Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Zavod za strojarske konstrukcije

Seminarski rad iz kolegija:

INDUSTRIJSKI DIZAJN
Prikolica za gnojenje vonjaka

Grupa 4:

Slavonski Brod, srpanj 2013.

Ivan Podgorski
Trpimir Vrlji
Ivan alac

Sadraj
1 UVOD................................................................................................................................................................ 1
2 INDUSTRIJSKI DIZAJN ............................................................................................................................. 2
2.1 Definicija industrijskog dizajna ................................................................................................ 2
2.2 Naela industrijskog dizajna ...................................................................................................... 3
2.3 Zadatak industrijskog dizajna ................................................................................................... 4
3 ANALIZA PROIZVODA SA STAJALITA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA ................................... 5
3.1 Industrijski dizajn prikolice za gnojenje vonjaka ......................................................... 5
3.2 Lista kontrolnih pitanja ............................................................................................................. 11
3.3 Redizajnirani proizvod ............................................................................................................... 16
4 ZAKLJUAK ................................................................................................................................................ 21
5 LITERATURA ............................................................................................................................................. 22

1 UVOD
Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske
proizvodnje kako bi se uljepali industrijski proizvodi, a unitili imitacije i ki. Spajanje
"umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) ve
krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili
u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Mnchenu je
osnovan Njemaki savez obrtnih i industrijskih proizvoaa (Deutsche Werkbund). Jedna
od struja u tom udruenju teila je standardizaciji (ujednaavanju) industrijskih
proizvoda najbolje prilagoenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama [1].
Djelatnost Werkbunda unapreuje i razvija Walter Gropius, te osniva
specijaliziranu kolu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja Bauhaus, 1919. u
Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijalisti (Weimarska Republika). U toj koli zajedno
su djelovali umjetnici i obrtnici, a cilj je bio da se stambeni prostor s namjetajem i
uporabnim predmetima ujedini jedinstvenim duhom, funkcionalnou i jednostavnou.
Prema shvaanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili
popravljali rune i bezobline dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep,
umjetniki nain i predmet e biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca
moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne
umjetnosti), koji su teili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje
uporabnih predmeta dobiva novo znaenje postizanje funkcionalnosti predmeta kao
kreativan in. Ideje Bauhausa potuju se i danas u naelima industrijskog dizajna:
jedinstvo namjene (funkcije), potivanja materijala i procesa serijske proizvodnje [1].

2 INDUSTRIJSKI DIZAJN
Dizajn je vanjski izgled (pojavnost) nekog proizvoda ili predmeta. Dizajn je ono
to neki proizvod ini privlanim, dopadljivim ili poeljnim, te na taj nain bitno
pridonosi prodaji nekog proizvoda i poveanju njegove komercijalne vrijednosti.
Industrijskim dizajnom kao jednim od oblika intelektualnog vlasnitva tite se
prostorna ili plona obiljeja proizvoda (industrijski ili zanatski proizvedenog
predmeta), vidljiva pri njegovoj normalnoj (namjenskoj) uporabi. Prostorna obiljeja
su oblik i obris proizvoda, a plona obiljeja su are, crte, boje, tekstura te kombinacije
navedenih obiljeja.
Industrijski dizajn kao pravo industrijskog vlasnitva se u veini zemalja stjee
registracijom na temelju rezultata provedenog postupka ispitivanja prijave koje obavlja
za to ovlateno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Dravni zavod za intelektualno
vlasnitvo.
Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zatite su novost i
individualni karakter dizajna, te da njegova obiljeja nisu iskljuivo uvjetovana
tehnikom funkcijom.
Zatieni (registrirani) industrijski dizajn osigurava nositelju (vlasniku) iskljuivo
pravo koritenja, odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet, te uvoza ili izvoza
proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadran ili na kojeg je industrijski dizajn
primijenjen. Zatieni dizajn predstavlja intelektualno vlasnitvo iju uporabu vlasnik
moe odobriti drugim osobama na odreeno vrijeme davanjem licence ili ga moe u
potpunosti prenijeti na drugu osobu. Zatita industrijskog dizajna predstavlja
uinkovito trino sredstvo kojim proizvoa moe zatititi vlastita ulaganja u razvoj i
proizvodnju [2].
2.1 Definicija industrijskog dizajna
Prihvaena od ICSID-a (International Council of Societies of Industrial Design) i
predloena od T. Maldonada, slubena definicija industrijskog dizajna glasi:
Industrijski dizajn je stvaralaka aktivnost iji je cilj odreivanje formalnih
kvaliteta industrijski proizvedenih predmeta. Te formalne kvalitete obuhvaaju i vanjske
karakteristike, ali prije svega one strukturalne i funkcionalne odnose koji pretvaraju sustav
u koherentnu cjelinu, kako sa stanovita proizvoaa, tako i sa stanovita korisnika.
Industrijski dizajn obuhvaa sve aspekte ljudske okoline, uvjetovane industrijskom
proizvodnjom.

Definicija dana od Francuskog udruenja industrijskih dizajnera (UFDI) glasi:

Profesija industrijskih kreatora ima zadatak da nakon iscrpne tehnoloke, ekonomske i
estetske analize kreira oblike, materijal, boju i strukturu koje e omoguiti poboljanje
svih aspekata ovjekove okoline uvjetovana industrijskom proizvodnjom koja obuhvaa:

kreaciju (ili dizajn) proizvoda,

kreaciju grafike (ili grafiki dizajn),

kreaciju okoline ili vizualnog ambijenta.

Koncept dizajna ima dvostruko znaenje: obuhvaa ono to se moe projektirati,

programirati, unaprijed pripremiti i, istodobno, ono to moe imati konkretan oblik, bili
crte, model ili nacrt [3].
2.2 Naela industrijskog dizajna
Proces oblikovanja je proces pojednostavljivanja predmeta da bi se pojednostavio
sam proces proizvodnje i postigla to vea upotrebljivost predmeta. Svaki dizajner
pristupa problemu oblikovanja predmeta analitiki, to znai da se prvo predmet razlae
na sastavne elemente, zatim se oni pokuavaju optimalno uobliiti, potom se analiziraju
meusobni odnosi elemenata i trai se optimalno rjeenje cjeline (sa stajalita upotrebe i
sa stajalita proizvodnje).
Funkcionalan je onaj predmet koji oblikom slijedi namjenu (npr. stolac koji nas
svojim oblikom zove da sjednemo na nj i da se odmorimo, ili ruka koja nas mami da je
uhvatimo). Ergonomija je moderna znanstvena disciplina (znanost o radu) kojoj je
zadatak da istrauje ovjekov organizam i ponaanje, te prua podatke o prilagoenou
predmeta s kojima ovjek dolazi u kontakt.
Suvremeno industrijsko oblikovanje postavlja jednako vaan zahtjev da oblik
predmeta mora odgovarati osobinama grae od kojih je izgraen. Dakle, potivanje
materijala je jedan od nunih uvjeta za dobro oblikovanje. Oblik koji je usklaen sa
svojstvima grae bit e prikladan za ono za to je namijenjen, a ujedno e isticati
svojstva grae. Tako bi predmeti od stakla trebali biti: glatki, odgovarati nainu
proizvodnje (tj. lijevanjem ili puhanjem, a ne naknadnim bruenjem), prozirni ili u boji
koja je stopljena sa staklom (a ne razmazana bojom i ukrasima kojima se oduzima
prirodna prozirnost). Predmeti i pokustvo od drveta trebaju biti prirodnih boja, glatkih
velikih povrina. Plastini ili sintetiki predmeti trebaju biti uvijek u novim i ljepim
bojama, u prikladnijim i savrenijim oblicima. Kovine trebaju blistati u svojoj istoi,
savreno uglaanim povrinama koje se zrcale. Tkanine trebaju stvarati uvijek novi
sklad boja i motiva. Keramika treba biti ukras svakog prostora (vaza ili zdjela), a ne
izigravati ono to nije (figurice - balerina, konji, psi). Na kraju, predmet mora biti

prilagoen to lakoj, broj, jeftinijom i masovnijoj proizvodnji serijskoj proizvodnji

[1].
2.3 Zadatak industrijskog dizajna
Dizajn nastoji otkriti i procijeniti strukturni, organizacijski, funkcionalni, izraajni i
ekonomski odnos, sa zadatkom [3]:

poboljanja globalne odrivosti i zatite okolia (globalna etika),

davanja prednosti i slobode cijeloj ljudskoj zajednici - individualno i kolektivno,

krajnjih korisnika, proizvoaa i protagonista trita (socijalna etika),

podupiranja kulturne raznolikosti usprkos globalizaciji svijeta (kulturne etika),

davanja proizvoda, usluga i sustava, takvih oblika koji su izraajni (semiologija) i

koherentni s (estetika) njihovom odgovarajuom sloenosti.

3 ANALIZA PROIZVODA SA STAJALITA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

3.1 Industrijski dizajn prikolice za gnojenje vonjaka
Mnogo je postojeih izvedbi prikolica za gnojenje oranica, vonjaka i vinograda.
Pri razvoju proizvoda ideja je bila napraviti proizvod koji e imati karakteristike
postojeih izvedbi, kao i neka nova rjeenja. U toku razvoja proizvoda vodilo se rauna
da konaan proizvod bude multifunkcionalan, odnosno da konaan proizvod osim
osnovne funkcije gnojenja vonjaka ima i dodatnu funkciju prikolice za prijevoz rasutih
tereta.
Neka od postojeih rjeenja prikolica za gnojenje prikazane su na sljedeim
slikama.

Slika 3.1 Izvedba prikolice za gnoj UNIA Agromet [4]

Slika 3.2 Izvedba prikolice za gnoj POL MOT Warfama N227 [5]
5

Slika 3.3 Izvedba prikolice za gnoj POL MOT Warfama N218/2 [6]

Slika 3.4 Izvedba prikolice za gnoj za orbitalno razbacivanje gnoja [7]

Slika 3.5 Izvedba prikolica za gnoj WEST - 1300 Dual Spreader [8]
6

Zamisao pri razvoju proizvoda bila je da se razbacivanje gnoja kao i u svim

postojeim izvedbama prikolica za gnoj ostvaruje uslijed krunog gibanja razbacivaa.
Kako je cilj bio napraviti prikolicu za gnojenje vonjaka koja mora biti odreenih
dimenzija kako bi mogla ii izmeu redova i razbacivati gnoj ispod visine prvih grana
voaka dizajn prikolice bio je uvjetovan tim tehnikim zahtjevima. Gnoj je prilikom
razbacivanja morao zavravati oko debla voaka. Prema svim tehnikim i funkcionalnim
zahtjevima predloeni poetni dizajn prikolice bio je kao na slici 3.6.

Slika 3.6 Poetni dizajn prikolice

U poetnom konstrukcijskom rjeenju prikolice bila je predviena zglobna
poteznica koja bi u vonjacima omoguavala lake okretanje i prijelaz iz reda u drugi red
prilikom gnojenja vonjaka, slika 3.7. Ovakva izvedba poteznice je nekonvencionalna
izvedba i daje poseban izgled prikolici, a potaknuta je idejom lakeg i breg okretanja u
vonjaku. Takoer bile su predviene lopatice za izbacivanje gnoja punog presjeka, i
visine neto manje od visine otvora za izbacivanje gnoja. Njihovim oblikom, nainom
rada i geometrijom prikolice ostvarena je zadaa prikolice da gnoj izbacuje tako da on
pada ispod grana voaka, sa obje strane reda. Podnica radnog prostora je u obliku
kvadratne mree te je predvieno da se njenim horizontalnim gibanjem gnoj razbija na
sitnije dijelove i propada u prostor za izbacivanje, slika 3.8. Boja prikolice bila je
7

predviena maslinasto zelena ime se pokualo dati poruku ekoloke naravi, jer je
stajski gnoj dobiven prirodnim procesom, pa je tako i prikolica za razbacivanje stajskog
gnoja usmjerena ka ekolokoj proizvodnji.

Slika 3.7 Zglobna poteznica

Slika 3.8 Izgled podnice i predvieni oblik lopatica

8

Ostvarivanje horizontalnog gibanja podnice zamiljeno je na nain da se

remenskim prijenosom sa glavnog vratila prikolice gibanje prenosi do ekscentrinog
vratila koje pogoni podnicu u horizontalnom smjeru pomou dvije klipnjae koje su
spojene sa osovinama na podnici, slika 3.9. Ovakav nain pretvorbe krunog u
horizontalno gibanje potaknut je primjerom pretvorbe gibanja na runjau za kukuruz,
gdje se kruno gibanje pogonskog kardanskog vratila pretvara u horizontalno gibanje
dijela za izbacivanje ostatka klipa nakon runjenja pomou ekscentrinog vratila i
klipnjae, slika 3.10.

Slika 3.9 Izvedba pretvorbe krunog u horizontalno gibanje

Slika 3.10 Pretvorba krunog u horizontalno gibanje na runjau kukuruza

9

Stranice prikolice mogue je otvoriti sputanjem stranica i otklanjanjem stranica.

To je postignuto primjenom ve postojeih rjeenja. Kada se stranica otvara sputanjem,
izvue se zatik na gornjem dijelu stranice i stranica se moe spustiti, slika 3.11. Kada se
stranica otvara otklonom od prikolice oko gornjeg dijela stranice zasun na dnu stranice
se pomakne tako da se stranica moe otklanjati, slika 3.12. Na slici 3.13 prikazana je
izvedba takvog naina otvaranja stranica na modelu prikolice za gnoj.

Slika 3.11 Zatici na gornjem dijelu stranica

Slika 3.12 Zasun na donjem dijelu stranice

10

Slika 3.13 Izvedba rjeenja za otvaranje stranica na modelu prikolice za gnoj

3.2 Lista kontrolnih pitanja
Liste kontrolnih pitanja (check lists) uspjeno se primjenjuju tokom cijelog procesa
koncipiranja. One pomau u oblikovanju problema. Imaju ulogu pomone memorije (u
fazi izvodljivosti), omoguuju da se nau nova rjeenja (u toku uvodnih istraivanja), a
korisne su i u fazi verifikacije. Te su liste veoma specifine s obzirom na postavljeni
problem [9].
Pitanja i informacije koje oekujemo s obzirom na postavljeni problem:
Koji su ciljevi jasno iskazani, a koji su prikriveni?
Jasno je iskazan cilj da se eli napraviti multifunkcionalna prikolica za
razbacivanje gnoja koja nudi nova rjeenja gnojenja vonjaka, dok je prikriveni
cilj izgledom i funkcionalnou pridobiti povjerenje kupaca.
Koji su aktualni problemi sigurnosti, a koji se mogu pojaviti u budunosti?
Aktualni problem sigurnosti je zatita od rotirajuih dijelova u toku rada
prikolice. Problemi sigurnosti koji se mogu pojaviti je uklanjanje titnika od
rotirajuih dijelova remenskog prijenosa, kao i prisutnost ovjeka u blizini
radnog prostora prikolice i lopatica tijekom rada stroja.

11

 Moemo li razmiljati u smislu utede, i za koga?

O utedi se moe razmiljati, i to o utedi proizvoaa. Kako je cijela konstrukcija
elina uteda se moe postii optimizacijom presjeka elinih profila, limova i
ostalih elinih dijelova, kao i upotrebom standardnih dijelova i gotovih dijelova
koji se proizvode serijskom proizvodnjom.
Moemo li razmiljati u utedi osnovne sirovine?
Uteda osnovne sirovine se moe postii upotrebom standardnih dijelova i
optimizacijom poprenih presjeka elinih profila i limova.
Ima li zakonskih ili pravnih problema u njegovu rjeavanju?
Proizvod mora zadovoljiti osnovne tehnike zahtjeve za tu vrstu proizvoda kako
bi mogao sudjelovati u cestovnom prometu.
Pitanja o proizvodu:
Moemo li analizirati odnos proizvod okolina?
Odnos proizvod okolina se moe analizirati sa vie stajalita. Prvo je potrebna
koliina resursa i energije potrebne za proizvodnju dijelova i njihovo spajanje.
Drugo stajalite je interakcija izmeu stroja i okoline u toku njegovog ivotnog
vijeka. Za odravanje proizvoda potrebno je njegovo ienje, podmazivanje i
zamjena dijelova u toku ivotnog vijeka, uslijed ega dolazi do interakcije
sredstava za ienje i podmazivanje sa okolinom kao i problema zbrinjavanja
zamijenjenih dijelova. Naredno stajalite sa kojega se odnos proizvod okolina
moe promatrati je u toku rada proizvoda kada se gnoj razbacuje u okolinu i
potreban je odreeni radni prostor oko stroja u kojemu stroj izvrava svoju
funkciju. Zadnje stajalite je problem odlaganja i/ili recikliranja proizvoda po
zavretku njegovog ivotnog ciklusa, i njegov utjecaj na okolinu.
to oekujemo od proizvoda?
Od proizvoda oekujemo da e izvravati svoju glavnu i dopunsku funkciju bez
kvarova u odreenom dijelu svog ivotnog ciklusa koji odreuje proizvoa,
ukoliko se proizvod upotrebljava na za to predvieni nain.
Koja svojstva mora imati proizvod?
Proizvod ovakvog tipa mora imati dug ivotni vijek, biti jednostavnog rukovanja i
odravanja, dijelovi koji se gibanju moraju biti izdrljivi i otporni na mogua
preoptereenja, proizvod mora biti to jednostavniji za odravanje te biti siguran
za rukovanje.
Kako moemo poboljati kvalitetu, svojstva i izgled proizvoda?
Kvaliteta proizvoda moe se poveati upotrebom standardiziranih dijelova
kontroliranog podrijetla, dodatnom zatitom proizvoda od korozije ime e se
poveati njegova trajnost i otpornost na koroziju i slino. Svojstva proizvoda
mogu se promijeniti poveanjem ili smanjenjem kapaciteta utovarnog prostora i
optimizacijom dijelova i smanjenjem mase. Izgled proizvoda moe se poboljati
12

primjenom boje koja e proizvodu dati topao i privlaan izgled, te ga uiniti

zanimljivim kupcima.
Koje izvore smetnji ili opasnosti treba nastojati ukloniti pri izradi te vrste
proizvoda?
Pri izradi ove vrste proizvoda treba ukloniti opasnosti od kontakta ovjeka i
mehanikih dijelova konstrukcije. Pri samoj izradi proizvoda treba se za spajanje
profila zavarivanjem obvezno koristiti zatitna oprema kojom se otklanjaju
optike smetnje i opasnosti za zavarivae.
Postoje li druga koncepcijska naela?
Druga koncepcijska naela postoje i prikazana su u uvodnom dijelu. Novi
proizvod ponuditi e novi nain ostvarivanja funkcije proizvoda, kombinirajui
postojea koncepcijska rjeenja.
Koje se izmjene proizvoda mogu provesti s obzirom na logiku rasporeda
elemenata, natpisa, boja?
Za ostvarivanje funkcije proizvoda drugaija raspodjela elemenata je mogua i
viena je u postojeim rjeenjima. Potrebno je postaviti natpis kojim se
zabranjuje boravak u blizini stroja tijekom rada, kao i natpis trgovakog naziva
stroja. Umjesto predviene zelene boje u dvije nijanse, boje bi mogle biti razliitei
toplije kako bi se emocionalno utjecalo na svijest kupca.
Postoje li uobiajene boje za tu vrstu proizvoda?
Za ovu vrstu proizvoda ne postoje uobiajene boje, ve to ovisi uglavnom o
zatitnim bojama proizvoaa ili brenda.
Hoe li proizvod biti otpreman ili ne? Uz iju pomo? Kako? Kamo?
Proizvod e s nakon proizvodnje otpremati do ovlatenih distributera. Za to je
potrebno unajmiti prijevoznike tvrtke, ukoliko proizvoa ne raspolae
transportnim sredstvima kojima vri isporuku do distributera.
Zahtjeva li proizvod kondicioniranje, ambalau?
Proizvod zahtijeva pripremu u smislu podmazivanja pokretnih dijelova, te
ienje prije isporuke. Ambalaa nije potrebna.

Pitanja o korisniku
to mora uiniti korisnik pri upotrebi proizvoda?
Korisnik pri upotrebi proizvoda mora spojiti stroj sa pogonskim strojem pomou
kardanskog vratila, te ukljuiti pogon kardanskog vratila. Takoer mora paziti da
ukoliko u gnoju bude nekih metalnih, drvenih ili drugih krutih dijelova na vrijeme
iskljui stroj kako ne bi dolo do kvara.
Koje zadatke moemo okvalificirati kao osobito vane?
Osobito vaan zadatak je sprijeiti oteenje stroja ukoliko tijekom rada doe do
kontakta sa predmetima koji nisu predvieni za uporabu u proizvodu. Takoer,
13

zbog osiguranja dugovjenosti proizvoda bitno je redovito ienje i odravanje

stroja.
Koje e osobe kupiti, koristiti, proizvoditi, montirati i odravati proizvod? Zbog
kojih motiva?
Proizvoa osigurava proizvodnju i montau proizvoda, te osigurava kupcu
kupnju proizvoda koji je odmah spreman za koritenje. Proizvod je namijenjen i
kupuju ga veinom poljoprivrednici koji se bave uzgojem voa, te ga koriste za
gnojenje vonjaka. Predvieno je da proizvod odrava sam korisnik kako bi
osigurao normalan rad i dugovjenost proizvoda.
Kakve opasnosti za korisnika moe uzrokovati proizvod i kako ih moemo
ukloniti?
Radni dijelovi proizvoda mogu zahvatiti korisnika prilikom rada, te je potrebno
postaviti to veu razinu zatite i sprijeiti korisnika da doe u blizinu radnih
dijelova proizvoda. Takoer proizvod e pri radu proizvoditi buku te se ne
preporua zadravanje u blizini proizvoda tokom rada. Proizvod u toku rada
moe prema korisniku izbaciti gnoj.
Mora li proizvod imati natpise? Koje?
Proizvod mora imati natpise kojima se zabranjuje boravak ovjeka u radnom
podruju stroja za vrijeme rada, kao i oznaku kojom maksimalnom brzinom se
smije kretati proizvod u cestovnom prometu.
Pitanja o tehnikim i ekonomskim ogranienjima
Je li predviena analiza vrijednosti? U kojem stadiju razvoja?
Analiza vrijednosti proizvoda je predviena u fazi razvoja konceptnih rjeenja.
Moemo li odustati od nekih aspekata proizvoda?
Moe se odustati od vlastitog koionog sustava proizvoda. Nije nuno da proizvod
ima vlastiti koioni sustav, ve je dovoljan koioni sustav vunog vozila za
zaustavljanje.
Je li predviena kontrola kvalitete?
Kontrola kvalitete je predviena u tijeku same izrade proizvoda, to se posebno
odnosi na kontrolu materijala od kojih se proizvod izrauje, kvalitete zavara, te
po zavretku izrade proizvoda predvien je probni rad proizvoda.
Pitanja vezana za izbor materijala
Koje materijale treba predvidjeti?
Za konstrukciju prikolice potrebno je predvidjeti konstrukcijski elik kao osnovni
materijal.

14

 Koji se materijali obino upotrebljavaju pri rjeavanju tih problema? Koje su

njihove prednosti i mane? Postoje li drugi materijali koji bi bolje odgovarali?
Za izradu ovakvih proizvoda obino se upotrebljava elik. Njegova prednost su
dobra konstrukcijska svojstva, dobra zavarivost i relativno povoljna cijena. Mane
su mu sklonost na koroziju i druge kemijske utjecaje. Mogue je upotrijebiti neke
druge materijale, no oni bi znatno poskupili konstrukciju.
Kakva mora biti vrstoa na udarac?
Materijal mora biti otporan na udarce umjerene jaine.
Kakva mora biti stalnost dimenzija?
Dimenzije bi trebale biti nepromijenjene u toku ivotnog vijeka proizvoda.
Kakva mora biti zatita od vlage, sunca, hladnoe i nevremena?
Materijal proizvoda se mora zatiti od spomenutih utjecaja bojenjem.
Koji se problemi korozije mogu javiti?
Moe se pojaviti korozija nastala utjecajem vlage, utjecajem kemijskih sredstava i
intermetalna korozija.
Moraju li odabrani materijali odgovarati specifikacijama, standardima?
Odabrani materijali moraju zadovoljiti odreene uvjete vrstoe, tvrdoe i
ilavosti.
Pitanja o vrednovanju i pokusima
Koji su motivi bili odluujui u trenutku izbora rjeenja? Jesu li ti motivi u skladu
s ciljevima?
Motivi koji su bili odluujui u trenutku izbora rjeenja su funkcionalnost izvedbe
rjeenja te velik kapacitet spremnika koje rjeenje ima. Takvi motivi u skladu su s
ciljevima.
Jesmo li se mogli koristiti dotjeranijim elementima koji ve postoje na tritu, a
usklaeni su s upotrebom i ergonomskim naelima?
Pri izradi koncepta proizvoda koriteni su ve postojei elementi na tritu, koji
su usklaeni sa postavljenim zahtjevima.
Moe li proizvod funkcionirati u svim uvjetima zahtijevane sigurnosti? Koliko
dugo?
Proizvod moe funkcionirati u svim uvjetima zahtijevane sigurnosti dok god bude
odravan na predvien nain ili do neoekivanog kvara uzrokovanog
neispravnim rukovanjem.

15

3.3 Redizajnirani proizvod

Redizajn predstavlja proces oblikovanja koji se temelji na bitnim
interdisciplinarnim premisama dizajna, ali se kao sadraj dizajnerova rada uzima
postojei, stari proizvod. Dizajner zalazi u njegovu strukturu, ali je njegova funkcija
uglavnom odreena [9]. Redizajnirani oblik proizvoda prikazan je na slici 3.14. Prva
izmjena koja se odmah moe uoiti je boja prikolice, koja je sada umjesto kombinacije
dviju zelenih nijansi, kombinacija plave i ute boje. Ove tople boje prikolici daju novi i
privlaan izgled i proizvod sada izgleda atraktivnije nego prije.

Slika 3.14 Zavrni dizajn proizvoda

Osim promjene boja prikolice izmijenjene su i neke konstrukcijske znaajke.
Umjesto zglobne poteznice postavljena je uobiajena poteznica. Problemi izvedbe
zglobne poteznice bili su potekoe u upravljanju prilikom hoda unatrag, te problem
dimenzioniranja i vrstoe osovine zgloba oko koje se takva poteznica treba okretati.
Osim toga dodana su ojaanja koja trebaju ojaati poteznicu i preuzeti na sebe dio vune
sile, slika 3.15.

Slika 3.15 Izmijenjeni oblik poteznice s ojaanjima

16

Druga velika promjena konstrukcijskih znaajki je promjena izgleda lopatica.

Umjesto punog presjeka profila lopatica, sada su lopatice ue i u tri razine. Na jednoj
razini nalaze se etiri lopatice. Po visini se nalaze 3 lopatice sa zakretom za 40 jedna od
druge inei tako ukupni zahvat od 120. Ukupno na jednom rotoru ima 12 lopatica,
slika 3.16.

Slika 3.16 Redizajnirani izgled lopatica

Na kraju, dodano je upozorenje o zabrani zadravanja u radnom djelokrugu stroja
na etiri stranice prikolice, slika 3.17. Na zadnjem dijelu prikolice postavljen je znak
ogranienja o maksimalnoj brzini kretanja vunog vozila i prikolice, slika 3.18.

Slika 3.17 Zabrana zadravanja u radnom djelokrugu prikolice

17

Slika 3.18 Ogranienje brzine kretanja prikolice

U nastavku se nalaze jo neke slike redizajniranog izgleda prikolice.

Slika 3.19 Pogled sprijeda

18

Slika 3.20 Boni pogled

Slika 3.21 Pogled na stranji dio prikolice

19

Slika 3.22 Pogled na osovinu i lisnate opruge

20

4 ZAKLJUAK
Dizajn je onaj dio oblikovanja proizvoda koji e proizvod uiniti privlani kupcu i
uiniti ga poeljnim. Na taj nain dizajn moe doprinijeti prodaji proizvoda i poveanju
njegove komercijalne vrijednosti. Osnovni zadatak industrijskog dizajna je procijeniti
strukturni, organizacijski, funkcionalni, izraajni i ekonomski odnos u cilju poboljanja
globalne odrivosti, zatite okolia, davanja proizvoda, usluga i sustava takvih oblika koji
su izraajni i koherentni s njihovom odgovarajuom sloenosti.
Postoje mnoge izvedbe prikolica za gnojenje, pa tako i prikolica za gnojenje
vonjaka. Sve postojee izvedbe sline su i na prvi pogled se moe nedvojbeno zakljuiti
emu one slue. Korisniku je na prvi pogled jasno za to taj proizvod slui i na koji nain
se njime koristiti. Razlikuju se tek po nainu ostvarivanja osnovne funkcije, no i tu
postoje tri osnovna tipa razbacivanja gnoja: vertikalnim izbacivaima, horizontalnim
izbacivaima i punim izbacivaima.
Pri dizajniranju prikolice za gnojenje vonjaka nastojalo se stvoriti proizvod koji
e dizajnom biti neuobiajen, biti multifunkcionalan i ostvarivati glavnu funkciju na
posve novi nain. Tako se dolo do koncepcijskog rjeenja sa izbacivanjem gnoja na
bonim stranama prikolice, to je i jedan od osnovnih funkcionalnih zahtjeva. Takoer,
izbaciva je rotor koji na sebi ima lopatice, to je ve primjenjivano rjeenje ali ne u
ovakvom nainu ostvarivanja osnovne funkcije. Takoer geometrijski odnosi su
drugaiji nego kod postojeih izvedbi. Sami vanjski izgled prikolice ve je neto to nije
klasina izvedba. Za razliku od klasinih oblika prikolica, ova je oblika nepravilnog
osmerokuta sa produljenim bonim stranicama. To vanjski izgled prikolice ini
privlanim, a ima i svoju funkcijsku zadau.
Nakon provjere kroz kontrolna pitanja, dizajn prikolice je izmijenjen, te su neka
rjeenja i zamisli izbaene ili preoblikovane. Nain ostvarivanja glavne funkcije ostao je
nepromijenjeno, uz promjenu oblika lopatica izbacivaa. Promjenom boja prikolice
dobilo se na privlanosti izgleda prikolice i isticanju oblika prikolice. Radi sigurnosti
dodani su natpisi o ogranienju brzine kretanja iza prikolice za gnoj, i o zabrani
zadravanja u djelokrugu prikolice za gnoj, ime je poveana sigurnost i ostvaren dojam
vee razine sigurnosti.
Konano redizajnirano rjeenje zanimljiv je i privlaan koncept prikolice za gnoj
koji kombinira razliita postojea rjeenja uz dodatak nekih novih zamisli. Daljnjom
razradom detalja i rjeavanja nekih funkcionalnih i konstrukcijskih zadataka, ovakva
izvedba prikolice za gnojenje vonjaka mogla bi pronai put ka stvarnoj proizvodnji i
primjeni.

21

5 LITERATURA
[1]
[2]

[3]
[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

Wikipedia, web stranica

URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijski_dizajn (pristupano 06.07.2013.)
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, web stranica
URL: http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/industrijski-dizajn/
(pristupano 06.07.2013.)
Kljajin M., INDUSTRIJSKI DIZAJN-1.pdf; predavanja iz kolegija Industrijski dizajn,
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2012., 61 str.
Jurval d.o.o, web stranica
URL: http://www.jurval.hr/wp-content/uploads/gnoj-unia.JPG
(pristupano 06.07.2013.)
Jurval d.o.o, web stranica
URL: http://www.jurval.hr/wp-content/uploads/warfama228p.JPG
(pristupano 06.07.2013.)
Jurval d.o.o, web stranica
URL: http://www.jurval.hr/wp-content/uploads/n218.jpg
(pristupano 06.07.2013.)
Poljoprivredni forum, web stranica,
URL:http://s4.mojalbum.com/1569974_11492469_1983683/major/1983683.jp
g (pristupano 06.07.2013.)
Poljoinfo, web stranica,
URL:http://poljoinfo.com/showthread.php?131-Prikolice-za-rasturanje-stajskog%C4%91ubriva(pristupano 06.07.2013.)
Kljajin M., INDUSTRIJSKI DIZAJN-2.pdf; predavanja iz kolegija Industrijski dizajn,
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2012., 72 str.

22