You are on page 1of 8

STAROHRVATSKA BATINA

Ivan Kukuljevi- prikupljanje grae u Dalmaciji; zanimanje za


objekte sakralne arhitekture
Teka vremena, Turci, sve prekriveno zemljom i ruevinama koje su
postale rudnik kulturnog blaga
Podaci o ruevinama u zapisima franjevaca Gapara Vinjalia i
Danijela Farlatija(18.st.)
Sluajni nalaz u Muu Gornjem, 14km Z od Sinja- preokret
1871.g. don Jerko Grani vri iskop za sakristiju uz crkvu sv.Petranaiao na apsidu starije crkve i na ulomak grede sa crkvene
pregrade- dekoracija pleternom plastikom + NATPIS- SPOMINJE
HRVATSKOG KNEZA BRANIMIRA; GODINA JE 888.!!!
Stjepan Marun se kao srednjokolac zainteresirao za taj
nalaz(profesor mu je imun Milinovi)- postao franjevac Lujo i
1885.g. postao je upski pomonik u Drniu- PRVA POKUSNA
ISKOPAVANJA utvrde PETROVAC I SEOSKE CRKVE U
GRACU!!- time obiljeen roendan arheologije!
1885.g. eljeznika pruga od Siveria do Knina trebala presjei
starohrvatski arheoloki poloaj Kapitul uz rijeku Krku kod Knina!fra Stjepan Zlatovi + Marun- pronala se TROBRODNA BAZILIKA
S MNOTVOM DEKORATIVNIH ULOMAKA+ STAROHRVATSKI
GROBOVI, TRGOVI SAMOSTANA!- tamo je bilo groblje stanovnika
Potkonja, i kad su se micali ti grobovi nailo se na GROB S DVIJE
UGRAENE PLOE S PROPOVJEDAONICE STARIJE CRKVE- ploe
su ukraene PLETERNOM PLASTIKOM S NATPISOM; a jednom
pie ...CLAV (SLAV) za kojeg jo stoji da je vojvoda Hrvata, a na
drugoj se spominje DRISLAV kao veliki vojvoda!
IMAMO NATPISE s: BRANIMIROM, NEKOG KOJI ZAVRAVA S
SLAV I DRISLAVA!
Isto tako specificum drugog nalaza jest: DUX HROATORUM- oznaka
hrvatskog etnosa
Istraivanje u selu Biskupiji na Kosovom polju kod Knina; na
Crkvini- gomila kamenja iz kojeg su strile ruevine crkve sv. Lukeotkriven nalaz koji spominje nekog hrvatskog kneza kao slavnogDUX GLO[riosus]
Selo Uzdolje natpis s imenom kneza MUCIMIRA- godina 895!
NINSKA KAMENICA za krtenje, ninski nadvratnik i baanski
plutej- ploa-koja je uklonjena sa crkvene pregrade i kasnije
sluila sekundarno kao obian materijal u ploniku crkve SV.
LUCIJE KRAJ JURANDVORA KOD BAKE NA OTOKU KRKU!- ti
spomenici imali imena hrvatskih dostojanstvenika!!
NINSKA KAMENICA- ime vojvode Vieslava- vladao oko 830.g.
Na dekoriranom nadvratniku crkve sv. Kria u Ninu- ime
upana GODEAJA

Baanska ploa- oko 1100.g.- opat Dobrovit: natpis od 2 dijela: 1.


isprava koju je izdao kralj Zvonimir; govori se da je ispravu napisao
opat Driha; spominje se sadraj u inu Zvonimirova darovanja
ledine crkvi sv.Lucije(svjedoci: Krbave Desila i upan Luke Prvaneg)
2. tekst opata; pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom!!!
DEKORACIJA: pleterna plastika u kamenu
Prva monografija starohrvatskih spomenika: DON FRANE
BULI- Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale
suvremene dalmatinske iz dobe narodno hrvatske dinastije1888.g. izdala Jugoslavenska akademija
Grobovi hrv.dostojanstvenika- mrtvaci s opremom- ma poloen uz
bedro, ostruge do nogu i sl. I naen je ZLATNIK CARA
KONSTANTINA KOPRONIMA!- terminus ante quem non( trenutak
prije kojeg se neki dogaaj nije mogao dogoditi)- Konstantin vladao
741. do 775.g.; u grobovima pronaeni i ostaci aa za pie i jedna
zdjelasta posuda s rukom, nalik na tavu, za hranu- dokaz da su
Hrvati krajem 8.st. vjerovali u zagrobni ivot, nisu preli na
kranstvo!!; na istom groblju pronaena i DVA SARKOFAGA- u
jednom napravljenom od spolija neke vee antike arhitekture
pronaene su zlatne ostruge, zlatnik cara Vasilija I (kovan od 880886.g.) i privjesak od plemenitog kamena, uokviren Au ploicama,
filigranskom Au icom i kuglicama!
Vrijedni nalazi grobova iz Biskupije- novac govori o razdoblju,
posue govori o tome kako Hrvati nisu bili pokrteni, maevi o
ratnicima, ostruge o konjanicima itd.- visoki ukus- sve je zlato,
srebro i vrijedan drugi materijal
Marun formirao Odbor za istraivanje hrvatskih starina u kninskoj
okolici; kasnije 1887.g. dolo do osnivanja Hrvatskog starinarskog
drutva- patriotizam!- negativne strane, politika, neprijateljstva
Muzej hrvatskih arheolokih spomenika otvoren u Kninu
24.8.1894.g.
1891.g. pod Klisom u Rupotinama kod Solina pronaen je sluajno
spomenik na kojem se spominje vojvoda Trpimir(sredina 9.st.)Frane Buli nije to uvrstio u kninski zbirku, odvojio se od Maruna i
Muzeja u Kninu i osnovao zajedno s Jeliem u Splitu drutvo BIHAistraivali su od Trgira do Omia
Jeli istraivao i obradio natpis na sarkofagu kraljice Jeleneistraivao po sjevernoj Dalmaciji(zbirka u Ninu i Biogradu); Marun
osnovao zbirku u Bribiru, i jedna u Obrovcu- zbirke nekim udom
nestale :/
1895.g. prvo glasilo hrvatske arheologije- STAROHRVATSKA
PROSVJETA
Marun ogranien u svojem djelovanju- Hrv. Spomenici se kriju u
raznim Crkvinama, Manastirima, Grepinama, Kulinama itd.
Jako loe istraivanje na terenu- sve redom sveenici- AMATERI,
unitavali sve

Sveenici od upana lako dobivali informacije o prolosti,


dokumente itd.- traili epigrafske spomenike
Crkvene arhitekture bilo svugdje, najbitnija potreba vjerskih
organizacija je prostor na kojem e se vjernici okupljati i gdje e se
odravati obredi- trebali su crkve- izrada od kamena novo Hrvatimatrebali preuzeti umijee zidanja od starosjedioca- NISU LOMILI
KAMEN, VELIKA UPOTREBA BUKE- nepravilno zidanje, poloaj na
humcima da bi se dominiralo krajem
Diproporcionalnost prostora, nejednakost otvora itd.
Podjela crkva s obzirom na tlocrt: CENTRALNI I
LONGITUDINALNI!!!
Zajedniko objema jesu male dimenzije!
Iz toga proiziao i MiJEANI TIP CRKVE- npr. sv. Spas na vrelu
Cetine
Centralni tip tlocrt se razlikovao od koncepcije krine simbolike
izvedene na razliit nain; kasnije je esto upisan krug oko kojeg je
bilo 6 apsida
Longitudinalni tip se dijeli na JEDNOBRODNE I TROBRODNE; od
trobrodnih su ranije one s pobonim brodovima! + imamo mijeani
tip- velika sloboda gradnje
Cilj gradnje: raspodjeliti optereenje i teret velike krovne mase na
zidove crkve- pa je to uzrokovalo i razliite tlocrte i ostalo; u
longit.crkvama prenosio se teret krova na BONE zidove, a ti su se
zidovi izvana podupirali poluoblim potpornjacima; sve starohrvatske
crkve bile su pokrivene KAMENIM PLOAMA , a veina long.
Crkava imala je na proelju zvonik!!
Najstariji takav ZVONIK nalazi se u crkvi SV.SPASA U VRLICI na
izvoru Cetine!- najbitniji dio unutranjosti bila je kanonika
propisana i liturgijski obvezna CRKVENA PREGRADA koja je dijelila
svetite od prostora za vjernike!!- dijelila se na 3 DIJELA s vie
ralanaka koje ine: pilastri, pluteji, kolonete, kapiteli, grede i
zabati- sve osim kolona dekorirano, a zabati i grede esto s
NATPISOM!- ostaci hrvatske pismenosti
Kamenice za krtenje i posveenu vodu, propovjedaonice, prozorske
kamene reetke, dijelovi oltara, pulta, i najvei CIBORIJI koji su
natkrivali oltar i krstionicu!!
Omiljena dekoracija: plitka PLETERNA PLASTIKA na
crkvenom namjetaju od pokrtenja u poetku 9.st. do 12. st.!
Hrvati primaju kranstvo ekspanzijom Karla Velikog- formalistiki
pristup, uzeli sve to im je novo bilo: sveenika, drugaiji obred,
hram i naravno crkveni namjetaj- tu je bila taj pleter koji su onda
preuzeli!
S kranstvom uzeli ne samo pleternu dekoraciju nego i smisao za
organizaciju, pismenost u duhovnom ivotu, politiko ureenje po
uzoru na Franke

Osim preuzetog pletera, Hrvati su ili dalje u izradu vlastitih


ukrasa- to vidimo i u vrsti kamena- bijeli sitno zrnati vapnenac koji
je homogenog sastava, lako se oblikuje, lako se rezbari itd.nalazimo ga na Brau i Koruli, a na kopnu ga ima u Segetu
kod Trogira; ako nije bilo ovog kamena, uzimao bi se kamen iz
blizine npr. Lapor nainjen od lokalnog mekeg vapnenca- npr.
arhitrav u Gornjim Koljanima- preuzeli hrv. Graditelji i napravili
dovratnik s pleterom
1928.g. pronaen u Ninu ulomak s pleternom plastikom ispeen od
gline!
etverostrani oltarni CIBORIJ iz Biskupije kod Kninanaen je
MODEL ciborija- to je bio uzorak za izradu ciborija na mjestu gdje
se podizala trobrodna bazilika sv. Marije; kasnije pronaen dijelovi
ciborija su nainjeni od mramora!- mramor uziman s poda
starokranske crkve
PLETER: spoj triju prutova- plitkoreljefna vrpca koja se prebacivala
na kamenu povrinu u raznim geometrijskim oblicima s dojmom
ukoenosti- ti oblici su pravci i krugovi koji se isprepliu; kasnije
imamo zavoje kojima su se savijale vrpce i postizivao bi se dojam
elasticiteta...iskoritavao se sav prostor na povrini! Ako je bilo
praznina, to se upotpunjavalo motivima ptice, pleterni savijuci,
rozete, ljiljanima, palmetama, krievima- takve dekoracije nalazimo
na crkvenim pregradama, ambolima, oltarnim bazama, pultovima,
na okvirima pregrada itd.
PREGRADA!- tri dijela: donji, srednji i gornji!- DONJI DIO: je
zatvoren i ine ga dekorirane kamene ploe koje stoje u utoru
leita, ui i okomiti postavljeni dijelovi zovu se PILASTRIa, a
dijelovi poloeni po duini na no su PLUTEJI- pri vrhu je izvuena
rubna letva koja je skroz dekorirana pleternom plastikom te je po
sredini prolaz iz broda u svetite; SREDNJI DIO: rastovren, ine ga
KOLONE I KAPITELI, neke su kolone spojene s pilastrom; kolone su
obino oble i glatke povrine, a neke pri dnu imaju profilaciju grivne
kao bazu? Dok kapiteli podravaju gredu gornjeg dijela pregrade,
nisu posebno ukraeni: GORNJI DIO: kamena greda s jednog na
drugi dio zida, a preko prolaza iz broda u svetite greda je prekidala
ravnu liniju i nadizala se u obliku zabata!
Prostor grede se dijelio uzduno na dva ili tri polja koja su bila
rastavljena meuprostorom ( rebro); donje polje grede obino je
bilo s natpisom
Ako na gredi nema srednjeg polja onda se tamo nalazilo rebro (kosa
strana ispunjena dekoracijama lia i pletenicama), na gornjem
polju greda s obje strane zabata su kuke koje mijenjaju smjerove
ZABAT: nalazi se na sredini pregrade iznad prolaza iz broda u
svetite; postoje 2 vrste: ILJATE I OBLE; obli zabati veinom iz
CENTRALNIH tipova crkava; iljati zabati su vei s vie
dekoracije!, na donjem dijelu zabata je luk, a na licu iznad njega

donje polje zabata; sa strane je uokviren vanjskim poljem s


dekoracijom kuka; u sredini iljastih zabata je dekorativno polje
uokvireno rebrom i usred tog polja redovito se nalazi KRI, dok se
ispod kria nalaze motivi ptica koje kljuju grozd, motivi rua
takoer, u vrh zabata se redovito uvrivala rupa za klin za KRI!
NEBA TJ. CIBORIJI-u Dalmaciji naena tri ciborija- dva
etverostrana stajala iznad oltara, a trei je BAPTISTERIJALNI tj
esterostran; ralanjeni na vie dijelova, donji dio se sastojao od
kolona s bazama na dnu i s kapitelima na vrhu; srednji dio sainjava
koara koja na donjim krajevima ima luk, a na gornjim vijenac, dok
je sredina ukraena fest. Iznad koare uzdizao se piramidalni krov;
na vrhu ciborija stajala je KITNJA
Jedan ciborij potjee iz crkve SV.MARTE U BIJAIMA KOD
TROGIRA, dok je drugi iz crkve SV.MARIJE U BISKUPIJI KOD
KNINA; razlika je to iako oboje imaju etvertastu osnovu, iz nje im
se razliito razvija piramidalni krov, isto je razlika to to prvi ima
natpis, drugi nema!; trei baptisterijalni je iz crkve u Biskupiji, ima
esterostranu osnovu +koara; koara je ispunjena mreastom
pleternom dekoracijom, piramida je glatka; na vrhu je kitnja od 3
reda palmova lia, + rue u meuprostoru
Sve do sredine 11.st. pleter je jedina dekoracija na veim
povrinama kamenog namjetaja; a otada nalazimo jo i ivotinjske i
ljudske figure- oblikovanje lika- narativna kompozicija- Madona na
zabatu crkve sv. Marije u Biskupiji; bolje izvedbe su predstava
s hrvatskim kraljem u splitskoj krstionici i lik hrv.
Dostojanstvenika iz Biskupije
Krstionica iz Splita-ploe; kralj je predstavljen na tronu ali u funkciji
vrhovnog suca!
Lik dostojanstvenika- uklopljen u TRANSENU- iste figure su
obraene i na licu i na leima, lice se prepoznaje po boljoj obradi;
transena se pripisuje vratnici nekog prolaza- Madona na
tronu s Isusom u krilu- IZ SVEGA OVOGA DOBIJEMO
INFORMACIJE O NAINU IVLJENJA STARIH HRVATA TJ.
OBLIK NONJE, VRSTA ORUJA I NAKITA!! (lik kralja- oblik
krune, na mukim likovima- odjea NIJE sezala do stopala,
Madona- enska nonja; dostojanstvenik-tobolac, prikaz
maa)
12.st. pleter manje popularan, popularniji vegetabilni motivi(lie u
stilu palmine grane ili lozica/polupalmete); promjene u ukrasu kuka
Franjo Raki
Najvei broj spomenika- Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u
Splitu
Kronologija i genealogija- sarkofag kraljice Jelene i natpis na
ploama ambona(propovjedaonica) s Kapitula
Natpis na sarkofagu Petra Crnoga u Krilu- Jesenicama- dopuna
Supetarskom kartularu

Naa NAJSTARIJA ISPRAVA- POVELJA VOJVODE KNEZA TRPIMIRA


IZ 852.G., IZDANA U BIJAIMA spominje obdarivanje splitskog
nadbiskupa, crkvu sv. Jurja u Putalju (tu crkvu spominje kasnije i
isprava kneza Mucimira); u ispravi se spominje da su knez Mislav i
Trpimir imali dvor na Klisu i da je Trpimir dao sagraditi crkvu i
samostan sv.Petra; u Riinicama ispod Klisa pronaen je zabat s
natpisom koji spominje Trpimira!
892.g. ispravu izdaje knez Mucimir u Bijaima- kako stoji ispred
vrata crkve sv.Marte muenice
TOMA ARHIAKON splitski- 12.st.- svjedoanstvo da je
kraljica Jelena dala u Solinu graditi crkve Sv. Marije i sv.
Stjepana u atriju
1898.g. pronala se crkva sv.Marije- iverje od sarkofaga kraljice
Jelene s natpisom gdje se pored Jelene spominje njen mu
Mihajlo(Kreimir) i sin Stjepan (Drislav)
Pitanje Zvonimirove smrti?- rjeenje pronalazak 5 crkava koje su
postojale u Kosovu u njegovo vrijeme- tako kae povijest da je umro
na mjestu Pet crkava- naeni su ostaci u Biskupiji na Kosovom polju
kod Knina; isto je identificirana crkva gdje je Zvonko zborovaoispred crkve sv. Cecilije- naen natpis E CEC- sv. Cecilije
KAMENI SPOMENICI S HRVATSKIM IMENOM:
1. zabat iz OPOTA KOD BENKOVCA- natpis Dux Cruatorumvojvoda Hrvata
2. 2 ploe od ambona- Dux Hroatorum i Dux Magnus- spominje
se jedan veliki vojvoda a to je Drislav
Natpisi s imenima: Branimira, Breka, Budimira, Dabre, Drislava,
Gastike, Godedraga, Mucimira, Nemire, Pribimira, Pristine,
rastimira, Vieslava, Zvonimira i onog s krajem ..slav!!- dre se u
SPLITU
Nin: natpis s upanom Godeajom
Zagreb: natpis s imenom Zvonimira, Desile, Dobrovita i VitoslavaBAANSKA PLOA
Natpis Branimira po jedan u muzejima u Zadru i Zagrebu; vojvoda
Trpimir U ARH muzeju u Splitu

Grobni nalazi: oruje, nakit, novac, rijetko dijelove odjee i kresivo


- to nisu prilozi, oni su sahranjivali s onim to je taj dan pokojnik
imao na sebi, a prilozi su eventualno LONCI, POSUDE ZA JELO I
PIE, ZLATNIK U USTIMA...
Oruje: jesu li Slaveni nosili oruje sa sobom? Nizak stas Hrvata po
grobovima- a pronaeni su maevi skoro po metar dugipretpostavka je da je te maeve rabila konjica!- KONJICU SU ANTI
PRENIJELI NA BIJELE HRVATE!- potvrda svemu je nalaz konjanike
opreme u Biskupiji kod Knina- model za tijeenje aplika koje su se

kao ukras priivale na konjsku opremu!- dokazano je da su iz 7.st.i


da su iz donijeli SLAVENI, A NE AVARI KAO TO SE MISLILO!
Maevi i ostruge dolazili iz Franake- po uzoru se ovdje izraivalo
kod nas; najvie OSTRUGA KAROLINKOG TIPA- neke su ukraene
i pozlaene, raene za elitu; u Biskupiji je naen par pozlaenih
ostruga ukraen ruama s umetnutim zrncem inkrustacije emajlaniello tehnika-franako podrijetlo!
eljezno koplje i strelice i bojne sjekire su se nalazile izvan grobova,
tit poznat samo s reljefa IZ PRIDRAGE

STAROHRVATSKI NAKIT
Naunice, prstenje, narukvica, ogrlica, privjesci, dijademe i dugmad
Neki se nakit nastavlja na kasnu antiku, imamo bizantski tip, pa
kesteljske, ketlako-kerentake s tzv. bjelobrdskom kulturom
Od razliitog materijala: zlata, srebra, srebro+bakar, isti bakar i
bronca
Zlatni predmeti: dvije ogrlice- nasljee bizantskog zlatarstva- zlatna
zrna ukraena filigranskom icom- 1 pronaena u Trilju kod Sinja, a
druga u Golubiu kraj Knina- naene zajedno s zlatnim naunicama
Naunice: od 8. sve do 15.st.- obine kariice-kariice s koljencimajednojagodne-dvojagodne-tro i etverojagodne naunice; jagode su
od lima, uplje a zatvorene, okrugle ili duguljaste; povrina jagodica
je razliita- veina ima glatku povrinu, neke su ispunjene
filigranskim zrncima, neke ukraene kolutima od filigrana s
bradavicom u centru; neke naunice imaju na jagodicama i lunete ili
piramidalne privjeske- JESU NAUNICE, ALI SE NISU NOSILE NA
UHU VE SU BILE SPLETENE U KOSU ILI VISJELE NA VRPCI, pa
ih rae nazivamo UKOSNICAMA ILI SLJEPOONIARKAMA.
Pitanje podrijetla naunica- bizantska tradicija?; Ljubo Karaman
neke smatrao starohrvatskim- dokaz je da je oko Knina bio centar
za izraivanje nakita za ovjeka i konjsku opremu!- isto i naunice!
Naunica naena na gradini Rude izvan Uzdolja- jednojagodna i
ima slovo S- 2 starohrvatska elementa!!- utjecaj ilirskog etnosa?Marovi je u selu Cetini pronaao u velikoj ilirskoj gomili- grobovi s
naunicama sline starohrvatskim!
OGRLICE: nalaz iz Majdana kod Solina- jajolike polovice privjesaka;
tragovi ogrlica u zrnima paste- U Biskupiji u grobu pronalo se
tisuu zrna koja su se osula kad je sagnjila nit od konjskog repa!
PRSTENJE: od bronce
DIJADEMA: pozlaene etvrtaste aplike
LONCI u grobovima: mrtvacima do nogu; lonci trbuastog oblika i
irokog otvora, raeni od neobraene gline s malo kalcita- raeni
rukom i na kolu; izvana na glini- urezane crte na gornjem dijelu

lonca, valovnice veinom- simbolika lonca: ostaci hrane s pogrebnog


obreda
NOVAC: veinom srebrni, na poloaju lea kad bi se nestao tobolac
na prsima
Nalaz kresiva i kremena, noia i sl.

You might also like