Cee a) RIJESENI ZADAC! cae ae Ea Ri eT cr mee celSADRZAT 1 ARITMETIKA 1 ALGEBRA Raslomel oooseceseonsee seen 1 Opbenita © raslomelme ...-csessosseeeeeerosseennesese ‘9 ebiént razlomel arene 1) Deeimalnt raxiorsel weet ) Pretvaranje oblenor vaziomka w'decimaiti’ Povicaaid’ dedinaini raslomet 4) Pretvaranje decimalnog vazlomke uw obI6RL 6. ceccsceseeene Profiivante raslomalce eur ‘Skradivanje razlomaka, Najeeén zajeiniska ‘ers Zerajanje | odusimanfe rasiomaka, Namanjt tajednigk vdekrataile ‘Mnobenje zasiomaka iiasibees a Dijelenje raslomal ooo. 2002% - Dvsstrukt raslome! ike sppeee COperaciis © optim brofevins oso. ceseseee ‘Zbrajanfe 4 odusimante ..... =f Mrotenje * ss Dietlente : 4 Potaneiranie, 2) Chet ponuvalikgponent! 8) Cie Mnegatvn! ebsponerat 22°) 3 Vadenje korJena a Potencie x ranlomifesio ckspenentia poxitivnlm negativnim © brojevima an 4, Realni brofevt: racionatns | iraclonalni a 2 Imeginarni 4 kemplexsal rojen saiabee Potenciranje binoma, binommi poutak, Kvadrat irinoma ¥ polinoma Jednadtbe overseen - 2. Opa. pravila 2 Linearne seamsidtbe 8) Linearna jednacibo 5 Jednom nepoznanicom ) Sumtav od avije Lincarse jednadtoe sa eve nepontate 6) Sustav od lineasrit jednadibi sa n nepacnanicara2, Kyadratne jodnadtbe .. 4) Rjetevanje kvadretne jednadibe oman 2) Ranavljanje kvadraine Jednadibe u mnofitelje 4. Jednadibve viteg stupnje, Koje se svode na kvadeatne f) Bikvadratne jednedibe B Recipotne ol einetniéne eda 2) Binomme Sethadibe sovsercesssasrcessone 12 Nefednaatbe ay — 1. Polam 1 omnovne svojsive nejednadati ra E Rjedavanje odredbenih nejeanedibt == .00000000. ‘9 Opéentio. 1) Reteanaaase’‘priag stupa sa jediom teposnasier ©) Suitavt nefednaddbi prvod.slupaassesccceecrecssnsselo0 4) Nejednadibe drugoe SEDA@ vss cs 18, Nizort (lieder)... 1 Aniimetieit nls : 2 Geometries 00002002 - fa) Konatni geometiicki mz... om 1) Beseonaeny geometrijoke ig 0000000000000 14, Pribiifge radunange . 1, Logeritmtranie avo 2, Skradeno.‘mnofenje"". 3 Steageno djelene. 15, Kamatno-kamatol #a8an o2.000e-csscsessses a 1 Slotene Kamate 2 Sadainja t Konan vrllednset slavmlee eden x sisiene Wamate 3 Periodske uplate erecta f) Konaéns $ sadsinia vrijednost periedskih plata == .s0z.0 1) Povesenie glavniee periodsklm wlaganjem e...veveeeeee Shotts digs Amite oo eater 1 GEOMETRIBA, 2, Planimetrfe . | Trolett cree Renata SE 4 Subledni tcokuth & Silent trokatl = SGsecoee: ©) Get snake” tats rok Povraina ola, 9 Pravoltn! trout 2 Cetvorskatl aseease 8) Paretsograns Break 8) Kendra = O Rome 9) Braper 1. ‘ Balsa runt ceiver ) Tangent coterskut Mnogoktt (etigon) 8) Opéenito 3 Speen ec 1m 4. Kruanies piermtcncwiniee eaves 5) Kutovt w keudniel : si 3) Sokanta tamgenta 0000000. eG ©) Gpecg I poviina tetas Stereometrifa opiotfe | obusein) . “ 1 Cavallerjov stavak veveeor en 1, laratunavanie oplotja i abujima (valumena) geometriekih tJeleea a) Pete 3 Brsmias eas 6) Walle 4) Stosae 6) Brine abate sbi Woe pn eae ake () Kuga | njezit dijelovi en : Mt GONIOMETRIJA 1 TRIGONOMETRIA Detinlefs gonlometrLstdh, telgonomeleiskih st eirkularath funkelfa Probirenje definilje gonlometrhih funetia cs... Predatavanje goniomctrijkih funkeija dutinama w jediniéno) kre! ‘Noke srijednosti goniometrjskinTunkclla Negativat UO esos osese —— ‘Vers lamodu goalometribidh funkotia istog Kula « . Prijelax ma siljate kutove Pune zbrojs tova (larem adicie) Funkele ranike kalova ..... feceeitsese i Funkelje avestrukog { poloviénog kuta iesdsarstscheei Zoro} | ralika sinusa I kosinusa predotent umnedkom ‘Ummofak sinusa 4 kosinusa predoten u oblihu zbroja f ralike Terafunavanj.vrifednoati gonlomelsjsih tonKete fx eadanog. kala Hatanane vrifedenost kuta is zadane vrijednostt ganiomettiskefanketie jesavanje pravokutnih trokuta 1 Odrwaivane kate... ence 2 Odredivanye mipotendig 22000000772 ‘fedovanje Losokutnih trokula . Obiéat sludaeri rJelavanjs hosoktnih (rokWA so oses sooo ‘ Sinusov poutal raises 2B) Kosinusor poutaie SS ©) Tamgensov (poutal 4) Primjens sinurova, Kosimusovs I tanaeasava’ pout ‘eoroktnihsrolcita 2 Stoleni sluGajei rjetavania rekula. MoMiweideove jednadbe Plostina trokuta ae IV, ANALITICKA GEOMETRUA U RAVNINE ‘Koordinatal sustari 1 nsihovs. vera 1. Peavokutn! koordinatn! sustav 2 Polar: koonsinatnsucta 3. Veza lzmedupolarnih | proveistaih keordinaia ue uy 135 ot 136 1a 138 ut 9 HeIO IL— ll pees ‘Transformacife pravokutall Roordlnata L. Translacija koordinatnog sustava du ost Xoo. .ee.-ss oa 2 Tranglacia koordinatnos sustava du ost Y 4 Translaciia Reordinatnog sustava dua oxlju 3°80 0000000020072 ‘¢ Vetnta koorainatmog sustava oko lshodiata za Kut 2". - 5. Teanslania Roordinatnog susteva dus onju X ('¥ t vrinja’2a it @ ‘Udalfenort Arif fala cect aeons eee . Roordinate tatke Koja dijell zadans dutinw x zadsnom omfera m:n Piosting trokata 7 shun ttseg rs Jeduadtbe ketal resraeiveaseveonea BAR tercasrvccronsia i 7 1, dednadtbe praves ooeeeescccecsseeesnts 9) Eksplicint oblik jednadibe raven ¢occsececescccersercesesnenens 5 Konstrakeija.praven ese cnr : per en 19) Opa il impliclent obi jecmadbe peavew 20000000000 : & Segmental obit jeanedive pravea = f) Normelal Il Hescooy obltk jednadbs pravea’ $5) Jednadion preven ror zadanu ates Ty (i Tednadios preves kror dvije zadane tatke 7 ty 2, Unporednoet avayu pravacs 5 3 & Breslectdte dvalu peavacn 0000007. 3 © Kaat dvaju peavace wns. = t Okomitost dala praca o.oo... “Udaljenost tatke od praved«ovcesevecvcree Simetrala Kita wcy.trsvrorsssvossviaunant ‘ Krefntea 5 Delile oc seesscssn Fednadibe indinice 022000000 20200000 f) Srediénja jednadaa kruince poturnjra 9 20000000000020200222 5) Opta Jedadahe kruznice 3 Pravac brutnlea saecsecsesseeeseese z ‘) Polotal praven spram krutnice, Uvjetne Jednadine 3) Jednadabe tangente | normale povutenth w zadanoj iaéki Kruinice ) Jednedibe tangenta povutenth tr sadane tatke Tavan kruinice 4. Pople formula { upute 2a rjetavanje stdatake u vez! s kruinloom es Bibi sii paces 1, Define eipse, KontrukellaZarista! same elf oo..c00-..0- Z Linearnl 1 numeri ekseonteettct elipsa, Parameta® eipse’... & Tednadibe ‘lipse vastssnviescscwnsccnne fa) Sredidnja Jednadtba elipye ..-cssssessccsseseecseeee 7 5) Veinn jednadtbe elpse ee scteripetionine ©) Jedi elipee, ojo} ja sree W tals; (6 gh oa‘ weno rede § Roordinatalm ofimescsseresesss~ 4 Pravee | elipan reruns 9) Uvietna Jeénadtbe oo aoa : ) Jednadtve tangente’i isriiaie povuéenih’ wi adeno} tw’ elipee ©) Konstrukeija tangente u zadeno! tat ellpee te @) dednadtbe tangensta povutanih 12 sadane sadke iovan eipie ©) Konstrutsia tangenata povucensh se sadane tatke leven clip: Svoletva polare. Konjusirani promjer! elipee, Konetrvkaia elipse iz Zadanog pars Konjugsranih promjeta nn 1. Apolonivevt tecrem: See me ‘r, Pribliina konetruklja elipse. Polumject zakrvijencet elipse u vsho- ime, Plotting lipse , 2 8, Popis formula | upute' a lavanje Sadataice w veal» elipaom Miperbota.<.esecseeeeees . 4 Defiicila hiperbole: Linear} numerieht chacentreiet 2 Konstrukcija fardta hiperbolo 1 hipesbole same. Pararoctay hipevbole 4 dednadibe hiperbote sess 4) Sredidnja Jednadiba hiperbale 8) Veins dedaedibe hipertoe s--.. 4. Pravac { hiperbola ... Ses a) Asimptote hiperbsle 1 ithova konsivukcija ss B) Jednadene tangente, normate I polare povuteali W tadanaj taki Iipersole er steed 4) Konsirukelje tangents zxisnoj is 'niperbole 4) Jednadibe tangenata,povutenth iz tadane tacke icvan ‘hiperboie 6) Konsirukeija tangonata povutenin iz tatke ievan hiperbate 45 Jednadtba istostrane hipesbote + obzitom na keordinet Se'cal podudaresu + aslmplotama hiperbole 4 Popis formula | upute za rjesovanfe aadtaka u vet! # hiperbatom sustay, ie 5 Parabole = 4 Dfineja 1 Konstreia. parsbie, Non parametar 1 numeried Serer, 2 Yen Jeanoan paolo 20000000077 & Pravac' persola nn coc 5 9 Jednadtoe tangene, norma | polare povutenih sedan) toa pole po anol tak ty Rema ai ae) th pra 0 adie tangeneia povutenin tx taint ae ivan ‘parabsle ) Kensirukia tngenanovutonh i tthe evan pasos Samet parabole honteakejaDarabae Koj) Je tadan teiiat ea polare 2 “ ee imairakle parabsis isso tne 20000007 '8) Ploftina parabole Ae es 4 Pops formula { upute 2a riesevanje zadataka u ved!» parabolom § 1% Opéenito o urivulsama drugog reds il presecims stogca 1 Preslect stolea acres 2 Opie jeanadtba pissicka siaica w pravekainin kocedisaiania 5 Redukeiia opce jednastbe krivutje dures rele ne 6) Postupak za elipas i Riperbold ose eeess ess. ) Postupak a parabola ae 4 Opta jednactba presieke stotea u polarnim koordinatamaL ARITMETIKA I ALGEBRA § 1. RAZLOMCT 4 OPCENITO © KAZLOMCTMA 48) Obini razlomei 4 je pravi razlomak, ako je brojnik « manji od nezivnka 8, a < Znak < adi »manji ode ltd. gu provi roslomel Fie nepravi razlomak, ako je ab. Znak > znabi »vedi ode san Nor 55, 2 ita au nepravi razlome toe. 5, 5, ita su nepravi razlomes MjeBoviti broj je zbroj cijelog broja t 0} je zbroj ja | pravog razlomka, pri fem se dogovomo ne piée znale + izmetu eljelog 4 razlomijenog cjela i Mjesovitt se bro) pretvara u nepeavi razlomak tako d fara w nepravi ra 0 dase cijli broj Pomno#l s nazivnikom, tom umnosia se pribroji brojaik, pa se tao dob ‘Veni zbroj podijeli s nazivnikom. ores pe ) Decimaini razlomei Razlomak kojem j ike R cojem je nazivnik jedinica s jednom ili viée mula zove ikgo ginal! razlomak, pa se radi jednostavnosti pte ako da se t broj- Heli od tijeva na desno sdecimalnoms tatkom ill zarezom tolioznumenaka, Koliko ima nula u nazivnie. U tom slutsju pisanje nazivntka 2, Alo nazivnik obiénog raslomka ne sadsfi mnotitelje 2 1 5, dolszi- Fa Eee aul Sealer li H brojik mangt bro} mamenaka _mo_difelfenjem brojnika * nazivalkom “do isto periodskog Regal nenvnik mula, svamenke koje nedostaju zamjenjuju se nulama. Pe coevoy decimainog raziomia a Pines i 2 a a3-0m6...=98= 006, ‘ 20 dowel 2, im A aay * Brojke koje se ponavljajs dine period beskonaénog decimalnog 137 gogons7 id ‘razlomica, koji se onaéuje tako da se stave tatke iznad svake znamenke Teen Periods fit zano ized peve | poslednje mamenkse periods ii se Gav pe- Fd sta w zagrade Decimalni razlomak ne mijenja svoje vrijednosti ako mu se na kraju a : gs pri male 3 3:7 = Onassis... od ~ ofst ~o(assny T3600 7236 sg x» pc. 1236~ maacmn, jer fe BBO 786 = ns >, “o ‘9 Protvaranje obinog razlomka 1 decimalni, Periodski decimalni razlomei Xe, Obiéni rezlomak pretvara seu decimalni tako de 3 se brojlie podlel snazivnikors. *, “Tu mogi biti ti shoal %, 1. Nazivnik abignog raslomka sadrii samo monotiteje 24 5 Z i, (10 ~ 3+ 8}, ofnosno samo 2 samo 8. x, VU tom sluéaju dobiva se konagni decimalni raziomak we 3. Ako nazivnik obitnog raslomka sadr3i osim drugih maotitelja takoder mnotitelje 2 ili 9, odnosno 2 i 8, dolazimo dijeljenjem brojniks Snazivnikom do mjeSovitog periodskog beskonaénog de cimalnog razlomka Woaa-2-2-2+5) Primje : Be tsss-eseumosnn,.. nite sas —asenoy 1 io, Pamti za05 30 B 00 ¢ £ =, za 025 2, ito 3 oy 22075 200 a 250 ! iS0 Zao, i 2 3B3. _ 97 ; 440 = o.22084 — o20ish = 0220056) oa 2-2e2 5-1. 4) Pretvaranje decimalnog razlomka u obiént ‘Tu mogu biti takoder tri slutaja: y Konatni decimaini saz tako, da seu, brojnik napibe zadani dec ‘2a tack, av nasi se sta Tea tolko Rat ime znamenaka ia decane tae. razlomak pretvara se w_obigni jmalai razlomale Ispustivli. deci ‘nula, Kolike decimalni razio- ve? 8 io9 azlomak pretvara se u obiéni tako da 2) Cisto periodski r A " yro} Koji se sastoji od toliko deve- se u brojnik napise period, « u nazivnik bi tica, Koliko ima znamenaka u periods, Primjeris i 1 oi= det 3 roy =7 & D=7 5 3) MjeSoviti periodski razlomak pretvara se u obitni tako da se u brojnik napise razlika izmedu broja sto ga dine sve mamenke zadanog raclomka, { broja Koji se sastoji od znamenaka ispod periods, 2 U nazivnik bro} koji ima toliko devetica koliko ima znamenaka w perlodu, i toliko mula Koliko ima znamenaka ispred periods. Primjerts L o3i= maa 3 2 quasi 7 ‘Dokaz postupka navedenog pod 2) i 3) vidi dalje, § 13, 2, b). 4 ‘2 PROSIRIVANJE KAZLOMAKA YVeijednost razlomka se ne mijenja ako mu se brojnik i nazivaile po- mnoie § 48tim. brojem. . a Protirivanje razlomka daje moguénost svodenja dvaju ili vibe razlo- taka na zajednighl nazivail. os Pid rae 4,2 Primer: Kot! of rastomoka 2 1 7 ima votu vrildnost? Protirime Mt pevt ratlomac 30 4, dobiiemo: 2 = R z 2 Kakose > Te biteci >. care Ot 5 ag Profirivanjom decimalnih razlomalea opravdava se pripi- -sivanje nula na kraju decimalnog raziomka i at Nbr 79 7.90 — 7,900 = ita. 4, SKEACIVANJE RAZLOMAKA. NAJVECA ZASKDNICKA MJERA. ee Sass een teat cae oi eee BSL Mat ieee bok | eer pin om oma is ee pate: a Proj, tim mnoaiteliem dijele se Sree Exeiee cere Gat AE reo mje sett Primer: Nek se skratiraslomal 24, 192 |2 BEE |2 wats ates iene 2-2-9-7 m3] oa sues no a 2, Skrativanje decimatnih ra rule anaGvanie decimatnih razlomaka svo se na_brisanje ‘Nor: 30080700 = 00567,|. ZBRAJANSE 1 ODUZIMANJE RATLOMAKA, NATMANST ZAJEDNICKI ‘{ISERRATNI 1) Razlomel imaju jednake nazivnike: b asd uns 6 Tae by Razlomet imaju razlitite nazivni ae ad cb adt be pia ate eM one ee soa Tile Patel cinome cea, es ead de dietity Bex oattthe 28 sume dey salen ot seine drdreie nam 3ae8 £m e ook rh Ta ee Soe, eto na cs oy als iG net Ce i ea ate fog vm I PO ae tog tin ee dopelon i eta cy a co ‘bivamo sve razlomke jednakih nazivnika, pa ih mozemo zbrajati, odnosno eee eee ee cicada nop Hil une 1. Svi nazivnici zadanih raslomaka nemaju zajednitith mnoziteljs; sie Seger ace tl a Primjer: ‘ajecnitkd nazlvnik: 6.11.9 165, Jor jo 165598, 15:11 = 26, 169:3 85 2m — 105 _ 108 Te "is ‘Ukoliko je moguée, treba skratiti razlomak dobiven kao rezultat abrajanje, ‘odnosno oduriman} 2, Svi su nazivnici zadanih rezlomaka mali brojevi { imaju zajed- tke anodtelje Ut siutaju tebe ioptai ne bi ajrets masini bio ‘aS zajednitki nazivnik, Ako to nije, mnozimo taj najveéi nazivnik sa 2, 8 itd, dok ne dobijemo tradeni eajednite! nazivalk. 16 i ie. i 77 RT 36" 8 astm, a6:36—1 eer 36 ie 1 nije anjednises nazivnie, Jor bro} 26 nljo ajeliv sa 15, 25-250 takoder, al B-9n75 fe tratent zalecniéht nasi, Jer Je TO'18~8, 15253, 78815 a Ss 3, Nazivnici zadanih razlomaka veti su brojevi. U tom slugaju za Jedi nazivnik ne moiemo odrediti na gore navedeni nadin, vee treba Sve nazivnike rastaviti na proste mnositelje. U tu svehu pliemo sve naziv= nike redom, pa nalazimo ona} prosti mnogitel Koji je sadréan barem U va zadana nazivnika. 'S tim mnoditeljem dijelimo ta dva nazivnike, a stale prepisujemo, Postupak nastavijamo dok Ide. Tratent zajedni¢ki na ivnik jednak je umnofka ovih ispicanih ‘moditeja | brojeva preostalih U posljednjem retia. Primer: Miss 207574 Zajednitkt manivatk: 2°2°3+5+17- 11 +38 = 392700 , SeaT00 182 2075, 392700: 1050 = 374 aos 414 _ 115520025 +4114 _ 5269 — 20825 Senn * Ssan08 wires ~~ aa00 a sS56 13886 Tanna ~~ Ss se a bimlanle odnomne odurinanje decimalnih razlomaka vel Se fale da se rast potpissu jeden sapod cragogs, pazot da Sesetice e desetca,stotice tspod stotica itd, pot demu se Kod cdusimenja lecimalna mjesta koja nedostaye nadopunjuy rulama Sten: Repent elemeoiarne aerate 7Fee 0,02 — 4585869 = = ss0g0200 AAAs 59 Baas 256354 108-408— 2, 4.5m Sem +38em—248 dm + 288 mm = 508m +0385 m—218m + 088m = 518 m—2i8m = 3638 m. 5. MNOZENJE RAZLOMAKA, bd bd Razlomci se mnoze tako, da se posebno izmnote brojnici, 1 posebno nazivnicl, pa se prvi umnotak podijell s drugim. Prije mnoze. nnja vril se kraéenje. Primjeri: Razlomak se mnozi cijelim brojem, odnosno cijeli broj s razlomkom tako, da se s cijelim brojem pomnoli broi- Aik, pa umnogak podijeli § nazivnikom. Prije mnofenja vr8i se kraéenje Primjeri: Mnotenje decimainih razlomaka vrli se ber obzira nt polotaj decimalne tatke, pa se u rezultatu odijeli sdesna nalijevé {oliko decimalnih mjesta Koliko ih ukupno ima u svim mnoditeljima. Primer: 4498-0515 ~ 020160 =o, atane DP sGis aecimsince rastonts + po: Bre ee Me Sass ened a santer: 20,32 gereza Slijeva nadesno 2a toliko zmamenaka, koliko ina tole wee tenelji broja 10, odnasno jedinica u eksponentu broja 10. aE Primer: 23081-20000 = 2081-108 = atat0 Vidi takoder skrateno mnotenje, § 14, 2, 6 DUELIENSE RAZLOMAKA ed + be Dva se raziomka dijele tako a ano Uae CE i © da se prvi raslomak prepite an, & zatim se pomnodi s recipotnent veijelnotee eee razlomke. Prije mnozenja vréi se kraéenje. a HSE Sete Primer: DN De ww a st GB a ae Razlomak se dijet anBY £,dijeli cijelim brojem tako da se niegov divi pomnosi tim cijelim brojem Pije rancaenyar Gee Primjer Primjedba. Alc Phe Sls ol Set tt= e Cijeli broj se dijeli s razlomkom tako da se pomnoyi 5 reeigrotnom veijednoséu razlomka, Prije mnozenja vr8i se kraéenje. Primer: at-n 5 Dijeljenje decimalnog razlomka s cijelim brow jem poleaznt éemo na primjerima, Primer t gs ‘a6 ide 342 mule put, plfemo Ot 2 te Sa'de'iakoder 6 pute pidemo 0, w 63 Site, pilemo 2, cotaak 7, spuslamo puta, idee 0, deeals el 8 age, dablemo ? 12 ~ 002005 1500 a0 seul sets camino mas ae 2 wena of le ror rl oh ced LIA Se pce dle rt conan ane gen rc ks a ao in wm tele n s S a Sponge ok pertain a Ms 22 ee tie pli lag olen ne eae oe al Fa its neers wn 370: 12 = 11458 1 3%, 1 komad robe to Din 1A to Dijeljenje decimalnog razlomka s potencijoy broja 10 svodi se na premjeltanje decimalne tatke sdesna nalijev! za toliko znamenaka, Koliko ima nula u potenciji broja 10. pr: 12430: 10000 ~ ooo12698 Dijeljenie ctjelog broja ili decimalnog razlom- Eng decimalnin igzl0m bom pate se eno dln ce Kea rojo, odnosno decimalnog razlomlka s cifelim brojem. To se postisava og Biot: dividend 1 divizor, odnosno brojuik | nazivnil, pommote s tax fom potencijom brofa 10, da hazivaik bude ejeli br}. Primge ‘13400 1000 = 312806: 9 a (Opéi primjer za ratunanje s decimalnim broj Drvorezse je napravia,od 1 kubnog metra (m®) diva 1788 grata, Kolko 2 Ho evo utabens i | iatot, ako Jet dex plato 2s00 bint) ar Nolte ‘Yoel uobsir da 1m ima 100 cm I da je prema tome 1 m) es owaod emt (both centimelara), tratunalmo 1 wrijednost 1 em" dev 12500! 1600000 = 0.0025 Din = 0.25 para 2 olitima deva utroton Tteowed i738 3. wrijednost drva ze 1 gratis: ‘B64 028 ~ 14t pare ‘Vidi takoder serabeno aijeiene, $24 3, 00 cm. 100 em 100 1. DYOSTRUKI RazLoMCT “fo su razlomel Kojima ss brojnie 1 nazivnike opot rezlome, ik facloiak nalasi samo brojiku it samo w nasivnila, Tacte redomke Tek svodino na obiéne Gednostruke, ako usmnemo u obvi de ratiomiovs a kor) mats dieheie (2 = 8 Primjer: 1 bs Bonains 3's "ig a7 5 2 2,8 Ts Mss faa 3 a Bt x = 3 a3 a am Ako se u brojniku i Se u brojniku i nazivniku nalasi 2broj ill razlika razlomaks, ‘8 raslomak mote rijeliti tako da ga prosirimo zajednickim 21nazivnikom svih raelomaka koji se nelaze u-brojniku i nazivniku dvo. strukog razlomka, Primer 45-897 nan @ | § 2, OPERACUE S OPCIM BROJEVIMA | 4, ZBRAJANSE 1 ODUZIMANIE atb=b+a atO+daatbte a shG-ehgnedtete | abet dea—bte—d @) } Hz @) slijedi | Bc) vagents, tan aed eae sm sm | degrada se naprosio izostavi, ako sioji minus, svi se pribrojacl uzimaju | 8 suprotnim precznakom, jer je il F(Fa— ta; eto (+ )=—a ta) Pte 2 yt — oye tat ew tel Mh] alta tea a eee MN ear anerat | ee wwe ae 2 MNOZENTE @-n=atatatat... +a (n prbrojnika) @-b=b-g @-0=0 ® BF 23z= (Ha) (+b) = +b) | a= Ca (+ =U) « (a) (Hb) = +) | gbtanemainto | a reat wa anna) ecto, aol oe ma @—b+q-@—N = @—b+ad—le—b + AF= a ee tie a | ‘To znati: Algebarski zbroj mnoii se s algsbarskim zbro- jem inks da se i €lanovi prvog zbroja pomnoze igfom sa svim Elanovima drugog zbroje. (ab) = 1) b=(b)-a | o Umnozak se mnoZi s brojem tako da se jeden mnofitel} pomnodZis tim brojem. Primjer: a+ 20)- 7 5-Ta.28 = 5-T-3.a-D=, 3, DUELIENTE | m Oibm0 sitoeoe anita | (+ a): (+ B) = + 2d) +0) | cantH=—@n | a i | @tb—o:d= (ad +(o:4)—(e:d) | or ey 1 (9) sbijedi: ‘Algebarski se zbroj dijeli s brojem tako da se eres se eiskat aL zegiem tao “Peljers (82 — 9 + 9):=9) = (Die @:d-b=O:d-@ aw Umnozek se dijelis Urojem tako dase jedan mno- Zitelj podijeli s tim brojem. Primer: Be tease Beasts» tate se miei apiont ere trance nett pel nil Senot lividenda, odnosno prvi élan ost tech erin rae aan estore ‘Primer: 1 Gate — 44 4-19. 08—1e e@emsiginar nnn oe BI As ESE Mi el Gent 5) Ties +0 Earle o et = Tet (8) 2 emery =. seedi-0+ bay Saline + yay +ere Sah [- (0+ Hoy 7 2eee eee 4. POTENCIANSE 8) Cifeli ponitivat ekaponentt a a a-a-@+-- a(n mnotitelja, a = osnovien sli bara 2 = eksponent a = potencija aetna | 0) (ayes = ait (oo ay (o— oy = (bay | —(o— ays 2n — oznaka parna (taka) broja n+ 1)ili @n—1) ‘omnaka neparna (liha) broja Tz (11) stijea Ako je osnovka pozitivna, potencija je uvijek Pozitivna, a ako je osnovka negativna, potencija je negativna samo u tom sluéaju kad je cksponent ne. Paran (uh). Primer: Git —2.2.2.9—16, O89. 9-9 +16 ayn22228 C= 29 9.m. n=, at at = gn I a2) To anati: Potencije istih osnovaka mnoge se tako da se njihovi eksponenti zbroje Primjer: heats gt aaa, amar | 3) To anadi: Potencije istih osnovaka dijele se tako da se jihovi eksponenti oduzmu 26 (133) (130) =i 1 (43) Svaki broj dignut na nultu potenciju jednak je 1, jer je prema (13b) nulta potencija rezultat dijeljenja potencija istih osnovalta i istih elsponensta Nor: pr ‘i Gorman | oa Umnozak se potencira tako dase potencira sva ki mnozitelj. Primjer e960 135-1000 ~ — 35000 as) se posebno po Razlomak se potencira tako da se p tencira brojnik, a posebno nazivnik Primjer: : (15) ntemp agenetia se potencira tako da se eksponenti Priefer: (deat On SE gh a att a Pari: Eksponenti se nikad ne potencirajul! by Cijeli negativni eksponenti Do potencija s negativnlm eksponentima dolazimo kada pri dije- Henju poteneija s istim osnovkema oduzimamo od manjex vedi ekspo- ent, npr. itt eto oa pti aratjnat a6) Potencija s negativnim eksponentom jednaka je reciproénoj vrijednosti potenelje s pozitivnim eksponentom, ‘To daje moguénost prebacivanja svake potencije iz brojntka u naziv- niki obratno, treba samo promijeniti predanae eksponenta Primers ay ety at . OF Ea in Mnozenje Exsponenti ‘se zhrajeju! wy i Dijelienie ksponenti i oie am a9) se oduzimaju! 28 Potenciranje a9 Eksponenti ee se mnoze! Pazi: Rezultat ragunanja ne smije sadrfavati potencije s negativnim eksponentima! Peimjer: ery & VADENIE KORIJENA ‘Ako je zadana vrijednost a potencije 2", tj. 2" =a, tada je osnovka z jednaka n-tom korijenu iz veijednosti potencije a, tj. 2=Ve, gdje je o=radikand, an —=eksponent korijena. Kaze se da je vadenje korijena inverana, tj, suprotna operacija od poteneiranja, kao npr. abrajanje | oduzimanje, mnozenje i dijeljenje. Drugim rijetima izvaditi mti Korijen iz zadanog broja’a znaéi nai takav broj x, Kojega jena potencija, tf. 2%, jed- naka zadanom broju & Noe VO=28, jeorje HSH 1 COR +9 Jima, sore oes Waimea, jerie Rte 1 ay jer je 8 a= (—R=—2 jerje (—2°=—32, ali /—95 ne postoji u realnom podrugju brojeva, jer nema takvog broja Sibi Kvadrak bio negatvan & istog rasoga hea ‘ealnog.saagenfe ee. [=a Ta navedenth primera led 1. Korijen iz pozitivnog broja mote se uvijek izvaditi, pri Gemu je eaultat dvoznaéan (+) ako Je ekeponent Korijens paran (lak); 22. Korijen parnog eksponenta iz negativnog broja nema smisla u real nom podrugju brojeva, dok je Korijen neparnog (lthog) eksponenta ‘ie negativnog broja realan i ima predonak minus. Praktithi se najéeiée ratuna drugi korijen i to najjednostavnije po- trou logaritamskog raéunalat ill oputamsdh tabla eae fas tablica kvadrata, . x } (a) Postjednja jednakost kazuje da se broj @ ne mijenja ako iz njega iavadimo nti kofijen, a zatim ga dignemo na n-tu potenciju, jer emo ee ad brojem a eves redom dvije inverene (suprotne) operscife. Vand @) eae Korijen iz potencije vadi se tako da se ekspo- nent potencije podijeli s ckaponentom korijens Primer: fa-fs (23) (Corijen iz umnoaka vadi se tako da se korijen vadi posebno iz svakog mnoditelja. , Primjer: Fre fray FEF say (230) * Vid of tog pica: Logaritamsko ratunalos 30 oe _ Primjer: cr Primjer: (248) = te | Vel (246) Primer: > Ve-h os eas. yrsy- Fh a ER - paseo f (ret ale (0) aBN ——eee——“‘_s—SssS”S Korijen se potencira tako da se potencira ra are bank P da se pot, die Je nr. JOE Zab + bia ako t= Primjert a+ by jer je prema (48) ef Znake + znadi sraxbiéit od - | Eee ia Korijeni se mogu zbrajat Prine e en Korijen se vadi iz korijena take da se ekspo- mentikorijane lemnoder Jee take na Primer 1 2 | ey) Priest Lists fies = DSS - Peer. rf 3% +.) fe View VV ame al Kyra I atV arene We aos, Vie V ra Pari: Korijen iz binoma ne mofeme nikada izvaditi a a " kaa onda, kad su im jednaki radikandi iat9 EE —eoel— _esws~—SC § 3. POTENCIES RAZLOMLJENIM EKSPONENTIMA POZITIVNIM I NEGATIVNIM Ie (22) slijedi #.\e | 20) Pazi: Nazivnik je eksponent korijena, a brojnik —eksponent radikanda! Primer: yah = |e (30) Peimfe: Vazan je obrat hd cat = (30a) ie a Paimjer @y 34 Eksponenti se zbrajaju primer ea Eksponenti se oduzimaju! Primier (33) Eksponenti se mnote (3). Visimo, da se bez obra na to ai ekvponent ls rele: rijoni, postivei il negation, mnozenje potencija s istim Gsnoveama svodina rbrajanje, dijeljenje —na ode dimanje potenciranje — na mnozenje, & vadenie — Lorijena — na dijeljenje eksponenata, Takoder vrijede ter ieizetka, za potencijes bilo kalevim realnim eksponentoms { svs ostala pravila Beare Primjer » _§ 4. 0 BRoJEVIMA 1 REALNI BROJEVE: RACIONALNE 1 IRACIONALNE Va ie cjeli bro} samo tada, tada je sam radikand « nota potencje cijelog broja. Tako su, V4, )F,...5 V1, V8, Yr, sift brojevi dok J2, VF, VS....; 92,95. ja, dell brojevi. Oni ne mogu bili ni riziomet, Jer Kuadrat! hub ia rte alle nikad eijeli bro}, niti beskonaén’ decimain! raslomes fe Gh ee es dali pretvoritiu obiéne rezlomke, Vadenje korijena vodi is ds se nove wrste brojeva Koji se zovu iracionalni brojert dae oe stall beojovs do kofin se dolai zbrajenjem, oduzimeniem? nasasnje ‘ poteneiranjem brojeva, zovt racionaini btejeas Nor. [2 je tracionalan bro}, koji mofemo samo peiblino iaradunsth Uzmemo Ui /2na ii decimate tatno, 1. = 1414, ne mad to nist drags nego dn iracionaini bros [2 led izmedu racionsinth brojeva Laie 1 we Mozemo naravno ratunajuéi daljnje decimale sve vise Toke dace te nalne granice u koja lei 2, pa njegovu vrijednost dobitl po vel ji tagmo, ali do prave vrijednost! J? netemo nikads dod. Ireclenelns ed. Jv peilazuju se prema tome u obliku beskonatih all pang decimalnih razlomaka. Racionals realnih brojeva, Njlhoy poloiaj eaters pravea. Sie rikazuje Konstrukeiju polotafa-iracionainog broja VF na brojnom praveu, Ppmietime jos da su broj x=3,14189..., broj e= 2.71098 Jor a eggsovih logeritama M= 0.49430. itd, takoder nacho bee! Pitot ghey Polotas na brojnom praveu ne modemo lathe lent ae, omocu Sestara j ravnala. 6 4 MAGINARNI I KOMPLEKSNI BROJEVE Gente Heije korijena opet vodi do nove vrsle brojeva, do imaginar- pat vade Rik brojeva, ‘Uaima se ovako: 8) (35a) ita f og broja sove'se Komplete ‘peo sa lor maginarog bo Pe ose Mee eb Far Seema eens Ds kompetna bono ea ann prensa nog dijela, zovu se kon}ugirano kompleksai 2s er a a opel ot OL “ a, Konjugivane, komelskenth rate edna vii 11-3) one gare | dace bojeve ne temo na nom proven jer taj sadeava sam ine real Fina Ma predotivanje.homplcksnth brofera,poteebna j (imagineena) rjelavajual kvae 37§ 8. RASTAVLIANJE POLINOMA 1 BINOMA U MNOZITELIE am + bn—em + bm + an—on= (a+ b— elm + (0+ b—e ne (0+ bo (m+n) abt (a+b) (a9) on (a +b) (eb) = (a +6) (a —B) (+ BH) =o —b) (8 + a + ad? + 29) my BPS + oy @t—abtoy | 9) at + bt = ne mote se rastaviti u real ine mnoitelje, osm w posebnimy su- éajevima, kada je npr. b = 1 ao Poses " prema (46) = ome ny 1—af tO (a+ D(a! — ath + ota Oy | (40) + DES (a + BF (ator + BN, itd 8 — b= (ab) (t+ ab + Bf 1 ay THe bya + ath + aE + ab? +O) | an) + oye ay = | £0) (a —ab + bt) (a—b)- (ot + ab + b= (ab) (a + 0 + a0 + ato + abt 4+ 59 {| && | ita, a Jence. Usporedj ‘npr (41) i (89), (42) 1 (40) ita. . 38 NN n—in—_”=”C” "eee § 6, RACIONALIZIRANJE NAZIVNIKA nil nekog razlomia iracionalan, 1. sadr# teas lt tzraze Peer ce obit rectonalizira, 4 udelava se tako da Pee Meujentukione To se postizavs time da se rojo {nasionike dout $e rasleiaka pominote 9 sthn 2godno odabranim israzom, Pokadimo ta) ostupak na primjerima: bee iy Lye ryt 2 2 8 _ 15 Wty, 2 We 39-133 3] , 3422 3 yi eavsera +3 5.2 38 : 2 sia ay prema (37) = aA os “eo 8 L «lft 0) seme N= tr he _ dies ye) dfe+ydye+a 3940 § 7, RAZMJER (PROPORCIJA) a:b=erd i 4.2, ed Shijedi: ad=be 1 (a) Umnozak vyanjskih @lanova jednak je umnoska unuternjih élanova Odatle: ant i (43a) Svaki vanjski (nutarnji) élan razmjera jednak je umnosku nutarnjih (vanjskin) Glanova kroz sve ostale vanjske (nutarnje) ¢lanove Prinjer aah tex 2 Teratuna) 2 ie 122) Be = 3S Predotiv sadan! laraz u obiku Waele sed! Te SOA debijeme po ator previ see U razmjeru a:b=bid fad = sredinja geometrijska proporcionala a4) ili geometrijska sredina. 41TV Ie raumjera a:b @_ slijede novi raamjeri $a | ee | (5) (abd) :(eid) =aie bea etan—@ | be. Vidi (49), (a+b) -(@—2) Jer an sve te jednakosti vrijed a § 8. TROJNO PRAVILO jena Ii se jedna veligina zajedno sa drugom, tada se kako da ta elitiny sujet of draye. Tako npr: put sto ge prevall neko woe odee~ denon raamaks vremena zavisi bd breine tog tora, i npr vejeme koje $e eetrcbno da se ized neka radnja ovist © broj upodtenih cadnika, U 4 on Ge shutaju prevaljeni put rast s vremenom, Jor Sto je veea breina Boala, to Je veel prevaljeni put. Kaze se’ breina voaila | prevaljeni put su Egeavns razmjerni (opravno. proporcionan). U crugom ce se fidaju tajanje rada smanjit, ako se Bro} radniks povesa, jer ato Je veel iro} uposlentl radnika, toe Kruc rok, x Kojem ée se dotieni posto ne Previty fate ce: broj upoitenth rednike i traanje rada su obratno.raz- Bye! (obratno proporcionain), Ako je sskon medusobne zavisnosti dviju Trelifina gadan u Rekom odsedenot skicae, ‘ada se mogU racunskirn puter fivest zakijuéel za sve drage siscajeve Ko spadaiu pod ist) akon Trojno pravilo tjelava zaatke te verte. Postupak Je wviek st ha temelju podataka zadanog siuéaje prelasi ve od mnodine ne jedinicu, ft vatim za tragent sca} od jedinice na novu mnodinu 1 UPRAVNI RAZMER Primjer: ‘Auto prevaljuje 28 2h sats 85 km, Koliki Ge pit prevail xa sat 48 minute? evs obair da cu 8 eatl 48 rminuta "50 Sati er je sat ~ 60 minuta, dakle @ minutia 04 eat, 48 6 0, raslavlJamo aadatak ute ste! va 25 sata auto prevaljuje 85 ken 221 sat auto prevaljuje 85:25 ~ M km Po trojnom pravilt vidi se takoder interpolactia (vidi § 14. 1) 4a| 2 OBRATNI RAZMIER Primer 6 radnka naprave posto za 4 dana. Za koko Ge dana napravii ist posso # radnika? 8 radnika trebayu ¢ dana I radnik tba 4-6 26 dana 2 radoika trobaju 24:8 9 dans, Isto, keade: 6 | ‘ i 3 = | ae wie ; ee © — obra same!) | Slitno se rjetavaju zadaci 2a slo2eno trojno pravilo, Primfer: Mleietn radun Heke conta tnet| Din 70 za 5 daria, ko | 2s dose ratan ako Tt davua kore Gnevae'd ahs dinewma gore 7 sat Reali Ge tan | 8 Sarulle dnevno 7 satt 1 arsiis deevno 7 | 1 aralja dnevno 1 11 Earulie dneeno 8 sath Isto hrager 5 1 7000 | ” 8 = 10,00: 11-9 2,00 a= 198,00 Din ‘Trebamo rijesiti pitanje: Jedna se cesta uspinje na 500 m duljine za 13 m, a druga na 409 m t duljine 2a 10 m. Koja cesta ima ved uspon? ‘Da bisino mogli usporediti uspone cesta, moramo th odredit! za Ista \ duljinu. Stoga ratunamo uspon obiju cesta za 100m njthove duljine sqon prve veste iznosi 13 :5— 2,6 m, a uspon drage ceste 10:4=2,5 m rns 100 m, 700 Din Piva cesta ima dakle veéi uspon. = 3400 Din Kazemo: uspon prve ceste ienosi 2,6 posto ili 2,6 procenata i pidemo 500 Ste 2,64, 2 uapon druge ceste 2,54 Be oe ostotak (procent) “/ je dakle broj koji Kazuje koliko jedinica 386.00 Din eee in eanice Be dolaei na svakih 100 jedinica, U postoinom ratunu dolaze uvijek tri velitine: osnovna svota od koje raéunamo postotke (anagem primjeru duljina eeste), postotni iznos od osnoyne svote (uspan na cjelokupno) duljini ceste) i postotak ili pro- ent (uspon na 100 m duljine coste). Ako su zadane dvije veli¢ine, treta Se mofe uvijek izcacunati, Jzraéunavanje se vtSi po trojnom pra ilu (upravni raemjer, vidi § 8). Pazi: osnovna svota Cini uvijek 100%! 1. Ratun postotnog funosa Primjer: oliko je 18te od 480 Din? 100M eini 409 Di Vs sink 5 Din 1s ane easOpéenito: Isto, rage: Ws ase Postotni ienus = -SROvmA swoa- posota : . | 100 100% 2 Racun postotka (procenta BI oc eaear tans HK cae) Be S8%, ecate proms 430 Primler: 1. Kolko potto tine 10m od si 420 m tine 10% = = was Wt A Opéenito: 70 tine 99 = 3 anova svota = 2Es@00iiznos «100 Isto, pra postotak =n oe Cesto (th -bljave romili (Yo). Pr o- esto se mjesto procensta (Ws) upotreljavaju ps aE a mil je broj Koji kazuje Koliko jedinica dolazi na svakih 1000 jedinica, 2010 S, odatte prema 4. Npr, ako se kaze da uspon eljemitke pruge imosi 15%, to znaci Bet dda se pruga uspinje za 15 m na 1000 m duljine. wo-100 62 ao 65 | Celkapee tain olin eos +25 = 388 ale | 2s ‘00% ae * 2s - 1s Opéenito; ostotae = Betti ines - 100 3. Ragun osnovne svote Primer: Bite mnotine neke taku tekucine? ina ost 4686 Bi. Koltka Je ejelokupna. smntina 24% 20 4586 nt 4s§ 10. POTENCIRANJE BINOMA. BINOMNI POUCAK. KVADRAT TRINOMA I POLINOMA att oad + be 1 8) a * 90% + gab! ts i « Kosficijenti pojedinih élanova razvoja ilaze iz Pascalova trokuta, Koefictjenti 2a potenciju 1 1 a boa 4 14 6 4 4 ‘Svaki Koeficijent jednak je zbroju dvaju brojeva Koll stoje lijevo { desno iznad njega, Npx. (a + By at + Mab + GatSt + dab? +e ‘Ako je b negativan, mijenjat ée se 1 desnoj strani nalzmjence + der je ay +o, 8 op pat Npr: (o— df — at — Satb + 100%" — 10a + Sab — BF Za razvoj (a + bY gaje je n cljeli poaitivni bro}, moge se pokazati Ga e anelogno imati (n + 1) élan, da ée eksponenti od @ pads oot 0.8.04 ® rasti od 0 do n, tako da ge zbro} eksponensia u'svakor dace Haoelll in i da ce koeficijenti alanova. jednako udaljenth od. potetie 1 kraje razvoja biti medusobno jednal 48 ‘Taj razvo} lash tyne tne 4) Poimjer: erm ae sent Sow AOR a ar sth 4 100 + OS Sel a inomne keeficijente simbol Radi Kraseg pisanja uvedeni su za bi i (Gitaj on nad Le) tr] (Gitaj »n nad 2e) (* Pri tome raéun pokazuje da je: NOD (1 BE=V)e—) 0-91 Ted An n= 2)(4— 3) 12a n)_nto— Die oviets: (") = nm: (3) “Ta sce 9Pazi! Najprije pigemo nazivnik (1-2-3, odnosno 1-2), @ zatim brojnlke (7-6-5, odnosno 87) koji ima Asti bro} mnoditela kao na. Sada moiemo napisati tv. binomni pougak u konagnom obit eo [ijeme(sjem(sjeren | (a+oy ey +(t]eets[t]on an : i Smosh ith, putin ojo of 3 do mo jet 1:2-3.... (w—1)-m omatuje se simbolom n! (Citaj sn faktoriela«). ee nas aint-2-ae8 Bat sessemtay ted a-ac4c8- 80 5040 itd Kvadrat trinoma i polinoma (a+ b+ ot (a+b) +e +R 2G +) ote Sah + 2ab + E+ Bac + whe tet = Sat D+ et + 2ab + 200 + Bb. (ot b+ matt Bt of 4 20d + Dac + 2be, Postupajudi na sligan nagin dcbivamo: G@tbotetare FO be + dt + Dab + Dac + 2ad + Ode + 2bd-+ Bed. sego in Qf Widimo da Je kvadrat polinoma jednake zbroju kvadrata svih iegovih Elanova 1 dvosirukih umnodaka svabog flana se avin cain wet novima kofldolaze iz njege jJasno je da su kvadrati svih dlanova uvijek poritivni, dok su dvo- struki umnofel negativni, ako je jedan élan poritivan, a drugi negatives Pride (abt — 20% — tat n= = SaPOt + dat + 2508 + 49 — 12084 d0atbt + 42604 + 2068 — 28a — tot § 11, JeDNADZBE 4, OPCA PRAVILA Inn pn main, ta pve Se Fee eats ilie tale Traed : a) Jednadzba ostaje pravilna ako se nad njenom lij de cree ons ren re G} Schl ee tas pie ew 2, LINEARNE JEDNAD2BE To su jednadibe koje sadr¥e nepoznanice u prvom stupnju, 8) Linearna jednadzba s jednom nepoznanicom Jednadaba Korijen (rieSenje) Fi SL—— ee, ») Sustav od 2 linearne jednadzbe sa 2 nepoznanice aztby (a) | age + by = ® 1. Metoda izjednagenja Te (A) slijed: y= Iz @) shijedi Odatle: by ae (ab, —ba,) z= cb, bey, pa je Uvestenje te vri Hi jednosti 2a x u (C) ilt (D) daje aby = ba | _— a | M Ty = 14 — Wy | dyad i |) Prema (B): = 2 Metoda uvritenja 12 (A) aed: = ii 2 ely ©. 49) fo se uvrsti (B), pa se dobije jednadzba s jednom nepoznanicom a 4 diy = cy koja se rietava po y ‘g-se dobije uvritenjem veijednosti y-u (B. etay= TB) sy te (© Werstimo UUerstime tou (C s4me wt 3. Meto jednakih koeficijenata uztoy I" aye +, abe + bb = chy | — abe — bby =—ab (eb, — abe = 0, — Mnoteti prvu jednadibu sligan i byDa bismo dobil u obim jednadsbama jednake rotivnog predanaka, odredimo naimant vieekratant koeic (@0 je 20), pa mnotimo prvu sednaadbu sa 4, @ drug sa 3 ie We by = 116 | # tsx—a4y ~~ 39 | + “a: =m Mnofeei peva jednaazbu sa 8, = drugs ea, dobivamo na jst ain Motemo y odredit tsko da u jednu od zadanih jednadlbt uv 4 Metoda determinanata artbye aztoy=o Jerez wy masivnicima tradenth vetednosti x 1 (vidi (49) 1 G0) zove se determinanta zadanog a 3 a ek ona bit uote # tit Clanovi te determinante s | kkako slijede u jednadzbama Natin raéunanja determinante vidi se iz sheme: U brojnicima izraza 2a zi y takoder su determinante koje se dabiju [a a} far b4| stupac koji tine koeficijenti od x, | a 2a y zamijeni se istim él iz determinante sustava A = Prema tome: © 8) 1] ob) — ber 2b Jab, — ba, jar | fe 2) 7 aba ai by Za xiiy dobili smo opet raze (49) i (49a) 54 L.majmanse koeficiente us » Uenata od yt ad & ako je oznatimo sa A imamo: ws koeficijenti od = i y, napisani onim redom » tek da se za x zamijeni prvi sa lanovima desnth strana jednadgabe, lanovima drugi stupac, koji gine koeticijenti od pt wary tayeis | as 18 jaa 191 _ 25-1) — 0-60) ae tap eT ied TT | 2h jos 25 [ar Hl secon 200 Te avantgarde pai bpd a ana Sees jinearnih jednadzbi san nepoznanica «) Sustav od 0 . tase pomotu jedne od navedenih metods uklanja nara tte aden usta vedi pe sustav 08 (% 1) fede Jedng nepornanics, be Scpanicom. Taj postupak se ponavije, dok s@ ne Bat ing jdnadzbe sa jednom nepomanicom. Primjer: 4 Bec aye3e 8 PRGwsd | s Seah 2 = a bismo wrlonill =, maoiimo 1) pevu Jednadibu sa 8,» drugu s# 5; 2) pra #2 Aya teen sa asx + 207-0 lao ty4me= + asc sy—2~ = 0 a Ti venBy = —t sat aye NEB Sey 4 nsteh y= 163 | qa x—92y = — 128 | ise OS} Uveftenje = 1 WA) doje: S94 = Th oaatle ane a yritenje's=1 iy = 2 prvu zadanu jednadtbu dafe a8 + aoe 88 = zm 2 Probe: uerail ¢=1, ya x= 2u zadane fedanaibe! 356 &. RVADRATNE sEDNADanE a) Rjedavanje kvadratne jednadzhe 1) Opéa kvadratna jednadaba kovijeni fia = =O i oo) os | leree pod drugim korijenom, 1, &*—dae =D, nove se di aki minanta kvasraine jednodtbe Ao Je: D>O, kvadratna jednadeba ima dva realna razlitita korijena 2, (vidi dalje primjer 1). D=0, kvadratna jednadba ima dva realna jednaka korijena =, (Gvostruki Korijen, primer 2) D<0, kvadratna jednadsba ima par kon 1, korijena obli primjer 3) ugirano kompleksnih korijena, a abi, gdje je i= V—T (wid § 4. 2 | dalje, Primer 3 Primjer 2 Primer 3 imaginarna jediniea ase 76018 dratne fednadébe ne rietuaju se 2) Nepotpune kvadvatne jea po forall 50 vet neponedin, kak aja @) 6 ast +os=0 ae +0) ae Hota Fenodak ova vie mnottli jd Jo nul kad $e ps st is ronodiels jednak nuli, ako naravno moze da bude nula, Imamo, Sake sort ‘ 3) Kvadratna jednadzba kojo) je koeficijent od 2 jednake 1 sraioe hadaton Jada raters to da se pth 's koeficijentom od 2. , ee id Spseniceolifalt ee tte tence tibeptne a dobijemo: 2° + pe + Korijeni: ay. +27, | “VG | en Parnti tu formulu sijetima: x12 polovini koeticjenta od = ¢ prov tivnim predznakom © drugi korjen iz Evadrata te poiee vee ee +, napisanog takoder s protivnim predenakom, ” U tom obliku kvadratne jsddibe, u oem fe koeicifnt of jade nak 1, postoji slijedeca veza iis or coos inmedu korijena i Koefieljenata jednadzbe +m=—p Roms g Te jednadibe ako dobivamo na taj j natin da une ie (1) vj etl ta, are mania yay 1m ae daa OD we prema (37). a = 2) Primer: Nepit kendretou Jednoazbu Kojo} su konijent 91 — 2 Sterte=0 (a) ake mem 9a —tenda foo(—J]Je- (oot ersonee(-2) - ‘Burstente u (A) dase sh, ako obje strane jednadbe pomnotimo 53 ax!—we— ano. Pokus [OTT 10 0 b) Rastavijanje kvadratne jednadzbe u mnotitelie art + brte= =) | 63) | ale— x) tu su x, jx, korljeni zadane jednadzbe, (63a) sere-inafe-t)oen Bere arate rate ai Primer: pease ‘Rutenjem odredujemo prvi korijen jednadibe, Ta) Jes, ~ —3, Jere Ct tee tsen—6= 1 F2F 800. 39Dijelimo jednadtbu sa z—m = 2 +1 (vidi § 2,9 ime tat 52-9204 Healt ee a fete a rielavamo kvadratau jednadabu: ete by Reciproéne ili simetritne jednadzbe rotvn!koetcjenti ova jednadibe w oj 9 ja provi! koi Atanas itiake udaienth of otetkn | kraj eve strane Jedoadtb ima oblie , Reciprogna jednadgba treéeg stupnia Koren Jena jr Holo oe: apr areeie a B=? da se ape lao «edna protien Kostieen« oa Hines pe se iclutt eajednicha faktor (e+ 1) eT ln weatata Zadansjeddtbs motemo dle predol ucbiew: fatnadsba se raspeda u cvije jednadzbe, eda Ii G+) @-aetn=0 7 Bee 4 SEDNAD2RE YISEG STUPNIA KOMT SE SVODE NA KVADRATNE a —ntazteo=8 2) Bikvadratne jednadibe — Tako se zovu Jednadthe éetvriog stupnja koje sadrée samo parne iecnelte+ a +iee—n=0 potencije nepoznanice a " RO Ratt det Opel oblik: ax + tat tema sinc as Svodi se na kvadratnu jednadibu tako da se stavis a= y, pa jed- nadgba poprima oblik: a asttset2-01:2 ay! + by Odatle, prema (50); 4, 3 aie stay slijeds x Prema tome 6 0Recinrotna jednadzba éetvrtog stupnia oat + ba + ext + be ta Obje strane jednadzbe dijelimo sa af, to je dopusteno, jer je 3+ +9 titer byt vty i a(e4t ty ("+ Err tren stavimo: x + —-—y., tada fe kvadrat at +24. Uvestenje daje kvadratnu jednadzbu: fy? —2) + by +6 , alje korijene oznadimo say, 1 a m= Tada jet et bee i gpd 6 ii tar +1 iat—prtino, 12 tih jednadabj dobivamo etiri ke jena zadane jednadzbe, Primser Sx —a92 Hest —a5246=0) 2a start» 8a? 2)—~a5y +02 =0 Sut a5y +50 Opatamo da jez =P ig= 2 th xy ay 4 zy x, su reclprotnk;odatle sled Be ee at tt ettey eh ton Fe aeeaca Becca Stars OS |, es ee cre ets Saat a oan ©) Binomne jednadzbe ‘To su jednadisbe oblika: £0=0, koji svodimo na jednostavniji oblik: 4150 {to ako da jednadebu poaieine saa pa stivine Odatle je y= ax", arta. uvritenje u zadanu jednadsbu daje ° fli: a N=0] a Yeo. Binomne jednadibe rjeSavaju se tsko da se jednadgba rastavi wu mnotitelje, pri Gemu treba uvijek Griati na pameti da svaka jed- 6nadsba n-t og stupnja ima kompleksnih Gmaginarnih). Navedimo nekoliko primjera: Prema (41): (2—1) (tt <0 zoiso 2 s°+170. Rjetava se sliéna a #o1=0 Prema (8): (e+ 1) (@—0 G+ 9) | ztIs0 g=—1 | e170 Ret stinp ater eattino Prema (000) G+ 2 YE+) G@— 2849 = & thine Prema 40) ite + 1) (stat tate ty = sti Boat at ati —0, Toe reciprote Vici tad 0) istog paragzats, 5 —1=0 — Rjetava se alin 1 ttise 64 korijena “le oleme pisat codnosno 1 = ako Je prema (363) # st—f8 0, 9 odatle prema G7) ree ono realnih tL Gi sitio $i svaie 2 prema (3): “i Gri) 2 = vs covivamo: wn fate Jednadsbe unamo rieiti (lei primjere 1 1 2, Stavieno I om vrino1y— iy, jr se nate supetitueje Sest dobiventnvrieanost! za uveStavatno wx Fp, ako u nj prema (388) wrstimo i= —# sled 2 si Ha dalle je = 27) a 1-0. Proms (ita) (2+) G1) =0 ta Primjedba: Samo za korijene opéih jednadibi 3. i 4, stupnja postoje opée formule dok se jednadibe visih stupajeva ne mogu algebarski Hjesitt. (Abelov tearem). Medutim, ako te jednadzbe imaju brojéane koefi- fljente, moiemo ih na vise nagina pribligno rijesiti i to po voljt taéno, To pitanje spada u visu matematiicu, Jedneatba. 5, Assen: Repeonjelamemiene matematke 5QQ EEE § 12, NEJEDNAD2BE 1. POJAM I OSNOVNA SVOISTVA NEJEDNADZBI Spojimo li dvije velitine izraiene brojevima ili slovima auakom > (veti od) iit znakom <(manji od), dobit éemo nejednadsbu. Nejednadaba je brojéana ako je fzraéena brojevima, | <8, odnosno a> b ili e 7 iti i 1) Ako je a>b, tada je b a. 2) Ako je a>b i b>e, tada je ia>e ili ako jea—2t1 dete>a +7 se>10 4) Dvifje nejednadtbe istog smisla motemo zbrajati lan po lan. 2 | ab e>a |" oben dtd Nos: 34 Sea[+ jee eu Berane pan Sn nena eae hI, RE 5 d é Pe jee Ee fa/= wea |= ee Tis-7 Bos 7 b i ¢>0; tada je a> be i a) Alo Je o0;tada je ae 12[+[:2 32>245 Se> tol :s a> aMnotimo I ili dijelimo nejednadsbu s negativnim brojem, dobivamo nef nadzbu protivnog emisia, ® ie : ‘Ako jea>b t ¢-<0;tada je ae be i Nor Boas on e>arey —< 8 mics 8-4/2) mec masse 1>e “>a by tada fet <1, 2) Ako jea 1 ako joa-<>,tada jet To znadl: uzmemo li reciproéau vrijednast Hjove i desne strane 2a- dane nejednadabe, dobit demo nejednadibu protiveeg aisle Nor raat 8 lo+b+e| <]a]+]8) + |e] ‘To znaét: apsoluina vri vrijednosti pribrojnika, Znak jednakosti vri redznalea iJednost zbroja nije veéa od zbroja apsolutnih {jedi samo u tom slutaju kad su pribrojniel istog pr Jeri | -5=7 6s fg, RIESAVANJE ODREDBENIE NESEDNADZBE a) Opéenito jot nejednadbu aati odrediti granice u kojim lete vsjed- post! Pesomanica koje zadovoljavaju tadana nejednadaba. Tz navedenog AAMLAI'Sesletonje nelednadabe ne daje konaéna odredenu vrijednost ne= ed i, dat coveduye interval u kojem Tete irafene vrljednost! dotlene Pommananice, daje dakle vide vrijednost! nepoznanice, Npr: 22 —4< 8; 2e <8 +4; Bec 12/ 22 edenje nejednadzbe kazuje da nejednadabu zadovoljavaju sve vri- Jednostl Haye su mange od 6, resenja nejednad2be lede dakle u interval UPI ob iskuttvs gran, ij. — <= Pil rjelavanju nejednadzbi postupamo na isti navin kao pri vanja jednadth pojedine élanove nejeanadbe prenosimo {2 Jedne sirane Ea indgu s protimnim poedanakom. obje strane nejednadébe ranotima Tatim'Grojems pri fmt pazimo da se pri mnozengu negativaim brojem akc nejednadsbe mijenja ¥ protivn. b) Nejednadabe prvog stupnja sa jednom nepoznanicom Opdi oblik a +b>0 ili axt+b<0 Iz. ax + b> 0 slijedi ar>— b. Taj izrar dijelimo sa a, pri demu mogu biti dva slugaje: ako je a> 0 Primjet: 1 * 01-6 Gr—tr—3—tet2<0 Ses 2 meted art mts meaaz>m—1 zim—9>m—1/sIm—3) oPrema svojstvu 6: 2a m—3>4 odnomno m>3; 2> fer s nulom ne modem dif, P= +H av 9) Ze ato He—b) +2 (+ > 200 Ms daz >20(et— 09) :20 wr e>0 s>c—o so jo at—sy 0 D)Za a @t—wI<0, eco Mi © 2 00 nome rftely Jere 4 se peas > beta P tort abet + > cr ty AOtD Arde H Hy | = Jab Uz pretpostavku da je ab>0, dsdivamo: =@ 4D) +200 oN >0 | Bi FO +b >a + ete +D) 1m Pretpostavicu da je (@ +2) > 0, dobivamo, => oat Se es cba ty 0 nm oetN6 —15 0 nema smise, ejednadtoa nema resenta, ci ma sve x thea <2 ton ijett nojeanadtbe: ma h4> 22+ mt <2; a8 m= 2 moma riebega) fe>mitamd2 2=> CObje nejosaadabe suave sadoveljavaju wrilednost 2 emo mnoiili sejednadiba sa 8(82—9) dt 56 Si Bive'naclvnikay fer ne amare peedanoke Gr — 9) ir var-5”Raslomake je positivan 1. Kad su pocitiva! broinik 1 nazivmiky 1). kad je Ja-$>0, pric aad ™ 7 mk ech] 3] Bem5<0, pale Kiet Fem <° ‘Razlomak Je negativan: 1) ad Je broinik poztivan, a nasty negativan: Wkadle —ts+13>0, mie tenin0 th S426 miexct Sie 5 Potliedaja dva rerultata su nespeiiva, pa sustay nema rjetenia, ue zadane mustave nejednadshi 5 Te ee at 4) Nejednadibe drugog stupnja Opéi oblik 4 ext + be+e<0, odnosna bebe So. jen: znaka nejednakest na protivn, Jelivsl nojednadibu s8 a, uz prom Bodies gavan, dobivannonejednadsbe u oie a+ prtq<0, odnomo 2+ prtg>0 [vidi formula (5) : tou vada 10 take dt a dva sana th nena nagopunine na pein ke Peitmal edusmen Lvadrat polovine Koefiifentaod seo (BT =[ef cece wes (e-em faT~t Uvedime oznaku: a odatle slijedi ieee amet Behm on 2 b tetas 2< 0/27 a B & won te nTe H8e—2.<0 a viedo + © ta vilednostt = i interval od — 4 do +2 ticiv i a Z-a8 ‘Buduti da je kvadrat Binoma positivan 24 bilo koju veijednost 2, pa Je vei od Be" Sia ‘bilo keto negativaog broje, nejeduaddba je identitna, jer Je radovoljavaiu vrijed- eal Bins een tr nes ass aeons : = Batat FZ <0 Tis : ie Beat wwncee a. mee pa je: (-<-F a Peas 2 tm soe © Nejednadéba nema rietenja, jer positives velifing ne mate biti manja od 2 Betas + > 0/:-3) (stl » De * Fim i: Tabane, et i Nejednaddins zadovoliay tie grance sP% *0VLivaIY vidoes = Kojo Tote med = 8.4 +g ate 4 atta cory Btrm>o it eae fea) >% tte ~2t tet Ms a m4 1§ 13, NIZov1 (SLIZEDOVI, 1. ARIIDIETICRT N1z Oy a; + day + 24, a, + 84, 1G +i—na fig, Merenelia aritmetiskog nia, ¢,— prvi an niza, n— broj alanova n-ti dlan nize b+ (a—1) a | (54) Primer: Neka se irafuna 13. an atm, nisa 2,10 17,24 Kako je o, a Teztates, tom +, ‘To Je atm. red kofemi Jeo Presi (8532 S.— 5 (14 x55 a. Sy = so-101 = $050, SMeka ae lrabunn2bre)pevh n neparath ih befor, ci PEPE E 4 cd rte aig, OPet fe to arte. red kofemu Joe, ~ id= 2. ann Prema (55) 5) = 2-1 a fa tyege” (8) = Ze 4G nr Dan; opr.$, Prema (89): 5)~ Kobi je S520 21,10, —1,— a=w-a=—1L Sia e—v Sia 2, GEOMETRIISKE NIZ 2, og, ont ag? t= voeijent geometr.niza a 5 a a= ag" peti dan nize oj prvth n lanovaniza: 0p al 7 sat peewee rrerren oa Teo = 4502 Prema (6) 8. an nize (n= 8) 0 5. lan nie oro) 6 anova niza Spojimo li élanove g redanacima +, dobit Gemo n Wwe geometrijskog nize. pr it coment red. Ako fp ree konaéan, on ima konséan bro} elanova geometrijski red. ‘aguna prema (57). fh, njegova se suma S, raéune pr a2aGaeaeseeeeE_———s< s;”t”t”*~— b) Beskonatni geometrijski iz Prema (8 Pretpostavimo da geom etrijski iz ima beskonagno mnogo anova, 1, ima obi: | eH ag Fag oes tag t agt + agttt +, Niegovu sumu $ za kvocljent rea ¢, koji je po apsolutnaj vrijednost! mac | vit ed 1 a < 1.) (ope. + =F itd), 1. tet temeda dobivamo iz (87), ako uzmemo teti ke nuli( g'-0), kad x | od otapestonaénesti (n=), . kad nm prima vrijednost koje mene GF mrakog ma Kako velikog broja. To vrijedi naravao samo’ dy uel ae Solbbro dae {221 pr 2 9 ila) gt tm, kad ase ee | obivamo dakle kad ne, alg! Fonmam= fe [ ® = a ow = | oorzes +8 ound 32 nis Soson=3 | es = omit T] 8 2 Imamo Wi redom oat hove Kole ga rien octzett nekollko logaritama, motemo pribrofitl nj Kologaritmom njegov nekog broja nazi jegove reciprogne vrijeduostin nm” 1B aritam colog a 1 log = log 1 — tog a = —log = — tog a 86 8 sastoji se ka, onosno SS S———e—ETEmeeseErrso Kologaritam $6 dobije tako da se karakteristici logaritma dodaje sedna ponitivna jedinica, pa se karakteristika poveéana na taj natin napise F206 nim predznakor, a mjesto mantise pige se njena dapuns do 1 Np 1,85461, a ealog 95,86 = 0,48539 —2 128780 — 3, a colog 0,0019% log 35.8 og, 0,00194 Pitemo It negativne logaritme | Kologaritme w talcvom obliieu da je pa kraja 10 (te) natin prikazivanja negativrih logaritama nalazimo Maigae i tablict Jogaritama goniometrijskih funkcija) tada je kologaritam Qopuna do. 10 dotiénog logaritma, pri Gemu kologaritam ima na leraju OHO, alco je logaritam pozitivan. 71220, pr: log 35,88 log 0.00194 (Dopuna do 1 1 do 10 pite se uvijek siijeva nadesno I to tako da se z= svaku anamenku pise njena dopuna do 8, «za posljednju do 10.) 1.55461, a colog 95,86 = 6 44539 — 10 28780 — 10, a colog 0,00184 = 2,71220. Primier: 9701 ra OgonaTass Fe og # = log e— log b —Iog ¢= log «+ colog b + go tine evs £ = A= jr se Hamat pp lava 2 mie 3 mjes, = 4 puta godiinje itd, Omnaéimo i opéenito Pu primit 6 formula (61) oblik: ante, (a) gaze jen =% yy se rove relativni kamatnjak, dok je q, relativni ka Matai faktor, Uzmemo li datje u obsit da ée u toku n godina broj ukamaéivanja isnositi mn, gdje Je m bro} ukama¢ivanja u jednoj godini, primit ée for- ‘mula (60) oblik m9 a" 2) die je gy—konaéna vrijednost glavnice nakon 7 godine, (g= sadainja vrijednost glavnice, a 14 14 PL = relativni kamatni faktor, aE e100 100 ‘m= bro ukamnativanja u 1 godint, ‘num bro} godina, 12 (62) shied: ae (62a) = ‘To je sadatnja vrijednost glavnice, koja dospijeva nakon m godina uz ilei m ukamativanja u godin, 1. Netko ule bank din, 10000, Na koji ée nos nerasti ta glevnica za 10 odina us Kamatnjaie @/ godifoje, ako se kamate priciapaja glavaicl gotta, & polugedisnse 1) Svake 4 mfesees? Badano: 9~ 10000; w= 10, p= 6 93\ ‘Teatiee: ue 8) Prema (S0):q—14 Foy \ ae ig EH i | Prema (0: 94~ 9- = 1200 Dobiven! as moteme a i Seanad a ge aaa ee, eos a Siac ra 1000, Postedne logactmiatl, pe tako dobijemo tratenu vrie Aedeostavnije | Bree doct Como do te weit eoi su iradunate vrijedaostl gv za nit voles ea ie tabllea nalaei npr. u Logarta imo po argumentimna psy | eee i = 10000 1.700048 = 17008,48 a Kad guvnica g ne i bla okrugio bro, kao w ‘umnofak logaritamskim putem, °° Th be Pa Torok m ablicama de Majcend (tas 0:4" 0848, pe ‘agen slutaji, ragunalbismo ta) >) m= a mn=2.10~20, i Prema (6a i 26 aa=tnfeons a watt A= 103, att Ba Prema (6) 9 ~ 30000-1099, WYetledaost 2a 108% vagimo te tabi ye aa oo fablce Xt po argumontima’ p, = 2% 1 n= 20 94 = 10000 120611 = 30061,1 din, oma ‘Prema (Bia) Prema (0 4) Bodiinje ukamativanje, 1) etvrtgodunje ulkamadivanje? ee fimige Kamatne tables to i) % = 10000, = a) Prema (68 2 tablice, U Majeenovim logue pet moteme nat ux eo oF rai tabicamea to je tabliea XI Veliednost eee + Te je vadimna po argumentima y = 0800s, 108 9 ~ 10000 ojne4st ~ emakst ain Dooivsme: Be 4;n.0=3, Prema (la = ng oe Mare So ots eh ip Too Prem (62a) vs tratena 1 tis hen = 1a = ‘exo tabliel XIU nsw faratunate wrijednostis vrijednost g dabivame logaritamski= pute: Joe 9 = lot 10000 —20 fog 191125 = log 10000 + 29 colog 01128 To 1.01125 ~ 0.90886 ceolog Up1n25 — 080614 — Boe ions =H) tg 10000 oe @ 4) PERIODSKE UPLATE 8) Konaéna i sadainja vrijednost periodskih uplata nem svake go- cada Netko ulate ror n godina Koncem, eva Bo, dine odin dapig slozenth Yamata 1, godiinje ukamadivanje, Fite ee 1 ett era rijednost tin periodsh plata na KF godine? 7) U mover idanje te tablicaj¢takeder oss jena 9sSastavimo Keiéaljku, omadivsi rednim brojem poéetak svake ‘odine i napisavai ispod svake godine ulozenu svat r. Potetak 1. god. 2. god. 8. god.... (n—1) god. n god. (n+) god Ie kriZaljke vidimo da je prva uplate r ledala (n lzmedu kraja 1. godine i kraja n-te godine proteklo (n— ta prva uplata narasti prema (60) na rq". Druga uplata Seine manje, pa ée narasti na r-qh* Treva na r= qm depict Nee aoa je feltt Je letala samo jecnu going, 1 kosaino podljeanns EES T tala Je bez promjene, jer je bila ulodena na dan obradtina ty oe kraju n-te godine [ili na poset (n+ 1)-ve god), Prema tome konaén: t-te godine bit ée: 2) godinu, jer je 2) godina, pa ce tefala je fern @ viijednost svih periodskih uplata na krajuy Sy rgttt rgtt gat, trate i: Sear tata t gmt get, U zagradama je geometrijski red kojemu je prvi élan a=1, kvocl- Jent q= q, abroj gedina n Prema (57) imamo: Saft (63) at ‘ p rdje je qua -P. adjejeq— 1 +6 To je Konagna vrijednost periodskih uplata rina kraju mie dine uz ulaganje k. neem srake godine. ity formule (i) dotisita 2 Konanu vrijecnost periodskih uplatana potetira: we yen ne Se wlaganje visi po@eteom svake gocine Ganavi kezwiia) ‘Ako hosemo da adcedimo konaina vrijednost pertolsith plata + pet na kraj aie godine, all ur ulaginje mane ee fone, moram uae wale da te sade prva uplats Iebades esa fast etalk), “druga (n— 1) godinu Wy a poljedaie jetsam Ponoviet atu diskusja doit cong Sema + gt Frat t ra i: Syaral tat tottey i prema (97) Sin (03a) qo je konaéna vrijednost peviodski uplata + na kraju mte gor dine uzuloganje poéetkom godine, e J 7 96 = stoje posebne tablice. U tablicama dr tse wanst @-ES~ re an (idl opanku na 54 oJ tabL inks en ne talent Je snn pont ech wate oars ‘na S,, odnosno na S, na kraju n-te ie i plese ttt woag oli nn ka gee ocons © Tr, godine, da bismo Imali S,, odnosno S', na kraju n-t 2 a a 8 els (1) cdma 8 ev v ober da BL evota 5, godine, dobit Gemo prema (803): es (64) i i raju gale je iste godine. Dr ception ko uloti potetkom prve godine glavnicu g ws pve slalensh ine, Wollaje uxamaciranie die pest Eom Svike aljdecs ne capt {peel ove pg Coy aoe jodine raéunaj Jajem n-te godine glavnica g pre Srotu r, narest ée krajem n-te 5 = pa Ge Konséna vijed- 2 periodske uplate r prema (63) — na r a ine iznositi ‘ost glavnice { periodskih uplata krajem n-te god (64a) Se 2 adjejeg=1 455 gost biti Jayniel g, konatna ée vrijedn’ fa ako se svota r oduzims glavniel 9, (64a) = cuhvatit) formulama a. Nije mogude predvidjeti 1 foram cn ad ng ert res a Ew Fee a huey nasicd taved formule ur oripomge krlajke, TE FS 2a eine vid Wolk je godine ledala pojedina svot obraguna, x[Netko loti 20000 gin. pa pofetkom idutih 4 godina uvetave evo} ula svaki put 20 2500 din, dok kratem 6, 81 10. godine podite po 1500 dim, Kolika je sicgovs movin na krajit 12 godine? (p= 4 gadsdnje tkamadwanie) = * = 30000; r= 500; 1 = 1500; q =e A " i 04 Potetak 1. god 2.3.4.8. 6.7.89, 10. 112.18 Samosa trait ra + rat rat nat nat nat Sar e-at brat tat att ena! G+ at + af. Prema (s0 xn PT ~ 2500: 08569 o.26s19 150 18160 2288219 aT) YL ratunst demo logaritamskim puter: log 2500 =2a0r08 Jog 1368509 = o13627 og 0.160889 = 0.23009 — colog 008 = 138708 log x Sarena 3 = 1452500 tog 1809 = 337600 Jog tneneoo = ojaamn Tog 0265818 © ozo —1 f+ colog n1600 = 1.08891 log 2 ama pasha v—2= sre, Sq= 5720671 din, 4 OTPLATA DUGA. ANUITETI Yeti dugovi it zajmovl sklopljent na duti otplatni rok otplaguju se obidno ‘ako da se u evjsnim Vremensiin recmecit, pk, ot Reno Svake godine, uplacuu ist ienosh kojisevovu anurter Jednim dijelom anuiteta isplaguju se kamati, dok drugi dio (tako- zvana otplatna kvota) ide na amortizaeiju (podmirenje) duga. “= Zadatak glasi dake ovako: Zajam od g din. treba otplatit um anu iets (i gen oncom Sake gale wr ama le ose. Keo 98 otplagen, mora bit ali: ‘li: 4 logaritmiranje daje Za n godina narast ée prema (60) dug g nag 4°, gdje je Ea kate vient up aes mtn ean =! _ Da bude zajam koncem n-te godine potpuno pron (8) oa 0 (65) + tetwetormule amortizacije duge dobivama i) (650) 1) vrijednost anuiteta ae 2) broj godinan, u toku kojih ée se otplatiti dug g uz zadani anuitet a, Da odredimo m mnozimo formulu (65) 58 (q — 1); agt—., ggia—h eq' —99" (0) ge—g@—M= Odatle: oo ee" ya —log [o—9 (a) tog (2) (o5) oe¢ log @ pe je: " r, 84) nalazi se posebna terara 2") tablica V,u kojoj su ieradunate vrijednast raza SAF sev. otplatna osne U tablicama dr Vraniéa (vidi opasku na st Za svaki veei dugorotni zajam sastavlja ‘va, u koje} je posebno za svaku godinu navedeno: 1) iznos [isplagenih kamata, 2) otplatna kvota K i 3) ostatak duga L, gdje je 99Primer, [Netko Zeli kuplt} kuéu u voijednest! od 300000 din, U tu svrhu posudt taj novoc fd banke, Koja trafi ae kamata 1 a Jo) dug namiri'u jednaklm godiénjim obrocins IKroz 12 gina. olla Je godianja otplaea? @= 9000; p= OK, amt P= totam so fra 8) ne ee 004 a i le 2 aon vate: = eo ates sn 102- 004 abe om Sarita = 0840 & RENE. NovSani fenos sto ga netko prima uz invjesne uvjete i u izvjesnim vveemenskim razmacima, npr. potetkom ili krajem svake godine, Zove se renta, Renia se mole sled! ii uloskom, Koji se platt Jednom za uvijek (eniza), it periodskim uplatama (premijame) Da bismo izvel opéu jednadbu rente 2a prvi sluts, rjeSimo zedatak: Koju svotu 5 (mizu) moramo ulofiti da kroz n godina primamo na keraju svake godine rent r (pe godisnje)? ‘Vrijednosti mize $ na kraju n-te godine iznosi prema (60) 8-4, P =L.. Rente su periodske isplate, pa motemo £.. Rente su periodske isplate, pa mos lako prema formuli 2a periodske uplate (63) napisati konaéau veijednost isplacenth renta na kraji'n-te posing Ona nest ; Bdje je q=1 (68) To je opéa jednadéba raduna rente, 100 Po Iz (66) slijedi 2) vrijednost rente koja dospijeva kroz n godina na kraju avake godine: sfao), (66a) =I 2) miza ili sadagnja vrijednost rente: S= a (60) “TeG—y' 3) bro} godina nu toku kojih se isplaéuje renta r na kraju svake godine: log r—og FS @— 01 ov tog @ ‘Ako se renta 7 ispladuje podetkom svake godine, jednadtba (66) prima oblik: spar fat, wo a odatle je 4) vrijednost rente: by miza ili sadagnja vsijednost rente s obzirom na potetak n-te godine: a—1 VU tablicama dr Vraniéa (vidi opasku na str. 64) nalazi se tablica @= V 2a veijednesti Dj tablica LV 2a vrijednosti Primjerts 1. Neto je ulotio $00 din, da bl mogae akon 99 godine dobivats rentu koje te irajatl 15 govlna, u potet €e krajem 3). godine. Kotika je rente ako ae raguna 81 eoaitnje? 101Prema (66) imamo, uzevil w ob xonéns vrijednost periodskin uplata r na rau 30. godine dna vijednost perio 0, ” vil w obeir da Je Sqe = 2000. 1,096, F gt rai + ght alt rg = ra tat Hats ot = Yer se rabuna ho Boor ah + rat + rth ra ok iea= 1+; . = prema (on = 08 ‘atne wrlledostuloteneavote ma raj 20+ 15 — 48 godin, 5 405% — 10S, datje je p. Mot = aa 7) gag > AF ss se rene inte vnile kro Potliednjih 15 godina na kralu avake godine } 3100 «1,056 = + date dobivam, | Kako je 8",~ 5, imamo 2000 1,034 - 0s pled aoe kin veijednosti uz pripomoé tablice XC (ifajcen) dale =a vin Se 43 log Ls = 7 SS i foe 000 rae |, Oe 0265 veer = somes cr 2=124026 ain Wee iissie = ots kamatnjak $s godisnje? ee a Tea 1000 oen0244 $= Tamer poe Ofalcen, tab 2x1) tog 1000 = 3,000 i Tog oaoaes = teeta — I colog 1rcned = omaoer = 1 _s0l0g 04 = tseme log s = 3.9007 Sun din IRE nien rodendan, pa onde nakon 4, 8 12, 16 i 20 ka godlénju rentu mode kei utivats krot 6 godine Bodine 3. Otac loti 28 svosu ise seeding svaki put po 200 din, tet ‘akon navréene 24 godine (y= =e; y= Pot 1 god 3 4 5,, Phase Bases Maan dl 3. 31 103 102Il, GEOMETRIJA § 1. PLANIMETRIJA 1. ROKUT Elementi su mu stranice o, 8, ¢, Hkutovi a, atpt+y=t00° ¢ sa ‘Vanjski kut Ako je a2 b, tada joo 6 a+ b>, a odatle slijedi: a> e—b 1 b> c—a, gaje je ¢ najveéa stra- nica trokuta, a) Subladni trokuti Dva su trokuta A,B,C, i A,B,C, sukladna: (A A,B,C, 524 A,B,C), 1}, podudaraju se u svim pripadnim stranicama i kutovima, ce 1052) ako se podudaraju u jedno} straniei i dva kuta uz tu stranicu, 2) ako se podudaraju u dvi BLpgiidereia wie stranice katy met nina 3) ako se podudaeaju w d 3 araju u dviestranie { kutu nasupeot vet) o 1 = Oy by by aka je a, by, oa ee Fee Ph 4) ako se podudaraju u sve tri stranice: . ) Slieni trokuti Dw au trokuta A,B,C, 1 keutovtjednog trokute Sedna su 44 ons pie a 2.0 logni kutovi). a homologne si ta su po red Kutovinia drugog teeetta(asthes loje im u istom amjeru (razmjerne su) Boe Ye Ye Hay 2B, se, = ay sy ep sha 1) Kad se podudaraju u dva kuta oy B= By Jednoga razmjecne sa dvfe st Je trance drugoga varalu te dvje strani, Jena UE 41d aye Stranice jednoga razmjerne sa dui 4 nasuprot veto seaieam, ona EE tags 2 had ay avi strani | kad sui kutovd kode nay ve 3) Kad su dvije 1 kad su kutov ko So oda jas n> by 4) kad su stranice sg ie Jno nomen san 226,04 by ce U sliénim trokutis : roku SERIM trokutein ste u stom stalnom omjera ne vihove visine, simettale stranica | katara, opocer dee Tako jenpr, 1b ay 106 Eas —_EesesSE,_S—s ssttttttti(ti‘éitel Plottine slignih trokuta odnose se kao kvadrati homolognih _stanica, ty. AL at_ ot ot Ba bf at ‘¢) Cotiri znagajne tacke trokuta 1 jednom trokutu sijeku se w jednoj tagki 2) simetrale stranica (arediste trokutu opisane krunice); 2) simeteale nutarnjih kutova (sredifte trokutu upisane keruznice); '8) visine, odnosno njihova produzenja (ortocentar); 4) te#isnice, tj, dutine koje spajaju vrhove trokuta sa sredinama su- protnih stranica’ Tediste dijell tezisnicu u dva dijela; onaj do stranice Jednak je tredinl tebisnice. ‘Samo u istostraniénom trokutu padaju sve Getiri taéke zajedno, 4) Povssina trokuta VCH FCG 5 =e (2s= a+ b+ 6 ¢—polumjer upisane kruinice, + —polumjer opisane kruénice). (Vidi takoter: Gontometrija i trigonometrijs, § 15) «) Pravokutnitrokut 1) Pitagorin poutak (SL 4) a mie Kyadrat hipotenuze jednake je abroju kvadrata kateta, date: aa\F5R; b= \eoe 4 2) Bulbdidovi poudei (4) vig odatle 9 = Ve odatle a= Yop big, odatle b= Veg, ths 1074) Romb (istostraniéni paralelogram) 2. CerveroKurt- }) Pravokutnik Suprotne su strani ake, svi kutovi pravi, ake Ploitina sons SUB ante edna ov ednak, dijagonae 6, stoje okomito jedna na drugof Rei su Hajut kutove romba (Polovies unmotiea dijagonatay 108 Plostina eta je arednja geometriise proper, dreska hipotenuse Ur tu ketene ) Paralelogram Plostina P ta visina), joe usporedne { jed- i, dijagonale @ Jed.” ©) Rvadrat (istostranigai pravokutath) saga flay ae fo a ‘Spoljavaju kutove kvadrata, ~ Plotting Pat j pa” : ke, suprotni ku- 120] | raspolav- med ional Zbroj nutarnjih kutova sone, 228°) Rutarjth kutova tenos: Suprotne au stranice us i jednake, suproti kutovi ‘nie Gefedtake, suprotn "kato Jednah ‘raspolavijaju jedna crugu =a-v (osnovka pus 5) Fave Sumo wo dvije guprotn sranice gb (osnovke) wapoyede. Srede ea Seattle srecne neusporeanihstanion(rakova, wile 7 je's omovkana 1 jeanake : Piiorem potuebodu ans 2 g vet) yg Ploitina P. i) Dettoid o dvije susjedne stranice su jednake, difago- ate dy dy soje ckomito Jedna na, dro} diva Plostina s.w ) Totivni detverokt ‘To je SlverokutKojemu se kruinien mote at . ‘Srediste © se nalazi u sjecistu simetrala + sicaica Suprotni sy lkxtow, hoy sof 180, fe aioe. i Tbravokutaik i kvadrat su takoter ttn! Setveroit suplemetai jer je a 4) Tangent étvorokut ome ctverolat kraica se mode unl = Sredigte O se nalazi u sjeciétu sime~ trata kota : ere ju supoinh stranica, je poke econ Sea dij sans, aeons (evadeat | romb a aka tangent- oi earth si 1093. MNOGOKUTE (POLTGOND 8) Opéenito Broj dijagonala D = "@—9) (n = broj stranica mnogolets), 2broj nutarnjih kutova S=(n—2)- 120°, b) Pravilni mnogokuti ‘To su mnogokuti u kojima su sve stranice i svi kutovi jednaki. Svakom se pravilnom mnogokutu. moze kru2nica opisati i upisati, Nuternji kent iznosi ena): 180 gokuta. : Oznaka: @—stranica pravilnog mnogokuta —polumjer opisane kruznice 0 —polumjer upisane kruznice 2) Kvadrat a=riZ—2% P= amor no + gdje je n— broj stranica mno= 5 prikazana je konsruk- Mezotud cdnosio deseeso- 4) Sesterokut 2 earn Seli sels pay SL 16 Osmerokut anr/f2—fi ~ 203-22) paaat(T+ )a2t 2=8¢ 02-0. 8) Deseterokut Lg 3-9-2 0s 2 sca = ZY waa wv /—O\ 4. RRUZNICA 8) Kutovi a kruiniei ‘uta f) koji Jeti nad istim Tukom, Jednaki su, lukom izmedu tangente i tetive 8 serial 2 ste 1 AP:CP= DP: BP. (vidi si 18) | Okrenemo Ii sekantu CP oko taéke P tako da zaurme polotaj PT, i| bit ee nia i) | cp=pr pp = pr. || Uvestenje daje: i AP :PT=PT: BP. To znadi Gitave sekante i njenog vanjskog adreska, uz Obodni kut « je polovica sredisn; _ Shijedi: 1) Obodni kut nad polukru- nico (fli nad promjerom) je pravi 2) Obodni kutovi nad istim lukom Kut y medu tangentom 1 tetivom Jednak je obodnom kutu a, Kofi lex nad Odrezak tangente je srednja_geometrijska proporcionala izmedu ©) Opseg, i povrsina 1, Opseg kruga: ° 2, Dudina krutnog lukas (esredlsngi hut), 3, Plottina kruga P= rfx 4, Ploitina kruznog vijenca (Gl. 19) Baer agua 5, Ploitna seta, = 2282 29 6 : rG-O+t-e 6. Pstnaadjeta », TET OEUE (20 (t—tetiva ae > visinn ode) Primer: olka effing line plote (21, ako 1 ntl 197 i f Potton Bane a ont oa) 48 Pt 6530p) 05, 2, Felina = Poy = 2580-197 = 383 kg, ska 13a) Prizma (sl. 23) Sosa | uspravna prizma: ids 2 O=2B+P. § 2. STEREOMETRIJA (OPLOSJE I OBUJAM) | 1. CAVALIERUEY STAVAK Odredivanje obujma wri se na temelju Cavalierijevog stavka: Dva tijela imaju jednak obujam ako imaju jednake osnovke (ti. gsnovke jednakih plostina) i jednake visine i ako ravnina usporedna | ‘snovkamia tjelesa sijede oba tijela u presjecima jednakih plottina, sia Sve prizme jednakih osnovaka i jednakih visina imeju isti obujam oe aman aie VB» (osnovks puta visna. fries sire seo eh step esacera pe . eae a) Pravokutni paralelepiped (sl. 24) 2(ab + ac + be); V=abe O=6a v=o" ® IERACUNAVANIE OPLOSJA I OBUIMA (VOLUMENA) 1, Uspravna i kosa piramida GEOMETRISSKIN TIELESA O=Bt+P visina imaju isti obujam ‘Sve piremide jednaleth osnovaka i Ss ©—oplosie, t}. zbroj povr8ing svih- medasnjih ploha tijeha P aobotie: ti zbroj povrsina bo&nih ploha tijela (plast 2a obla tijela), B—plottina osnovke by... bridovi V—obujam (volumen) tijela v —visina tijela 2 (4 sone vin 7 amide (i ma pobotl brows Sedna, notte vine pada us srdlte stance opine oko oanovke) Gl. 25) Pp 2 g osnovke, u— visina pobotke). (0 —opseg osnovike, Pe vs 4 ssh 2s 3. Krnja piramida (sl, 26) | O=B +B +P, | Omals; ©) Valjoie 1. Uspravnl § ost valjak an i 2, Uspravni valjak (sl. 27) = 2 raw = dv; O= Beeler + vy shar 116 a (Bi + VRB: + ravilni tetraedar (o tetraedar (omeden je sa 4 sukladna istostraniGna trokuta) zy {? (—polumjer, d— promjer osnovke) 4, Valjkasta cijev (1. 28) Primer we = sottxa je toting tlitnog avorsik lie Je Me apecteae ich —— al | tea) earns ae esto od [1 Bee Vara | jeanor kvadratiénoe stops fe Raina G=V-y~obuiam pute | #2 ___}5| spec. tena. iv ‘ako 1 cm? vode ted 1g (like Si 29 ahah 1 die (tra vode— 1s 7S cetika 785 t, atunat éepo obujam Vu amy Guts He eg) at re vode — 1 Gates 16 2 ichinw ovoraica Gu ke, Prema tome sve dimenije koje aw 6 Se eee mam aijelimo sm 100, a bls dobili 2, Obujam veutvtw 2. Tetina = vey = 0997-788 — 1018 kx = LL @) Stotac 1, Uspravni i kosi stotac 2. Usprayni stotac (s. 30), (¢= stranica stosca Poms O=n(r +9) 3. Krnji stozac 1a) Uspravni i kost kenji stozac FBG brat rt) = St + di dat Fett ) = Beat t aida Vn 5+ PBB + Bs (@y dy — promjeri osmovales),») Uspravni kenji stodac (sl, 31) | Pat Primjer Ns ‘Neka se izratuna obujam vedra x I (sl. 32, gornjl promjer vedra je 300 mm = Omni taag f ep RE SGT SESS ln alin SE Se iio 1 Pe tatoo} format = "Bay + y+ 47) mame: | y= BS gat gaan 209 ciash aot Pe ein fl sae SMM a+ son sas env Pubion yledast sbi ne relies bitoo od tate wesfeatas ose i apvlute pogreke ‘Apesitoa peerafea ~ toa vrifnont — pilin ve | Jednost = 13,92 — 13,82 = 0,10 drat, SL 32 Job bolte ve vidi tatnost pribllinog rerultata iz relativne ili procentualne poureske spiotutna pogreska Ol go, tata vil 393 I sL.30 Ha Procentualna pogretka ~ relatlmna pogrotka - 100/e= 6007. 100% = 0 ‘Relatina poaretia = ©) Priblitno izratunavai la i njexini dijelo unavonjeobujma knje pram kenjg sto f Kugla i njezini dijelovi i Za mnoge tehnitke svrhe obujma, Tako se m he posve je dovoljno pribliéno e | aha eon dey mln ptnaraje | OmtRea Dm VaR R— polumjer, D— promjer kugle) \\\ ie je: w | Uvritenje w fe pri obujam kmnjeg stosce: () daje priblitnu tormulu za ob r Fi + ay, a Oy | si<= ssi ‘ast 2. Kuglin pojas (soi) (31 93) Pm2Ray Ve ents ane F Ont + 8nt + of (ing potumy 4 osnovaih krugova sloje, 3. Kuglina kapica (ealota, kuglin od sjetak) (ot IRao= (Ft oe shir mt ~ SOP OR 9) = Feo (r— polumjer esnownog kruga kapiee) 7. Kuglin isjedak (sl. sab) 2 V2 Rinp, > Boe Primjer Xotiko m* vode 24 x. “ole prema semis 4) 1 otko mt ima tba 2x gro p00, Zapremina: sua 2 Potrebno Je lma: Porte, Finale = 5-34 601.5 Fm pnb se annem Easame Ta 24-48 mam Ratunats Je per He Je pomotu Jognrtarskog rafunata na 1, ednoeno 1 mt te I, GONIOMETRIJA I TRIGONOMETRIJA § 1. DEFINICIJA GONIOMETRIJSKIH, TRIGONOMETRIISKIH ILI CIRKULARNIH. FUNKCIJA U pravoleutnom trokutu ABC s katetama @ 1 b, hipotentzom ¢ i sje tim kutom @ 20vu se omjeri = —_Keateta wz kt __ orga (kotangens «) iteta nanuprot kara 18 Hotere seen (Sokans a) 4 ¢ ss 2 _ Ketel nasuprot Kut sing (invs @) ¢ hipotenuza Ea Healeta us lt = os kosinus a) © hipotenuza a __kateta nasuprot kutu 2 keateta nasuprot KUN eq (tangens a) 6 keateta uz kut = BL keateta uz kat . =coseca —(kosekans a). I gornjih definicija sje: 1) da su svi ti omjeri funkeije samo kuta a, jer njihova vrijednost ovist jedino o tom Kutu, a to je istaknuto u njihovom nazivu; 1212) da su te funkeije omjeri duzina, dalde dst (neimenovaniy brojevi, pa je npr. 1m - sin 30° a 0m 1 1m, dok je 10m- Lm : 1 dok je 10m. 3) de je sin a< 1, cosa <1, seca> 1, coseea> 1, jer je keteta ma. nia od hipotenuze. (2nak < anaéi smanji ode, anak > znadi svedl edey 2. a tg a i etg a mogu primiti svaku Konan vrijednost od 0 do ma Kako velikog broja, jer omjer kateta mote bitt kakeavgea: f Diicceen—-, wee=—, concen! — ravokeutan trokut kojemu su katete g ~ 3 em, b= 4 em. Neka se ost vik goniometrifkit tunkeijn kufova a T'p tore tokane Po Pitagoriny poutku: VaEPB - YOFE=5 om, Po detinicit goniometriskih funkelja leraeunaje vate sina= sap 4 mo8 i mes ei iar sep na : = = wt= aim scm aegis Sn Vidimo da je sin « tg am etg 8 ita skakosuaiB komplementni kutow, jer jenjthov 2b « Zakljubujemce = meee Garb ako su dva Kuta ijt drugog kute Npr. komplementna, funkcija jednog kuta jednak je kofunk- cos (45° — a) Primjetimo da su dva kuta suplem in (45° + a), entna ako je njthov zbroj 180 4) Neka se iaratunaju vrijednosttgoniometsjsklh funkeije: 8) kota a = 4 122 sokuta katels a sijedt 1 pravokutnog istakrataog 4. po Pitagorinu poutke: cn Yara = Vem al efiniigonlmeteisi funket : 2p 7 > on = cos 458 = a. wires 3 < sm cs by kutova vising 9 istostranitnog trois 2 Biljtin otovima 8 prema 38 paar y et trout u dva provoking trokuta stranica « diel oj tok w dua previ: rose Cy 6, Ts Ujovog (Mt 13Opet vidimo da Je Ha 40 cos 08 30" = sin 60 ita 1) ea ear at! ak + a inend tea nature : | hipotenuza | 4S 2 5 sat éemo pravokutni trokut katete 2 a ‘katete duge 2 cm le#i tradeni kut a (Vidi sl. 39) *) tea 238 att a g0= eet, 2S cn =29- S 77 nee Siw wen ten “it Za konstrukeljs uta @ unet demo omier 100 em = § 2. PROSIRENJE DEFINICIE GONIOMETRUSKIEE FUNKCHA [PREDOCIVANSE GONIOMETRISKTI FUNKCISA DUZINAMA U EDINICNOS KRUZNICI Opis slike 41 tz pravokutnih trokuta OAB, OCD i OEF ua jediniéno} kruinici (OC = = 08 PoE =) sled! | ive Pens | ene aco | mean Q2=00 | "os | een oen? | =" 0c | coc p= 24204 | cotg = Fea EF | comers bo os [orenmGen er | oe jw jeinizno kruinii predosene su gonkometiiske font iljatog esta ova 1) ain e, duBinom okomice BA spuitene iz presjeitta B kraka OK, Jeainiove krutnice na vodoravn polumjer OC; 2} eos a, peojekeijom OA polumjera OB na vodoravni polumjer OC: 5) tg odoetcom CD tangente povutene na krudnicu i desnom kraj ¢ vodoravnog polumjera OC; 1) ely o, odsjetkom EF tangente povusene na krulnict & gornjem ecaju Evertikalnog polumjera OF 5) vee a, udal{enotéa OD kraja D odsjedka CD = ig o od sreiita © rine. 1) cosee a, udalenotéa OF kraja F odsjetka EF-— tg «od sreditta O eruinice xako ge vii ie slike 41, oba promjera, vodoravnl CC" i vertikalni EE’ dijle regs orl Jodanka ijl, koji se zowu kva dant. Ako Je Kut dijele kale ve da Jeu prvor kvadrant, fmedu 90? 100° dru Fee ony 180° { 270" feta, a ime 270 | 260° u Eatvetom levee 125drantu, Kvai kutove: Um odeziji u smjeru kazaljke), drugi Dost aa je (nti at dogovorno da su: vodor 8 81184 pozitivn romjera vodorayiag Bromjera CC, ne 126 sdranti slijede jedan za dru Sosain, 74, drugim w smjerw u kojem ratuname in kretanju kazaljke na satu (u ge, Yeti 1 fi se pomiéni kre (OK) teed (OK) i get kkojima ‘odgovaraju di ali peste ie Tk vadrant, kut a prima neee eke vrijed- jednesti goniometrjskih Fane adranta (OK,) u edznaka tih fy fake th funkeija u razlititim kvadrantima uzima 1, ako au dutin sho a dude hoe th predotuy in Gativnl, ako sute dusie Tepe ee 2) cose i ctga pozitivmi su, ako dutine koje ih predoduju, lete desno od vertikalnog promjera ZE’, inage su negativnl ‘Prema tome su predznaci pojedinih funkeija u razli¢itim kvadra- tima ovi: tya_ctou Ale TEN alz sa Povetamo li koji god Kut, npr. a), 2a 180", 360%, 540°, 720° itd, po- navijat ée so Vrijednosti tangensa i Kolangensa vet kod povetanje kuta pevigo}, a veljednosti sinusa 1 kosinusa tek kod poveéanja kuia za 360°. Tz Taga slijedi da su gonlometrijske funkcije perlodske funkcile fe gemu sinus 1 kosinus imaju najmanji period P= 360%, a tangens | ko- Eangens P= 180° (vidi sl. 41) Nor: in 36s OO" 18) nn 1 sn P+ 20) = in HP cos Teas SEH =H SY aoe cot tame oot 12 2008 = tg Late + 20h = te 20" a 10 tg S10" = ety (2. 1008+ 209) NEKE VRISEDNOSTI GONIOMETRIISKIM FUNKCIA Na sliet 41 mogu se jasno razabrati vrljednosti goniometrijskihy funk= cija za kutove OF 904, 1808, 270° 260%, Te vrijedinosti navedene su Wabi) Soe Maufedl u inju su ukljuéene | vrijednosti funkeija za kutove 45°, 30% E01 koje s¢ dobivaju iz iatokratnog pravokeutnog trokuta 3 $x istostranié- tnog trokuta (vidi primjere 1. 12. na strani 123). qooooocooue con 1 [Bl] Blt] o o | 4 | 360° | pada BR la | Se TT Pps] ee [e=| o [ioe [ae : i o law ne Se 127Ostale. vrijednosti goniometriskih funk rodne vrijednosti goniometrijskih funkeljae Titamskim tablicarsa dr 1. Majcena), Prakti¢ki su od najveée vainosti osnovne ri skih funkelja, jer se vrlo Cesto 2 SL sa upotrebijavaju Te amte pomodu slike 48a, 43b, 44a t4b, ja vade se iz tablice »Pri- (vidi npr. tablicw IT & Logas ‘jednosti_goniometrij- se viijednosti najlakge sino sin o0r= 1 Hin 180"= 9 sin 70 = <4 sin 350°= 9 ‘Vidimo da su funk: an joni kad su { tangens pozitivni r ankle bez 200s, sinus { tangens postin kad aned, odnosno Aoguival kad su Ispod origonianog promier. 8 Tanad. ocnem). cosdnus | cotangens pouitivni su kad su nadesno, @ funkelje s,nco% cle Sad gu nalljeve od vertikalnog prom pegativel ka 7 of so 3 { ' wo" | i oe 50" sh ato 129snte Giga npr: od funklje angens ou = OO zat {ate 1 ut au pevom kvacranta sve vesine prema 90% tanges « x to, ds prlivnim siednectina iho da Mote prema satis ta ek BRusiyR, Prod a umanjuje If se kut a u dragom kvadraniu tdolaat U sve masiti teu raste k negativnim vrijednostima take, Hornig oe Saki, ma kako veil negativn bro)” ako, da mote pees § 3, NEGATIVNI KUTOVI sas Vili li se pomigni Krak OK u smjeru okretanje,kazaljke na satu, kutovi se smatraju negativaim (u geodeziji pozitivn!). Prema slict 45 je asine te (-a=—te cose etg (2) ga 131$4 VEZA IZMEBU GONIOMETRI FUNKCIJA ISTOG KUTA oe 4s pravokutnog trokuta ABC (sika 46) slijedi © | evadeizajmo i 8] abrojime aki 4 > se & sinter + cost q = 2 +H # @ kako je po Pitagorinu poutku e at + bf sint a+ costa = 1, i Odatie: sina= + i costa cosa dobiva se: @) (a) @b) Tr istog pravoteutns i) fog pravokutnog trokuta ABC (slika 46) imamo: tga= @ Iz jedakosti (K) slijedi; 24am i be wosn| Uvitenfedsje tga a @ i) Nestino senna dba: gam SE ® Ginnotak formula i) dae: tga -etge © (Sa) (Bb) Mnotenjem formula. © odatle see ‘Na slitan nadin se doblva: cue ae o Podijelimo li formull (2) s8 cas! a, dobivamo: tte bi {1s obzirom na (6): seta=1+ tata © ‘Dioba formule (2) sa sint « daje: lt eata Its obzirom na (7) 1 cosect am 1 + cig a © ‘Te formule dobivamo i iz sl 41 AOAB: — sintay + c0s* a, 5 ea ‘td. AOCD: 1+ tea, = see? ay; AOEF: 1 + ctgt a, = coset ay Pomoéu tih formula moze se svih Sest gonlometrijskih funkeija izra- ziti pomoéa jedne funkelje kako pokazuje ova tablica’ sna | oe | we wea | soe | ccs r Z . Visors) Treats | Tiree wae Tavedi za vjetbu sve te izrazel 133§ 5. PRELAZ NA SILJATE KUTOVE Jaen Taal slike 41 tablice koja ta nfe sje, avaka gonio- oe Prvom evadrantit sve" vrijednon hope he obaziremo na predsmey Pravilo prelaza: ian prod zRAK, Odveduje se za pojedine funkcije u raliitim kva- Tag) et Proms shemt predznakea na st ao (vidi nines ae 43, da 1 4aty, 2 Funkeija ili kofunkeija, Ako se 2a se mje: (OO Ft) tt GOH am, aaie jew Sea sinus anges 2 ySeEUD Kei} u, the sinus prelas w essines eet” Kut webing aqt Kotangens i kotangens wi tangenss a peeseaea zadani Heat obliku: (180° of) il 360" ath Pas nee ostaje ista = + cose Bod = ioe (90° Fa) —a cigs tg (90°F a8) = 2 ig sin (1800 F a cos (180" Fay m= sine ig a0 Fan — Fig ete (180 Fahmy ee sin (270° = a) = — cos @ sin 60" 09 = = ting 28 G10 49 = Fcina £08 (360° F at) — Foo Poergives, pee iBr ie deems gaige | © ee Gm. ge essa gt Roar eh BIE tet Bom piemensan oi i 8 ee 2B ue sin 280° a (00 + 609 = as Hibmamscah ie {30 te am +09 85 138 ots (00 + ay sin 100" sin GOP + 11 = an 163 ~ coe (1804179 = — 608 cor 6 = eon 8+ 3 = a 5 aati Bi hm ty ser te 60324) tt na dva nating, npr 'g agai" = — 1,139 sivas nga + asat” me —igaonarat” = — 1138 Ces 3 11739") =—etg 4117799" = — oe aman” =e (200 —S11739) tg 18°42 fanje miata da se izbjegne _preratunavan} vrti prvi prelaz, Obigno se i sekunda,Na sligan nagin: sowie cos (a4 2 ce +B Sy (et) sine coef + cor sin B rojnik i nazivnik desne strane podijelimo sa sina sinB, Ho daje 7 strane podijeli 8, nike | nazi seme! a3) oe eae § 8. FUNKCIE ZBROJA KUTOVA (TEOREM ADICIsE) § 7. FUNKCUE RAZLIKE KUTOVA a (A) mjesto Bj uzevii u U formuli (10), (11), (12) 1 (18) wvrstimo (—f) mj obzir formule (1) dobivamo: sina cosp—cose sin fs sin («— 8) =sit a8) cos (a—f)—= cosa cos + sina sin6 il we—t8 88 | 6 @ 9 1 gates Mt Bar 7 cascub tt e Hl Prema slici 47: =e ae 1 sin @+ 8) = AB=AC-+ cB= AC + DE AC = ADieos a; AD = sin p; DE=ODsing; OD= conf. Uvestenje daje: sin (a + 8) sin a_cos + cosa sin (10) 2 cos(a + 6) = 08= 05 —BE—ox—cp 08 = OD cosa; OD = cos; CD=AD sing; AD=sinB. _Uvsstenjedaje S28 (+ B) = coe a 088 — sina sin any | Prema (9) mozemo pisati i Bee east aot igitoeme Piobem brojnika 1 naintn dene strane aa cora cov detine an wo+p-Estas as : \ 136Prema fornsuli (2) modemo pisati: i) | | : | tava (22) glasi: Pied cant, re a 2 7 ea) shen iae I) 4 8 FUNKCUE DvOsMUKOG 1 poLOVIONOG KUTA iawn ‘ Ako u formule 20), (11), (12) i (1a uvrstimo B =a, imat éemo: ES || i oe co) Sat emeeee, e Fil - \)\| te2am 2s 20) = mi) oata—1 [Tema 6) | ceten Eat, Bas = Pomoéu tih formula 2a dvostruki kut mozemo izraéunati sin 3 a, s }, dobivamo: | NHI cos 3 a itd Podijetimo i formula (25) (26), odnosno (26) s (25), NH Npr. sin 3a=sin (2a+a)= prema (10)=sin 2a: cosa+cos2a-sing = a en i} Tepetowt ea wa anaes ag “Spee sna = Nl), Fone ante aang ey a ot e \ avandiee eae, pm riedigg | TE“heiPe oe ro arechan ts tastia pap ih aio 2 1— cos 2a—=2eosa Pers | [Ty os2e one= t [BE | 22) Odatle dobivamo dijeljenjems [i—oeta we=2) Spode (298) sm e222 139140 Primer: 2 sin 75% sin 308+ 459 Brema (10) = sin 30. con 4864 66 30%. sin age = prema tbl ug2 = 4.17, 1312 ae ee 2) cos 18 co 04 = rome 8 = £05 90". cos 45°— sin. 30°. sin ag Pokus prema (2) sor towne 2043054542 e~ 2O4+I5+ 0420 oF yn Ges aPyo1 ee sn 0.45 = Brema (0) sin oo eon 4a 08 8. sin eet = Pokus: e —_ ses 77 pemeas~ |/ Lense | z spe sins = Egy y § 8 ZBROJ I RAZLIKA SINUSA I KOSINUSA PREDOCENA UMNOSKOM Ovaj agin prikazivanja sinusa i Kosinusa prikladan je 29 logarit- miranje Prema formulama (10) i (14) tmamo: sin (+ y)=ain 2 cosy + cos. siny sin (2 —y) =sin 2 cosy —cos x sin y. Stavimo:2 + y—a;2—y=p, tada jex Uvrstimo to uw gornje formule, pa ih zbrojimo, a nekon toga odu- Dobivamo sina + sinp =2sin +8 (30) 2 sina —sin p= 200s 22 sin y 7 @ 246 @ —2sin cos a—cosB sin Formule (3) do Q) wl upoteebljavaju se kada treba transfor rail raze W hola dla abo} ht vane. trigonomete jth funkela, Forese ur kajtis te funsje delaze ub uronotsa, dase npr. omo~ fietlogrinirerte 14| § 10. UMNOZaK sint USA 1 KOSLVUS ii! PORE SOUSA Losnwusa enepocen Natinimo i zbro | inimo Ii zbeoj, pa rasiku formula (10) i 4), \ sin (a +6) + sin(a—f) = 2sinacasp iN sin(a + §)—sin(@—p) Odatie dobit demo: ease sin oy il wae tfinwra tino] an cos asin = [sin(a + 8 zfs P—sinie—] Postupajuci na sl pal liéan natin s formulama (11) i (36) fi (15) dobit éemo: Lovet te] = Honan =U 1-4 fmeaovoen] (ay § 11, IZRACUNAVANJE VRIEDNOSTI GONIOMBTRISSKIH PUNKCISA 1Z ZADANOG KUTA ‘To se vr$i pomoéu tabliea. U tu svrhu nam sluii ili tablica prirod- nih yrijednosti goniometrijskih funkcija ili tablica logaritama th vrijed- nih vr pevo} gu tablici navedene vrijednosti funkelja u veéim raza Tost esto tek avakih 10" (vidi mpr. dr Majcen, Logaritamske, tablice, Gihlita i), te interpolacija nije jednostavna i ne vodi do tagnih vrijednosti Fein ce obitno raéunaju vrijednosti goniometrijskih funkcija logaritamskim atem porsocu teblice logaritama tih funkeija, u Kojo} su wrijednostl loga~ Peta pavedene u mnogo dim razmacima, npr. u Majcenovim logaritam- ‘Skim tablicama (tabliea TIT, za svaku minute 1') Sadr Ii zadani kut sekunde, mora se interpolirati. Interpolacija se vrsi po trojnom pravilu, pri Cemu se rezultat interpolacije kod sinusa Fiangerta dodaje, 2 kod kosinusa i kolangensa oduzima, jer prve fGvije funkeije rastu, a druge dvije padaju u I kvadrantu (vidi § 2. Primer: 3, cog 14920 38" 7 eve 14S 24°38 cos (00+ 50624387) = — sin SH DA'SOT 8D Te tabllce I$ 407 wad: tog sin 59°24 ~ 93046210, | ie stupea D1 Koll’ daje promfenu logaritme sinus log sin $3 24 lla ag 1, wadimo O16 Gedlica petog, decimalnog mjest), St Bel owstany en 1 logaritam siousa Ge oe poveéati za 016: a se leretuna 2 avgta tS oveéat tal logaritam, ako se mut poveea 2a 38, pifemo: 1.048 ots Beh tate gyn ‘To pribrajamo (sinus je); #90462—10 Dake: log sin 882028" = monies — 10 = 0.90868 — Ie tabice 1 sLogutitmt brojevae dobivame entilogaritmirajuél: sin soeoe3e" = 00202, « dakle 132 te aurseir a7 4 298517 = og 0a sean) = DIM = 046.17 Stn: Be erin e same, 082950" ice” eblica Teter" + agus, Senor + 4s i] Pams! Jednost inva: {e888 logoritar te dent lx stupea DI" sa brehons ea ai § 5, os: AcUske tunkel jem Sukunda radanoy ku J 146 § 12, RACUNANJE VRUEDNOSTI KUTA 12 ZADANE VRIJEDNOST! GONIOMETRUSKE FUNKCIIE 1a iz zadane_vrijednosti_goniometrijske funkcije vil se takoder pomoéu tablice logaritama goniometrijelh fun Ga (oor Majcen tabl, 11). Kako se vidi iz slika 49 do 59, Jedno} zadanoj Gijedmosti funkelje odgovaraju uvijek dvije wrijedmosti kuta. a) sina = + @, gdje je a zadana vrijednost. a=? Ratunanje vrijednosti_ kat sa a; se dobije logatitamsieim putem, a a, = 180° —a,, jer je prema sl. 48185. tty 6 dobije logaritamskim putem, @ a, = 180° + ay; m=360° — a, jer je prema slici 491§ 5: sing, = sing, = beosa= +a; weraune ingBGs logaritamskim putem, au —360!—a,, jer je ed €05 a5 = cosa, = a. (Vidi sl. 50) . = tty dok je ay = 960" — oy, se dobiie Tog. puter, 3 See ee vial d's Adgoste, a=? a9 2) cease a=? co8 y= +0 as Se dobije logaritans Jer Je con oeatitanskim puter, a oj 4 =—a. (Vidi sl 51), ok Je a, = 100° + ay, ty se dobije log. putem, 2 m= 180 +a, jer je clta:— clea REST: det Ghai. 84) 4a) ega=— 180? —og, dok je a, = 360"—ao. jer Je tu 8¢ dobije log. putem, cig 0, = cla, = —a. Iz navedenog slijedi ntu ragunamo prema ntu— prema (180° + 4) Kut, koji lezi u Ml kvadra’ kut formuli (10'—ag), Kut w I kvadra: fp kutu IV kvedrantu— prema (60°—a), gdje Je % u I kvadrante. Priemeris Laine = 08887; sie Losaetmicanfe porotu tabice dae 4% Se dobije tog, may sl 82) Putem, & 0; = 100° + a, dog sin a ~ 78484 —1 = 973404 —10, artam (7567810) Jer je tea, = tga, = va 1 table HE nalasimo w supe login nalbli mani Jnaritam, O7E470- z vacimy pelpader kup G4 | promjenu logariima siausa, kad atime, lea! I uname raat iemegu aufeg logarie 4 upete, abide 02> aude toa Maine petog dec, meta. Da fadero bro} eekunda 72 Kole ¢ ednost (ovale enor or sn poveta r26,postavimno razmJer 146 opi si6= 1:2, ©) wasn;odaue ale Prema a) = 300082" to, = 199 2 oo — dares, com a, = + oes Tebten legen = Ing 06708 ~ 0581751 = ysine me ‘Tablica v: 2 rats mis “ieolidapunctiatiaiargie fe [egeemetsjske funkeie ii njenog ‘neriecs : rate, a kod kosinusa i Eonteagenns rimjedba; i bana redhat ka, ate es Sie ada ett ano hl ania eb MS be Prod venga Primer: te tea 1132; Gade48305; (aye 160 + 439° SSRI “gees, eur = 22830, odie § 13. RIESAVANJE PRAVOKUTNIH TROKUTA 1 ODREDIVANSE KATETA {z detinicije gontometrijekih funkeija (vidi § 1) slijedi sina=, odatle a=e- sina corp, odatle a=e: cos, th adie ‘slitno: c-sin§: cosa. = ‘Sl 56 ednaka hipotenuzi pomnozenoj sa sinusom Kateta je ji nusom kuta uz katetu. kuta nasuprot toj kateti ili sa kosii Buduei da je po definiciji (§ U: 4 , inact a=d-tg & bong exb-cte B : 40) ig BaaecE & eae ca Bate inlazi amb-ctg B, ti.) stiéno je Kateta je jedaaka drugoj kateti pomnozenoj sa tangensom li ea kotangensom kuca uz tu karett ‘uta nasuprot trazenoj kavet 2. ODREDIVANJE HIPOTENUZE ‘Te formula (39) slijed: a kateti razdijeljenoj sa sinusom ku Hipotenuza je jedntka a ti uta uz tu katetu. ta nasuprot toj kateti ili sa kosinusom 149Da ito brie resis pravokut nl (roku, zapamti gore navedens tr pra, vila, pri Semu dri na pameti ovo ako u ratun ulazi hipotenuza, mo, ie sinusa { Kosinusa; tangensa ili kotangensa, Nasuprotns kut tradi funk ko hipotenuza ne ulazi, cije bez wooc,a prilezeéi sa seo °gu doéi u obzir samo funky dolaze samo funkee Ty fans: c= 5855 = AT 4 sina == 3 le ps A 4d been ; 1 Kama gets Koji jeu peatjeinjom stupeu nesses ee bro. . i sens Fi ceob eanaled rafunanja i ratunske opertce ieee aan onan ant spett—10 trokeng eyeeerute et zauzima malo mesa pate eee Hed aes im paneto yilieme na racunanje i omoguéuje bee nalazenje i ispraval Ba 3840" ‘eax ca oe reba Goins ols bse sluajno uvulle tratan, Tras fekia | temper i sme treba uvijek izraziti pomotu Zadanih, da se netatnosti u ragunanju ne — i proviacile kroz cjet radon Primders fe) Pa. | Zane: = 290 Deano <= 6 SPT 2 28 fase A, bm eosin p - o ey > | saassts u en as0 aa | a S aso in pera zoo i zai | 3 see—10 Baader 5322010 mn aways io 1-0 FEET SS oa 1 oa 860 ea aH aL ase 2 Wakene: = 358; «GeV a f>——_? on982 <= args B= 26385 <= 10986 b= 49055 Sas 151§ 44. RJESAVANJE KOSOKUTIN TROKUTA 1. OBICNI SLUCAJEVI RJESAVANIA KOSOKUTNEE TROKUTA Uglavnom se slutimo sa tri pouska, 4) Sinusov pougale Ie peavolutnih to Steal at je isinas” “"RM* ADB 1 BDC at i Bt ae sia Pomotu visine v, dobiva se na iti natin: Eg i a © _siny Dae Uae Prema tome je «+ gem, } a Sine” inp (2) @:b:e=sina:sinB :ainy pee nedu stranice trokuta i ° iredimo vrijednost stalnog omjera izm ie) Se oe enica (sredilie opiane krutnice O edi u slit BAC ae apres as Iz pravokutnog 4 CBD slijedi: a Signo se dokazuje sin sin y. ‘Odatle slijedi +B Fina sing siny a7, 44) : otnog Kuta omjersteanice | sinusa suprotnog Kite haa promt oko oka ois Kourniee 2) Polumjer kruinice opisane oko trokuta eo ee] Trina” BainB Deiny ) Kosinusov poutsk Prema slict 87 imamo: vt, +O — pF edie je AD ih ‘Ako to uvestimo, imamo: _ ghee ptt bp tp Mi Fab te—2bp a takoder’ ali prema slici: cost, dakle wre—abeena | ete- iin 2ea- cos fi | ash att bE 2ad cosy 153Kosinusov pouéak glasi: ace etaarat Stranice trokuta | freta drugih dviju steanie i'umnogtak tih stranica, poi ‘ko je jedan kut w trek, ny a prema drugoj formull gornjegstsiava Sobivanss’ P= S890" | . Bact tat, | & to je Pitagorin poudak, i ) Tangensov poukak i Prema sinusovom pousku vrijedi: jednak je zbroju & manjenom za dvostra | Pomnogen sa kosinusoe M Fag te semete pisat w obit 8 odatle: an | ‘Tangensov pouta gas: | mjer zbroja i razlike dviju stranica trok jednak je omjeru tange ke suprotnih kutowe 8? Poluzbroja i polurazi 134 4) Frimjena sinusova, Kosinusova i tangensova poutka z= rjetavanie osokutnih trokuta Sinusov poudak upotrebljava se 2a faratunavanje trokuts, w kojim je zadano: 4) Jedna stranica | dva kuta (vidi dalje primjer 1) 1) dvije stranice i kut Kofi leti nasuprot jednoj od tih stranien (vial ‘primjer 2). Kosinusov pouéak primjenjuje se ako su u trokutu zadane fee { ut izmedu njih. No kako je kosinusov putak neagodan dvije stem ave miranje, dee se pomijenjuje tangensov pougak, kome eu tom sluéaja daje ovaj oblk ¥, tote ede § Kakojer at pt y—ieot, toje: SEP oo, SEB A cg. Tose uve u pov formule eustava (7) 1 izvatuna: z (a—B) tg i 2 ni’ (ava) 2 are cs tz te formule odredi se vrijednost “=, da se izraéunaju kutovi at x aif, ta se vrijednost najprije doda, a zatim oduzme od: =h = Woz . ‘Konatino se po sinusovom poutku odredi stranica ¢ (vidi primjer 2). da se rijedi trokut u kojemu su poznate sve tri Postoji vite natina stranice a, b, ¢, Ixvedimo jedan sustav formula 28 taj slats) 1 zadani trokut ABC upi- emo kruinicn, Simetrale kuto- va trokuta sijelm se u sredists upisane krutnice, Giji je Po- Jumjer omagen sa o, 1 dijele frokut u iri paca pravokutnih sukladnih trokute stich iz th trokuta prem: 59 slijedi: 155et akakojepremasic; nt tyme hte pew ia i) 2H+h rato te, dobivamo: aie je s omaka poluopsega trokuta. Qthtyattire 2 5 - Oduzme li redom od (c) jednakosti (b), dobit éemo. Da bismo odredili plottine trokuta BOC, COaTaon 141 AOB: Patty) sf Odatie: Ploitiny P trokuta ABC keo 2broj arbre pos: ws Uvrstimo li ovamo. ‘Heronove formulu za plostinu trokuta: P= ViG—aG= WISH, obit €emo: ‘ako amo dobili tr Ve—JE=DE—9 -/= G—HG=9 Fuaadane sve tri stranice a, bie: Tuje s=* =a EA Primderi S484 6 petuopaeg tok, 2 = potumjer trokute upisane kruznice. (Vidi primjer 4) ten} sustay formula za rjeSavanje trokuta kojem «sy 1 Badan or 7 | ame 1 ty | dasnt—10 0 vomar paper | aren [a= nee Br | oane—i0 w ta oer eaMsat ee . er wr | besgen oP | Soa new ee itv 1st2) Zadano: 209,00 m; ¢ = 21540 m: f= 1014 42", b= 197A moi ¢ = 1863 m | | sing | say iia = 3 a= he G+n T = 7 Paks: ((—) +@-H 40-94 s A aaa Ae sis | Jena h Tara 7 er isaa ve |e i B= 10 aaa eosin 12,30691—10 14¢0=0 ea sb 7,04961 1 yee BP) baste W shina fre | ome a fe v TAG apa ay baa - me Treg sie yr a” | sea <= ape | J ssa) ons | SR io vi ett is testae | 2asas Vey=vit —— rer Soy at sn Sofia —10 wnt ire 12 ; 133998 ila 7 [ae wav eE8 = | aaa ee 7 Reiner eae baie yw he e = ildsnte aan wh | ses z (ab cg 2 nt B-Beay 2 amir wet | 3,60037-10 vin - ot a a a sin 3 0207" ata ae ‘Pokus: 90° 00" 00" ee reat a= 20339 4 a £ B= 5020" sc inst eet | sassm—0 0 meee | | er Brink | ove : -sineiBbare- S008 S242 ae ree 2: Stotent siagajovtrjeSavania trlceta, Molly panies ieee P cut, jedna stranica i zbroj il raziike Saas = nt ‘Ao Je trokab saan Jean at, fd trang | ro) “tha “yy sh drugih dviju stranica (npr. y, ¢ ot ym jednadzbom. 1 ¥ Ti drugom Mollweideovom j Pas | ses ¥ pivem ili drug = se srw siny 9,97883—10 ‘Prema (42): boas Bene | iaamne—to | Va w= vit rae sla 9,98582—10 vur sa isaee 5 Saoe vir vith aire re lmolam | 158mene ive ae je zadana jedna stranica i dva kuta, nepos dno rie o olen trol ries Je mogemo primijeniti i na rjetavanie e '2) Mollweideove jednadabe rast ae mt a eee 3 sp pavokta, tol ih Zadaaks © Prayers a —b— obi kateta srokete. _lozeni eh ine fenus Teen l matin Tako jeu tom stubaju y= 00% pa jesin- = eS esis =FBa cle, motweldeove ednadtbe x pravokuin tok = z ¥2 isu ob ss tsa) (oo) Ih Suteo: | | \| Ne ta natn, of natin, odusinajati od pve jednadebe sustaa (a) | jednadiba, dobiense druge Molinperae ie pe ees oe (so) | i Sligno: Hi Primjedbe: it 1) Prva Moliveldeova jednadiba sno DEE Jednadtba uporebjava se takoder 24 pokt- | eSavanje trokuta, Koji su rijeteni po sinusovom pout, Kadlee oe ‘eo , sce cates ash —_ —_—_ ———<§ 19. PLOSTINA TROKUTA PloStina se trokuta odreduje kako slijedl 2) Kak fe pokina otuta Pld ay acsiny (i ak 5 dobiva se: pa Habsin | gent Sligno: bein 61) casing | To anaei Plostina trokuta dvijustranicad sinus 2) Uvestenje b= £808 jednaka je polovini umnoska a kuta izmedw njih, (Sinusov pougsk) u prvu formuly (51) daje- singsiny _ a singsiny | tins 2D | » 7. Steno pa Bisinysing _ # sinysine i pu fi Hinasing 2 -sinasing | 2siny~ Bain(e-t 8) 3 Ako su sadane stranice trokuta, njegova, se ploitina raéune Heronovoj formuli: a bes is Be P=VaG—a GO GS, atbte (3) uj je: 4) Ix trege jednadabe sustava (48) siijedi: a uvrstenje tog izraza u (61) daje: sin y= 5 = oo) ar? jeje planer roti pe ok hai j 5) Prema formuli (4) predainjeg §-2 (vidi str. 196) is Paes ove Je ¢ polumjer trokuty uptone krulnice i amo vee: 6) pat demu je prema (4) 4 Bapeowt, oo) pera S69 AEH 9S ‘a's je poluopseg toga trokuta: er aebte, ott 163Iv. ANALITICKA GEOMETRIJA U RAVNINI § 1. KOORDINATNI SUSTAVI I NIIHOVA VEZA 1 PRAVOKUTNI KOORDINATNI SUSTAV s. 6 | Pravolatni koordinatni sustav odreden Je 1) apscisnom os il ost 2 2) grdinatnom ost ik ost 2) presjeciitem pod Kutom od | Rastava O (orig0) } te Siem nooetnatong sustavs. 3. aston Toll fe mee axijentaeiom Neves salu. 79 Je naira put po Kcjem o& = prelaal wos + ‘90° tih osi ili ishoditem Koordinatnog 165 ——(U geodesiji koordinatna os, oznaku + 3, a os + a mh n fe poate ude inj take u ravninijednoeatno je odteden kad fe pox ee ee radio wu hot redjwektor 2vara + omatena je sa +, pa koordinatni suslay ul obratnu orijentaciju) ima si, tj ituda ili polarni kut ¢. varnom ost, ar Polozaj taéke u ravnini jednoznaéno je o& en kad je pos Be j-vektor r uvijek je pozitivan i mode primiti sve seiteiond natay. ziysupravokutne koordinate tacke. a Se amislu kojt je protivan smislu vrinje kazaljke na satu, inate Je road Taiko: loje ete nadesng cd ery ita Han sgh 9 9 Te, Stata arkeh ore apsclse (atke 4 iD) a one koje leis nalijoee yeozitivne teams oft ven 7a beskonatno mnogo ktove @, Rot rani) there coSchce alld Ral oes nal (Pre ta acre sen nek 3a mt ian te oso 24 £ s ne koordi- pozitivne ordinate (tatke AB), acne lepod sie intia peat ole Iede izmedu 0 1 360’, gir su polar fivne ordinate (adhe Ci Dy is meg shod Be imaju neg Srijednosti ko} Hedi shema_predzna pate tatke. obiju koordinata u pojedinim kvadrantima Hijedi shema predznake tet i 4, VEZA FEMEDU FOLARNIH I PRAVOKUINIB KOORDE Teta Ia slike 62 slijedi: renee « resing - Obenutprelaz (avedena shoma predznaka veijedi | a Primijenjuje u geodezi; "i ioe Osi zi iznad osi y imaj koordinatni sustay koji se jer se tamo uzima da take, koje leze nadesny od ozltivne apscise i poritivne ordinate) 2 POLARNI KOORDIVATNI SUSTAV Prema toj sliel imamo. (F55 @ Bir ili prema (1): mse ne | Kyvedrant u kojem loti trazeni kut @ odredujemo fi prema slic it si table na st 165). sna teeSthecm Sadan Kcorinata 2 iy oa an a. 2 Pron Flo. je vadij-vekfor 7 uvijekpostivan, mozem Po formuli: Ixl_ ial ay cos ge sin go sha On je zadan! 1) polom 0, 2) polarnom osi Oz, 167Baie Je» pri Koordinata tatke, Zadane o polar ‘abs inratuell pave hooraate Se eee GL & re hoordinate So taba 9) Bose 421.55 my Tam coe | coe ara 05 T Bh = 939621310 , a8 iL 1 sing | —sin 293505 a um = 9021710 s = = 860 m > 168,05, ae 1+ nt azo m+ ipedni kot wf kvadranty, a |x| i|.7| apsoluine veijed nos -Rimskt brojeriw kro ‘ukrajnjem desnom stupcu ta bce pokazuju redosijed rafunen S104 Primjer 2 Zadane Su pravokutne koordi ‘Treba ieratunall polame kovedinete te ake ul ea) late Koordinate te take al aa" Y= — MEE om) , 5 oi 05 He cos 12438" 14" 2 a v 5 PRAVOKUTNIH KOORDINATA g 2. TRANSFORMACII! quaciss. 1, :USFOREDN! FOMAK,ZA DUZINU « KOORDINATNOG POLOZAT XOT" saeeesay oth ee rong au 2, y Xoordnate tee Ag obsiom na toordnatl sine xOY, a woordate ate w8ke A girom na keordlnat suey vor" y Prema slic 65:0" (0, 0 eo eke | oy ee yay \ uate 24 za2-* | 0 yo | p KOORDINATNOG SUSTAVA XOF DU2 O81 ¥ 2 TRANSLACISA ZA DUZINU 1 POLOZAY XO" prema slic 66: 0 (0; By ie - soF jon y-vto w | 7 date 5 ’ fe ot ‘Sh. 66 SLTRANSLACHIA KOORDINATNOG SUSTAYA NOY DUZ OS! TA DUAN ct 3 -TRANSLACIIA Tory FOLOZAT OY Gastviane sisievs 1 2 ema slici 67 ¥ lv Abe os oo OD. : ° vavto | ' 1 lo \ atte: ) se | 169* TronenKOORDINATNOG SUSTAVA XOY OKO ISHODISTA 0 ZA KUT 4 UPOLOZAS xOY" ‘Traze se koordinate x i | XOY, ako su por: | naini sustay X°O% ¥ tadke A s obzirom na koordinatni sustay te Koordinste 2’ y' iste tagke A s obzirom na koond, koji je zaoksenut prema prvome za leut a Prema slici 68 = 0D—BD=o0p—se | y=BE+5A=cD+ 5A 22 cosa—y'sing ym2'sing +y cova | ierazene pomoéu J sina ty! cos. abteesi 1 y, ako se sustay (6) rijesi po 2’ i y' (najzgodinije metodom determinanata) y il ako se mjesto a uvreti (—a): | gtete!-ona—a'-sine | m | | 1 og sustavn Ino se debi formule 2a 21! | I i) 1 (68) imamo: fs obzirom na jodnadtbe (6 : (a—a) cosa + yb) sine | aa (e—a)sina + (y—d) cose (a) a || Ys—e-sina ty cosa FS r-ceu ty: cose | = 5. TRANSLACUA KooRDINATNOG Hi 1 DU? ost ¥ 2A pUZINU 5 1 / OKO Istlopista O° PoLoZa, SUSTAVA XOY DU2 ost x ZA DUaINU « VRINJA TOGA Novos SUSTAVA ZA KUT « LF 2°09" aastaviianje sludajeva 3 4) Uzmemo ii tresi pomosni koordinatni sustay X"O'Y" tada s obzirom ‘na jetinadzbe (5) i (6) dobivamo prema slici 69 m1 170§ 5. UDALIENOST DVLJU TACAKA Te TACKE KOJA DIJELL ZADANU DUZINU § 4. KOORDINA’ J ZADANOM OMJERU msm Zadano: A (24s Bn Ya) CA CB = ‘Trati se: C (=u) Iz litnosti pravokutnih trokuta slijedi pret Prema slici 70 imamo po Pitagorinom poutkeu 440 Goa roe 2a ta Poseban sluéaj 7 ° a Udaljenost ta = Wienost tatke A (2, ¥,) od ishodista 0 (0, 0) ae (@a) sv onjer mon—e t=, dbivamo oat Pager: Oznaéiemo i radar ACA 26,0 ® « STi T= w= 10 athe i r (vis 2, a eajeie: arePoseban sluéaj \ Tacha C (sy) raspolavlja dina AB, ¥5, 4— = L Mt " Uvritenje k= 1 u (9) daje: | a9) || | ‘To nati: Koordinate tagke koja raspolavija zadanu du. | dinu aritmetigke su sredine koordinata Erajnjin i tagaka te dugine, | ‘Trade Ii se koordinate take C, koja Ie#i na produZenju dudine Ap, || H a dijeli je u omjeru ™ izvana, treba u formulama (0) uzeti hs ne- | gativnim predznakom, pri gemu 1—2 m_ OA i CB Pazi! Pri postavijanju omjera ™ | * } take, cat Nbr 72.40, 2,865,0)11= C= 7 dobivamo prema (®) 2 koordinate tatke © weevil — i mjesto 2: | ‘Da pokatemo primjenu formule (10), rijetit éemo vazan zadatak Neka se odrede koordinate tediita T trokuta, kojemu su ythovi Hi Alu Us Bley w) iC (ey v9) | i 1% H nom S 4 wvijek polazi od trazene — sinicu, 1, spojnicu vcha troksta, npr, B ss sceei- Bedite 7 ail ice au omjera 172, racunajuei od fe stranice Dakle prema slici 72: a2 ai SB i TS:TC=1:2, paje k= > Prema (10) koordinate tate $ glase: % yor a ain, | yes, 2 ‘a prema (9) koordinate tetiste T jesu: a: 2 o vsUvestenje tenje izraza (a) u (b) daje: 3 wt pe ttatn ‘ 2 | ay eredotginate tezisie trokuts inata vrhove toga trokuta, Tetleke Pr 8 A, BEA 0, C@ 3, Wid trout): thu 72 koja. predoguie ta § 5. PLOSTINA TROKUTA reat se. plostina P trokuta ome eu vehovi A (iy ih Be 49)! Clen v 1z slike 73 vidimo: papi, trapeze AA'CC-+ ph trapera OC'B'B — Bl frapere AABB= el om) + Lost yd a—— FO FWA port ea) Fontana a Ot wea Nokon wredenja te jednakesti dobivamo: 1 Pat eta) +19) +24 —v0) il: 2P Obilazimo Ii kod primjene o (protiv kazaljke na satu, plosting Sednost, inage negativnu. Promijenimo li smisao obil trokuta negativau vrijednost, Tad pokusa plostina trokcata se raéuna 48 iednom tS tako da se oleae a nagativmom smisia (u smist Kazalike na satu), Uz pre ‘mjenu sliéne formule: 2P=n(%—*) mia — vo + 2 e—W) + Bae — 00 ay win formula trokut u pozitivnom smisit Vijevo), dobit éemo 2a P positivn vri~ Iatenja trokuta, dobit demo 24 ploftinu + yee) + si) (120) 1 tom slugaju dobivamo za ploitina P trokuta poaiives, vyeijednost, Tu tom elute, yp, B Ge us) 1 Cex) Tete na tom braves tada je plostina trokuta P= 0, ti prema (12) ile —¥) + Bets —s) + Arle“) =O Np y= 2, 2) B=0. Tada je Az + C=0 iti x: & #10 je pravac uspore- dan s osi Y i udaljen od nj c Y¥ tudaljen od nje ma —. Npr. = 3. C=0, Tada je Ax + By iny=—4 YZ Ha to Je pravae koji 184 Nee ojemu je koeficljent smjere Past hodltem Koordintiog eutave | A ee=— 3 5, 10, a to fe jednadzba ost X a osi ¥. i C0, Tada je By =0 it 0 ii r= O,ato Je jedinadzbe aA 5) B=0 i C=O. Tada je A’ be pravea na eks prelaz od opéeg oblika jednadzbe pre pict Cob biik mil te Tato da se jednadiba 42 + Bu + © ° ell po u: ye -4 cexsplietni obi 2 oeficijent smjera_ a= tg2—=— | (166) alo els odsjeéak na ost ¥ b= — (Primjer vidi na str. 187 1 188), 4) Segmentni oblik jednadibe praves t ‘ynini jednoznaéno je odreden segmen- ‘Smjer i poloBaj pravea u ravnint j tima min, tf, ddsjeécima na osima Xt. 135ig a= tg (180 — a) = a at, ya Setnten 2 ae = an Znaéajno je 2a ta) obi + ea Zain je da je Sloboda! dan + 1 na 4d 1g imal tnkoder pretak +, dak spmenti m''n nga Bid Prelaz od opé od opéeg oblix - x04 gpéeg obliks na segmentn! wi ma giraip a = 0 podijeli sa—; c ne wniede th tako dobivenh Nectiijensid of 1 napus oolne eee oslo = B ea a7) B (Primjer vidi na ste, 187), ©) Normalai i Hesseov oblik jednadzbe pravea Smijer 4 p oko abet] PAYED Y revit Jedhomaéno je odreden dusinom alee orale) eugene me rave ie ishoditta ktm g, sto ia Inte slike slijedi: cos @, 4 $0 > > x 00s ¢+y sin P= 0, aini ili Hesseov oblik jednad#be praves. =e ato je norm pigsu uvijek pozitivnl pa se mijenjaju: pod odo += 4 0d 0 do 860° sha prelaz od opéeg oblike na normalni viii se tako da se jednadtba Az + By + C—O podiel sa 2¥ * BP pri demu predansk Tea’Grogog Korijena mora biti protivan predanaku od C,)- Ast By+©_9 LV PTR A B i st (280) sya yar normalni oblik jednadbe pravea date sijest prema (18): a oar (8b) B sn eae c rr Slaae te prodanaka koeticiensta od = 1 yy th iz predinak sin i cog vidi se kvadrant u kojem lei: Jdrantu, oba minus — u TI, sinus + ‘Ako su oba +, ¢ eal u T Ka ost eae Mfosinus + IV kvadranta (vid sl. 42) 183ringer: Zadana je opéa jednadiba pravea 3x + 28y +57 ~ 0, eka se napite 1 Bksplicitoa jednadtba tog pravea { adredi niegov keseticiient kena ost Fl ket Kol! ta) raver zatvara sa ‘cal x Se” Koetistent arse 2 Segmentna Jednadiba pravea { odrede obe segmenta m fm 3 Normalna jednadiva pravea § odredi dutina normale p ji vatvnd Nana J > aut le pi kt koji normale Za 1) Jednadiba zedenog praves u eksplietinem oblika oot. smjera: =129, Odejotax na oat ¥: ~#- nas Kut proves sa + ost x 14) 3s ‘0.34407 7 iy 2 oars " Toe #6 a6 0.08001 9 siez0'2e 100569110 c= 1a, 183934" = 18 (ial a. 2, |) saat aPsolutaa rijednost bro ean at rgpgtats ia Ast. vijednost broja A bee obzira na rer. 25-2) Segmentn! obi Jednadthe zadanog praven aset2eutsrear:- 57 ait: Ties + Tame“! mala 100 ponte (vias #2 24.3) Normtiat obli as2taaytsr=2 = + 57 dale dei jedan’ raves —\F rR - =H) =~ Dobljeme norman! ob: Sse Bly + 50 aaa? ‘SL . 28 87 yh —0,781x—0.625y ~ 1,272 = 0. lis = Fang *~ Gann” aa Se ng~ - 2h 07 ting 2h - -9,035 pee ee Hi pom A w | +9540 1 _ a Hoan it | 0.592601 me 0,79569—1 ariore | 28°39 35" | gone 1894) Jednadzba praven kroz zadanu taéku (3, 9,) Pravac y cording ed rte prola zadanom tate 1, (ey yy, dake ko- ‘moraju zadovoljavatljednadzbu pravca Was, +0 | ‘Ako odredimo b iz te jednadgbe i uvrstimo tu vei |) jednadebu, “doble emo tales geinestes || 1, @, wi iiednost za b u prvu 1 pravea Koji prolazi tadkom yoy ee as Leg ne pv ae et pe a le i es ss Predotuje jednadiba (18) pramen araka kroz tatku T; (yi). Vidi a Om, ©) Fesnadiba pravea kror dvije zadane tadke 7,2, yy) Ty mY) Blend Pravat prolexi tatkom 7, (2,, y,), dakle njegov (10) yay ee aera Ts By My dake nfegovnjedoadtba ima obi uo i Keocticijentsjera a tg i 190 Uvestenje u (29) daje fednadsbu pravea kroz dvije tate: yoy ee) (20) aH i ako tu jednadzbu podifelimo sa y2—yi 245.225, (20a) Ron Hm 2) USPOREDNOST DVAJU PRAVACA ijent smjera pravea odreduje njegov smier; eons gibeat mL Gradna ako sunjibor! keel cijenti smjera jednaki 2) U ekeplicitnom obliku Pravei y= ae +b, 1 y ose -+ by ou usporednl, kad je a= oy jer je tada tg a = 1g ay Pa Je a1 = Oe Primer: Kako glasi Jednndtba pravea, koji prolazi tatkom 7, (6, —8) a usporedan Je s proven ae oy FS— se Zadant pravae w eeplilinom obliku: y= — ooticjent amjera trelenog praver = oetlelient smjera zadanog preven ™ 3 Prema (19 dobljemo atte b) U implicitnom obliku Pravel Ayo By + C,=0 i Agrt By +C,—0 su wsporedn, kad je [vial (162)) ai: tli = usporedni pravei, jr He 19© U normalnom obliku Pravei 2 cos q+ y sin g.—. si usporedni, kad je'g, = oy il) rikadi to na slici! 4 PRESJECISTE DVAJU PRAVACA m1 mi Ag+ By+C,=0 Pei Att By +G=0, Presjeciite P (a, y,) th pravace lofi i na pravew py i na pravew pe pa Koordinate presjeciita'n, i y, moraju zadovel{avati obje jednadzbe, onc su dakle korijeni sustava, koji tine objec jednadzbe pravaca, Rielavanje custava i primjere vidi: Aritmetika { algebra, § 11, 20), Naravno vrijedi i obrat: rijesiti dvije linearne jednadabe sa dvije epoznanice mati odrediti Koordinate presjeciéta pravaca, koje te jed- nadabe predofuju, Primer. 1Noka te grattil ries! sustay 2etty=1 sty U eksplicitnom obliku ® Pa pri demu je 192 Iz slike 85 slijedi Numesitko rjetenger ' 24 T2(a)stijedis 5 * ah: 1e (@) slijeai: y gmt 4. KUT DVAJU PRAVACA, pi yeast bh, Prema sitet 86: ranjeki kt trokcuta ‘Vanjskt i mon w yaa oe snateranne 193odatie eye Baca [vidi goniom. formutu (16)), Fe ot a kako fe eama, 0 bit ée: @aq—a,, Tram Gz rasp aides aeckns inguin eet Rey ater pee Py nali sti njihovil sa dobivenih iz (21) samo po pre 1a} Kako se pod kutom dvoju pravaea rasumige eoitnG tin eat resem Tab allan ti prea ele oat se aaee tances oe win af fez obzita na pede a, taj Se kut dobiva Primer: Koji kut zatvaraju pravei py: 52—2y—4=0 ret sy—a=o be Es ‘Ratuname poems (2) og te y= 067660 = 10,0760 — 10, meas" ‘Da smo trait kut 9" imati bismo: y= tao yea 5 OKOMITOSE DVAJU PRAVACA Sijeku li se dva pravea pod pravim kutom, tada je ‘g y= co. Prema tome w formuli mitoke yoo 1 formuli (21) mora bit'u tom slutaju nace Jedhak null, jer su w beojaika konatne vejcdnost, Detive ak 14 a-q=0 4 1 = — 5 ednosne: a= — 1 ey & usobno okomita ako su nit Dva su praves Majer reciproeni 1 protivnog sie Be ean ean Ast Bt Gao t Att By tC dane w opéem obliku: 0, tada prema (16a): ‘Uyritenje u (22) daje’ il AA, + BB:= 0. (22a) omitosti dvaju pravaca, éije su e uvjet ok ea ub ‘u opéem obliku. jednadibe zadene eas A(t, —2, 2 stojl okomite na eee dm pene il pata 4. 1 exsplicitnom obllk:§ 9=ZETZ PACA 5 ‘Koeticljentsmaera trabenog praven oy = 5 prema (ig: yt2—=—7 ET ate: Sei? iv set one: gears tt jet ‘Ako su pravei medusobno usporedni, ¥ Primjedba ver yaa dake form @1) mora Bit rojak 1B Se ves ial =0, pa i a: 6. UDALJENOST TACKE OD FRAVCA ‘Teati se udaljenosa 6 tatke Ty ( avugen punom ertom: yp) 0d pravea a koji je na slici 87 xoosg + ysing—p=0. “Tednadtba pomoénog pravea b Koji prolazi taékom Ty, i usporedan Jes paver, as oe ® zoos + ysing—{p + 8) 0 (ua #1. 87 pravac b narisan je erticane) 195‘Tadka 7, (=, y,) ledi na tom praveu, dakle: zc0¢ + ysing—(p+8)=0, a odatle je: 83, 0059 + y, sin g—p. sue Da smo taéku 7, uzeli na onoj strani pravea na kojoj lei ishodiste O koordinatnog sustava, dobilt bismo: d=—(, cop + y, sing—p), Prema tome opéenito: o= + @cosp +y,sing—p) 23) Udaljenost § sadane taske 7, (c, y) od pravea edreduje se tako da se jednadzba pravea navise u normalnom obliku: rosy + ycosp—p—0,u nj se vie ste koordinate tatke 7 idobiveno} za 8 vrijednosti Promijeni predznak, ako je negativna, moritivna vrijednost 6 mad, dakle, da zadana tatks 7, 1 'shodiste O koordinatnog sustava lede na razligitim steanama pravea, dok nesativna vrijednost pokamje da obje tatke T, i O lede nalstoj strani pravea, Primjedba: pu jednadtbi zcos@ + ysing—p=0 daje nepo- ‘redo udaljenost ishodita od pravea (vidi sl. 87) 196 =i fT (2, Toth By, THAD TI (viet a. 80. Segeayed aztayo=6 Prema (28) 2a tates 7,09 2a taba T, (1 3 1972a tatu 75, 0: ea: ta + (ecosm + ysing— Pd) He tac 7 1 tbe arson tunes Paves Di = — (eos + ysings Ps “pontenje = 8, daje Jednadzby simetrale ty —p) + (eoosm t using — Po 7 SIMEZKALA KUTA 0, (ta) fecosg, t ysin gs Geanadzbe simetrala kutovs, $1058 1006 dva pray Me jednadzbe pravea napisu v Gopiju se tako, da : debi ee obliku, pa Se MAPS ee gtrale: onda roje. OF SSednadzbu simetrale onogs rizimanje daj Samiste koordinatnog $i M@anutar kojeg 1ezi is 2 samamo Ui (24); (24s) koetiijente emfere simetio¥ fay vidjet guia t Rocfiljenti smjera reciprotni { protivnos predznaka, dakle 2: abs Primer: Pred plettydnadibe simetraa kutova to th Eine pres: she art 4y—15870 prikanfe zadane pravee) sey + 26= 0 (vii lis #9 0} ‘Prelazimo na normalat obik Prema (18), Zadane su jednadzbe ie su jednadal : vaju pravace Ti Hw normal meas 9, + ysiny,—p, = 0 a Ti: reese + ysing,—py, ; ‘Trad ° ian THiS #8 Sednadabe simetrata 5, Kako su ve topic leuta, bit ée a bilo hej foe 4, 5 VAT = + PER a set 4-180 | _\aFR - - PEF 8 mt: se—wy tame | 1 depby-2=0 r=, 4 6, kutova Sto th zatvaraju ti pre trale Kuta jecinako udalj 7 ku (3,3) simeteae ys Ue Of Hrakova i & prema (3): : (woos ¢, + ysing, — p) Pe tatke 7 iO leie na istoj strani (e059, + ysin gy. ia ($s istog razloga), Uvritenje us, —)) ane + 250 4 2y—000— =O ‘gee — 2h + Say + ey 225 = 0 =Bdsje jedna dzbu simetrale s, ee—yene il FO0s Gy + y si nape COs Gy + y sin: sti natin za w—A)=0. bilo koju tack 7" (x 9) simeteale sy: (2a) ioe os & i Medtycmpce otisjent smjera sy: 68 oetiijent amjera sy: = — gr ate nL4g (25) | (25a) slijedi 2a 7 = 1! = (250 1) Oni Sonne Sv pues ra horn ps joutnice prima BUR ae tata 2s) ‘¥" ima keuinica prema (25) an | finatni sustav X'O" eutnien pees SD. —pay ts 3 obzirom na koordi vance gegen cytt nini jednako udaljenih od zadane fatke koja Udaljenost svake take kruinice of 1 | (radi) kruznioe + Wid ak ge TMIe® od jena sreditta S jest polumfer | 2 SEDNAD20E xeRUENICE ! 2) Sredinjajednadtbe kruinicepolumjra r } Zamislimo koordinaini sustav poloien kroz srediste kru%nice polu- tjera r. Teda 2a bilo koju tatu T i o Pitagorinu poueku jecnadava:, © % KrUdnlce vrijedi prema sitet 90 si. ‘Posebni sluéajevi: 41) Ako je p= 0, sreditte S ledi na ost ¥ e+ y-o=" ate Tei na ost : (et tat oy Ave je.p=0 1 q=0, sreilte © pada w ishodite, sredignja jednadzba ‘kruznice (25). 2) Ako jeg =0, sre pa se dobiva s.0 | nica dra os ¥ ol a 4) Ako je p= #7, kr oat ; : fe G@arty—a= | Udaljenostisvake tate od iaboditta : a Odatle se dobije ekspliciini oblik jednadyoe kneenioan Sods Jednak 1, mnie z Sa et wa Toes earn = a ira obje Koordinate of! tiga +r, kruinica erty Fer Nariti sve te posebne polotaje kruznice! " 201 a peer mins dona pokkrtnc. Jediniéna krugnica, tj. kruznica ‘kojoj je polu- ene Poseban slutas: | mjer r= 1, a1) Ako je p=rig—0, sredisvekrutnice lei na of 2 Prolazi ishodisiem: : ‘ or aa + yt ii v= ore sz, ‘on sua To je vréna jednadz seg © *#8na Jednadzba krognice (desma kruvtnica 1 8) Sligan sluéaj dobije se ako je: P=—rig=o: fom oe Gta) (lijeva kruinica na stici 92), Tevedlemo Ii operacije nai Peracije naznagene u formuli (26), dobit demo: E+ tpe— tay + Bt gt ako gznatimo: - =p ~a Ptg—mp, rimit e opéa jednad#ba kruinice oblik: B+ y+ Det ag + p 0 28) Nadopunjavanje se visi tako da se I dodaju kvadrati polovine koefieijenata od Sony, ne sanlidetnmdane Tied y, 202 rimless twat toy Sui eieen en tartet ma intses aot tens =5 aot Mp + ee My 18 = 0/23 siaet eae > n erat int wt mage ts 2 stant tort tay tay se t4 fe tort tat 16 poQan—z roe 2. PRAVAC I KRUZNICA 2) Pototaj paven spam kewinee,Uyjene einadzbe Kako se vidi iz slike 93, pravae moze prema kruénici od slijedetih polodaja: ati jedan su9 2032 i pra ravae siete krutnieu u dvi 2) dra kruznicu u jedno} viene tagkama, 5) Il polar favan krusnicn Rjedimo li, dakle, sustav fa slut suma’a Sa) 8a par tea gor a a tangente, 1 74 Slu8aj 9) par konjugicano kompleksnih | Rieboje autave {* Y= leruinice glase: y=ke+1 ii Koordinate presjecista praves | i) ) Jedan par rjebenja x,y Hietenja (vidi sl. 93), Ni /P@TDSF | ee at Von = Wty + 1 oo RAD Pte he Yo tani me nom (diskriminant mull aa Poe ESTES Pela (Cae ast ta nl (3) koordina + Lal eelicasee dinate diealita 7 Prema (29) 1+ 1t=F dopi gf ‘Wbivamo koordinate diralist emit : , (2%) ie eee ista razmatranj ; eine Jednatsbe (29) dolnims do jcetagek EO 0 Navel kod ivod (kp + q—9). + Ry), @— pF + y—gt mrt, snice UE lyst Jana hj a yr edhadion peavey = has 1 ce Baa ky YF y yy, hoje odvovarsu prj a Koji odgovara divaligia 7 etlcjent araere pr a, kad vjetne jednadtbe (29) i (0) primijenjuju se w Svim sluéajevim ij zadano diraliste trabene tangente, Primer! 1. Neka se na irufnieu 2 + yt= 6 novus Ka £0.29 Y'odrede koordinate rai yokes keris 1s tangente koje au usporedne = prev ia th tangenaia! Jecnadtba tangents te z—ty—8~0 allel: yn F—3 otatle 2 raven == tetera tein rate he [it eu ln etn 9 = 40.49 pele asbivamo} ay + J ~ tratene jednadibe 2 ‘angenata. a ee sa cna apie fla a ea sens anita ost, ny foe ete tn sur nen Ef grin ere eal ens pata pte sini or gt ae Keegan ape ny i nue ink ae ten vv: =F ots Be Bes at sat baat 6~ 01:5 6 pede tna ea 205