1.

Lijevanje
1.1 Osnove lijevanja
Kod lijevanja se izraci odljevci, oblikuju uz promjene osnovnih agregatnih stanja
materijala: krutina talina (tjestasto stanje) krutina:

Prema tome, u izradi odljevaka troi se osnovni materijal, pomoni materijal od koga se
izrauju modeli (drvo) i kalupi (pijesak, gips) te toplina (gorivo, elektrina energija). U graninim
sluajevima:
(a) sva toplina utroena za taljenje materijala nepovratno se izgubi,
(b) sav rastaljeni materijal se iskoristi,
(c) pomoni materijal za izradu modela i kalupa se ili nepovratno izgubi (kalupi za
jednokratnu uporabu) ili ne troi (trajni kalupi).
Optimizacijom tehnolokog procesa mogu se postii znaajne utede topline.
Prednosti

Nedostaci

Mogu se proizvesti odljevci vrlo kompliciranih oblika,

manje ili vie tonih dimenzija, te time skratiti ili
eliminirati dodatne postupke odvajanja strugotine.
Umjesto izrade veeg broja dijelova i njihovog spajanja
moe se proizvod kompliciranog oblika izliti u jednom
komadu (npr. blok motora).
Neki se metali (npr. sivi lijev) mogu oblikovati
postupcima lijevanja ali ne i postupcima plastinog
deformiranja.
Postupci lijevanja mogu se prikladno automatizirati za
serijsku i masovnu proizvodnju.
Mogu se proizvesti odljevci vrlo malih i vrlo velikih
dimenzija.
Proizvodi vrlo velikih masa, do nekoliko stotina tona,
mogu se ekonomino proizvesti jedino lijevanjem.
Za razliku od proizvoda oblikovanih plastinom
deformacijom, mehanika su svojstva odljevaka
uniformna.

Mehanika su svojstva odljevaka (npr.

ilavost) esto manjkava.
Javljaju se greke u materijalu odljevaka
(npr. unutarnje upljine), od kojih se neke
ne mogu otkriti vizualnom kontrolom (npr.
mirkoporoznost).
Teko se postiu tone dimenzije i male
hrapavosti te je esto potrebna dodatna
povrinska obrada odljevaka.
Zbog visokih temperatura rastaljenog
materijala
i
djelomino
ohlaenih
odljevaka, osobitu pozornost treba posvetiti
zatiti radnika (opekotine) i opreme (poar).
Ako se ne provedu pogodne mjere zatite
okolia ljevaonice zagauju zrak, vode i
zemljite.

1.1.1 Promjene agregatnih stanja uniformni model

Strojarska tehnologija I

Pri ravnomjernom dovoenju topline (Q/) tijekom grijanja ravnomjerno raste temperatura
krutine (S-2.1 1 A). Po dostizanju temperature ravnotee mjeavine faza krutina/tekuina
talita (A), dolazi do promjene osnovnog agregatnog stanja krutina tekuina taljenja (A
B). Tijekom taljenja jednokomponentne agregacije temperatura ostaje konstantna sva se
dovedena toplina koristi na smanjivanje djelovanja privlanih sila izmeu gradbenih estica.

Slika S-2.1 Ravnomjerno grijanje promjene osnovnog agregatnog stanja s vremenom

Meutim, taljenje (i skruivanje) dvokomponentnih agregacija odvijaju se uz promjene
temperatura (S-2.2 A B). U podruju tjestaste smjese krutina/tekuina, tijekom
taljenja/skruivanja mijenjaju se kemijski sastavi i tekue i krute faze, uz konstantan kemijski
sastav smjese (bilanca masa).
Kruti isti bakar se tali na 1083 C, a kruti isti nikal na 1455 C (S-2.2), te e na startu
taljenja krute legure Cu-Ni tekua e faza biti bogatija bakrom a kruta faza niklom. Na startu
skruivanja tekue legure Cu-Ni kruta e faza biti bogatija niklom a tekua faza bakrom.
Prema tome, za oekivanje je pojava manje ili vee neravnomjerosti grae materijala
odljevka. Sastav smjese ostaje nepromijenjen (wCu = wNi = 50 %) bez razmjene mase s okolinom
(bez naknadnog dodavanja leguri bakra ili nikla).

Slika S-2.2 Promjene agregatnih stanja legure Cu-Ni tijekom vremena, pri grijanju, i
dijagram stanja ravnotee
Na S-2.3 su prikazane promjene agregatnih stanja (osnovnih i alotropskih) eljeza pri
njegovom grijanju do temperatura iznad vrelita. Zanimljivo je opaziti kako se pri grijanju
uzajamno odmiu atomi eljeza pri hlaenju e se uzajamno primicati. Na temelju podataka

Odsjek za politehniku

o dimenzijama kristalnih reetki moe se izraunati da kod -Fe jedan atom eljeza zauzima
prostor od oko 0,0117 nm3, kod -Fe 0,0121 nm3 i kod -Fe 0,0126 nm3.

Slika S-2.3 Promjene agregatnih stanja legure eljeza tijekom vremena, pri grijanju
U analizi procesa lijevanja koriste se znanja iz:
o fluida ulijevanje taline u kalup i ispunjavanje kalupne upljine talinom
o razmjene mase i topline nukleacija i rast kristala
o razmjene topline skruivanje taline i hlaenje odljevka
o materijala uzajamne veze struktura i karakteristika odljevaka
Izraunavanja su naelno mogua ali se u praksi optimalne procesne veliine u pravilu
odreuju provedbom pokusa.

1.1.2 Oblikovanje lijevanjem i primjeri odljevaka

Geometrija oblika i povrina odljevka ovisi o geometriji oblika i povrina upljina kalupa u
koji se ulijeva talina.

U pogodnoj pei se tali kruti materijal grije do temperatura veih od talita. Rastaljeni
materijal se pomou lonca ulijeva u pripremljeni kalup popunjavajui pri tom njegove
upljine. U kalupu se rastaljeni materijal hladi i pri tome skruuje. Oblikovani i ohlaeni
odljevak se istresa iz kalupa i dorauje.
est su glavnih operacija procesa lijevanja:

Strojarska tehnologija I

1. izrada modela,
2. izrada kalupa,
3. taljenje materijala,
4. ulijevanje rastaljenog materijala u kalup i
5. istresanje odljevka,
6. dorada odljevaka.
Ove su operacije u velikoj mjeri razliite kod razliitih postupaka lijevanja.
Razliiti su proizvodi oblikovani postupcima lijevanja:

1.1.3 Materijali za lijevanje

Od razliitih materijala dobivaju se razliiti ljevovi.

1.1.4 Klasifikacija postupaka lijevanja

Prema trajnosti kalupa se razlikuju:

Odsjek za politehniku

Kod postupaka s jednokratnim kalupom se za svaki odljevak izrauje novi kalup (u pravilu,
uz koritenje trajnog modela), koji se unitava pri istresanju odljevka iz kalupa. Trajni kalup se
izrauje od postojanog materijala te koristi za izradu veeg broja odljevaka (u nekim sluajevima
i preko 100 000). Prema tome, za serijsku proizvodnju su nepogodni postupci s jednokratnim
kalupom a pogodni postupci s trajnim kalupom.
Po specifinostima provedbe postupaka razlikuju se:

U ukupnoj koliini danas proizvoenih odljevaka sudjeluju postupci lijevanja sa:

Postupak
lijevanje u pjeane kalupe
lijevanje u kokile
tlano lijevanje
precizno lijevanje
centrifugalno lijevanje
lijevanje u koljkasti kalup

zastupljenost, %
60
11
9
7
7
6

1.2 Postupci lijevanja s jednokratnim kalupom

1.2.1 Lijevanje u pjeani kalup
Na slici S-2.4 su prikazani: (a) odljevak koji treba izliti od aluminija i (b) pjeani kalup, u
kalupniku, pripravan za ulijevanje taline.

Strojarska tehnologija I

Slika S-2.4 Lijevani odljevak i pjeani kalup u kalupniku

Kroz aku uljevnog sustava (S-2.4) ulijeva se u pjeani kalup talina aluminija. Po
skruivanju taline kalupnik se rasklopi te odljevak istresa iz kalupne mjeavine.
Prednosti

Nedostaci

komadi se mogu odliti od brojnih metala razliitih svojstava

mogu se odliti komadi i malih i vrlo velikih dimenzija
mogui je odliti komade veoma sloenih oblika
alat je jeftin

obrada komada odvajanjem strugotine je

gotovo neizbjena
veliki komadi imaju grube povrine
teko se postiu uske tolerancije

direktan je put od modela do komada

mehanizacijom i automatizacijom procesa mogu se postii
vrlo velike produktivnosti

teko se odlijevaju duge i tanke izboine

u odljevcima nekih metala esto se
javljaju greke

Na S-2.5 je prikazan izgled odljevka od sivog lijeva, (a) prije obrade skidanjem strugotine i
(b) nakon obrade skidanjem strugotine (dorada).

Slika S-2.5 Komad od sivog lijeva odliven u pjeanom kalupu

Pjeani kalup
Pjeani kalupi moraju ispunjavati slijedee zahtjeve:
o dovoljno velika vrstoa odranje oblika
o dovoljno velika permeabilnost proputanje toplog zraka i plinova kroz sloj
pijeska
o dovoljna termika stabilnost bez pucanja pri i po ulijevanju taline metala
o dovoljna krhkost mogunost skupljanja odljevka bez pojave lomova
o ponovna uporabljivost pijeska smanjenje zagaenja okoline

Odsjek za politehniku

Tri su tipa kalupa:

Vlani kalup, izraen je od smjese pijeska, gline i vode, te u trenutku ulijevanja taline sadri
izvjesnu koliinu vode. Povrinski suhi kalup se dobiva suenjem upljina vlanog kalupa do
dubine 10 15 mm acetilenskim plamenikom ili infracrvenom grijalicom. Kod suhog kalupa
se u pravilu koriste organska veziva te kalup pee kako bi mu se poveala vrstoa.
Kalupljenje
U pravilu su kalupi dvodijelni (S-2.6) i izrauju se uz koritenje modelnih ploa. Na
modelne ploe postavljaju se:
o dijelovi modela i
o dio elemenata ulijevnog sustava,
dok se dio elemenata ulijevnog sustava, nakon ispunjavanja kalupnika s kalupnom
mjeavinom, isijeca u kalupnoj mjeavini (S-2.7).

Slika S-2.6 Dijelovi kalupa na modelnoj ploi

Slika S-2.7 Isijecanje dijelova kalupa

Prije sklapanja gornje i donje polovice dvodijelnog kalupa, u upljine modela ulau se
posebno izraene jezgre kako bi se oblikovale upljine u odljevku (S-2.4, S-2.8).

Strojarska tehnologija I

Slika S-2.8 Jezgra, kalup i odljevak

Po potrebi, jezgra se fiksira pogodnim ulocima.

Model
Model, s kojim se oblikuje kalupna upljina, izrauje se na temelju nacrta komada. Pri
konstrukciji modela treba imati na umu:
(a) skupljanje odljevka pri hlaenju dodatak za sakupljanje,
(b) deformaciju odljevka pri hlaenju korekcija za deformaciju,
(c) dodatnu obradu odljevka postupcima odvajanja strugotine dodatak za obradu,
(d) vaenje modela iz kalupa:

pogodna ravnina dijeljenja i

zakoenje povrina okomitih na ravninu dijeljenja.

Prema tome, ne moe se u izradi kalupnika koristiti original umjesto modela.
Ravnina dijeljenja modela sjee model po njegovom najveem presjeku kako bi se oba
njegova dijela mogla izvui iz kalupa (S-2.9).

Slika S-2.9 Pogreno postavljena ravnina dijeljenja

Dimenzije modela moraju biti vee od dimenzija originalnog odljevka zbog skupljanja
odljevka pri hlaenju krutine (T-2.1).
Tablica T-2.1 Skupljanje odljevka pri skruivanju u kalupu
Vrsta metala
legure aluminija
aluminijska bronca
legure bakar-nikal
cink
ugljini elik
kromni elik
manganski elik

, mm/m
13
21
21
26
16 21
21
26

Vrsta metala
magnezij
legure magnezija
manganska bronca
mjed
nikal
olovo
sivi eljezni lijev

, mm/m
21
16
21
13
21
26
8 13

Odsjek za politehniku

kositar

21

bijeli eljezni lijev

21

U pravilu se odljevci dalje obrauju te se dimenzije modela uveavaju i za dodatke za

obradu skidanjem strugotine (T-2.2).
Tablica T-2.2 Dodaci za obradu skidanjem strugotine
Dodatak za obradu skidanjem strugotine, mm
Materijal

tokarenje, glodanje, blanjanje

buenje i
provlaenje

odljevci do 800 mm

odljevci preko 800 mm

0,3 1
0,3 1

0,3

25
23
38
23

6 20

8 30
4 10

sivi liv
kovkasti liv
elini liv
liv obojenih metala

Povrine koje su okomite na modelnu plou treba izraditi sa zakoenjem (S-2.10) kako se
pri vaenju modela kalup ne bi otetio. Stupanj zakoenja je ovisan o visini odljevka (T-2.3).
Tablica T-2.3 Stupanj zakoenja kod runog kalupiranja
h, mm

Slika S-2.10 Zakoenje modela

do 20
20 50
50 100
100 200
200 300
300 500
500 800
800 1000
1000 1200

a, mm

1
1,5
2
2,5
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0

3
130'
115'
045'
030'
030'
030'
030'
030'

Najee se za izradu modela koristi drvo koje je lako i lako se obrauje. S jednim drvenim
modelom moe se pri runom kalupljenju izraditi oko 100 kalupa, a pri strojnom kalupljenju
oko 1000 kalupa.
Kalupna mjeavina
Prostor kalupnika oko modela puni se kalupnom mjeavinom:

Pijesak prije svega mora biti temperaturno i kemijski postojan. Koriste se pijesci:
o kvarcni SiO2
o cirkonijski ZrO2SiO2
o kromitni FeOCr2O3
o olivinski (MgFe)2SiO4
o amotni Al2O32SiO2
Veliina je zrna najvie koritenog kvarcnog pijeska 0,06 0,75 mm. to su manja zrna
pijeska to e biti manja hrapavost povrina odljevka. to su zrna pijeska vea to e se lake

Strojarska tehnologija I

10

proputati zrak i plinovi tijekom ulijevanja/skruivanja taline. Smjesa zrna razliitih veliina
poveava vrstou kalupa ali mu smanjuje propusnost.
Vezivo daje kalupu potrebna mehanika svojstva. Koriste se:
Anorganska veziva
o glina
o cement
o vodeno staklo

Organska veziva
o fenolni polimeri
o furanski polimeri

Dodaci i premazi sprjeavaju nastajanje povrinskih greaka na odljevcima (poboljanje

glatkoe povrine kalupne upljine, sprjeavanje pojave zapeenog pijeska na povrini odljevka, olakavanje
ienja odljevka).
Lijevanje taline i odljevak
Nakon uklanjanja modelnih ploa s dijelovima modela i dijelovima uljevnog sustava,
postavlja se jezgra u kalupnu upljinu, spajaju dva dijela kalupa s kalupnikom i iz lonca za
taljenje ulijeva talina u kalup kroz aku za ulijevanje (S-2.11).

Slika S-2.11 Ulijevanje taline u kalup

Po hlaenju odljevka uklanjaju se kalupnici, istresa kalup, odsijecaju dijelovi odljevka
skrueni u elementima uljevnog sustava i konano odljevak oisti.
odljevak skruen u kalupu

razbijanje kalupa/jezgre pri istresanju odljevka

odljevak prije obrade

odljevak po obradi

11

Odsjek za politehniku

Slika S-2.12 Od odljevka u kalupu do obraenog odljevka

ienje odljevka
Iz kalupa se odljevci istresaju runo ili pomou vibracijskih strojeva za istresanje. Nakon
istresanja iz kalupa potrebno je istresti jezgre iz odljevka te odljevak oistiti od prigorenog
pijeska i kalupnog premaza. ienje se obavlja runo ili s pogodnim strojevima.
Za runo ienje se koriste pneumatski ekii, iane etke i pogodne naprave za ienje.
Kod strojnog ienja se koriste:
rotirajui bubnjevi promjera 300 1 500 mm i duina 600 3 000 mm,

strojevi za samiranje razliite izvedbe, s oblom ili otrom elinom samom i

hidrokomore sa sapnicama promjera 4 8 mm kroz koje se na odljevke prska voda

pod tlakom od 50 150 bar u koliinama do 200 L/s.

Priljevci se uklanjaju odbijanjem, piljenjem autogenim ili elektrolunim rezanjem. Zavrna

je operacija ienja bruenje.
Proizvodnja
Proizvodni proces ljevaonica moe se opisati blok shemom.

Karakteristike
Karakteristike postupka lijevanja u pjeane kalupe:
Dio
Materijali
Greke
Oblici

svi
CE*
svi

Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)

AC
dani
1 20

Strojarska tehnologija I

Masa, kg
0,01 300 000 Minimalna koliina, kom
Minimalni presjek , mm
35
Trokovi
Minimalni promjer jezgre, mm
46
Oprema
Detalji povrine
C
Kalup
Rad
Zavrna obrada

12

1 100
CE
CE
AC
AC

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Posebni postupci lijevanja u pjeane kalupe

Lijevanje u jame
Kalupljenje bez kalupnika moe se provesti u jamama izvedenim u podu ljevaonice.
Gornja je povrina kalupa otvorena te se kroz nju izdvajaju plinovi i na njoj nakupljaju
neistoe. Podloni sloj pijeska mora biti dovoljno porozan kako bi se oslobaali plinovi, ali i
dovoljno vrst za sprjeavanje prodiranja taline. Ovim se postupkom odlijevaju vrlo veliki
odljevci, masa i do 400 000 kg.
U jami je 1735. godine u Moskvi odliveno jo i danas najvee zvono na svijetu Carsko
Zvono (S-2.13), visine 6,14 m i promjera 6,6 m te mase 216 t. Ovo zvono nije nikad
zazvonilo. Dok je jo bilo u kalupu (jami) 1937. godine izbio je veliki poar. Pri gaenju
poara ugrijano je zvono poliveno hladnom vodom i odvalio se jedan komad mase 11,5 t.

Slika S-2.13 Carsko Zvono

Lijevanje pod vakuumom
Metal se tali u indukcijskoj pei, a talina pod vakuumom uvlai u upljinu kalupa.

13

Odsjek za politehniku

Prednosti
ne koristi se vezivo i pijesak se lako regenerira
pijesak je suh te se ne javljaju greke izazvane vlagom

Nedostaci
postupak se teko mehanizira
mala produktivnost

Lijevanje u koljkasti kalup

Na vrue metalne modele nanosi se kalupna mjeavina pijeska i termoplasta iz koje se
formiraju vrste koljke. Spajanjem koljki dobiva se kalup u koji se ulijeva talina, a po
skruivanju odljevak se oslobaa razbijanjem kalupa.
Prednosti

Nedostaci

dobivaju se precizne dimenzije

glatke povrine kalupa olakavaju teenje taline i dobivaju se
kvalitetnije povrine te neznatne zavrne i dodatne obrade
kalupa se lako lomi te izbjegava pojava pukotina u odljevcima
minimalne zavrne i dodatne obrade

skupi su: oprema, metalni model

i polimerno vezivo
postupak je primjenjiv samo za
odljevke manjih dimenzija
u odljevcima nekih metala
javljaju se greke

mehanizacijom i automatizacijom se postiu visoke produktivnosti

Postupkom lijevanja u koljkasti kalup moe se odliti komad prikazan na S-2.14. Slikovita
je shema postupka prikazana na S-2.15.

Slika S-2.14 Primjer komad za lijevanje u koljkastom kalupu

Strojarska tehnologija I

14

Slika S-2.15 Lijevanje u koljkasti kalup komada sa slike S-2.14

Karakteristike su postupka lijevanja u puni kalup:
Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek , mm
Minimalni promjer jezgre, mm
Detalji povrine

Postupak
svi
Uvjebanost radnika
CE*
Vrijeme uhodavanja
svi
Proizvodnost, kom/(hkalup)
0,01 300 000 Minimalna koliina, kom
24
Trokovi
36
Oprema
B
Kalup
Rad
Zavrna obrada

C
tjedni
5 50
100
C
BC
C
BD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Lijevanje u puni kalup

Prije svega je potrebno izraditi dijelove trajnog metalnog kalupa za izradu modela od
ekspandiranog polistirena. Metalni kalup se spoji, do odreene granice puni granulama
polistiren (pogodna je predekspanzija) te u pei oblikuje model na oko 120 C. Model se obloi
vatrootpornim slojem (potapanje/prskanje i suenje), uloi u kutiju s pijeskom te vibracijski
kompaktira pijesak. Ulijeva se talina, pri emu ekspandirani polistiren izgara, te po
skruivanju taline istresa se, oisti i doradi odljevak.
Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u puni kalup:

15

Odsjek za politehniku

Prednosti

moe se lijevati veina metala bez ogranienja

mogu se dobiti odljevci razliitih oblika i veliina
modeli su laki za rukovanje
minimalna manipuliranje s pijeskom
bez trokova za izradu jezgri i veziva pijeska
manji razvoj plinova tijekom lijevanja
lake ienje i manje dodatnih obrada

Nedostaci
za svaki odljevak potreban je novi model
mala je vrstoa modela
ekonominost ovisi o trokovima izrade modela
u odljevcima nekih metala javljaju se greke

Karakteristike su postupka lijevanja u puni kalup:

Dio

Postupak
Materijali
Al do Fe lijevova Uvjebanost radnika
C
Greke
CE*
Vrijeme uhodavanja
tjedni mjeseci
Oblici
svi
Proizvodnost, kom/(hkalup)
1 20
Masa, kg
0,01 100
Minimalna koliina, kom
500
Minimalni presjek , mm
24
Trokovi
Minimalni jezgre, mm
46
Oprema
BC
Detalji povrine
B
Kalup
BC
Rad
C
Zavrna obrada
CD
* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Strojarska tehnologija I

16

1.2.2 Lijevanje u gipsane i keramike kalupe

Lijevanje u gipsani kalup
Postupak je slian lijevanju u pjeani kalup, s tim to se za izradu kalupa koristi gips
Za izradu gipsanog kalupa treba prvo izradi model (original). U
pogodnoj posudu, oko modela nalije se homogenizirana mjeavina gipsa za lijevanje i vode.
Nakon ovrivanja iz gipsanog kalupa izvadi se model i kalup osui. U osueni kalup ulijeva
se talina te po njenom hlaenju iz kalupa izvadi odljevak. Pri izradi modela i kalupa treba
obratiti pozornost na vaenje modela (dvodijelni kalup), ime se i omoguava odlijevanje vie
komada u jednom kalupu.
(kalcij-sulfat, CaSO42H2O).

dio gipsanog kalupa

Al odljevak iz gipsanog kalupa

Prednosti
precizne dimenzije
glatke povrine odljevka
mogue
oblikovanje
tankih zidova i vrlo finih
detalja

Nedostaci
kalup se mora pei kako bi se odstranila vlaga
zadrana vlaga izaziva probleme u lijevanju, a prepeeni model gubi vrstu
ogranienje na neeljezne legure, izuzev Mg legura
ograniena veliina dijelova
relativno dugotrajna izrada kalupa

Karakteristike su postupka lijevanja u gipsani kalup

Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek , mm
Minimalni promjer jezgre, mm
Detalji povrine

Zn do Cu
DE*
svi
0,01 1000
1
10
A

Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom
Trokovi
Oprema
Kalup
Rad
Zavrna obrada

AB
dani
1 10
10
CE
CE
AB
CD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Lijevanje u keramiki kalup

Postupak je slian lijevanju u gipsani kalup, s tim to se za izradu kalupa koristi umjesto
gipsa koristi keramika. Nakon kemijskog stvrdnjavanja keramike suspenzije zapali se
povrina kalupa pomou plamenika. Gorenje traje dok se alkohol ne utroi, a potom kalup

17

Odsjek za politehniku

pee. Prije lijevanja kalup se zagrije do oko 400 540 C. Kalup izvana moe biti keramiki
ili pjeani, a iznutra keramiki.
Prednosti

Nedostaci

precizne dimenzije
glatke povrine odljevka
mogue
oblikovanje
tankih zidova i vrlo finih
detalja

kalup se mora pei kako bi se odstranila vlaga

zadrana vlaga izaziva probleme u lijevanju, a prepeeni model gubi vrstu
ogranienje na neeljezne legure, izuzev Mg legura
ograniena veliina dijelova
relativno dugotrajna izrada kalupa

Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u puni kalup:

Karakteristike su postupka lijevanja u keramiki kalup sline postupku lijevanja u gipsani

kalup.

1.2.3 Precizni lijev

Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u puni kalup:

Slika S-2.16 Slikoviti prikaz postupka preciznog lijevanja

Strojarska tehnologija I

18

Prije svega, pravi se kalup za izradu modela. U upljinu kalupa (S-2.16 a) ubrizgava se
materijal s niskim talitem vosak (termoplast), po skruivanju voska kalup otvara i vadi
votani model (b). S veim brojem votanih modela formira se grozd (c). Viekratnim
uranjanjem u keramiku suspenziju (d i e) oko grozda se oblikuje keramika koljka kalup
(f). Kalup s voskom se potom grije kako bi iz svih upljina kalupa iscurio rastaljeni vosak (g).
U kalup se ulijeva talina (h) te po skruivanju taline kalup razbije (i).
Prednosti

mogu se izlijevati odljevci kompliciranih oblika i finih detalja

postiu se manja odstupanja dimenzija i manje hrapavosti
mogu se lijevati svi metali
odljevke esto nije potrebno strojno obraivati
uporabljeni se vosak moe ponovno koristiti

Nedostaci
ograniene su veliine i mase odljevaka
(do oko 5 kg)
kalupi za proizvodnju modela su skupi
proces se odvija u veem broju koraka
visoka je cijena rada

Slika S-2.17 Robot postupka preciznog lijevanja

Na S-2.17 prikazan je robotizirani postupak. Robot uranja odreenom dinamikom grozd
modela u suspenziju keramike i potom grozd postavlja u automatizirani sustav za grijanje.

(a) votani model, (b) keramika koljka oko votanog modela,

(c) rotor nakon hlaenja taline u koljkastom kalupu (d) rotor dimenzija bliskih finalnim
Slika S-2.18 Precizno lijevanje rotora za plinsku turbinu

19

Odsjek za politehniku

Karakteristike su postupka preciznog lijeva:

Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek , mm
Minimalni jezgre, mm
Detalji povrine

svi
E*
svi
0,01 1000
1
0,5 1
A

Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom
Trokovi
Oprema
Kalup
Rad
Zavrna obrada

AB
sati tjedni
1 1000
10 1000
CE
BC
AB
CD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

1.3 Postupci lijevanja s trajnim kalupom

Za veliki broj odljevaka se kalupi viekratne primjene izrauju od metala a za serije do 50
odljevaka od keramike ili grafita. Proces viekratnog lijevanja moe se mehanizirati i
automatizirati.

1.3.1 Lijevanje u kokile

Kokile se uglavnom izrauju od sivog lijeva specijalnog kemijskog sastava ili legiranog
elika. Tone dimenzije kokila, u pravilu, dobivaju se lijevanjem i obradom odvajanjem
strugotine, a zavrnim se poliranjem postiu vrlo glatke povrine. Tijekom uporabe oteuju
se kokile uslijed termikog zamora. Prema iskustvima, trajnost je kokila od sivog lijeva:
Materijal odljevka
elini lijev
Sivi lijev
Al slitina
Cu slitina
Zn slitina
Uz koritenje kokila se moe lijevati kota:

Broj odljevaka
do 2000
5 000 10 000
do 50 000
5 000 20 000
iznad 100 000

Strojarska tehnologija I

20

Za ove potrebe potrebno je izraditi pogodan sustav kalupa s kojim je mogue provesti sve
korake izrade odljevka u trajnom kalupu. Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u
puni kalup:

U zatvoren kalup elinu kokilu, ulijeva se talina. Po skruivanju taline otvara se kokila i
izbacuje odljevak.
Prednosti

Nedostaci

odljevci imaju tone oblike i dimenzije, te male hrapavosti

u matricu se mogu postaviti prethodno izraeni dijelovi koji
postaju sastavni dio odljevka
brzim hlaenjem postiu se sitnozrne strukture

veliki su trokovi izrade kokila

mogu se lijevati
jednostavnih oblika

samo

odljevci

Tablica T-02.1 Karakteristike postupka lijevanja u kokile

Dio
Materijali
Al do Fe lijevova
Greke
BC*
Oblici
sve bez nepogodne jezgre
Masa, kg
0,01 1000
Minimalni presjek , mm
24
Minimalni jezgre, mm
46
Detalji povrine
BC

Postupak
Uvjebanost radnika
C
Vrijeme uhodavanja
tjedni
Proizvodnost, kom/(hkalup) 5 50
Minimalna koliina, kom
1000
Trokovi
Oprema
B
Kalup
B
Rad
C
Zavrna obrada
BD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Varijante su postupka ispunjavanja kalupne upljine:

Ulijevanje

Potiskivanje pod nadtlakom

Uvlaenje pod vakuumom

21

Odsjek za politehniku

1.3.2 Tlano lijevanje

Razlikuju se postupci:

U elinu ljevaku matricu ulijeva se talina pod tlakom, kod:

o strojeva s vruom komorom:
50 250 bar
o strojevi s hladnom komorom:
300 3 000 bar
Po skruivanju taline otvara se ljevaka matrica i izbacuje odljevak.
Prednosti
odljevci su izrazito tonih oblika/dimenzija i glatkih povrina
te je esto nepotrebna dodatna obrada odvajanjem strugotine
mogu se lijevati svi metali , a matricu se mogu postaviti
prethodno izraeni dijelovi koji postaju sastavni dio odljevka
postiu se visoke produktivnosti
o strojevi s vruom komorom:
do 500 odljevaka/sat
o strojevi s hladnom komorom:
do 150 odljevaka/sat

Nedostaci
veliki su trokovi izrade matrice
(sloeni konstrukcijski zahtjevi)
mogu se lijevati samo neeljezne legure
ograniene su veliine i mase odljevaka
(1 2 kg)
ograniene su debljine zidova odljevaka
(1,5 4 mm)

Karakteristike su postupka tlanog lijevanja:

Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek , mm
Minimalni jezgre, mm
Detalji povrine

Postupak
Uvjebanost radnika
C
Vrijeme uhodavanja
tjedni/mjeseci
bez nepogodne jezgre Proizvodnost, kom/(hkalup)
5 50
< 0,01 50
Minimalna koliina, kom
1000
0,5 1
Trokovi
3 (kod Zn 0,8)
Oprema
B
AB
Kalup
B
Rad
C
Zavrna obrada
BD
Zn do Cu
AC

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Tlanim su lijevanjem izraeni komadi:

Strojarska tehnologija I

22

Stroj za lijevanje s vruom komorom

Strojem za lijevanje s vruom komorom izrauju se odljevci od legura cinka, magnezija,
kositra i olova.

Stroj za lijevanje s hladnom komorom

Strojem za lijevanje s vruom komorom izrauju se odljevci od legura bakra i aluminija.
Stroj je velikih dimenzija o odnosu na dimenzije odljevaka zbog velikih sila potrebnih za
sprjeavanje odmicanja dvije polovice kalupa uslijed djelovanja tlaka.

23

Odsjek za politehniku

1.3.3 Lijevanje gnjeenjem

Postupak lijevanja gnjeenjem kombinira pogodnosti postupaka lijevanja i deformiranja.
Ovim se postupkom izrauju odljevci od legura bakra, aluminija i magnezija. Pri tome se
postiu tolerancije 0,05 mm.

1.3.4 Centifugalno lijevanje

Kokila rotira oko horizontalne (vertikalne) osi. Na talinu tijekom ulijevanja istovremeno
djeluju gravitacijska i centrifugalna sila. Po skruivanju odljevka prekida se rotacija kokile i
iz nje vadi odljevak
Prednosti

Nedostaci

tone su dimenzija okruglih odljevaka ravnomjernih debljina zidova

dostiu se visoke produktivnosti

u velikoj su mjeri ogranieni

oblici odljevaka
oprema za rotaciju je skupa

ljevaonice su iste i tihe

Strojarska tehnologija I

24

1.3.5 Kontinuirani lijev

Iz ulijevnog se lonca talina izlijeva u preljevnu posudu, odakle se ravnomjerno ulijeva u

kalup. Pri prolazu kroz kalup se tekui metal hladi i skruuje. Do izlaza iz kalupa su
postavljeni valjci za gnjeenje i izvlaenje koji uspostavljaju transport odlivene trake. Poslije
prolaska kroz valjke za ispravljanje traka se sjee u ploe odreenih dimenzija.

1.4 Proces lijevanja i odljevci

1.4.1 Potrebna koliina topline
U peima za taljenje se tali krutina i talina grije do temperature ulijevanja. Za to je
potrebna toplina:
Q0u = H0u = V[Ck(tt t0) + Lt + Ct(tu tt)]
gdje je:

H0u razlika entalpija: u taline na temperaturi ulijevanja i 0 krutine na

poetku grijanja, J

gustoa, kg/m3
V
volumen, m3
Ck
specifina toplina krutine, J/(kgC)
tt
talite, K
t0
temperatura krutine na poetku grijanja, C
Lt latentna toplina taljenja (fazna promjena krutina talina), J/kg
Ct
specifina toplina taline, J/(kgC)
tu
temperatura taline pri ulijevanju, C

Izraunate vrijednosti Q0u su ograniene tonosti jer se s temperaturom mijenjaju

vrijednosti: , V, Ck i Ct.

25

Odsjek za politehniku

PRIMJER P-2.1
Potrebno je 1 m3 mjedi (legura bakra i cinka) od 25 C (temperatura u ljevaonici), uz taljenje,
zagrijati do 100 C iznad talita (kako bi se mogla lako ulijevati u kalupnu upljinu) . Gustoa je
bronce 8,2 g/cm3, talite 1000 C, specifina toplina krutine 0,38 J/(gC), specifina
toplina taline 0,32 J/(gC), latentna toplina taljenja 180 J/g. Kolika je ukupna potrebna
koliina topline za grijanje u J i kWh.
Q0u = H0u = V[Ck(Tt T0) + Lt + Ct(Tu Tt)]
Kako bi se proraun mogao ponavljati (uz izmjene zadatih vrijednosti veliina u sljedeem tekstu
programa), napravljen je program u MATLABu:
Vol = 1 ; % m3
Gus = 8,2 ; % g/cm3
SpTpKrt = 0.38 ; % J/(gC)
SpTpTal = 0.32 ; % J/(gC)
LatTp = 180 ; % J/g
Tal = 1000 ; % C
Temp0 = 25 ; % C
TempPreg = 100 ; % C
PotKolTpUJ = Gus*10^6*(SpTpKrt*(Tal-Temp0)+LatTp+ SpTpTal*TempPreg) % J
PotKolTpUkWh = PotKolTpUJ/3600000 % kWh
Kada se program prekopira u komandni prozor MATLABa i izvri dobiva se rezultat:
PotKolTpUJ =
4.6600e+009
PotKolTpUkWh =
1.2944e+003

Prema tome, potrebno je koliina topline od oko 4,7 GJ , odnosno 1 300 kWh.

1.4.2 Pei za taljenje

Za taljenje se koriste razliite pei:

Plamene pei

a)
b)
c)

s vaenjem lonca za taljenje

s ne pokretnim loncem za taljenje iz koga se zahvata talina
s nagibnim loncem za taljenje

Strojarska tehnologija I

Elektrolune pei

Indukcijske pei

Talina se od pei do kalupa najee transportira u loncima za lijevanje.

1.4.3 Ulijevanje i skruivanje taline

Odvijanje proces ulijevanja ovisi o:

sastava metala:
isti metali imaju manju viskoznost
legure imaju veu viskoznost

26

27

Odsjek za politehniku

temperaturi taline pri ulijevanju i temperaturi okoline:

s poveanjem razlike temperature ulijevanja i talita opada viskoznost taline
te talina lake tee
to je razlika temperatura taline i okoline vea bre e opadati temperatura
taline
turbulenciji (poveanje sklonosti vrtloenju opisuje se Rejnoldsovim brojem, Re):
ubrzava tvorbu oksida metala
dovodi do erozije kalupa
formiraju se upljine u odljevku

brzini ulijevanja:
ako je prespora dolazi do skruivanja
ako je prebrza dolazi do turbulencije
Do pojava vrtloenja dolazi pri naglim promjenama smjera teenja, to se izbjegava
usvajanjem pogodne geometrije ulijevnog sustava.

Ponaanje taline pri lijevanju se odreuje pokusima. Kod spiralnog pokusnog kalupa se
odreuje indeks protonosti duljina odlivene spirale (doseg tekue taline prije skruivanja).

Ispunjavanje kalupne upljine

Proraun ispunjavanje kalupne upljine temelji na znanjima iz mehanike fluid.

Bernoullijeva jednadba:
h
gdje je:

h
p
g

p
v2

konstanta
og 2 og

visina, m
tlak, N/m2
ubrzanje Zemljine tee, m/s2

Strojarska tehnologija I

28

brzina, m/s

Pomou Bernoulijeve jednadbe mogu se izraunati brzine teenja ulijevane taline u

razliitim presjecima kalupa. Na primjer, za dvije toke:
h1

p1
v2
p
v 2
1 h2 2 2 i
og 2 og
og 2 og

Ako se zanemare promjene tlaka i gubici:

h1

v12
v 2
h2 2
2 og
2 og

Kada se za referentnu visinu odabere toka 2, s h2 = 0 m, kako je v1 0 m/s,

h1

v22
2 og

v 2 2 og oh1

Jednadba je kontinuiteta:
Q = vA = konstanta
gdje je:

Q
A

protok, m /s
povrina poprenog presjeka mlaza, m2

Slijedi vrijeme punjenja kalupa:

V
Q
volumen kalupne upljine (svi dijelovi koji e biti ispunjeni talinom,
ukljuivo dijelove ulijevnog sustava), m3
Q = vt

gdje je:

tp

PRIMJER P-2.2
Lijeva se metalni kota u kalupu:

Odrediti brzinu ulijevanja, protok taline kroz otvor na dnu spusta te vrijeme trajanja ulijevanja
kada je pri ulijevanju povrina taline u ljevakom loncu 2 cm iznad gornjeg otvora ake.
v u 2 og oh ,

Q = vA,

tp

V
Q

Kako bi se proraun mogao ponavljati (uz izmjene zadatih vrijednosti veliina u sljedeem tekstu
programa), napravljen je program u MATLABu:
VolOdlj = 2.54*1000 ; % cm3
Vis1 = 20 ; % cm
Vis2 = 2 ; % cm

29

Odsjek za politehniku

UbrZemTez = 9.81*100 ; % cm/s

Povrsina = 4 ; % cm2
Brzina = sqrt(2*UbrZemTez*(Vis2 + Vis1))
Protok = Brzina*Povrsina % C
VrijUlij = VolOdlj/Protok % s

% C

Kada se program prekopira u komandni prozor MATLABa i izvri dobiva se rezultat:

Brzina =
207.7595
Protok =
831.0379
VrijUlij =
3.0564

Prema tome, brzina je utjecanja taline 208 cm/s, protok kroz otvor na dnu spusta 831 cm3/s,
te vrijeme trajanja ulijevanja 3,05 s.

Hlaenje odljevka u kalupu

Pri razlici temperatura (temperatura je pokazatelj brzine gibanja atoma) u sustavu dolazi do
prijenosa topline (toplina je oblik razmjene energije izmeu sustava). Toplina se prenosi sudaranjem
atoma (kondukcija), pri emu bri atomi ubrzavaju sporije te sami bivaju usporeni. Konani je
rezultat jednaka brzina gibanja svih atoma ravnomjerna temperatura dijelova sustava.

Hlaenje je taline najbre na dodirnoj graninoj povrini sa stjenkama kalupa te tu poinje i

skruivanje taline.
Temeljni je izraz provoenja topline kondukcijom jednostavan:
dT
dx
koeficijent toplinske vodljivosti, W/(mK)
q k

gdje je:

Radi orijentacije, koeficijenti su toplinske vodljivosti u W/(mK):

o Copper
394
o Aluminum 222
o Iron
29
o Sand
0,61
Meutim, zbog promjena svojstava materijala s temperaturom i sloenosti geometrije
odljevaka, matematiki se razvoj prethodnog izraza rijetko koristi u praksi.
Pored kondukcije u hlaenju odljevaka sudjeluju konvencija i zraenje.

Strojarska tehnologija I

30

Tijekom hlaenja i skruivanja taline te hlaenja odljevka dolazi do znaajnih promjena:

o gustoe
o topivosti komponenti legure
o brzina difuzije
Skruivanje jednokomponentnih talina (isti metali i eutektike legure) odvija se pri
nepromjenljivoj temperaturi (S-2.1) dok tijekom skruivanja dvookomponentnih talina
(binarne legure) temperatura opada (S-2.2). Prema tome, granica izmeu krutine i taline je
kod jednokomponentnih sustava povrina, a kod dvokomponentnih (i viekomponentnih)
sustava tjestasto podruje.
Jednokomponentni sustav

Dvokomponentni sustav

Struktura materijala odljevka je razliita kod jednokomponentnih i dvokomponentnih

materijala.
Jednokomponentni sustav

Dvokomponentni sustav

31

Odsjek za politehniku

Odmah nakon ulijevanja taline, kod jednokomponentnih materijala, formira se uz hladne

stjenke kalupa povrinski sloj sitnozrne strukture. Zbog porasta temperature kalupa i
poveanja debljine skruene taline s udaljavanjem fronte skruivanja od povrinskog sloja
dolazi do usporavanja hlaenja. Pri padu brzine hlaenja ispod odreene granice poinje
formiranje krupnozrne dendritske strukture. Kod dvokomponentnih materijala se krupnozrna
dendritska struktura formira u granicama odreenog podruja brzina hlaenja.
Dendriti

Krivulja hlaenja legure Ni 50% - Cu 50 %

L talina, S krutina, tu temperatura ulijevanja taline u kalup, t1 temperatura poetka

skruivanja taline, t2 temperatura kraja skruivanja taline, s ukupno vrijeme trajanja
skruivanja, s vrijeme trajanja formiranja dendrita
Pored pojave neravnomjerne grae dolazi pri brzom hlaenju dvokomponentnih legura i do
pojave makro neravnomjernosti sastava. Kod formiranih zrna od centra prema periferiji raste
udio komponente koja ima vie talite. U sluaju legura Cu-Ni u centrima zrna su vei udjeli
nikla.
Ravnoteno hlaenje (sporo)

Neravnoteno hlaenje (brzo)

Strojarska tehnologija I

32

Smjer skruivanja
Zadnja toka skruivanja odljevka naziva se termikim teitem (G). Prema tome, pri
skruivanju taline fronta skruivanja napreduje od stjenka kalupa prema termikom teitu.

Cilj je kvantitativne analize smjera skruivanja odreivanje dijelova odljevka koji zadnji
skruuju te se u tim zonama, zbog stezanja materijala pri hlaenju, mogu pojaviti upljine.
Promjenama geometrije odljevka/kalupa moe se sprijeiti formiranje upljina.

33

Odsjek za politehniku

Metode su kvantitativne analize:

1. crtanje krunica to je vea ucrtana krunica to e kasnije skrutiti dio
odljevka u kome je ucrtana
2. izraunavanje modula skruivanja to je manji volumen odljevka i vea
povrina kroz koju se hladi odljevak to e vrijeme skruivaja biti krae
3. numerike metode s raunalnom podrkom simulacija.
Crtanje krunica

Modul skruivanja

Raunalna simulacija

vrijeme skruivanja:
t s c oM n
modul skruivanja:
M

V
A

Strojarska tehnologija I

c
V
A
n

34

konstanta skruivanjavrijeme skruivanja

volumen odljevka,
povrina kroz koju se hladi odljevak
= 1 ili 2 koeficijent

Konstanta skruivanja, c, odreuje se pokusima i ovisi o:

o materijalu od koga je izraen kalup
o svojstvima lijevanog materijala i
o razlici temperature ulijevanja i talita lijevanog materijala
Kako bi se izbjegle upljine, ako je to mogue, mijenja se geometrija odljevka. Pri tom se:
odljevak se rastavlja na elementarne oblike i odreuju povrine kroz koje
se odvodi toplina
izraunavaju se moduli skruivanja elementarnih oblika
mijenja se geometrija odljevka, imajui u vidu da dijelovi s veim
modulima skruivanja napajaju dijelove s manjim modulima skruivanja
Postupak se ponavlja do postizanja zadovoljavajueg rjeenja. Pri tome treba imati u vidu
pojas djelovanja van koga i pored toga to je M2 < M1 dio 2 nee napajati dio 1.

Dimenzioniranje pojila
Izborom pogodnog oblika pojila tei se maksimalizirati modul skruivanja pojila s
minimalno moguim volumenom materijala. Idealni oblik je kugla ali bi se pri kalupljenju

35

Odsjek za politehniku

pojavile potekoe te se u praksi najee koriste cilindrini oblik i cilindrini oblik s

polukuglom.

Oblik vrata pojila ovisi o mjestu spajanja s kalupnom upljinom. U prvoj aproksimaciji,
modul skruivanja vrata pojila ovisi o njegovom presjeku a ne o njegovoj duljini.
Za svako termiko teite odljevka potrebno je predvidjeti po jedno pojilo.

Uljevni sustav
Kalupna upljina se puni talinom kroz kanale uljevnog sustava.

Uljevni sustav mora ispuniti sljedee zahtjeve:

o dovesti kanalima talinu na odreena mjesta kalupne upljine
o ispuniti kalupnu upljinu talinom za odreeno vrijeme
o zadrati neistoe i trosku
o neprekidan mlaz taline tijekom njenog uljevanja
o miran tok taline
o minimalno odavanje topline okolini
o minimalne dimenzije
o minimalno formiranje
o minimalnu eroziju kalupa
Kako bi se ispunili navedeni zahtjevi bira se pogodna geometrija komponenata uljevnog
sustava, a potom komponente dimenzioniraju uz koritenje jednadbi statike i dinamike fluida
te prijelaza topline.

Strojarska tehnologija I

36

Sustavi kanala za tlano lijevanje su naravno u velikoj mjeri razliiti od sustava kanala za
gravitacijsko lijevanje.

Hladnjaci
Kako bi se poboljalo hlaenje dijelova odljevka dodaju se u kalup hladnjaci.

1.4.4 Usporedba postupaka lijevanja

U tablici su usporeena svojstva postupaka ukljuivo ocjene: 1 (najbolje) do 5 (najgore).
Postupak

Tipini
materijali

Masa, kg

Debljina dijelova

Maksimu
Maksimu
Minimum
Minimum
m
m

Tipina hrapavost
Ra, m

Poroznost

Sloenost
oblika

Tonost
dimenzija

Pijesak

svi

0,05

5 25

12

koljka

svi

0,05

100

1 3

2 3

Puni kalup
Gips
Precizni lijev
Trajni kalup
Tlano lijevanje
Centrifugalni

svi

0,05

5 20

neeljezni

0,05

50

12

12

svi

0,005

100

75

13

svi

0,05

300

50

23

23

34

neeljezni

< 0,05

50

0,5

12

12

12

34

svi

5 000

100

2 10

12

34

Posebno se mogu usporediti svojstva tri najee koritena postupka.

Trokovi

Kvaliteta
Lijevanje u pjeani kalup

o
o
o
o

niski trokovi alata i opreme

visoki trokovi neposrednog rada
slabo iskoritavanje materijala
visoki trokovi zavrne obrade

o stezanje utjee na tolerancije (0,7 2 mm) i greke

o sama po sebi slaba svojstva materijala
o krupno zrna povrina

o
o
o
o

srednji trokovi alata, ovisni o obliku

niski trokovi opreme
visoki trokovi neposrednog rada
mali trokovi materijala

Precizni lijev
o tolerancije (0,08 0,2 mm)
o mehanika svojstva i mikrostruktura ovise o procesu
o finom emulzijom se postiu dobri do izvrsni detalji
povrine
Tlani lijev

37

Odsjek za politehniku

o tolerancije (0,02 0,6 mm)

o visoki trokovi alata i opreme
o visokim tlakovima se postiu dobra mehanika svojstva i
o srednji do visoki trokovi neposrednog rada
mikrostruktura
o dobro iskoritavanje materijala
o izvrsni detalji povrine

Proizvodnost
o
o
o
o
o
o

Fleksibilnost

Lijevanje u pjeani kalup

vrijeme potrebno za start: 2 10 tjedana
o visok stupanj sloenosti povrina, ogranienq
modelom
produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)2
Precizni lijev
o kombinacija voska i keramike omoguava
vrijeme potrebno za start: 5 16 tjedana
sloene unutarnje strukture ali znaajno rastu
produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)2
trokovi
Tlani lijev
vrijeme potrebno za start: 12 20 tjedana
o slaba je uslijed visokih trokova prilagodbe
produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)1

Pravila za konstruiranje
1. Debljina zidova treba riti to je mogue ravnomjernija.
2. Promjene debljina trebaju biti postupne.
3. Pogodan poloaj ravnine dijeljenja omoguava izvlaenje model iz kalupne upljine bez
oteivanja kalupa.
4. Povrina odljevka ovisi o povrini modela.
5. Predvidjeti zakoenja neophodna za vaenje modela.

1.4.5 Greke odljevaka

Glavne su skupine greaka odljevaka prikazane u tablici T-02.5
Tablica T-02.5 Glavne skupine greaka odljevaka
Oznaka

Naziv skupine greaka

Skica

Strojarska tehnologija I

Izrasline nepravilnog oblika

Viak materijala na vanjskim povrinama ili u
upljinama odljevaka
upljine
Nedostatak materijala na povrinama i/ili u tijelu
odljevka
Napukline
Tijelo odljevka je potpuno ili djelomino prekinuto;
dijelovi mogu biti povezani, razvueni ili potpuno
odvojeni
Povrinske greke
Povrine odljevka nisu dovoljno glatke ili su
prisutne povrinske neravnine

Nepotpunosti odljevka
Nedostaje dio odljevka koji zavrava povrinom
nepravilnog geometrijskog oblika

Netonosti oblika i/ili dimenzija

Prisutne su greke oblika i/ili dimenzija

Ukljuci i/ili heterogenosti

U materijalu odljevka su prisutne primjese (pijesak,
ljaka);

Deformacije
Deformiran je dio odlijevka ili odlijevak kao cjelina

Greke koje se mogu otkriti samo mikroanalizom

Odljevak se ini ispravnim ali sadri greke koje se
ne mogu otkriti vizualnom kontrolom

Izrasline srh

Napuklina

upljine

Greka povrine naranina kora

38

39

Odsjek za politehniku

Popravke odljevaka
Dio greaka odljevaka moe se otkloniti Za popravljanje greaka odljevaka primjenjuju se
razni postupci:

Koji e se od postupaka primijeniti, ovisi o vrsti pogreke i o namjeni odljevka.

Kitanje
Namijenjeno je estetskim popravcima, kada prisutne greke ne smanjuju mehanika
svojstva odljevaka do nedoputenih granica. Koriste se razliiti kitovi plastine mase ili
mjeavine metalnih prahova i plastinih masa.
Impregnacija
Namijenjena je uspostavljanju nepropusnosti poroznih odljevaka. Impregnacijom se ne
mogu popraviti odljevci s grubim poroznostima niti odljevci nezadovoljavajuih mehanikih
svojstava. Postupak impregnacije ovisi o koritenom sredstvu te detalje provedbe postupka
propisuje proizvoa sredstva za impregnaciju.
Zavarivanje
Za popravke odljevaka zavarivanjem u pravilu se koriste elektroluni postupci zavarivanja,
kod kojih je ue podruje grijanja nego kod postupaka plinskog zavarivanja
Kod popravaka odljevaka od nelegiranih elika se pri elektrolunom zavarivanju koriste
ice koje imaju slian sastav kao i odljevak. Kada je prisutna opasnost od pojava pukotina pri
zavarivanju odljevci se predgrijevaju. Po zavarivanju, odljevci se are kako bi se uklonila
unutarnja naprezanja.
Odljevci od legiranih elika se u pravilu popravljaju elektrolunim postupcima
zavarivanja sa zatitnim atmosferama. Na taj se nain sprjeavaju promjene sastava legura u
povrinskim slojevima odljevka.
Popravci sivog lijeva se popravljaju zavarivanjemi u hladnom i predgrijanom stanju. U
hladnom stanju zavaruje se polako i stalno kontrolira da temperatura okoline zavara ne
premai vrijednost koju moe podnijeti ruka. Kod toplog se zavarivanja odljevak predgrijeva

Strojarska tehnologija I

40

do temperature od oko 600 C, a nakon toplog zavarivanja odljevak se postepeno hladi u

pei.
Odljevci od bijelog kovkastog lijeva se nakon popravaka zavarivanjem moraju ariti, a
odljevci od crnog kovkastog lijeva se ne popravljaju zavarivanjem ve tvrdo leme pri
temperaturama oko 850 900 C.
Odljevci od aluminija i legura aluminija, kao bronci, zavaruju se s elektrodama od istog
materijala kao to je i osnovni materijal.
Metalizacija
Kod metalizacije se sloj metala na odljevak nanosi u rastaljenom stanju. Mlaz taline metala
se iz pitolja k odljevku usmjerava strujom zraka.

Literatura
1.

Kolumbi Z., Tomac N.: Materijali podloge za diskusiju; Sveuilite u Rijeci;

Filozofski fakultet, Odsjek za politehniku, Rijeka 2005;
http://www.ffri.hr/~zvonimir/.

2.

Cukor G.: Proizvodne tehnologije; Sveuilite u Rijeci; Tehniki fakultet;

http://www.riteh.hr/zav_katd_sluz/zvd_pro_stroj/djelatnici/gcukor_predavanja/, 24.10.2008.

3.

Dobler H-D., Doll W., Fischer U., Gnter W., Heinzler M., Vetter R.: Fachkunde
Metall, Europa-Lehrmittel, Haan-Gruiten 2003.

4.

Reikher A., Barkhudarov M. R.: Casting: An Analytical Approach; Springer, 2007.,

177 str.