest,
od mentalnog dizajna. Stoga, svaki pojedinani dio, tj. u Svjetovima
BYA, prima od pripadajuih Sefirot: Keter, Hochma, Bina, Zeir Anpin i
Malchut Svijeta Atzilut.
Tako da, ako unutar sebe otkrijemo najmanju duhovnu pojedinost
sainjenu od Deset Sefirot, kroz nju moemo dosei Deset Sefirot
Atziluta jer su meusobno izravno povezani. Boju Kelim de Atzilut
nazivamo bijelom, to ak nije ni boja nego su bezbojni. Meutim,
rije je o izvoru svih boja.

Svi korijeni Deset Sefirot emaniraju iz njega i to nam prua cijelu paletu
senzacija.
Slino bijeloj boji stranica u knjizi mudrosti (prihvaajui kao injenicu
da se nita ne moe razumjeti iz bijele boje), on je nositelj svega to se
nalazi u knjizi mudrosti i zato sja oko i unutar svakog slova, dajui im
oblik te odreujui poseban poloaj svake kombinacije.
Mi ne moemo vidjeti mudrost bijele boje Atziluta; ona se manifestira
kroz svoje svjetlucanje u Svjetovima Beria, Yetzira i Assiya.
Slino tomu, moemo rei da se materijal slova (crveno, zeleno i crno)
nikako ne moe stei. Tomu je tako jer je materijal beivotan. Sva svoja
postignua i znanje primamo kroz materijal knjige, koji je bijel.
Osvjetljenje okolo i unutar slova daje im oblik, koji nam otkriva
mudrost knjige.
Drugim rijeima, u jednu ruku itamo slova; a u drugu, itamo bijelu
boju oko svakog slova. Samo suprotstavljanjem te dvije ideje
Beskonanosti, uzdizanjem naih senzacija, naih slova, do razine
Svijeta Beskonanosti, gdje se stapaju u jedinstvenu cjelinu, dogaa se
stjecanje istinskog znanja.
To je esencija Deset Sefirot de Atzilut. Slini su bijeloj boji, i nita se o
njima ne moe znati: niti kvantitet, niti promjene. No, u isto vrijeme,
sjaj bijeloga na Svjetove BYA, koje su tri boje slova, stvara Kelim Deset
Sefirot de Atzilut.
29. Iz gore reenoga, osoba bi trebala razumjeti da razdvajanje Svijeta
Atzilut na tri komponente, kako je opisano u Ispravcima za Zohar,
jesu On, Njegova svjetlost i Njegova djela su jedno.
Ako u svom sadanjem stanju osjetimo svemir oko nas i nas u njemu, tu
sliku moemo dopuniti sa Stvoriteljem i Njegovim utjecajem.
Posljedino, dobijamo vrlo sloenu sliku. U stvarnosti meutim, kada se
uzdignemo do duhovnoga svijeta i uemo u Svijet Atzilut, Stvoritelj,
Njegov utjecaj na nas, svemir kojega percipiramo - sve se stapa u
jedinstvenu cjelinu nazvanu stapanje Stvoritelja sa stvorenim, vjeno,
beskrajno, neogranieno Jedinstvo.
Takvo stapanje dogaa se na razini Svijeta Atzilut i vie, kada su
Stvoritelj, Njegovo svjetlo, i Njegova djela jedno, stoga Atzilut
emanira bijelu boju unato injenici da postoji samo jednostavna
cjelina bez iega od stvorenih bia. To je stoga to Stvoritelj znai samo

Boanstvo (svojstvo davanja), ija je esencija nedokuiva. Njegova

djela sastoje se od deset Kelim HuBTuM koji postoje u Njemu, a koji
nalikuju bijeloj boji u knjizi mudrosti. U bijelome je nemogue
razabrati ak i kvantitet, jer tamo nita ne ini ikakav kvantitet, jer je
sve bijelo.
Ne moemo okarakterizirati niti Stvoritelja niti Njegova djela u Svijetu
Atzilut. Stoga Zohar ne govori ni o emu iz Atziluta i iznad, nego samo
o Svjetovima BYA, jer bi nam u suprotnom bilo nemogue prenijeti
informaciju. Jednostavno je ne bismo mogli primiti.
Materija slova zapoinje u Svjetovima BYA. Prvo ih nalazimo u Kelim:
Keter, Hochma, Bina, ZA i Malchut Svijeta Atzilut, no samo uz pomo
bijele boje, koja omoguuje oblikovanje slova, dok ona u sebi ne sadri
boju. Kada uzaemo do Svijeta Atzilut kroz Svjetove BYA, vidimo da
bijela boja ima brojne oblike, iako je bezoblina, da Stvoritelj obavlja
mnoge akcije, dok ih u stvarnosti uope ne obavlja. Razne
proturjenosti pojavljuju se i nestaju u ovoj jednostavnoj sjedinjenosti,
u ovom postignuu savrenstva.
Deset Kelim u Svijetu Atzilut otkrivaju se u brojnim promjenama prema
vlastitom bljetanju u Svjetovima BYA, to je slino nainu na koji je
mentalni dizajn utjelovljen u stvarnosti nakon to je kua izgraena.
Stoga, sve promjene koje se dogaaju u Svjetovima BYA dogaaju se
samo pod utjecajem sjaja Kelim Deset Sefirot HuBTuM de Atzilut.
Kada se odnosimo na one koji primaju u Svjetovima BYA, moemo
razlikovati svakakve brojne promjene koje se odvijaju u bijeloj boji. to
se samoga Atziluta tie, to je kao da bijela boja ne stjee boje slova.
Doista, u njemu samome ne postoji koliina (mnoina, kvantitet
op.prev).
Bijelu boju ne stjeemo uz pomo ostalih slova, tj. sredstvima svjetova
BYA nasuprot Svijeta Atzilut. Ne stjeemo nita, jer ne postoji koliina ili
akcija u njemu, samo jednostavno, nedokuivo svjetlo.
Kabala govori o tome kako bismo trebali ispraviti svoju percepciju
okolnoga svijeta da bismo umjesto toga osjetili Svijet Beskonanosti. Sve
ovisi o naim senzacijama i ispravnim prilagodbama istinskoj stvarnosti
umjesto iluzornoj, kakvu osjeamo u naih pet osjetila.
Rekli smo da napomena Stvoritelj, svjetlost i Njegova djela u Svijetu
Atzilut su jedno ne spada u nekoliko kategorija na nain na koji to
percipiramo u naemu svijetu. Na svijet, naa djela, Stvoritelj, Njegova

djela, mi sve to ini nam se potpuno razjedinjenim. Ipak, kako

ispravljamo vlastitu percepciju stvarnosti, ujedinit e se unutar jedne
sveproimajue Vie Sile, koja vlada nad svime.
30. Njegova svjetlost odnosi se na svjetlost unutar bijele boje Atziluta,
koja su Kelim. Tu svjetlost razumijemo samo onoliko koliko se tie
Dua koje primaju od Svijeta Atzilut. Ipak, ne mislimo na Boasnko per
se, to je misterij rijei On.
Postoje dva stanovita o svjetlu: jedno se odnosi na rije On; drugo
isijava iz ove kategorije kao bijela boja. Ulazi u crvenu, zelenu i crnu
boju Svjetova BYA, i silazi nama, Duama.
Da tako kaemo, kada tri Svijeta BYA uzau do Atziluta s Duama
ljudi, svjetlost koju tamo primaju odreeno je kao Ohr Hochma ili Ohr
Haya. Takoer se naziva bijelom bojom.
Stoga, kaemo da je od pet Sefirot (Keter, Hochma, Bina, ZA i Malchut),
Keter bezbojan, Hochma bijel (Svijet Atzilut), dok su Bina, ZA i Malchut
crveno, zeleno i crno. Tako su boje rasporeene. Drugim rijeima,
Hochma (Atzilut) je bijel, ali samo u odnosu na nas. Meutim, ako
govorimo boji samoj, ona tamo uope nema imena.
S ovog gledita, svjetlost nazivamo Njegovim svjetlom, kao to je
napisano: On, svjetlost i Njegova djela su jedno. Za sve od ove tri
komponente reeno je da se iznad Parsa Svijeta Atzilut spajaju u jednu
ideju, Stvoritelja. Ta svjetlost nikada ne silazi ispod Parsa de Atzilut. To
moe samo njezin sitan odbljesak.
Znamo da Ohr Hochma moe biti prisutna samo u Svijetu Atzilut, i
nikada ispod Parsa. Sja ispod Parsa samo da bi Kelim dovela u
iskuenje svojim odsjajem i privukla ih Atzilutu.
Zbog toga je nemogue shvatiti Svijet Atzilut per se. Percipiramo ga samo
kao bijelu boju stranice u knjizi, koja slui kao osnova za ispisivanje
slova.
31. Nain na koji Zohar opisuje Kelim HuBTuM u Svijetu Atzilut,
koji se poveavaju ili smanjuju kao rezultat ljudskih djela, znai da u
samoj Vioj Svjetlosti ne postoji nita osim njegove jednostavnosti, jer
nikakve promjene u njemu nisu mogue.
Na naim lekcijama uimo Svijet Atzilut, Svjetove BYA, kako Due
uzdiu svoje elje do svijeta Atzilut kroz Svjetove BYA, i kako Svijet

Atzilut poinje emanirati svjetlost i povlaiti nas gore do sebe. Uimo da

se odreene akcije odvijaju u svijetu Atzilut pod utjecajem MAN, naih
elja. To jest, svojim djelima, eljama, zahtjevima, moemo uzrokovati
promjene, razvitke.
Baal HaSulam kae da postoji druga pomo za ispravno razumijevanje
Zohara. Ako je ne uvaimo, neemo primiti duhovnu informaciju i
neemo uspjeti razumjeti to je zapravo napisano u knjizi. Bit emo kao
milijuni ostalih ljudi, koji nastavljaju itati Zohar generaciju za
generacijom, bez razumijevanja iega i zamiljajui svakojake fantastine
slike.
Pa kakvo treba biti ispravno podeavanje prema Zoharu? Zakljuak je
da svojim djelima nikada ne utjeemo ni na to u Svijetu Aztilut. A to se
tie svih akcija koje se dogaaju u Atzilutu s obzirom na Due, samo nam
se ini da se dogaaju u Atzilutu i samo s obzirom na Due.
Od onoga to vidimo u ovome svijetu, gdje je mjesto svih naih djela,
dolazimo do vjerovanja da se iste akcije dogaaju u Svijetu Aztilut.
U mjeri u kojoj postajemo dostojni primanja svjetlosti u naemu svijetu,
primamo je. Kada padnemo i postanemo nedostojni svjetlosti, ona
nestaje. ini nam se da se to dogaa odozgo, u Svijetu Atzilut, izvoru
svjetlosti. Zapravo, ona je konstantna i nepogreivo sja nad nama, dok se
sve promjene dogaaju unutar nas. Isto je to samozavaravanje kao i
pokuavanje mijenjanja svijeta oko nas. Proizlazi iz istoga izvora:
pogreno mislimo da se sve promjene dogaaju izvana, a ne unutar nas.
Ipak, sve ovisi o pojedinevim unutarnjim Kelim, njegovim senzacijama.
Stoga, ponovimo: Svijet Atzilut trebali bismo percipirati kao neto
konstantno, nepromjenjivo. Fenomen kojega istraujemo onakvoga kakav
se mijenja s obzirom na nas (uspinje se, pada, AVI i ZON Svijeta Atzilut,
Partzufim koji se mijenjaju ovisno o naem MAN), sve ovo opaamo
unutar nas.
U stvarnosti, nikada se i nikakve promjene ne dogaaju u Svijetu Atzilut.
Za nas je vrlo vano razviti ispravan odnos prema svemiru i primiti
informaciju sadranu u Knjizi Zohar. Sve to je tamo napisamo cilja na
pobuivanje neophodnih promjena u nama. Svi nai napori trebaju biti
usmjereni prema unutra, sve promjene u naim Kelim (od naeg sadanjeg
stanja do Svijeta Beskonanosti: neogranieno postignue), dogaaju se
samo unutar nas. Takvo nam razumijevanje moe utedjeti mnoge godine
uzaludna truda, traenja i konfuzije.

32. Slino je to svijei kojoj je svejedno hoete li uz pomo nje upaliti

desetke tisua svijea ili niti jednu. Nee biti promjene u samoj svijei.
Isto je s Adam HaRishon. Svejedno je hoe li postati ocem brojnih
sinova slinih njemu ili nijednoga, jer u samome Adam HaRishonu
nee biti promjena.
Jednako tako, ne postoji promjena u Svijetu Atzilut, bilo da nii
primaju nemjerljivo preobilje iz njega ili ne primaju nita. Sav rast
(napredak) tie se samo niih, i odigrava se unutar njih.
33. Ipak, zato oni koji su postigli znanje Zohara, tj. veliki mudraci
koji ve ive u Svijetu Ein Sof, moraju opisati sve promjene u Svijetu
Atzilut. Zato nas zapliu na ovaj nain? Oni su to postigli; za njih je to
njihova esencija, postojanje, stvarnost. Pa zato onda to opisuju u tako
zbunjujuoj formi? Jesu li nas namjerno mislili zbuniti? Ne bi li to bilo
bolje opisati u odnosu prema primanju u Svjetovima BYA, a ne
nagomilavati toliko mnogo definicija u Svijetu Atzilut, prema kojemu
bismo trebali traiti neke vrste opravdanja?
Baal HaSulam postavlja pitanje koje bi se neizostavno trebalo pojaviti u
naem umu: Zato je Kabala napisana na ovaj nain? ini se da je
podrobno zavaravajua: govori nam o onome to se dogaa u Duama
kao da se dogaa u svjetovima. Ovdje Baal HaSulam odgovara: Isto se
dogaa u naem svijetu. ini nam se da se sve dogaa izvan, zbog toga
svoju stvarnost opisujemo na takav nain. Zapravo, kako poinjemo
stjecati duhovno, naa percepcija svijeta mijenja se na nain da ga vidimo
i osjeamo kao neto nepromjenjivo, statino, i postupno se rastapa u
naoj duhovnoj viziji. No sve dok se ne ponemo osjeati na ovaj nain,
svijet izgleda prilino opipljiv; sastoji se od brojnih stvarnih objekata,
akcija, sila. Zato je sve to toliko zbunjujue?
Baal HaSulam pie:
U sebi sadri veliku tajnu. Kada kabalist spominje rije tajna, to znai
da nam eli neto otkriti. Tomu je tako jer u naem nesavrenom stanju
ne moemo osjetiti istinsku stvarnost Svijeta Beskonanosti. Osjeamo
nae sadanje stanje. Razlika izmeu naeg sadanjega stanja i Svijeta
Beskonanosti naziva se tajnom. Ovu su tajnu izrazili proroci, tj.
kabalisti koji su dosegli odreenu razinu duhovnog postignua nazvanu
prorotvo.
Evo to kau:

Ovdje je manifestaciju Boanskog, Stvoriteljeve posebne moi, jer ove

slike stvaraju utisak da postoje izvan, iako u stvarnosti postoje samo u
primanju Dua kako bi im se pokazalo kao da je Sam Stvoritelj dio svih
akcija zajedno s njima. Dua pita i Stvoritelj odgovara, pribliava se, dok
Dua napreduje prema Njemu. Zato Stvoritelj ispunjava Due osjeajem
kao da se neto dogaa izvan njih? Baal HaSulam odgovara: zato da
bismo maksimalno uveali poimanje Dua.
Kada osjeam da, osim moje osobne tenje prema duhovnom, duhovno
isto tako napreduje prema meni, percipiram Stvoriteljev plan kao dodatak
mojim vlastitim akcijama. Manifestirajui se, Stvoritelj kao da se kree u
mome smjeru. Zapravo, On mi samo otkriva Svoj plan, to ja percipiram
kao pokret prema sebi. Stoga, osim moje vlastite akcije, koja me uzdie u
duhovni svijet, takoer primam dodatni dio Stvoriteljeva uma. To je vrlo
suptilna toka. Ako je osoba ispravno protumai, poinje razumijevati
Stvoriteljeve misli u svakoj senzaciji ili akciji.
Slino je to ocu koji se skriva od svog omiljenog malog sina u tuzi i
srei, iako on sam u sebi nema niti tuge niti sree. Stvoritelja
zamiljamo kao Zastraujueg, Okrutnog, Dobrog i Vjernog, u
svim Njegovim moguim manifestacijama, kao da se On neprestano
mijenja. On to ini samo da bi natjerao svog omiljenoga sina da proiri
svoje razumijevanje, i da se igra s njim. Tek kada odraste i postane
mudriji, otkrit e sve to je njegov otac za njega uinio i nauiti da nije
postojalo nita vie od neophodnoga da bi se igrao s njime.
Isto vrijedi i za nas. Usprkos injenici da sve ove slike i preobraaji
poinju i zavravaju u utiscima Dua, ova manifestacija Stvoritelja u
naoj percepciji stvara imaginarnu sliku, kao da sve one postoje unutar
Njega. Stvoritelj to ini kako bi maksimalno uveao poimanje Dua u
skladu s misli stvaranja, koja je ispuniti Svoja stvorena bia potpunim
uitkom. Drugim rijeima, ovjek bi trebao stei Stvoriteljev um i
dostii Njegovu razinu.
34. Ne budite iznenaeni injenicom da ete pronai sline primjere u
Stvoriteljevu upravljanju ovim materijalnim svijetom. Za primjer uzmite
na vid. Kada vidimo ogroman svijet ispred nas u svoj njegovoj
velianstvenosti, ne vidimo ga kakav zapravo jest, nego samo onakvoga
kakav je percipiran unutar nas. To jest, u stranjem dijelu naega
mozga, postoji neka vrst fotografske kamere koja izvlai sve to vidimo;
ne ono to doista postoji izvan nas.
tovie, Stvoritelj je dizajnirao na mozak na takav nain da, poput
posebnoga ogledala, u nama stvara iluziju da sve to vidimo postoji

izvan naega mozga. Iako ono to vidimo izvan nas nije stvarnost, i
dalje bismo trebali biti zahvalni to je Stvoritelj nainio ovaj odraz u
naemu mozgu koji nam omoguuje vidjeti i shvatiti sve to je izvan
nas. inei tako, On nam je dao sposobnost uenja, postizanja
potpunog i jasnog znanja, te mjerenja svake stvari izvana i iznutra. Da
nije toga, veina bi naega znanja bila nepostojea.
Zato je tako? Prouavanjem sebe i izvanjskoga svijeta te zahvaljujui
razlici izmeu ova dva stanja imamo prigodu razviti se. Stoga, osjeajui
sebe i Stvoritelja Koji se, kakav jest, igra i djeluje s nama, ne samo da
evoluiramo, nego jednako tako stjeemo Njegovu mudrost, Njegove
misli.
Isto je u odnosu prema Boanskoj mudrosti. Usprkos svim promjenama
koje se dogaaju unutar primajuih Dua, one vide sve u Davatelju.
Samo na ovaj su nain privilegirane primiti svo znanje i sve uitke u
planu stvaranja. Osim toga, prosudite po primjeru. Iako praktino
vidimo sve ispred sebe, svaka razumna osoba zna tono da je sve to
vidimo samo unutar naega mozga. Isto se odnosi na Due. Iako one
vide sve slike u Stvoritelju, svaki istraiva Viega Svijeta zna bez dvojbi
da je sve samo unutar njih, a ne u Davatelju.
U Kabali postoji izrijek: Poznat u Te iz svoje unutranjosti. Za nas je
dolo vrijeme da zaponemo prilagoavati svoju percepciju i unutarnje i
izvanjske stvarnosti. Moramo shvatiti da postojimo u posve ispravljenom,
savrenom svijetu, i da je sve to se dogaa oko nas rezultat nae
pogrene, nedostatne percepcije. Ispravljajui je, moemo ispraviti i svijet
u kojemu ivimo, i vlastitu egzistenciju u njemu. Uspijemo li ispraviti
svoju percepciju svijeta, ui emo u osjeanje Vie Stvarnosti i Stvoritelja
i Knjiga Zohar pokazat e nam kako moemo ispuniti svoje Due na
ispravan nain.
35. Zakoni Tore zabranjuju stvaranje ikakvih slika. Zabranjuju
zamiljanje ak i prirode, a kamoli ljudi. To je zato to bi se ovjek trebao
uputati u stvaranje unutarnjih slika.
Znaenje izrijeka je da Sefira Malchut, koja ukljuuje sve svjetove i
Due, i korijenom je svih Kelim, stvara ovu sliku unutar sebe.
Slika koju percipiramo u Malchut Stvoriteljeva je slika. Drugim rijeima,
ono to vidimo u okolnome svijetu, u sebi i ono to emo kasnije vidjeti u
Viim Svjetovima, u osnovi je projekcija Stvoriteljeva svjetla na Malchut.

Stvar se ne tie Malchut onakve kakva je na svom vlastitom mjestu,

nego radije, situacije kada Malchut sie i proiri se stvorenim biima,
postane vidljiva svima njima u skladu s njihovom percepcijom i
imaginacijom. Drugim rijeima, Malchut postoji samo u odnosu na
primatelje, a ne sama po sebi. To je ispravna percepcija svemira.
Stvoritelj kae: Usprkos injenici da vam se prikazujem u vaim
svojstvima, tj. u vaoj percepciji i imaginaciji, s kime ete Me
usporediti? Doista, prije nego je Stvoritelj stvorio sliku svijeta i dao joj
formu, On je bio jedini koji je postojao na svijetu bez ikakve forme ili
slike.
Osoba koja stekne Stvoritelja u ovome svijetu percipira Ga kao neku
sliku. U Svjetovima Assiya, Yetzira i Beria uvijek stjeemo Njegove
slike, tj. razne forme Njegovih manifestacija u nama. Nakon toga, kako
rastemo od Svjetova BYA do Svijeta Atzilut i uzdiemo sa sobom itav
svemir, postajemo dio Vie jednostavne svjetlosti.
Zbog toga svi nagovjetaji sadrani u slovima, tokama ili svetim
imenima, nisu nita drugo do utisci naih Kelim u Stvoriteljevu
jednostavnomu svjetlu.
To se dogaa jer se Dua sastoji od 613 Kelim, koje mi trebamo ispraviti.
Od njih, 248 sadre naa svojstva davanja (Galgalta ve Eynaim), a 365 ih
sadri svojstva primanja (AHP). Sve ih moemo nadalje podijeliti na pet
dijelova u skladu sa Stvoriteljevim neizgovorljivim Imenom. On Sebe
projicira na nas na takav nain da etiri slova Njegova Imena formiraju
etverofazno postavljanje na naih 613 svojstava. Stoga, ispostavlja se da,
u kojem god svijetu ili na kojoj god razini bio, ja uvijek izlaem svoj
Malchut Stvoriteljevoj projiciranoj slici. Zbog toga se ovjeka uvijek
naziva Adam, bio u Svijetu Assiya, Yetzira ili Beria. To je vrst
Stvoriteljeva prototipa, koji postoji na razini na kojoj osoba moe
projicirati Njegovu sliku na sebe.
36. Na prvi pogled, moemo pronai proturjeje u gore reenom. Ranije
je reeno da sve forme izviru samo iz Sefira Malchut prema
primateljima; dok se ovdje kae da dolaze iz Beria (Bina) nadolje.
U stvarnosti, forme i slike dolaze samo od Behina Dalet, to je Malchut.
Svi Kelim ne dolaze od prvih Deset Sefirot Keter, Hochma, Bina i
Tifferet nego od Malchut. Ipak, svojstva milosra i ogranienja
meusobno su djelovali u Svijetu ispravljanja. To znai da se Sefira
Malchut (ogranienja) uzdigla i nala put u Sefira Bina (svojstvo
milosti).

U skladu s tim, od toga trenutka, Kelim Malchut postaje ukorijenjen u

Sefira Bina. Stoga, Zohar kae da su izvorni korijeni slika (Kelim) u
Malchutu. No nakon toga kae da su u Svijetu Beria, to znai da su
rezultatom interakcije nainjenje radi ispravljanja svijeta.
Kao dodatak, mudraci rekoe: Izvorno, Stvoritelj je stvorio svijet
utemeljen na svojstvu boanskoga suda, no vidjevi da svijet nije mogao
postojati, On je nainio svoju interakciju s milosrem. Morali biste
znati da Deset Sefirot KaHaBTuM imaju mnoga imena u knjizi Zohar
u skladu s njihovim brojnim funkcijama.
Kada se nazivaju Keter-Atzilut-Beria-Yetzira-Assiya, njihov je
zadatak razlikovati izmeu Kelim de Panim koji se zovu KeterAtzilut (Keter-Hochma), i Kelim de Achoraim zvanim Beria-YetziraAssiya (Bina-Tifferet-Malchut). Takva podjela rezultatom je interakcije
izmeu svojstava osude i milosti.
S obzirom da Zohar aludira na interakciju izmeu Malchut i Bina,
Sefira Bina se naziva Beria. Prije nego se ta interakcija dogodila,
Bina nije imala formu niti sliku, ak ni u odnosu prema primateljima.
37. Pa nastavlja: ... no nakon to je On dao ovu formu strukturi
Adam Elion, On je siao i odjenuo se u nj. On je nazvan
HaVaYaH, to znai Deset Sefirot KaHaBTuM; jer je vrh slova Yud
Keter, Yud je Hochma, Hey je Bina, Vav je Tifferet, a posljednje
slovo Hey je Malchut. To je uinjeno tako da bi Stvoritelj mogao biti
steen kroz Njegova svojstva, Sefirot.
38. Ovdje je objanjenje gore izreenoga. Nakon interakcije s
ograniavajuim svojstvima Malchut, iz Beria (Bina) i ispod, slike i
forme sputaju se do Dua. Ne dogaa se na tome mjestu, nego samo
tamo gdje su primatelji.
Reeno je: On je dao formu strukturi Adam Elion i siao dolje i
odjenuo se u formu tog ovjeka. Stoga, ovjekova forma sastoji se
od 613 Kelim koji su rezultat Kelim Dua. S obzirom da Dua ima 613
duhovnih Kelim koji se nazivaju 248 organa i 365 tetiva, podijeljena
je na pet dijelova u skladu s 4 slova HaVaYaH:
-

vrh slova Yud, njen Rosh je Keter:

od Peh do Chazeh je Hochma;
od Chazeh do Tabur je Bina;
od Tabur do Sium Raglin postoje dva Sefirot: Tifferet i Malchut.

Tora opisuje Partzuf Adam, koji predstavlja 248 pozitivnih zapovijedi

koje korespondiraju sa 248 organa, i 365 negativnih zapovijedi koje
se odnose na 365 tetiva. Ima pet dijelova pet knjiga Tore. To se zove
slika (lik) Merkava Adam Elion-a, dakle Adam Svijeta Beria (Bina),
gdje se Kelim zapoinju protezati do mjesta na kojima su Due. To se
zove Adam Elion jer su tri Adamova svojstva u Sefirot:
- Adam de Beria;
- Adam de Yetzira;
- Adam de Assiya.
Ipak, Keter i Hochma nemaju lika koji se moe odnositi na ikoji znak
etiri slova HaVaYaH. S obzirom da se stvar tie Svijeta Beria,
potvreno je: Adam Elion.
Uvijek se sjetite da Zohar kae da slika ne postoji na mjestu Sefirot
Bina i Malchut, nego samo samo na mjestu primatelja. S obzirom da svi
ti Sefirot daju odoru Kelim za Due kako bi stekle Stvoritelja uz pomo
svjetlosti koja na njih silazi unutar odreenih ogranienja u skladu s
njihovih 613 organa, davatelje takoer nazivamo Adam. Ipak, oni su
tamo bijele boje.
39. Ne bi vam trebalo biti teko razumjeti jer su sva etiri slova
HaVaYaH i vrh slova Yud pet Kelim koji se uvijek nazivaju
slovima, to se odnosi na pet Sefirot KaHaBTuM. Vrh slova Yud i
slovo Yud u imenu HaVaYaH nagovjetavaju prisutnost Kelim u
Keter i Hochma.
injenica je da, kada je reeno da slike i svojstva koja
predstavljaju Kelim koji poinju od Svijeta Beria i nie, stvar se tie
samo tri Sefirot Bina, Tifferet i Malchut, no ne Keter i Hochma, s
gledita esencije Sefirot.
Ipak, trebali biste znati da su Sefirot sadrani jedni u drugima. Postoji
Deset Sefirot KaHaBTuM u Keter, Hochma, Bina, Tifferet i Malchut.
U skladu s time, nalazimo da svaki od pet Sefirot KaHaBTuM ima tri
Sefirot: Bina, Tifferet i Malchut iz kojih nastaju Kelim.
Iz toga, morate razumjeti da vrh slova Yud, koji se odnosi na Kelim
Keter, ukazuje na Bina i TuM koji su ukljueni u Keter. Slovo Hey
imena HaVaYaH, koje predstavlja Kli Hochma, ukazuje na Bina i TuM
koji su ukljueni u Hochma. Stoga, i Keter i Hochma, ukljuujui ak i
Bina i ZON, nemaju Kelim, dok Bina i TuM, ukljuujui ak i Keter i
Hochma, imaju Kelim u sebi.

Iz te perspektive, Adam se doista sastoji od pet dijelova. To je zato to

Bina i TuM obavljaju djelo davanja u svakom od pet Sefirot, to je
skriveno u imenu Merkava de Adam. U skladu s time:
-

Adam na razini Keter naziva se Adam Kadmon,

Adam na razini Hochma naziva se Adam de-Atzilut,
Adam na razini Bina zove se Adam de-Beria,
Adam na razini Tifferet naziva se Adam de-Yetzira,
Adam na razini Malchut zove se Adam de- Assiya.

40. Postoji deset Imena Stvoritelja, koja su odgovarajue utisnuta na

naih deset temeljnih svojstava Sefirot.
- Sefira Keter zove se Ekie;
- Sefira Hochma naziva se Yud-Key;
- Sefira Bina zove se HaVaYaH;
- Sefira Hesed zove se El;
- Sefira Gevura zove se Elokim;
- Sefira Tifferet zove se HaVaYaH (jednostavan, drugaiji od Bina);
S obzirom da su Tifferet i Bina na srednjoj liniji, nalikuju jedno
drugome, stoga su odreene istim imenom, iako se izgovara drukije.
- Dvoje Sefirot Netzah i Hod nazivaju se Tzvaot;
- Sefira Yesod zove se Chai;
- Sefira Malchut naziva se Adni.
Nema potrebe pamtiti ova imena; kasnije emo razumjeti kako ona
nastaju. Govorimo o deset neizbrisivih Imena. Nazivaju se neizbrisivima
jer, ako pisar koji ispisuje svitak Tore napravi greku u nekom od imena,
itav segment mora se unititi; zabranjeno je ispravljati takve greke.
to to znai u naem svijetu? ovjek ne moe percipirati sliku svijeta
ispravno, ukoliko njegovih Deset Sefirot nisu pravilno podeeni. Kao kod
violine, osoba ju moe svirati samo ako su njezine ice pogodno
natimane. Stoga, one formiraju odreeni odnos jedne s drugima, na
nain da je svaka od njih u svom standardnom, ispravnom stanju.

Slino tomu, ako makar i jedno od Stvoriteljevih Imena rezonira u nama

neispravno, tj. ako jedna od naih osobina nije posve jednaka Njegovom,
neemo moi percipirati Njegovu manifestaciju. Drugim rijeima, s
obzirom da smo sainjeni od Deset Sefirot, Stvoriteljeve akcije opaamo
u deset Njegovih emanacija.
Istodobno, kada steknemo svih Deset Sefirot i potpuno ih ispunimo
Stvoriteljevim likom, pojavljuje se zadivljuju fenomen. Svih Deset
Sefirot se stapaju, granice meu njima nestaju i oni formiraju opu,
Beskonanu, bijelu svjetlost Atzilut, gdje se uzdiemo prigodom
postizanja svih razina Svjetova BYA.
To je ono to Baal HaSulam pie u svojem Predgovoru Knjizi Zohar.
Ovaj Predgovor bavi se ogranienjima, koja postoje izmeu nas i
stvarnosti koju percipiramo. Sve to iskusimo unutar nas samo je
percipirano u naim egoistinim Kelim do mjere njihove korekcije. Da
nae osobine nalikuju sa Stvoriteljevima, mogli bismo razumjeti i osjetiti
Ga bolje i bolje. Jednako je to kao kada radio prijamnik primi odreeni
vanjski val samo zato to je njegov vlastiti val identian onom
izvanjskome.
Drugim rijeima, samo e nam naa jednakost forme sa Stvoriteljem
omoguiti da uemo u istinit svemir i postojimo u nj. Na poetku, to
moramo uiniti u naih 613 Kelim, posljedino osjeanih kao Deset
Sefirot. Nakon toga, oni se osjeaju kao jedinstvena cjelina, Stvoriteljeva
opa manifestacija prema Malchutu. Kada Malchut najzad postane slian
Stvoritelju, posve se stapa sa svjetlou u svojih prvih devet Sefirot. Sve
slike blijede i nestaju, dok postajemo jedno s Beskrajnim, bijelim
svjetlom.
41. Ukoliko se Stvoriteljeva svjetlost ne proiri na sva stvorena bia na
nain da ispunjava ove svete Sefirot, kako stvorenja mogu biti
poaena znati Ga i ispuniti sljedee: Zemlja e biti ispunjena
znanjem Stvoritelja?
Objanjenje je da Stvoritelj prevari Due na nain da vjeruju da se sve
promjene u Sefirot dogaaju u Njemu. Svrha toga bila je da Ga Due
upoznaju i shvate. Na taj e nain izrijek Zemlja e biti ispunjena
znanjem Stvoritelja biti ostvaren.
42. I jao onima koji usporede Stvoritelja s bilo kakvom mjerom, ili kau
da je ta mjera u Stvoritelju, iako je to duhovna mjera koja se prikazuje
Duama. To je posebno tako ukoliko je rije o materijalnoj mjeri koja
proizlazi iz smrtne ljudske prirode, iji je temelj praina.

Iako Due percipiraju sve promjene koje se u njima dogaaju kao da se

dogaaju u Davatelju, trebalo bi im biti jasno da nema promjena niti
mjera u Njemu. On je Boansko i sve im se to samo ini, kako je
reeno: Istovjetan sam onome to proroci rekoe.
Jao onima koji pogrijee jer e odmah izgubiti svoje boansko preobilje,
a posebice budale koji Ga vide kao utjelovljenje u mesu i krvi, prolazno
i manjkavo.