Projekt

Uloga civilnog drutva u jaanju kombinirane socijalne politike u

Hrvatskoj

Kratak opis iskustava, postignua i sposobnosti udruge za provoenje predloenog projekta

(Najvie jedna /1/ stranica)
/Navesti prijanje i sadanje aktivnosti/projekte/programe koje udruga provodi.
Koji utjecaj u zajednici imaju aktivnosti udruge?
S kim udruga surauje u provedbi svojih aktivnosti?
Tko je do sada donirao/sponzorirao aktivnosti udruge?/
CERANEO je poticao i organizirao rasprave o civilnom drutvu, promociji zakladnitva, socijalnoj odgovornosti gospodarstva i
socijalnoj politici. To je bio doprinos legitimnom razvoju nekih vanih podruja koja tvore pozitivno ozraje djelovanja,
razvoja i utjecaja organizacija civilnog drutva. O prepoznatim razvojnim problemima informirana je meunarodna javnost
na razliitim skupovima Europskog zakladnog centra (EFC) i CIVICUS-a, iji je CERANEO lan. U tim aktivnostima
CERANEO je ostvario partnerstvo s udrugom ODRAZ, Hrvatskim pravnim centrom i Hrvatskom gospodarskom komorom
Zagreb. CERANEO planira nastavak tih i slinih aktivnosti. Planira se organizacija rasprava na temu Socijalnog
poduzetnitva te o problemima socijalne politike. U suradnji s udrugom ODRAZ predlae se takoer nova politika razvoja
zaklada lokalnih zajednica.
Projekt CIVICUS-ov Indeks civilnog drutva u Hrvatskoj kao pilot projekt proveden 2001. i ponovno pokrenut kao projekt 2003.
godine doprinosi meunarodnoj promociji kapaciteta civilnog drutva u Hrvatskoj. Ovo akcijski orijentirano istraivanje iz
2001. imalo je znaajnog odjeka u javnosti i dijelom je izvjetaja o Drutvenom razvoju. Temeljem projekta nastala je
knjiga Civilno drutvo koja je znaajan doprinos uvoenju tema civilnog drutva u sveuilinu nastavu. Knjiga pomae u
boljem razumijevanju civilnog drutva u javnosti. U nastavku projekta 2003. godine, 2004. i 2005. rasprave o civilnom
drutvu stavljene su u drugi kontekst. CERANEO postaje ponovno saziva razliitih inicijativa. Podaci dobiveni ovim
istraivanjem, te podaci analize medija koja je dijelom tog istraivanja, doprinose nastanku novih znanstvenih radova,
tekstova o civilnom drutvu, empirijske baze za nova uenja i iskustva. Temelj koji je dobiven istraivanjem dosad je jedini
cjelovit materijal koji prua podatke o specifinostima civilnog drutva Hrvatske te njegova razvojnog stupnja. Ovime se
takoer organizacije civilnog drutva poinju stavljati u maticu dogaanja, ali i poticanja raznih rasprava, javnih skupova i
djelovanja u smjerovima njegova jaanja i ukljuivanja u proces donoenja odluka.
Jaanje organizacija civilnog drutva u procesu decentralizacije socijalne politike CERANEO je doprinio identifikaciji problema
procesa decentralizacije koji postoje na razini velikih gradova. U suradnji s resornim ministarstvom, udrugama, velikim
gradovima te inozemnim partnerom sainjen je prijedlog nove politike. CERANEO je bio saziva u ovom podruju te je
suraujui s nizom udruga u Zagrebu, koje predvodi Udruga za inicijative u socijalnoj politici, i Gradom Zagrebom
osnovao Socijalno vijee Grada Zagreba. U projektu su postavljeni izvjesni okviri uinkovitog uenja iz inozemnog
iskustva. Projektom je takoer postignut utjecaj na resorno ministarstvo u ovom podruju djelatnosti.
CERANEO je u protekle 4 godine prijavio 6 projekata na natjeaje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva, Delegacije
Europske komisije u Zagrebu, Zagrebake banke, AED-a, Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstva za europske
integracije, Grada Zagreba Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Ureda za udruge Vlade RH.
Svi predloeni projekti usvojeni su od strane financijskih podupiratelja osim suradnje koja je bila planirana u procesu izrade
Strategije za razvoj civilnog drutva u Hrvatskoj, a ije je financiranje osiguravao Ured za udruge RH, te projekt Promocija
europskog modela vladavine koji je bio prijavljen 03.03.2005. na natjeaj Ministarstva za europske integracije.
U protekle 4 godine financirani su slijedei projekti:
Jaanje organizacija civilnog drutva u procesu decentralizacije socijalne politike
Projekt CIVICUS-ov Indeks civilnog drutva u Hrvatskoj
Strategija stambene politike grada Zagreba
CIVICUS-ov Indeks civilnog drutva u socijalnom podruju Grada Zagreba
Udruga sada provodi projekt akcijski usmjerenog istraivanja djelovanja i postignua zaklada u Hrvatskoj. Temeljem dobivenih
rezultata anketnim upitnikom, napravit e se izvjetaj te e se organizirati jednodnevna konferencija. U okviru ovog projekta
posebno e se tematizirati mogunosti razvoja zaklada lokalnih zajednica u Hrvatskoj.

2. OPIS PROJEKTA

1. Naziv projekta:
Uloga civilnog drutva u jaanju kombinirane socijalne politike u
Hrvatskoj
Upravnog odbora

2. Projekt je usvojen na sjednici (upiite naziv tijela udruge)

dana
09. lipnja
Godine 2006.

3. Saetak projekta (Najvie 1/2 stranice)

(Predstavite ukratko svoj projekt. Ovdje moete navesti glavni cilj, osnovne aktivnosti, tko su korisnici, mjesto provedbe projekta te
oekivane rezultate. Preporua se da saetak napiete nakon to ste odgovorili na ostala pitanja iz ovoga obrasca.)

Hrvatska vlada u skladu s trendom u razvijenim zemljama opredijelila se za

provedbu kombinirane socijalne politike. Postojei programi socijalne
politike, osobito u sustavu socijalne skrbi, jo uvijek su znatnim dijelom
monopol drave, s malo suradnje kljunih dionika u provedbi. U sustavu
socijalne skrbi postoji relativno malo znanja o mogunostima suradnje
organizacija civilnog drutva i drugih dionika kako bi se mobilizirali dodatni
resursi te tako doprinijelo izgradnji uinkovitih i djelotvornih socijalnih
programa.
Temeljem dugogodinjeg iskustva u ovom podruju CERANEO e u suradnji
s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi provesti anketu meu kljunim
dionicima o iskustvima i praksama razvoja kombinirane socijalne politike, s
posebnim naglaskom na ulogu organizacija civilnog drutva i potrebu za
edukacijom u tom podruju.
Sredinji dio projekta bit e konferencija na kojoj e biti predstavljeni i
raspravljeni rezultati ankete te organizirane radionice za edukaciju sudionika
temeljem iskazanog interesa.
Dakle, cilj projekta je potaknuti razvoj kombinirane socijalne politike u
podruju socijalne skrbi s naglaskom na razvoj civilnog drutva kao vanog
dionika socijalnih reformi i decentralizacije sustava socijalne skrbi.
U okviru projekta 300-350 izravnih korisnika stei e nova znanja i vjetine
relevantna za razvoj kombinirane socijalne politike te e ih prenijeti
suradnicima u organizacijama iz kojih dolaze. Projekt e izgraditi novu
mreu predstavnika svih dionika obvezanih davanju doprinosa u razvoju
kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj.
4. Predvieni poetak i zavretak provoenja projekta
(upisati datum i mjesec)
5. Zemljopisno podruje provedbe
(npr. mjesto, upanija, regija i sl.):

lipanj 2006- svibanj 2007

Hrvatska

6. Ukupan iznos potreban za provoenje projekta u kunama

6.1. Iznos koji se trai od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
6.2. Iznos koji se trai od jedinica lokalne i/ili podrune (regionalne)
Samouprave
6.3. Iznos koji se trai od drugih donatora
6.4. Iznos vlastitih sredstava angairanih u provoenje projekta
(lanarine i vlastita djelatnost)
7. Osobe odgovorne za provoenje projekta:
A.
Ime i prezime voditeljice/voditelja

269.870,00 Kn
150.000,00 Kn
40.000,00 Kn
30.000,00 Kn
25.000,00 Kn

B.

Strunjaci koji e sudjelovati u provoenju projekta - izvoditeljice/i iz udruge

(Molimo upiite ime i prezime, zvanje, zanimanje, naziv organizacije ili ustanove u kojoj je osoba zaposlena te kratak
opis dosadanjeg iskustva za svaku pojedinu osobu)

, dipl. soc. radnica, zaposlena u CERANE-u, ima relevantno iskustva u voenju ovakvih i slinih projekata.
, profesor socijalne politike, potpredsjednik CERANE-a, zaposlen na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U ranijem
projektu posebno se bavio suradnjom lokalnih vlasti i organizacija civilnog drutva te njihovim utjecajem na
decentralizaciju. Poznaje razvojne probleme sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj te koncepta dobre vladavine.
, lan CERANE-a, zaposlen na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistar sociologije. Ima iskustvo u organizaciji
ovakvih akcijski usmjerenih projekata.
, profesor socijalne politike, lan CERANE-a, zaposlen na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Posebno se bavi
pitanjima siromatva i socijalne iskljuenosti te njihovim iskorjenjivanjem.
, profesor socijalne politike, lan CERANE-a, zaposlen na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dobro poznaje probleme i
pitanja decentralizacije sustava socijalne politike i socijalne skrbi. U novije vrijeme posebno se bavio pitanjima
socijalne kohezije.
C.

Strunjaci koji e sudjelovati u provoenju projekta vanjske/i izvoditeljice/i

(Molimo upiite ime i prezime, zvanje, zanimanje, naziv organizacije ili ustanove u kojoj je osoba zaposlena, te
kratak opis dosadanjeg iskustva za svaku pojedinu osobu)

, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, poznaje probleme razvoja organizacija civilnog drutva u
socijalnoj skrbi, posebno se bavio problemima socijalnog marketinga to postaje vaan problem u socijalnoj
djelatnosti. Isto tako, bavi se problemima menedmenta i stratekog planiranja.
, docent na Ekonomskom fakultetu u Splitu, bavi se problemima menedmenta i stratekog planiranja u socijalnom
sektoru. U ovom tematskom okviru drao je vie radionica.
8. Nain izvoenja projekta:
A.
B.

samostalno
B.
A.
X
C.
NE
(upiite X)
X
u partnerstvu (zaokruiti) s:
1. lokalnom i/ili podrunom (regionalnom) samoupravom
2. ustanovama socijalne skrbi
3. drugim organizacijama i ustanovama koje djeluju u podruju socijalne skrbi
4. poslovnim sektorom u podruju socijalne skrbi

D. ukljuivanjem volontera (navesti broj aktivno ukljuenih volontera, nain ukljuivanja i opis zadataka)
Volonteri u projektu bit e polaznici poslijediplomskog studija Socijalna politika na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog
fakulteta u Zagrebu. U okviru ovog projekta oni e imati moguost izrade seminarskog rada, a biti e ukljueni u pripremu
edukacija za sudionike konferencije, kao i u provedbu edukacija. Posebno e biti ukljueni u evaluaciju projekta.
9. Partnerstvo u provedbi projekta:
(Molimo upiite naziv, adresu, telefon i kontakt osobu iz jedinice lokalne i/ili podrune (regionalne) samouprave, ustanove socijalne
skrbi, drugih organizacija i ustanova, kao i poslovnog sektora koje djeluju u podruju socijalne skrbi.
Takoer, objasnite u kojim e aktivnostima i na koji nain sudjelovati)

Planirano je da se partnerstvo u provoenju projekta ostvari s Ministarstvom rada i socijalne skrbi koje e biti
ukljueno u sve faze provedbe projekta. Dakle, jedna osoba iz Ministarstva bila bi redovito informirana i
konzultirana o provedbi projekta te bi se traili i koristili njezini savjeti.
Partnerstvo se podrazumijeva iz prirode projekta i nee biti o tome potpisivan poseban ugovor.
10. Detaljan opis projekta
A. Opis problema/potreba

Programi socijalne politike, a u okviru njih i programi socijalne skrbi, u

Hrvatskoj jo uvijek su uvelike dravni monopol. Drava, gdje ubrajamo
lokalne i regionalne vlasti, vlasnikom je najveeg broja socijalnih
ustanova koje pruaju socijalne usluge. Svuda u razvijenom svijetu, a
osobito u Europskoj uniji, ovim se injenicama opisuje neuinkovit sustav
socijalne politike koji ne moe odgovoriti suvremenim izazovima razvoja.
Sustav socijalne skrbi nedovoljno surauje s relevantnim dionicima te
stoga nije sposoban mobilizirati dodatne resurse kako bi odgovorio na
rastue socijalne probleme i doprinio djelotvornijem podmirenju socijalnih
potreba.

Rezultati ranijih istraivanja koje je 2001.-2002. godine proveo

CERANEO u projektu Jaanje organizacija civilnog drutva u procesu
decentralizacije socijalne politike govore da ustanove socijalne skrbi
nedovoljno surauju s organizacijama civilnog drutva. O postojeim
oblicima suradnje i moguim postignuima postoji veoma malo
informacija. esto puta problem je i suradnja socijalnih ustanova s
lokalnim vlastima. Socijalni problemi i misije socijalnih ustanova na
lokalnim su razinama esto marginalizirani. Zaposleni u socijalnim
ustanovama i u jedinicama lokalne uprave i samouprave nadleni za
socijalne programe nedovoljno poznaju koncept kombinirane socijalne
politike (welfare mix) kojeg zagovara i Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi.
B. Ciljevi koji se postiu provoenjem predloenog projekta
(Navedite ciljeve ope i specifine koje planirate ostvariti. Ciljevi trebaju biti realni i provedivi.)

1. Opi cilj
Potaknuti razvoj kombinirane socijalne politike u podruju socijalne
skrbi s naglaskom na razvoju civilnog drutva kao vanog dionika
socijalnih reformi i decentralizacije sustava socijalne skrbi.
2. Specifini ciljevi (Najvie navesti tri /3/ cilja)
1. Prepoznati aktualne probleme i pitanja te postignua u suradnji
socijalnih ustanova i organizacija civilnog drutva.
2. Zaposlenima u socijalnom sektoru pruiti adekvatna znanja,
vjetine te druge oblike pomoi kako bi mogli dati potreban doprinos u
razvoju kombinirane socijalne politike.
3. Razviti novu mreu predstavnika razliitih dionika, s relevantnim
znanjima i vjetinama, obvezanim za dugoronu suradnju u programima
razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj.
C. Korisnici obuhvaeni projektom
(Ukratko opiite tko su direktni, a tko indirektni korisnici, njihov broj i strukturu. Navedite kriterije i nain odabira
korisnika)

Korisnici projekta su strunjaci zaposleni u svim socijalnim ustanovama,

strunjaci zaposleni u gradskim i upanijskim uredima nadleni za
poslove socijalne skrbi, strunjaci iz razvijenijih organizacija civilnog
drutva.
Izravni korisnici bit e sudionici konferencije, njih 300-350, na kojoj e se
predstaviti rezultati ankete, rezultati novih istraivanja civilnog drutva te
e biti organizirane radionice prema iskazanim interesima.
Struktura izravnih korisnika bit e reprezentativna, u njoj e biti strunjaci
razliitih profila koji rade u ranije spomenutim organizacijama. Izbor
sudionika konferencije bit e povjeren osobama nadlenim u
spomenutim organizacijama uz nau sugestiju da se na konferenciju
omogui dolazak mlaim, poduzetnijim strunjacima koji ve surauju s
organizacijama civilnog drutva.

Neizravni korisnici bit e ostali zaposleni u ovim slubama s kojima e

sudionici konferencije podijeliti informacije, odnosno, odrati tematsku
raspravu na strunim kolegijima. Krug neizravnih korisnika kretat e se
od 1.500 do 2.000.
Izravni korisnici bit e i predstavnici dijela udruga, instituta, fakulteta koji
se u okviru programa rada bave ovom tematikom.
Meu izravne i neizravne korisnike treba naroito ukljuiti polaznike
razliitih poslijediplomskih studija na kojima se predaju sline tematske
cjeline. Ova se brojka moe procijeniti na 100 korisnika. Dakle, putem epote oni e biti obavijeteni o skupu i pozvani da sudjeluju u njegovom
radu.
Znanje proizvedeno u okviru ovog projekta bit e korisno studentima
razliitih studija. Oni e biti neizravni korisnici u ovom projektu. Njihov se
broj moe procijeniti na 500.
Znanja i vjetine koje e nastati u okviru ovog projekta bit e korisni
prireivaima socijalne politike, osobito politike socijalne skrbi na svim
razinama u buduim procesima reformiranja ove djelatnosti.
D. Aktivnosti i metode
(Navedite aktivnosti i metode koje ete provesti radi ostvarenja navedenih ciljeva, tko e ih provesti, gdje, koliko e dugo
trajati, te dinamiku ostvarivanja - plan aktivnosti u tabelarnom prikazu.
Aktivnosti i metode trebaju jasno slijediti iz potreba/problema te ciljeva projekta, moraju biti jasne, opravdane i razumljive.)
Akcijski plan provedbe projekta po mjesecima
AKTIVNOST

1.
Oformiti
struni tim za
provedbu
projekta
2.
Tijekom
provedbe
projekta razviti
stalnu suradnju
s odgovornim
osobama u
Ministarstvu
rada i socijalne
skrbi
3.
Sudjelovanje u
radu
meunarodne
radionice o
razvoju civilnog
drutva

METODA

ODGOVORNA OSOBA

VRIJEME PROVOENJA
PO MJESECIMA

Radni sastanci

Voditelj projekta

1. mjesec

Radni sastanci,
komunikacija epotom,
planirano je 5
konceptualnih
radnih sastanaka

Voditelj projekta i
lanovi strunog
tima po
pojedinim
podrujima

1.-12. mjeseca

Voditelj projekta

1. mjesec

Aktivno
sudjelovanje s
izlaganjem te
uenjem iz
iskustva
tranzicijskih
zemalja

Uenje iz
iskustva drugih
posjeta jednoj
od europskih
institucija koje
se bave
razvojem
kombinirane
socijalne politike
5.
Sastaviti
etiri upitnika
koji e biti
poslani
predstavnicima:
socijalnih
ustanova,
gradova i
upanija te
razvijenijih
udruga
4.

Posjeta
ustanovama s
tjedan dana
boravka

Jedan od
lanova strunog
tima

1.-6. mjesec

Analiza ranijih
slinih upitnika,
Voditelj projekta i
radni sastanci,
lanovi struno
testiranje upitnika
tima
konzultacijom
dionika

1.-2. mjesec

Kopiranje
potrebnog broja
6.
Poslati
upitnika,
upitnike
prikupljanje
navedenim
adresa,
organizacijama odailjanje
M,V. V.G.
te raditi na
upitnika potom s
njihovom
kovertom za
povratku
povrat, telefonom
zvati za povrat
upitnika
7.
Po
Obrada podatka
povratku
prema ifrarniku
ispunjenih
koji je pripremljen
T. M., M.V.
upitnika
unosi se u
napraviti njihovu poseban
obradu
program obrade.
8.
Temeljem Analiza
lanovi strunog
obrade napisati dobivenihtima
izvjetaje koji e obraenih
biti radni
podataka i

3.-4. mjesec

4.-5. mjesec

4.-5. mjesec

materijali za
konferenciju

Temeljem
iskazanih
interesa kao
potreba za
edukacijama
pripremiti
radionice za
konferenciju

9.

10.Pripremiti

ostale
materijale,
izlaganja za
konferenciju
11. Organizirati
konferenciju, s
adekvatnim
materijalima koji
e biti vani za
izgradnju
kapaciteta
spomenutih
organizacija
12. Obraditi
evaluaciju
konferencije
13. Pripremiti
materijal za
raspravu na

pisanje
izvjetaja. U
ovom e se
koristiti i rezultati
drugih
istraivanja
Priprema
edukacijskog
materijala za
radionice, power
point
prezentacije,
lanovi strunog
priprema
tima
edukacijskog
materijala o
problemima
razvoja civilnog
drutva
Knjiga Civilno
drutvo Nakladni
zavod Globus bit
M,V. V.G.
e dio radnog
materijala za
konferenciju

1.-6. mjesec

Odailjanje
informacija o
konferenciji,
umnoavanje
dovoljnog broja
materijala

M,V. V.G.

5.-7. mjesec

T.M., M. V

8. mjesec

Voditelj projekta i
lanovi strunog
tima

8.-9. mjesec

Prikupiti
evaluacijske
listie, obraditi
evaluaciju te s
rezultatima epotom upoznati
sve sudionike
Sastavljane
adekvatnog
materijala koji e

6. mjesec

strunim
vijeima
14. Obraditi
povratne
informacije o
raspravama na
strunim
vijeima
15. Objaviti
rezultate
projekta u
medijima
16. Na
meunarodnom
skupu
predstaviti
rezultate
projekta

17. Na etiri
domaa skupa,
rasprave
predstaviti
rezultate
projekta

18. Razviti
ponudu za
pruanje ovih
usluga na
regionalnim i
lokalnim

se iroku krug
strunjaka
informirati o
kombiniranoj
socijalnoj politici i
ponudi edukacija.
Prikupiti
evaluacijske
listie i obraditi
rezultate
rasprava na
strunim vijeima
Sastaviti saetke
postignua u
projektu te ih
predstaviti u
razliitim
medijima

T. M, M. V.

9.-10. mjesec

Voditelj projekta i
lanovi strunog
tima

1.-12. mjesec

Saetak
izvjetaja na
lan strunog
engleskom i
tima
sudjelovanje u
radu konferencije
Brojni skupovi
civilnog drutva u
Hrvatskoj vape
za korisnim i
novim
informacijama.
Sainiti
prezentaciju
projekta s
rezultatima i
nuditi ih na
ovakvim
skupovima
Imajui u vidu
dobivene
rezultate
evaluacija sainiti
materijale koji bi
bili prikladni za

lanovi strunog
tima projekta

Voditelj projekta i
lanovi strunog
tima

8.-12. mjesec

1.-12. mjeseca

10.-12. mjesec

razinama

razvoj edukacija
u ovoj oblasti.

E. Rezultati
(Sukladno opem i specifinim ciljevima navedite kvantitativne i kvalitativne pokazatelje njihovog ostvarenja te vidljive promjene
koje oekujete po zavretku projekta.)

U ustanovama socijalne skrbi, gradovima i upanijama te u razvijenijim

udrugama u socijalnom podruju procijenit e se potreba za razliitim
vrstama edukacija. S ovom procjenom upoznati su predstavnici svih
relevantnih dionika.
Prikupljene su i obraene relevantne informacije o suradnji socijalnih
ustanova, gradova i upanija s organizacijama civilnog drutva.
Oko 300 do 350 strunjaka koji rade u razliitim organizacijama koje se
bave socijalnom skrbi upoznato s problemima i kljunim pitanjima
razvoja modela kombinirane socijalne politike.
Svi sudionici konferencije dobit e primjerak knjige Civilno drutvo,
Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005. autor G. B. Knjiga e pripadati
organizacijama iz kojih e doi sudionici i bit e vaan izvor informacija i
novih znanja za jaanje uloge organizacija civilnog drutva u podruju
socijalne politike.
Isti krug strunjaka proao je na konferenciji i edukacije prema
iskazanom interesu. Relevantne informacije s konferencije raspravljene
su i prenesene ostalim strunjacima na strunim vijeima.
Proizvedeni su radni materijali korisni za budui razvoj ove djelatnosti, te
je uspostavljena dugorona suradnja.
Nastala je nova mrea koju ine predstavnici razliitih dionika:
ministarstva, socijalnih ustanova, gradova, upanija, organizacija civilnog
drutva, fakulteta, instituta i istraivaa koja e igrati kljunu ulogu u
promicanju pozitivnih socijalnih promjena u sustavu socijalne skrbi.

F. Promocija projekta
(Objasnite kako ete obavijestiti javnost o postignuima ovog projekta. Primjerice: putem medija (ako da, kojih?), tiskovinama
i dijeljenjem publikacija. Navedite vrstu, sadraj i koliinu publikacija i slino).

CERANEO ima bogato iskustvo u predstavljanju projekata irokoj

javnosti. Projekt i njegova postignua bit e predstavljeni u dnevnim
novinama, na programu Hrvatskog radija te na Hrvatskoj televiziji.
Novinari iz ovih medija imaju stalnu suradnju s CERANEO-m.
O provedbi projekta bit e obavijetena i struna javnost. Relevantne
informacije o projektu moi e se nai na web stranicama te u asopisu
Civilno drutvo. O postignuima projekta napisat e se i jedan lanak u
Reviji za socijalnu politiku.
Informaciju o projektu i poslije njegovim rezultatima objavit emo u
Glasniku Saveza gradova i Saveza opina RH.
O provoenju projekta i njegovim rezultatima informirat emo javnost i
putem elektronskih glasnika pojedinih mrea udruga.
Postignua na projektu promicat emo i na meunarodnoj razini
sudjelujui na skupovima CIVICUS-a i Europskog zakladnog centra.
O projektu i njegovim rezultatima govorit emo na etiri domaa skupa
koji e tematizirati razvoj civilnog drutva.
G. Praenje (monitoring) i vrednovanje projekta (evaluacija)

Praenje ostvarivanja rezultata projekta po pojedinim fazama ostvarit e

se u suradnji s Ministarstvom rada i socijalne skrbi. Predstavnici
ministarstva bit e upoznati s ostvarivanjem svih glavnih koraka
planiranih provedbom projekta.
Ostvarivanje rezultata pratit e tim za provedbu projekta na redovitim
dvotjednim sastancima. lanovi tima dijelit e sve informacije koje e
pristii od korisnika i drugih dionika.
Vrednovanje rezultata projekta bit e unutarnje i provest e se u dvije
faze provedbe projekta. Prvo e se vrednovanje provesti upitnikom
traei povratne informacije, ocjene i sugestije sudionika konferencije.
Obraeni rezultati bit e dostupni svim dionicima u projektu i posluit e
za bolju fokusiranost u zadnjem dijelu projekta.
Na kraju projekta, po odravanju rasprava u organizacijama iz kojih su
doli sudionici konferencije, anketnim upitnikom provest e se zavrno
vrednovanje koje e naroito biti korisno za unapreenje djelatnosti u
ovom podruju u budunosti.
U procesu vrednovanja naroito e se nastojati otkriti novi lokalni
potencijali i obeavajue inicijative s kojima bi CERANEO htio nastaviti
daljnju suradnju.
11. U kojoj je mjeri predloeni projekt usklaen s nacionalnim
strategijama, programima i politikama u dijelu koji se odnosi na
zadovoljavanje potreba u podruju socijalne skrbi?

Ovaj je projekt komplementaran s nacionalnom strategijom razvoja

kombinirane socijalne politike koju zagovara i Ministarstvo zdravstva te
se preporua u programima Europske unije i Svjetske banke.
Ovaj e projekt biti vaan doprinos mobilizaciji potencijala na lokalnim
razinama gdje e udruge bolje i djelotvornije suraivati s predstavnicima
socijalnih ustanova, gradova i upanija te drugih relevantnih dionika.

12. Odrivost i nastavak projekta

(Da li planirate provoditi aktivnosti ovoga projekta i nakon to ga Ministarstvo prestane financirati?
Navedite s kim ete nastaviti suraivati i od koga ete traiti sredstva i/ili druge resurse za nastavak aktivnosti?)

Kako je ranije navedeno CERANEO je u ovom podruju prisutan ve

deset godina i ovo je vaan dio nae misije. S ovim projektom napravit
emo druge vane korake koji e nam omoguiti sustavno prikupljanje i
obradu informacija iz ovog podruja koji su nuni za unaprjeenje ove
djelatnosti.
U nastavku aktivnosti na ovom projektu trait emo sredstva Nacionalne
zaklade za razvoj civilnog drutva, Europske unije, Grada Zagreba te
drugih inozemnih donatora.
Za odrivost ovog projekta vana je injenica i da emo od sudionika
konferencije traiti kotizaciju. Kotizacije e posluiti za pokrivanje dijela
trokova projekta i za budui rad na projektu.
Kotizacija e nam koristiti za nabavku nove literature iz ovog podruja i
za struna studijska putovanja u inozemstvo.
Odrivost projekta jamit e novo znanje i informacije proizvedene u
projektu te potranja relevantnih dionika za ovakvim znanjem.