RAUNOVODSTVO

POLJOPRIVREDE

OBRAUN TROKOVA U RATARSKOJ

PROIZVODNJI
U ratarskoj proizvodnji uzgajaju se razliite
kulture
Bioloki proces kod nekih kultura poinje u jednoj
kalendarskoj godini, a zavrava u drugoj npr.
zob, jeam i penica.
Bioloki proces kod nekih kultura poinje i
zavrava u istoj kalendarskoj godini kao npr.
kukuruz, eerna repa, uljana repica i sl.

No, kod svih kultura proces proizvodnje je dui od

samog biolokog procesa.
Proces proizvodnje poinje s pripremom zemljita
a zavrava npr. sa sunjom do odreenog stupnja
vlanosti kao kod kukuruza ili penice.

Nositelji trokova u ratarskoj proizvodnji su

pojedine ratarske kulture za svaku godinu roda.
U trokove proizvodnje uz trokove pripreme
zemljita za svaku pojedinu kulturu, ukljuuju se
i trokovi obrade zemljita, trokovi sjemena,
gnojiva, zatitnih sredstava, zatim trokovi etve,
berbe kao i trokovi prijevoza do skladita.

Uz trokove nabave sjemena, gnojiva i zatitinih

sredstava, sijanje, gnojenje i zatita si aktivnosti
koje uzrokuju i nastanak trokova mehanizacije i
trokova plaa radnika koji uporabom
mehanizacije obavljaju te aktivnosti.
Ako ove aktivnosti obavljaju druge osobe tada se
u trokove proizvodnje ukljuuju i trokovi ovih
usluga.

 Ukupni

trokovi se odnose na proizvodnju

u toku a u trenutku zavretka proizvodnje
ukupni trokovi se odnose na koliinu
proizvedenih proizvoda koja nije poznata
unaprijed (ne mogu se ukupni trokovi
rasporediti na koliinu dovrenih i na
koliinu nedovrenih proizvoda)
Za one kulture kojima proces proizvodnje
zapoinje u jednoj godini a zavrava u
sljedeoj, trokovi proizvodnje nastali do
kraja godine su zalihe proizvodnje.

U proizvodnom procesu trokovi proizvodnje se

utvruju i iskazuju za zasijanu povrinu
odreene kulture i jedinicu mjere hektar.
Tek kada je proces proizvodnje zavren i kada je
poznata koliina proizvoda tek tada je poznat
troak proizvodnje za jedinicu mjere proizvodatona ili kilogram.

OBRAUN TROKOVA U VOARSKOJ

PROIZVODNJI
Za voarsku proizvodnju (ali i vinogradarstvo i
maslinarstvo) je znaajno da ima dugogodinji
kontinuitet u biolokom smislu.
Vonjak, vinograd ili maslenik je mjesto
proizvodnje a proizvedena koliina voa ili urod u
svakoj godini je nositelj troka.

Koliina gotovih proizvoda poznata je nakon

branja ili berbe voa.
Na kraju poslovne godine na kontu Proizvodnja
ostaje iznos trokova koji se odnosi na urod koji
nije dozrio do kraja godine.

 Bioloki

ciklus za ove kulture dijeli se na

razdoblje uzgoja i na razdoblje koritenja.
U razdoblju uzgoja trokovi se
kapitaliziraju odnosno iskazuju se kao
troak nabave dugogodinjih nasada.
Troak nabave dugogodinjih nasada
obuhvaa trokove pripreme zemljita,
trokovi nabave sadnica, trokovi sadnje,
trokovi gnojidbe,trokovi rezidbe,
trokovi zatite i svi drugi trokovi i svi
drugi trokovi izravno povezani s uzgojem
vonjaka.

10

 Meutim,

ti trokovi se iskazuju prema

prirodnim vrstama trokova.
Na kraju svake godine izrauje se obraun
trokova uzgoja te se iznos trokova preko
konta Prijenos trokova prebacuje na
Proizvodnju.
Na kontu Dogogodinji nasadi u pripremi
iskazuje se iznos trokova ali bez uveanja
za internu dobit.
Protustavka su prihodi po osnovi uporabe
vlastitih proizvoda.

11

Trokovi nabavljenih sadnica i materijala koji se

koristi u uzgoju te trokovi usluga u razdoblju
uzgoja knjie se direktno na troak nabave
vonjaka u pripremi i ne ukljuuju se u obraun
trokova.
U prvoj godini koritenja tj. u prvoj godini uroda
zakljuuje se konto Nasadi u pripremi te se
ukupno utvreni troak nabave prenosi na konto
u uporabi.

12

Utvreni troak nabave postaje osnovica za

obraun amortizacije.
U godinama koritenja amortizacija i svi drugi
trokovi postaju trokovi proizvodnje.

13

OBRAUN TROKOVA U
MLJEKARSKOJ PROIZVODNJI
U osnovnom stadu u dug.mat.imovini iskazuje se
dozrela mlijena stoka (u uporabi) i nedozrela
mlijena stoka (u pripremi).
Sama proizvodnja mlijeka Proizvodnja u toku i
svi trokovi koji nastanu s ovom aktivnosti terete
proizvodnju.

14

Ako doe do poveanja osnovnog stada odnosno

oteljenja tada treba poveati nedozrelu mlijenu
stoku i to kao poveanje imovine i prihoda s
osnove uporabe vlastitih proizvoda.

15

PRIMJENA MRS 41POLJOPRIVREDA

Raunovodstvena teorija i praksa vrlo siromana
naelima,standardima i metodama kojima se
prati poljoprivredna djelatnost te se formiraju
informacije za poljoprivrednike.
ZATO?

Premala zainteresiranost poljoprivrednika za financijske

izvjetaje
Poljoprivrednici = obiteljska dobra pa niti nemaju obvezu
objavljivanja
Zainteresiranost legislatora zbog porezne obveze
16

Meutim, postoji zainteresiranost eksternih

korisnika za financijskim izvjetajima u
poljoprivredi i to kreditora, dravnih analitikih
institucija pa i EU.

17

OBILJEJA MRS 41 POLJOPRIVREDA

Ovim standardom odreuje se vrednovanje

bioloke imovine, poljoprivrednih proizvoda te
dravnih potpora organizacijama koje se bave
poljoprivrednim aktivnostima, njihovo
prezentiranje u financijskim izvjetajima i objave
koje se odnose na rezultate navedenih
vrednovanja.

18

Poljoprivrednom aktivnostima podrazumijevaju

se bioloke transformacije ivih ivotinja ili
biljaka namijenjene prodaji, poljoprivrednoj
proizvodnji ili poveanju imovine.
MRS 41 se ne bavi procesom poljoprivredne
proizvodnje poslije etve

19

etva

MRS 41
Bioloka imovina

Poljoprivredni proizvodi

MRS 2
Proizvodi koji su rezultat
procesa nakon etve (uroda)

Ovce

vuna

konac, tepih

Drvee na plantaama

cjepanica

drvena graa

Biljke

pamuk

konac, odjea

poeta trska

eer

Muzne krave

mlijeko

sir

Svinje

polovice

kobasice, suena unka

Grmlje

lie

aj, duhan

Trsje (vinograd)

groe

vino

Voke

ubrano voe

preraeno voe
20

Vano je naglasiti da se bioloka imovina mjeri

pri svakom inicijalnom priznavanju i na dan
bilanciranja njezinom fer vrijednosti umanjenoj
za trokove u trenutku prodaje (ali ne ukljuuju
trokove prijevoza).
Moe se odrediti kao:

Posljednja ostvarena trina cijena,

Trina cijena sline imovine,
Cijena u odreenom sektoru.

21

POETNO PRIZNAVANJE
Subjekt

treba priznati bioloku imovinu ili

poljoprivredni proizvod onda i samo onda
kada:
(a) subjekt kontrolira imovinu kao rezultat
prolih dogaaja,
(b) postoji vjerojatnost da e budue ekonomske
koristi vezane uz imovinu pritjecati subjektu, i
(c) fer vrijednost ili troak imovine mogu biti
pouzdano izmjereni
22

VREDNOVANJE BIOLOKE IMOVINE

Poetno

Fer vrijednost mogue pouzdano utvrditi?

DA po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke
prodaje
NE po troku

23

VREDNOVANJE BIOLOKE IMOVINE

Naknadno

Na prethodni datum bilance vrednovano po fer

vrijednosti umanjenoj za trokove do toke
prodaje?
DA po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do
toke prodaje
NE fer vrijednost mogue pouzdano utvrditi?

DA po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke

prodaje
NE po troku umanjenom za akumuliranu
amortizaciju i gubitke od umanjenja

24

VREDNOVANJE POLJOPRIVREDNIH
PROIZVODA

Poljoprivredni proizvodi trebaju biti mjereni po

fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene
trokove do toke prodaje, u trenutku etve
Takvo mjerenje je troak na taj datum od kada se
primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajui
standard

25

FER VRIJEDNOST UMANJENA ZA TROKOVE

DO TOKE PRODAJE

=
Fer vrijednost
minus

prijevozni i drugi
trokovi potrebni da bi
se imovina dovezla na
trite
minus

naknade brokerima i
dilerima, pristojbe
nadzornim agencijama i
burzama roba, porezi i
carine
26

UTVRIVANJE FER VRIJEDNOSTI

Cijena

s aktivnog trita
Ako ne postoji aktivno trite:

zadnju cijenu na tritu, u sluaju da nije bilo

znaajnih promjena u ekonomskim uvjetima
izmeu datuma transakcije i datuma bilance
trine cijene za slinu imovinu s
prilagodbama koje odraavaju razlike

kombinirana bioloka imovina npr. uma

sektor najboljeg usporednog mjerenja

npr. vrijednost stoke izraena po kilogramu mesa

27

DOBICI I GUBICI OD BIOLOKE IMOVINE

Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz poetnog

priznavanja bioloke imovine po fer vrijednosti
umanjenoj za procijenjene trokove do toke
prodaje i iz promjene fer vrijednosti umanjene za
procijenjene trokove do toke prodaje bioloke
imovine treba ukljuiti u dobit ili gubitak
razdoblja u kojem se pojavljuje

28

DOBICI I GUBICI OD POLJOPRIVREDNIH

PROIZVODA

Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz poetnog

priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer
vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove do
toke prodaje treba ukljuiti u dobit ili gubitak
razdoblja u kojem je nastao

29

DRAVNE POTPORE VEZANE UZ BIOLOKU

IMOVINU

Bioloka imovina mjerena po fer vrijednosti

umanjenu za procijenjene trokove do trenutka
prodaje
bezuvjetne potpore priznaju se kao prihod kada
nastane potraivanje po osnovi potpora
uvjetovane potpore priznaju se kao prihod kada se
ispune uvjeti vezani uz potpore

30

DRAVNE POTPORE VEZANE UZ BIOLOKU

IMOVINU

Bioloka imovina mjerena po troku umanjenom

za akumuliranu amortizaciju i akumulirano
umanjenje

MRS 20 Raunovodstvo dravnih potpora i

objavljivanje dravne pomoi

31

PRIMJER

Trgovako drutvo zasadilo je novi vonjak. Trokovi u

razdoblju uzgoja su:

Vrsta trokova Prva godina Druga godina Trea godina etvrta godina

Sadnice

15.000

Gnojivo

3.500

4.000

5.000

6.000

Zatita

3.000

3.000

5.000

5.500

Usluge

2.000

3.000

4.000

4.500

Troak plaa

12.500

12.000

13.000

14.000

Ukupno

36.000

22.000

27.000

30.000

58.000

85.000

115.000

Kumulativno

32

PRIMJER NASTAVAK

U petoj godini vonjak je stavljen u upotrebu (oekuje se

koritenje u razdoblju od 5 godina). Nastali trokovi su:
Gnojivo

5.500

Zatita

4.000

Usluge

3.000

Troak plaa

14.500

Ukupno

27.000

Ubrano je 25 tona jabuka

Trina cijena jabuka je 3 kn/kg

33

PRIMJER NASTAVAK
Vrednovanje

jabuka nakon branja:

Bez primjene MRS 41

Trokovi: 27.000+23.000 (amortizacija vonjaka)
=50.000 kn (25 t)2kn/kg
Vrijednost zaliha: 50.000 kn
Prihodi: 0

Uz primjenu MRS 41
Fer vrijednost 3 kn/kg
Vrijednost zaliha: 25.000 kg*3kn/kg= 75.000 kn
Prihodi (dobici od poetnog priznavanja
poljoprivrednih proizvoda): 75.000 50.000 = 25.000
kn

34

PRIMJER USPOREDBA

Prodano je 20 t jabuka po cijeni 3 kn/kg

Opis

Bez primjene
MRS 41

Uz primjenu
MRS 41

60.000

60.000

25.000

Prihodi

60.000

85.000

Rashodi

40.000

60.000

(20.000kg*2kn/kg)

(20.000kg*3kn/kg)

Dobit prije poreza

20.000

25.000

Porez na dobit 20%

4.000

5.000

16.000

20.000

Prihodi od prodaje
(20.000 kg*3kn/kg)

Dobici od
po.prizn.polj.proizv.

Neto dobit

35