19. v e k a cinile o s n o v u ljudske ishrane. U evropskim z e m l j a m a , v e c i n a stanovnistva j e l a j e s e l j a c k a jela - kuvane kase od raznog zrja i skoro svi s u koristili celovito zrno. C a k ni hleb nije bio popularan, o s i m m e d u g r a d a n i m a . Seljaci s u Dili zdraviji od g r a d s k o g stanovnistva i imali s u v i s e d e c e , sto uopste nije bilo slucajno. A o n d a s u (1830.) u Svajcarskoj napravljeni mlinovi s valjcima koji s u odvajali klicu i o m o t a c z r n a i mleli s a m o unutrasnji deo - e n d o s p e r m - sastavljen od s k r o b a . Izbacivanjem klice koja s e , z b o g s a d r z a j a ulja, brzo kvarila i o m o t a c a koji [e z a d r z a v a o vlagu, brasno s e moglo d u z e odrzati s v e z i m , ali je postalo potpuno b e z v r e d n o . Klica je izvor zivota i o s n o v a r a z m n o zavanja. U njoj s u najvazniji sastojci z r n a - belancevine, m a s n e kiseline, minerali, vitamin E. E n d o s p e r m sastavljen od skroba, namenjen je klici kao izvor hrane, dok ne p o c n e s a m a d a g a dobija od tla i s u n c a . O m o t a c stiti zrno od spoljasnjeg uticaja i isusivanja: sadrzi p r e h r a m b e n a v l a k n a , vitamine B-grupe i minerale. T a k o je, mlevenjem i uklanjanjem ovih v l a k a n a , iz b r a s n a odstranjivan vitamin B koji je potreban d a s e skrob pravilno iskoristi. Odstranjivanje v l a k a n a , z a koja s e verovalo d a su nekorisna, dovelo je do mnogih p o r e m e c a j a rada o r g a n a z a v a r e n je, p a i teskih degenerativnih bolesti. S a m o integralna hrana sadrzi celovitu zivotnu energiju potrebnu z a odrzanje n a se zivotne energije. P r e r a d e n a h r a n a gubi tu zivotnost i nije u stanju d a o b e z b e d i org a n i z m u potrebnu vitalnost. C e l o zrno m o z e d a nikne i posle nekoliko hiljada godina mirovanja, ali pahuljice i brasno s v a kako ne. Zato je - z b o g zivotne s n a g e v a z n o jesti nepreradeno, celovito zrno.
NEMOJTE OA VAS FAR8AJU
M o z d a s e mi, B a l k a n c i , n e r a z u m e m o u neku drugu hranu, ali s e sigurno r a z u m e m o u crni hleb. K o d n a s i m a i p r a v o g c r n o g , ali i m a i s p u z v a s t o g belog o b o g a c e n o g braon bojom. O v a boja je v e o m a stetna, d a ne ulazimo u detalje! Pogledajte, uporedite, izaberite - nemojte d a budete farbani! J o s bolje, u m e site s a m i !
ZRNA
ol)()()aC(!ii jo vitamiiiima. M o d u l n n , problem nije reson. .Jus uvok so u J a p a n u
umire od te bolesti, uprkos dodatku B-vitamina. K o d nas pirinac nije o s n o v n a hrana kao n a D a l e k o m istoku. Nije verovatno d a c e neko o v d e dobiti beri-beri ako jede beli, polirani umesto integralnog pirinca. Ali, celoviti je neuporedivo ukusniji, sladi, i m a c v r s c u strukturu i dobro zasiti. Mi s m o odrasli, uglavnom, n a psenici. K a o z n a k kvaliteta, ovde s e ceni belo brasno i beli hleb. Ali, u belom brasnu ima preterano m n o g o kadmijuma koji dovodi do osetnog p a d a inteligencije, utice n a ponasanje d e c e i p o v e c a v a rizik od urodenih m a n a i radanja d e c e s malom telesnom tezinom. Ovaj otrovni metal lisava organiz a m v a z n o g minerala c i n k a . P s e n i c a u sebi i m a mnogo kadmijuma, ali s u mekinje bogate c i n k o m . P r e r a d o m i odbacivanjem mekinja odstranjuje s e z a s titni cink a ostavlja s a m o suvisni kadmijum. Priroda je u j e d n o m spojila dobro i lose, a c o v e k je svojom intervencijom n a pravio problem. Vratimo s e zato prirodi, opredelimo s e z a celovito!
ZITARICE I
DUGOVECNOST
Oni narodi shorn svota, ko|i MI |><
nati po svojoj vitalnosti i ducjcivt"ti<c.n, kao H u n z e u s e v e r o z a p a d n o i n I'.ikc.l.i nu, V i l k a b a m b e u ekvadorskim A i i d i m a ili Gruzijci s a K a v k a z a imaju slicnu is.hranu i nacin zivota. Z a ove Ijudo, <u.'Invite zitarice s u o s n o v n a hrana, uz d o d a tak mahunarki i d o m a c e g p o v r c a i s e zonskog voca. P r e m a tome - malo b e l a n c e v i n a , m a lo masti, b e z preradene hrane ili s e c e r a i s a ishranom bogatom ugljenim hidratim a ucinilo je d a ti ljudi budu zasticeni o d bolesti i aktivni u dubokoj starosti, d a d o z i v e i 150 g o d i n a . J e d a n engteski lekar istrazivao je d u g o v e c n e ljude u A n d i m a . Pregledajuci crkvene knjige n a s a o je d a s u mnogi od njih ziveli v i s e od 120 g o d i n a . O n je takode ustanovio d a stogodisnjaci mogu b e z p o t e s k o c a d a budu o c e v i . Z e n e zive krace 10 do 20 g o d i n a . O n e imaju svoj m e s e c n i ciklus i posle 60-te i nemaju neprijatne simptome m e n o p a u z e . H r a n a tih ljudi, kao i kod H u n z a , skoro je potpuno z a s n o v a n a n a zitaricama, s a nesto v o c a i p o v r c a .
Da biste imali koristi od zitaiica : Sazvacite ih dobro
Pahuljice mogu d a s e koriste kao hranljiv a namirnica, ne stvaraju s l u z kao brasno, ali s e ne preporucuju z a redovnu upotrebu, ier nemaju tu s n a g u . K a d a s u azijski narodi s r e d i n o m 19. v e k a uvezli masine s a Z a p a d a i poceli d a preraduju pirinac, m e d u o n i m a koji s u koristili to polirano ili s a m l e v e n o belo zrno pojavila s e bolest beri-beri. U to v r e m e , tamo je od o v e bolesti umiralo oko pola miliona ljudi s v a k e godine. Prvi z n a k beri-beri je umor, slabost i gubitak apetita. S l e d e c i stepen je kocenje m i s i c a ili bol u telu b e z posebnocj razlog a . P o n e k a d noge postanu o t e c e n e , u drugim slucajevima misici s e z g r c e . Drugi simptomi s u lupanje s r c a , slabljenje v i d a i kratkoca d a h a , a u u z n a p r e d o v a n o m stadijumu telo postaje paralizovano i pacijent umire od popustanja s r c a . J e d a n holandski lekar, koji je ziveo n a J a v i , ustanovio je d a s u k o k o s k e hranjene belim pirincem patile od bolesti slicnoj beri-beri, dok s u one hranjene s m e d i m , c e lovitim pirincem bile z d r a v e . Shvatio je d a nesto nedostaje belom pirincu. P e t n a e s tak g o d i n a kasnije (1911.), iz o m o t a c a zrn a izolovan je kristal s aktivnoscu k o m p l e k s a vitamina B: taj vitamin n a z v a n je tiamin ili vitamin B-,. D a bi s e sprecila bolest, beli pirinac
SVAKI ZALOGAJ 50 PUTA
Dobro zvakanje podrazumeva da svakl zalogaj sazvacete najmanje 50 puta. Vreme koje ste potrosili na to vratice vam se u vidu dobrog zdravlja, jasnijih misll i lepseg tena. Ukoliko neko pati od zdravstvenih problema, neka zvace 100 puta, za ozbiljno bolesne vazi preporuka da zvacu i 200 puta. Pri torn, temeljno zvakanje ne znaci i sporo zvakanje. Brzinu odredite sami!
obro zvakanje je neophodno z a usvajanje bilo koje hrane, a posebno zitarica i
to iz najmanje tri razloga. Jedan od njih, izuzetno vazan i z a fizicko i psihicko zdravlje, jeste da se temeljnim zvakanjem hrana alkalizuje, posto je pljuvacka alkalna tj. bazna. Od baznosti hrane (kao i pravilnog disanja) direktno zavisi stanje krvi, a od tog stanja celokupna otpornost prema bolestima. Posto zitarice, sem prosa, zbog svog mineralnog sastava stvaraju kiseli efekat u telu, potrebno ih je duqotrajno zvakati, da bi postale alkalna hrana.
Zitarice se, za razliku od mesa koje se vari
u zelucu, vare u ustima. Kad uzmete kasiku zitarica, luce se velike kolicine pljuvacke. Uz razlicite soli, one sadrze i enzim ptialin koji razlaze slozene ugljene hidrate u prosti secer koji se, opet, pretvara u glukozu, jedinu hranu koju organizam moze da usvoji z a svoj fizicki i umni rad. Pljuvacka isto tako sadrzi i amilazu, enzim z a varenje skoba. Ako ne zvacete dobro, enzim ptialin nece moci da prodre u zrno i skrob se nece moci pretvoriti u glukozu. Zeludac nema sokova za razlaganje ugljenih hidrata. Ako u njega ne dospe ptialin pomesan sa ugljenim hidratima, tu ce se stvoriti nelagoda, a sve to ce kasnije pratiti prekomerni gasovi. Pankreas proizvodi neke enzime z a varenje zitarica, ali ne u dovoljnim kolicinama, tako da one, ukoliko nisu dobro sazvakane, nesvarene silaze do kraja sistema za varenje. Mozete to isprobati tako sto cete progutati nekoliko zrna kuvanog kukuruza i proveriti svoju stolicu sledeceg dana. Naci cete ih cele i nesvarene! Drugi dobar razlog z a temeljno zvakanje jeste, dakle, taj sto omogucava da potpuno usvojite hranu, a treci sto stedite vas novae, jer cete ono sto ste kupili i iskoristiti.