Uvijanje (torzija)

imun Bogdan, Strojarski fakultet Mostar

Dunja Martinovi , Mainski fakultet Sarajevo
Ravan tap, iji je jedan kraj uklijeten dok na drugi, slobodni kraj, djeluje spreg,
koji se nalazi u ravni popre nog presjeka (vektor sprega je u pravcu ose tapa),
optere en je na uvijanje, odnosno na torziju. Ovaj spreg, tzv. moment uvijanja ili
torzije Mt, uvija tap oko njegove geometrijske ose za kut uvijanja ili kut torzije .

B1

Mt

Mt

Slika 6.1. Uvijanje cilindri noga tapa

153

U presjeku uklijetenja ili osnove djeluje isti toliki spreg samo suprotnoga smjera
( Mt) koji uravnoteuje prvi.
Kut uvijanja jest relativni kut zaokretanja izme u spomenutih dvaju presjeka. Ako se
usvoji pravokutni koordinatni sustav s po etkom u sreditu uklijetenog presjeka i zosom usmjerenom ka slobodnom kraju, moe se definirati i gradijent kuta uvijanja
ili jedini ni kut uvijanja odnosno torzijska dilatacija = d dz . Ovakav je slu aj
prikazan na slici 6.1.

6.1. Popre ni presjeci nosa a. Vrste uvijanja

Karakter deformacija ravnog tapa pri uvijanju ovisi o obliku popre noga presjeka i
poloaja tapa u cijeloj konstrukciji. Zato se svi tapovi dijele po obliku konture
presjeka na dvije grupe: tapove krunog i tapove neokruglog (elipti nog,
pravokutnog, trokutnog itd.) presjeka. Prema ispunjenosti presjeka tapovi se mogu
podijeliti na: tapove punog popre nog presjeka (s potpuno ispunjenom konturom
presjeka ili s djelomi no ispunjenom konturom presjeka, ali s debelim stijenkama, tj.
uplje) i tapove tankostijenoga popre nog presjeka. Tankostijeni popre ni presjek
tapa moe biti otvoren, zatvoren s jednostruko ili viestruko povezanim oblastima i
zatvoreno-otvoren. Karakteristika tankostijenih tapova je ta da debljina stijenke
ne prelazi 10% ostalih tipi nih dimenzija presjeka, ona je u principu vrlo mala
veli ina u odnosu na ostale dimenzije.
Kod tapova, obzirom na njihov poloaj u konstrukciji, moe se govoriti o
odre enom tipu torzije. Tako se govori o: istoj, slobodnoj, odnosno Sen-Venanovoj
(Saint-Venant) torziji i torziji s ograni enim vitoperenjem ili ometenom deplanacijom.
Pod vitoperenjem ili deplanacijom presjeka razumijevaju se aksijalni pomaci to aka
popre noga presjeka tapa du njegove uzdune ose.
O istom (slobodnom) uvijanju govori se onda kada je vitoperenje presjeka tapa
slobodno.
Vitoperenje punoga presjeka je malo, a ako je presjek kruni on se ne vitoperi, tj. u
tijeku deformiranja ostaje ravan i okomit na uzdunu os tapa i rastojanje izme u
popre nih presjeka se ne mijenja pri deformaciji.

6.2. Uvijanje tapa krunoga popre nog presjeka

U ovom poglavlju razmatraju se naprezanja i deformacije koja nastaju uslijed
uvijanja tapa punoga krunoga i prstenasto-krunoga popre nog presjeka,
deformacioni rad ili potencijalna energija deformacije pri uvijanju i dimenzioniranje
tapova krunoga i prstenasto-krunoga popre nog presjeka.

154

6.2.1. Naprezanja i deformacije

Neka je tap optere en na uvijanje, slika 6.2., u ravnotei. Pretpostavlja se da je tap
ravninom 1 1 presje en u dva dijela, a potom da je odstranjen dio II. Promatra se
ravnotea dijela I. Da bi dio I bio u ravnotei moraju se na presje noj povrini
pojaviti unutranje sile kojih je rezultanta iste veli ine i pravca, a suprotna smjera
od rezultante vanjskih sila razmatrana dijela I. Ova rezultanta unutranjih sila
zapravo nadomjeta utjecaj odstranjenog dijela II na razmatrani dio I.
Budu i da je rezultanta vanjskog optere enja dijela I moment torzije Mt i unutranje
sile na presje noj povrini moraju dati takav moment.
Iz stati koga uvjeta ravnotee stoga slijedi
k
i =1

r rdA M t = 0.

M zi = 0

(6.1)

Da bi se izraz (6.1) mogao rijeiti, potrebno je poznavati raspodjelu posmi nog

naprezanja po povrini presjeka A.
Do te raspodjele se dolazi na osnovi procesa deformiranja tapa. Usvaja se da u tijeku
deformiranja popre ni presjeci ne trpe vitoperenje, tj. ostaju ravni i okomiti na
uzdunu os tapa, te da sve estice odnosno to ke koje lee na istom polumjeru
prije deformiranja lee na jednom polumjeru i nakon deformiranja tapa, to zna i da
se popre ni presjeci me usobno samo zaokre u za odre eni kut, a ne iskrivljuju se (kao
kruti disk). Ovo je Kulombova (Coulomb) hipoteza.

Mt

I
1

1
z
II
Mt

dA

Mt
I

z
A
Mt
z
II

Slika 6.2. Ravnotea dijela tapa izloenog uvijanju

Promatra se stoga deformiranje dijela tapa elementarne duljine dz, slika
osnovi te slike mogu se pisati jednakosti:

Mt

6.3. Na

155

BB1 = dz R ,
BB1 = Rd .
y

A
B1

r
O1

O1

d O2

dz
a)

R
E

O2

dz
E

d
B
E
B1

E
E1

b)

Slika 6.3. Deformacija segmenta tapa izloenog uvijanju

Na osnovi ovih jednakosti slijedi da je kutna deformacija (kut klizanja)

R = R

d
= R ,
dz

(6.2)

gdje je torzijska dilatacija.

Prema slici 6.3b moe se tako er pisati

EE1 = dz r ,
EE1 = rd .
Na osnovi ovih jednakosti, pak, slijedi:

r =r
Iz izraza (6.2) i (6.3) se dobiva

d
.
dz

(6.3)

r
.
R

(6.4)

r = R

Budu i da izme u posmi nog naprezanja i kutne deformacije elementa postoji

linearna ovisnost = G , (izraz 5.15), gdje je G
modul smicanja, to slijedi i
ovisnost posmi nih naprezanja

r =R

r
.
R

(6.5)

Iz prednjega se lako moe zaklju iti da je zakon raspodjele posmi nih naprezanja po
popre nome presjeku linearan. Za r = 0 i naprezanje je ravno nuli, a s pove anjem
156

rastojanja od sredita naprezanje raste te prima maksimalnu vrijednost u to kama

koje su najvie udaljene od osi tapa odnosno za r = R,, slika 6.4.
Vektor naprezanja u svakoj je to ki okomit na polumjer kruga. Ovakva linearna
raspodjela naprezanja vrijedi i za prstenasti presjek. Ovo slijedi iz injenice da su
konjugirana posmi na naprezanja u ravnima uzdunih osnih presjeka, dok u
koncentri nim cilindri nim povrinama nema naprezanja koja bi se prenosila s jedne
na drugu povrinu pa se, bez izmjene u raspodjeli naprezanja, mogu koncentri ni
cilindri odstraniti.

y
max

max

Mt

Mt

max

max

Slika 6.4. Raspodjela posmi nih naprezanja na krunome popre nom presjeku tapa
optere enog na uvijanje
Budu i da je sada poznata raspodjela naprezanja po presjeku, mogu e je rijeiti i
jednadbu (6.1), pa e se dobiti:

M t = r rdA = R
A

Mt =

R
R

I0;

odnosno

R =

r
rdA = R r 2 dA,
R
R A

I 0 = r 2 dA,

(6.6)

M
I
R
M t = t , W0 = 0 .
I0
W0
R

Najve e posmi no naprezanje je na obodu kruga i iznosi

max = R =

Mt Mt
=
R.
W0
I0

( 6.7 )

157

U prethodnom izrazu I0 je polarni moment inercije ili tromosti presjeka, a W0 je

polarni moment otpora presjeka. Veli ina naprezanja u bilo kojoj to ki presjeka sada
je odre ena izrazom

r =R

r Mt
=
r.
R
I0

(6.8)

Na osnovi izraza (6.2) i Hukovog (Hooke) zakona (izraz 5.15) mogu e je na i jedini ni
kut torzije i kut torzije , tj.

R
R

R
GR

(6.9)

a koritenjem izraza (6.7) dobija se

Mt
= const.,
GI 0

=
l

M t dz M t l
=
,
GI 0
GI 0

(6.10)

ako je tap konstantnog popre nog presjeka i ako je moment torzije konstantan po duini
tapa l. G je modul smicanja.
Umnoak GI0 naziva se krutost na uvijanje ili torzijska krutost i u teoriji uvijanja
ima jednaku ulogu kao aksijalna krutost EA pri aksijalnom optere enju.
Za tap stepenasto promjenljivog krunog popre nog presjeka ukupni kut uvijanja
jednak je zbiru pojedina nih kutova uvijanja za svaki stupanj, odnosno relativnih kutova
zakretanja popre nih presjeka, tj.

i =
i

M ti li
,
Gi I 0i

(6.11)

gdje je indeksom i ozna ena svaka od gornjih veli ina za svako promatrano polje u kome
ona ima konstantnu vrijednost (slika 6.5).
Mt1

Mt2
z

l1
Slika
158

l2

l3

6.5. tap stepenasto promjenljivog krunog popre nog presjeka optere en na

uvijanje

6.2.2. Stati ki neodre eni problemi

Posmi no naprezanje i kut torzije se odre uju iz izraza (6.8) i (6.10), ako se zna moment

M t i = 0. Me utim, ako postoje

torzije. Do Mt se dolazi iz stati kog uvjeta ravnotee

i

dvije veze, javljaju se dvije nepoznanice i uz stati ki uvjet ravnotee treba postaviti jo
jedan. Taj dopunski uvjet je deformacijski koji treba biti ispunjen. Ovdje su prikazana dva
karakteristi na stati ki neodre ena problema.
6.2.2.1. tap obostrano ukljeten i optere en momentom uvijanja
MtA

dA
dB

MtA

IoA C

B
MtB

Mt

IoB B
Mt

MtB

lB

lA
l

a)
C

b)

1
A

Mt

2
B

MtB

d)

c)

Slika 6.6. Stati ki neodre en tap optere en na uvijanje

Na slikama 6.6a i 6.6b prikazan je tap obostrano ukljeten i optere en momentom uvijanja
u to ki C. Javljaju se dva momenta reakcija MtA i MtB, a moe se postaviti jedan stati ki
uvjet ravnotee

Mt = 0

M tA M t + M tB = 0.

(a)

Problem je jednom stati ki neodre en i zato se postavlja dopunska jednadba iz uvjeta

deformacija. Uklanja se ukljetenje u to ki B (slika 6.6.c i d). Kada djeluje moment
uvijanja Mt zaokret kraja B je 1 (slika 6.6c), a od MtB je 2 (slika 6.6d). Ukupni zaokret

presjeka B jednak je sumi od 1 i 2 , a poto je presjek B na mjestu ukljetenja, njegov

zaokret je jednak nuli. Prema (6.11) bi e:

AB =
i

i = AC + CB = 1 + 2 =

M t l A M tB l A M tB l B

=0
GI oA
GI oA
GI oB

(b)
159

ili

M tA l A (M tA M t )l B
+
= 0.
GI oA
GI oB

(c)

Iz jednadbi (a) i (c) se dobivaju momenti reakcija

M tA = M t

lB I 0 A
lB I 0 A + l A I 0B

M tB = M t

l A I 0B
.
lB I 0 A + l A I 0B

Uvrtavanjem izraza (d) u (6.8) i (6.10) dobivaju se posmi no naprezanje

uvijanja u presjeku C.

(d)

AC i CB

i kut

6.2.2.2. tap sastavljen od cijevi i osovine od razli itih materijala optere en

momentom uvijanja
Cijev i osovina su me usobno nerazdvojno vezani i na slobodnom kraju su optere eni
momentom uvijanja (slike 6.7a i 6.7b).
Stati ki uvjet ravnotee glasi

Mt = 0

M tA M t = 0, M tA = M t .

(e)

Ukupni moment uvijanja jednak je zbiru momenata uvijanja koji optere uju osovinu i cijev
(slike 6.7c i d), tj.
Mt = Mt1 + Mt2.

(f)

cijev (2)

B
Mt

osovina (1)

d2
d1

Mt
a)
A

d1
osovina (1)

l
b)

1
B

Mt1

d2

eona plo a

2
B Mt2

cijev (2)
c)
d)
Slika 6.7. Stati ki neodre en tap sastavljen od cijevi i osovine optere en na uvijanje
160

Iz (f) se vidi da je problem jednom stati ki neodre en. Dopunski uvjet se dobiva iz uvjeta
deformacija. Sa 1 i 2 je ozna en kut torzije osovine, odnosno cijevi. Ovi kutovi
zaokreta bilo kog popre nog presjeka od A do B moraju biti isti, jer osovina i cijev
predstavljaju nedjeljivu cjelinu. Bi e

2 ,

(g)

a uz (6.10) moe se pisati

M t 1l
M t 2l
=
.
G1 I 01 G2 I 02

(h)

Iz jednadbi (f) i (h) dobivaju se nepoznati momenti uvijanja

M t1 = M t

G1 I 01
G1 I 01 + G 2 I 02

, M t2 = M t

G2 I 02
.
G1 I 01 + G2 I 02

(i)

6.2.3. Glavna naprezanja

Kod nosa a krunoga ili kruno-prstenastoga popre nog presjeka u slu aju torzije u
ravnini popre noga presjeka pojavljuju se samo posmi na naprezanja.
Kako su posmi na naprezanja konjugirana naprezanja, to zna i da u svakoj to ki u
ravnini popre noga presjeka u kojoj postoji posmi no naprezanje = r okomito na
polumjer, postoji i konjugirano naprezanje u okomitoj ravnini koja je odre ena osom
z i tim polumjerom (slika 6.8a). Prema tomu, pri optere enju na uvijanje,
komponente naprezanja u svakoj to ki tapa lee u ravnini koja je tangentna na
cilindar ija se os podudara s osom z a prolazi kroz promatranu to ku. To
istodobno zna i da u to kama tapa optere enog na uvijanje postoji dvoosno stanje
naprezanja, odnosno specijalni slu aj tog naprezanja.
Naprezanja u kosom presjeku (slika 6.8b) mogu se dobiti koritenjem izraza (3.4), koji za
ovaj specijalni slu aj dvoosnog stanja naprezanja glase

n = sin 2 ,
n = cos 2 .

(6.12)

Iz uvjeta ekstrema funkcija datih izrazima (6.12) dobivaju se glavna naprezanja i ekstremna
smi u a naprezanja. Ova naprezanja se mogu dobiti i iz izraza (3.7) i (3.10).

161

detalj ''A''

''A''

n
n
z

a)

b)

Slika 6.8. a) Naprezanja u to ki tapa optere enog na uvijanje

b) Naprezanja u kosom presjeku kroz to ku
Glavna naprezanja su:

1 =

2 =

(6.13)

dok su ekstremni smi u i naponi

max =

min = .

(6.14)

Pri torziji se, prema tomu, ostvaruje isto smicanje koje je ekvivalentno istodobnom
sabijanju i rastezanju u dva, me usobno okomita, pravca jednakim normalnim
naprezanjima. Glavna e naprezanja u ovom slu aju initi kut 45 s uzdunom osi
tapa, slika 6.9.

1=

Mt

2 =
Slika

45 0

Mt

6.9. Glavna naprezanja kod tapa optere enog na uvijanje

6.2.4. Dimenzioniranje
Dimenzioniranje tapova na uvijanje vri se pomo u dva kriterija kao bitna za trajnost i za
funkcionalnost. Ti se kriteriji odnose na vrsto u i na krutost.

162

Kriterij vrsto e

max =

Mt
d
W0

W0

pa slijedi da mora biti za puni kruni presjek ( W0

R=3

2W0

2M t

Mt

(6.15)

R 3
)
2

D = 2R 3

16 M t

(6.16)

R 3
1 4 ) se na sli an na in
Za prstenasti kruni popre ni presjek ( W0 =
2

dobiva

R=3

gdje je

2W0
2M t
16 M t
3
; D = 2R 3
, (6.17)
4
4
1
d 1
d 1 4

r
(r unutarnji polumjer prstena, R vanjski polumjer), a d je dozvoljeno
R

posmi no naprezanje.
Kriterij krutosti

max =

Mt
d
GI 0

I0

Mt
G d

(6.18)

Kod ovog kriterija se zadaje dozvoljeni jedini ni kut torzije koji u strojarstvu obi no
iznosi 0.25/m odnosno 15'/m ali se uvrtava u radijanima pa je 4.36332*10-3 rad/m.
Iz prethodnog izraza se dobiva za puni presjek

R=4

2I0

2M t

G d

D = 2R 4

Za prstenasti kruni popre ni presjek ( I 0

I0 =
32 M t

G d

R 4
2
.

(6.19)

R 4
1 4 ) se na sli an na in dobiva
2

163

R=4

2I 0
2M t
4
;
4
1
G d 1 4

D = 2R 4

32 M t
.
G d 1 4

(6.20)

Pravilno dimenzioniranje sastoji se u prora unu dimenzije i po kriteriju

po kriteriju krutosti te usvajanju one dimenzije koja je ve a.

6.2.5.

vrsto e i

Laka transmisiona vratila

Vratila su nosa i koji se obr u i prenose obrtni moment, tj. snagu. Razlikuju se teka i laka
transmisiona vratila. Teka su optere ena momentom uvijanja i silama jer se snaga prenosi
zup astim i kainim prenosnicima. Javlja se sloeno naprezanje, uvijanje i savijanje. Ako
su naprezanja od uvijanja dominantna radi se o lakim transmisionim vratilima (slika 6.10).

Mt2

Mt1

Mt3

E
B

l1
l2
Slika 6.10. Transmisiono vratilo
Rad momenta uvijanja je

dW = M t d ,

(6.21)

a snaga je rad u jedinici vremena, tj.

P=
gdje je

dW
d
= Mt
= M t ,
dt
dt

kutna brzina, rad/s, ili

P = Mt

2n
,
60

(6.22)

gdje je n broj obrtaja u minuti.

Dimenzioniranje lakih transmisionih vratila vri se po kriteriju vrsto e, odnosno kriteriju
krutosti. U izraze (6.16) ili (6.17) i (6.19) ili (6.20) uvrsti se Mt izra unat iz (6.22).
164

6.2.6. Torzione opruge

Torziona opruga, malog hoda h u odnosu na polumjer R (slika 6.11.), kada se optereti silom
F javlja se sloeno naprezanje, torzija i smicanje.
F

Mt=FR
R

d
R
F

Slika 6.11. Torziona opruga optere ena silom F

Sila zatezanja F, koja djeluje u osovini opruge, kada se reducira na centar popre nog
presjeka opruge uzrokuje moment torzije Mt = FR i transverzalnu silu Ft = F. Raspodjela
naprezanja, uzrokovana ovim optere enjima, na krunome popre nom presjeku opruge
prikazana je na slici 6.12.

''
B

'

2r
Slika 6.12. Raspodjela naprezanja na popre nom presjeku opruge
Posmi no naprezanje u to ki A od transverzalne sile je prema (5.16)

A' =

F
r 2

a od momenta uvijanja je prema (6.8)

A'' =

Mt
M
2 FR
r= 4t r= 3 .
I0
r
r
2
165

Ukupno posmi no naprezanje u ta ki A je

A = max =

r
2

1+

2R
.
r

(6.23)

Izduenje opruge usljed djelovanja sile F dobiva se promatranjem elementa opruge duine
ds, koji je izloen djelovanju momenata uvijanja Mt (slika 6.13.). Utjecaj transverzalne sile
F na deformaciju se zanemaruje.
Mt

ds

R
d

O
d

Mt

O'
Slika 6.13. Element opruge izloene djelovanju momenta uvijanja
Pretpostavlja se da se presjek + d zakrene za kut

d =

d (izraz 6.10)

M t ds
,
GI 0

a pravac OC pomjera se za d u poloaj O'C.

Na slici 6.13. vidi se da je

d = Rd =
Za oprugu sa n zavoja, kut

a uz

I0 =

FR 3
GI 0

se mijenja od 0 2n , pa je izduenje
2 n

d =

FR 3 2n
,
GI 0

r 4
dobija se
2

=
166

MtR
FR 2
FR 2
ds =
ds =
Rd .
GI 0
GI 0
GI 0

4 FR 3 n
.
Gr 4

(6.24)

6.2.7.

Deformacioni rad

Poto se pri uvijanju ostvaruju uvjeti istog smicanja bi e specifi ni deformacioni rad
prema (5.19a) i (5.15) jednak

Wd' =

2G

(6.25)

Da bi se izra unao ukupni deformacioni rad uzima se element u obliku dva koaksijalna
cilindra polumjera r i r + dr, a duine dz. Uz koritenje izraza (6.8) dobiva se

Wd =
V

gdje je

2G

dV =
V

M t2 2
r 2rdrdz ,
2GI 02

dV = 2rdrdz = dAdz.

Deformacioni rad je

M t2 dz 2
M t2 l
Wd =
r dA =
I0 ,
2
2GI 02
l 2GI 0 A
odnosno

Wd =

M t2 l
.
2GI 0

(6.26)

Iz izraza (6.26) uz (6.10) dobiva se

Wd =

M t l M t
=
.
2
2

(6.27)

Ako je tap stepenasto promjenljivog popre nog presjeka i ako je Mt const, bi e

Wd =
i

M t2
dz.
2GI 0

(6.28)

167

6.3. Uvijanje tapova nekrunih popre nih presjeka

Pri rjeavanju uvijanja tapova nekrunih popre nih presjeka ne moe se primijeniti
hipoteza ravnih presjeka, jer se popre ni presjek krivi, pa se mijenja na in raspodjele
naprezanja po presjeku. Ovi problemi se rjeavaju u Teoriji elasti nosti. Ovdje su dani neki
primjeri uvijanja tapova nekrunih popre nih presjeka bez detaljnih izvo enja i analiza.
6.3.1. Uvijanje prizmati nih tapova punog popre nog presjeka
Ovdje se promatra tap pravokutnog popre nog presjeka optere en momentima uvijanja Mt.
Popre ni presjeci ne ostaju ravni i okomiti na os tapa poslije njegove deformacije, jer
dolazi do krivljenja, vitoperenja popre nih presjeka u pravcu osi tapa (slika 6.14).

Mt
Mt
Slika 6.14. Uvijanje prizmati nog tapa
Ovaj problem je prvi rijeio Sen Venan (Saint-Venant). Ovdje su navedeni samo izrazi za
prora un najve ih posmi nih naprezanja koja se javljaju na sredini kra e ( 1 ) i due

stranice popre nog presjeka ( max ) (slika 6.15), i izraz za kut torzije.
A

max

h
B

max

Slika 6.15. Raspodjela posmi nog naprezanja u prizmati nom tapu

168

Ove veli ine se ra unaju uvo enjem Sen Venanovih koeficijenata 1 , 2 , 3 , koji zavise
od odnosa due i kra e stranice pravokutnika i dani su u Tablici 6.1.
Tablica 6.1. Sen Venanovi (Saint Venant) koeficijenti
h/b
1.00
1.50
1.75
2.00
2.50
3.00
4.00
6.00
8.00
10.00

1.000000
0.858958
0.820678
0.795037
0.766292
0.753292
0.744702
0.742551
0.742458
0.742454
0.742454

0.208165
0.230969
0.238964
0.245879
0.257590
0.267208
0.281666
0.298359
0.307075
0.312325
1/3

0.140577
0.195761
0.214261
0.228682
0.249365
0.263317
0.280813
0.298320
0.307073
0.312325
1/3

Posmi na naprezanja su:

1 = 1 max

max =

Mt
,
2b 2 h

(6.29)

a kut torzije je

M tl
.
3Gb 3 h

(6.30)

6.3.2. Uvijanje tankostijenih tapova

Karakteristika tankostijenih konstrukcija op enito je mala debljina stijenke koja u principu
ne prelazi 10% veli ina ostalih dimenzija u presjeku. Sam profil popre noga presjeka,
obzirom na malu debljinu stijenke, moe biti otvoren, zatvoren (povrina presjeka obrazuje
jedno ili viestruko povezanu oblast) ili otvoreno-zatvoren.
U slu aju tankostijenih konstrukcija pod presjekom stijenke se podrazumjeva, u stvari,
srednja linija koja dijeli debljinu stijenke na dva jednaka dijela. Poloaj neke proizvoljne
to ke N na toj srednjoj liniji je dan sa samo dvije ortogonalne koordinate i to sa z, tj.
rastojanjem od nekog po etnog popre nog presjeka i s rastojanjem s koje se mjeri po
konturi popre nog presjeka od neke po etne izvodnice s = 0 koja spaja analogne to ke u
raznim popre nim presjecima (slika 6.16).

169

s
b
z

Slika 6.16. Geometrijska shema tankostijenog tapa

6.3.2.1. Uvijanje tankostijenih tapova otvorenog presjeka

Analiza provedena u Teoriji elasti nosti pokazala je da se tapovi tankostijenog otvorenog
presjeka, a iste povrine popre nog presjeka, kada su optere eni istim momentom uvijanja,
uvijaju za isti kut i javlja se priblino isto maksimalno posmi no naprezanje (slika 6.17).
Na osnovi prethodno re enog slijedi da se mogu koristiti izrazi (6.29) i (6.30) za pravokutni
presjek, s tim da se

2 i 3

uzmu za

kut torzije su:

max =
=

h
= (Tablica 6.1.). Dakle, posmi no naprezanje i
b

Mt
M
= 3 t2
2
2 s
s

M tl
Ml
=3 t 3
3
3Gs
Gs

gdje je s razvijena duina osovine tankostijenog profila.

Pri uvijanju sloenog tankostijenog profila sa n elemenata duina si i debljina
je

si

(6.32)

i , pri

> 10 (slika 6.18), kut torzije i-tog elementa je

i =

170

(6.31)

3M ti l
.
Gsi i3

(6.33)

emu

s1

s2

s3

Slika 6.17. Tankostijeni tapovi otvorenog presjeka

Mti je moment uvijanja kojim je optere en i-ti element. Poto su svi elementi vezani u
cjelinu i deformiu se zajedno, kut uvijanja je isti za sve elemente, tj.

1 = 2 = ..... = ,

(6.34)

a moment uvijanja koji optere uje i-ti element iz (6.33) je

M ti =

Gsi i3
3l

(6.35)

s3

s2

s1

s4

Slika 6.18. Sloeni tankostijeni otvoreni popre ni presjek

Suma momenata uvijanja koji optere uju pojedine elemente jednaka je vanjskom momentu
uvijanja
171

Mt =

M ti =
i

G
3l

si i3 ,
i

odnosno

3M t l
.
G si i3

(6.36)

Iz (6.35) i (6.36) dobiva se

Mt
s i i3 .
si i3

M ti =

(6.37)

Na osnovi (6.31) i uz (6.37) slijedi da je

i max =

3M ti
3M t i
=
.
2
si i
si i3

(6.38)

Iz (6.38) se dobiva da je najve e posmi no naprezanje u elementu najve e debljine i iznosi:

max =

3M t max
.
si i3

(6.39)

6.3.2.2. Uvijanje tankostijenih tapova zatvorenog presjeka

Pri uvijanju tapova proizvoljnog tankostijenog zatvorenog popre nog presjeka (slika 6.19)
pretpostavlja se da posmi no naprezanje z ima veli inu jednaku srednjoj vrijednosti po
debljini tapa.
Iz tapa (slika 6.19a) prvo se isije e segment duine dz (slika 6.19b), a zatim iz tog
segmenta element male duine u ravnini popre nog presjeka (slika 6.19c). Na njemu su
prikazana posmi na naprezanja, koja u podunom pravcu proizvode sile Fb i Fc (slika
6.19d). Ove sile se dobivaju mnoenjem posmi nog naprezanja s povrinom u kojoj
djeluju.

Fb = b b dz

b i c
172

su debljine cijevi u ta kama b i c.

Fc = c c dz.

y
t
a b
d c

Mt

Mt

O
x

dz
l
a)

Mt

a
d

b
c

Mt

F1

c)

F1

Fc

dz
b)

Fb

d)

Slika 6.19. Uvijanje tapa tankostijenog zatvorenog popre nog presjeka

Stati ki uvjet ravnotee sila u z pravcu za element tapa daje:

Fb = Fc ,

b b = c c .

(6.40)

Isto bi se dobilo i u bilo kome drugom presjeku, a to zna i da mora biti

f = = const .
gdje proizvod

= ( s ),

(6.41)

je poznat pod nazivom posmi ni tok.

Izraz (6.41) pokazuje da su najve a naprezanja tamo gdje je debljina najmanja.

Da bi se uspostavila veza izme u posmi nog toka i momenta uvijanja, kojim je optere en
nosa , promatra se popre ni presjek (slika 6.20), odnosno element duine ds (mjereno du
srednje linije u presjeku s) i debljine .

173

ds

fds
r

Slika 6.20. Popre ni presjek tankostijene cijevi

6.21.Tankostijena
cilindri na cijev

Ukupna posmi na sila koja djeluje na element povrine duine ds je fds, a moment ove sile
oko to ke O unutar cijevi je
dM = r f ds,
gdje je r okomito rastojanje to ke O od pravca sile fds, koji tangira srednju liniju popre nog
presjeka. Ukupni moment nastao od posmi nog naprezanja dobiva se integriranjem du
srednje linije popre nog presjeka. Sada se moe napisati stati ki uvjet ravnotee momenata
oko osi z koji glasi:

Mt =

frds = f rds.

(6.42)
ss

rds . On predstavlja dvostruku

Moe se dati geometrijska interpretacija integrala

0

povrinu zatvorenu srednjom linijom (rafirana povrina na slici 6.20), a

rds zna i da se

integrira po itavoj zatvorenoj liniji, tj.

rds = 2 As .

(6.43)

As je povrina popre nog presjeka zatvorena srednjom linijom.

Na osnovi (6.42), (6.41) i (6.43) dobiva se

M t = 2 As ,
a odavde je posmi no naprezanje

=
174

Mt
.
2As

(6.44)

Ako se promatra kruna cijev male debljine stijenke (slika 6.21), moe se uzeti da je
posmi no naprezanje konstantno po debljini i na osnovi (6.44) dobiva se

Mt
2r 2

(6.45)

jer je povrina popre nog presjeka As = r2.

Do izraza (6.45) moe se do i koritenjem izraza (6.7), kada se zna da je polarni moment
otpora presjeka W0 = 2r

6.4.

(prsten male debljine), tj.

Mt
M
= 2t .
W0 2r

Primjeri i zadaci

Primjer 6.1.
eli ni tap, G=80 GPa, je optere en momentima uvijanja kao na slici 6.22. Na istoj slici
se vide i dimenzije tapa. Odrediti:
a) maksimalno posmi no naprezanje u presjeku 3 m od lijevog kraja,
b) relativni kut uvijanja u presjeku 2 m od lijevog kraja.
35kNm
100kNm
160mm
20kNm

1m

100mm
1.5m

50mm
5kNm
2m
0.5m

Slika 6.22. tap optere en momentima uvijanja

Rjeenje:
Moment uvijanja u ukljetenju je prema slici 6.23.
MtA = - 35 + 100 20 5 = 40 kNm.
a)

Moment uvijanja u presjeku 3 m od lijevog kraja je

175

Mt3 = 25 kNm.
Maksimalno posmi no naprezanje u tom presjeku je prema 6.7

max 3 =

M t3
25 10 3 0,05
R=
= 127,3 10 6 Pa = 127,3MPa,

I0
4
0,05
2

jer je polarni moment inercije za kruni presjek jednak

I0 =

MtA

35kNm

1m

R4.

100kNm

1.5m

20kNm

D
0.5m

2m

5kNm

2m
3m
75

Mt

40

25

Slika 6.23. Dijagram momenata uvijanja

b) Relativni kut uvijanja u presjeku 2 m od lijevog kraja je prema (6.11)

2 =

i =
i

M tili 40 103 1 + 75 103 1

=
= 0 ,0223rad .
Gi I 0i
9
4
80 10 0 ,05
2

Primjer 6.2.
Cilindri na cijev je napravljena od lima debljine 6 mm su eonim spiralnim zavarivanjem
(slika 6.24). Odrediti:
a) maksimalni moment uvijanja kome moe biti izloena cijev, ako je dozvoljeno
naprezanje na smicanje u platu 80MPa,
176

b) stepen sigurnosti u odnosu na granicu loma u zavarenom spoju, ako je granica loma pri
smicanju 250 MPa, a pri zatezanju 400MPa.
Debljina su eonog spoja jednaka je debljini lima.

300

Mt

150mm

zavar

Mt

Slika 6.24. Uvijanje cijevi dobivene su eonim spiralnim zavarivanjem

Rjeenje:
a) Polarni moment inercije za prsten male debljine je

I 0 = 2Rs3 = 2 72 3 6 = 14,07 10 6 mm 4
Iz izraza (6.7)

max =

M t max =

d I0
R

(R s

= 75 3 = 72mm )

MtR
d dobiva se maksimalni moment uvijanja
I0
=

80 10 6 14,07 10 6
= 15,01 10 3 Nm = 15kNm
0,075

b)

Slika 6.25. Element u okolici to ke A na zavaru

Naprezanja u kosom presjeku su prema (6.12) i slici 6.25:

n = sin 2 = 80 sin1200 = 69 ,3MPa ,

n = cos 2 = 80 cos1200 = 40 MPa .
Stepeni sigurnosti su prema analognom izrazu (D2.4)
177

250

250
= 6,25
40

400

400
= 5,77.
69,3

Primjer 6.3.
Na slici 6.26 dio tapa, AB, prvobitno nije bio spojen za dio BC. Tada je moment uvijanja
Mt0 djelovao u presjeku D. Kada je stvorena vrsta veza u B izme u dva dijela tapa
moment uvijanja Mto je uklonjen. Odrediti rezultiraju e maksimalno posmi no naprezanje u
dijelu BC nakon to je moment Mto uklonjen. Moduli smicanja su GAB = 40 GPa i GBC = 80
GPa.
Mto=15kNm
C
50mm

100mm
A

1.2m

0.8m

1m

Slika 6.26. Uvijanje tapa

Rjeenje:
Prije spajanja tapa BC sa tapom AB kut uvijanja tapa AB pod djelovanjem momenta
uvijanja Mto odre en je prema izrazu (6.10) (slika 6.26a)

1 =

M to l AD
.
G AB I 0 AB

(a)

Nakon to je tap BC spojen sa tapom AB i uklonjen spreg Mto, tap AB se vratio u neki
novi ravnoteni poloaj odre en kutom 2 , dok se presjek tapa B zaokrenuo u odnosu na
C za
BC = 1 2 ,
(b)
to se vidi na slici (6.26b). Iz stati kog uvjeta ravnotee (slika 6.26c) slijedi

M ti = 0,

M tA M tC = 0,

M tA = M tC .

Iz (c) se vidi da je problem jednom stati ki neodre en.

Dio tapa BC optere en je momentom MtC, te je relativni kut zaokreta presjeka tapa
178

(c)

 BC =

M tC l BC
.
G BC I 0 BC

(d)
1
2

Mto
B

a)
b)
MtA

Mto

C
MtC
MtA=MtC

+
c)

Slika 6.26. a) Uvijanje tapa AB, b) Kutovi uvijanja, c) Uvijanje tapa ABC
tap AB je tako er optere en momentom uvijanja MtB = MtC (slika 6.26c), te je

2 =

M tC l AB
.
G AB I 0 AB

(e)

Iz (b) uz (a) i (e) dobiva se

M tc l BC
M to l AD
M tc l AB
=

.
G BC I 0 BC G AB I 0 AB G AB I 0 AB
15 10 3 1,2
40 10 9

0,05 4

M tc 2
40 10 9

0,05 4

(f)

M tc 1

80 10 9

0,025 4

Mtc = MtA = 1800Nm.

Maksimalno posmi no naprezanje u dijelu BC je prema (6.7)
179

 BC =

jer je

I0 =

M tc R 1800 0,025
=
= 73,3 10 6 Pa = 73,3MPa,

I 0 BC
4
0,025
2

R4.

Primjer 6.4.
eli na ipka (G = 80 GPa), dimenzija prema slici 6.27., ima bronzanu osovinu (G =
40GPa) umetnutu na duini 3 m od desnog kraja, koja je nerazdvojno vezana za nju. Kada
na ipku djeluju momenti uvijanja od 18 i 8 kNm odrediti:
a) maksimalno posmi no naprezanje u eli noj ipki,
b) kut uvijanja slobodnog kraja ipke.
160mm
18 kNm

8 kNm

2m

100mm

B
1.5m

elik

C
1.5m

bronza
D

Slika 6.27. Uvijanje eli ne ipke s osovinom od bronze

Rjeenje:
Stati ki uvjet ravnotee za dio ipke AB (slika 6.27a) glasi:

M ti = 0,

M tA M tB = 0,

M tA = M tB .

(a)

Iz (a) je odre ena reakcija veze u A, ali se ne zna kolikim momentom uvijanja su optere eni
pojedina no cijev i osovina. Iz stati kog uvjeta ravnotee dijela ipke od presjeka B dobiva
se

M ti = 0,
i

M t M tc M t 0 = 0,

Iz (b) slijedi da je problem stati ki neodre en.

180

M tc + M t 0 = M t .

(b)

Cijev i osovina su me usobno nerazdvojno vezani, te je zaokretanje presjeka cijevi i

osovine isto, tj.
C = O
(c)
8
18
A

10

Mt
8

a)

10

+
b)

MtC
-

23,06

2,07

c)

Slika 6.27.

MtO

a) Dijagram momenta uvijanja za ipku AD

b) Dijagram momenta uvijanja za ipku AD bez osovine
c) Dijagram momenta uvijanja za osovinu

Iz (c) a uz (6.10) dobiva se:

Mt l
M tb l
=
,
G I0
Gb I 0 b
gdje je

I0 =

(R
2

r 4 ), a I 0b =

(d)

r 4.

181

80

Mt

(0,08
2

0,05 4

M tb

=
40

0,05 4

, M tb = 0,09 M t .

Prema slici (6.27a) Mt = 8 kNm i iz jednadbi (b) i (d) dobiva se: Mt = 23,055 kNm,
Mtb = 2,077 kNm (slike 6.27b i c).
a) Maksimalno posmi no naprezanje je prema (6.7)

AB

M t R 23,055 10 3 0,08
=
= 33,8 10 6 Pa = 33,8MPa

I0
0,08 4 0,05 4
2

M tAB R

R4

10 10 3 0,08

= 39,1 10 6 Pa = 39,1MPa =

0,08 4

max

b) Kut uvijanja slobodnog kraja ipke je prema (6.11)

M ti li
10 103 2
23,055 103 1,5
=

i
i Gi I 0 i
80 109 0 ,084 80 109 ( 0 ,084 0,054 )
2
2
= 0 ,00428rad

i =

Zadatak 6.5.
Lako transmisiono vratilo ABC prima u A obrtni moment (snagu PA = 50kW) od motora i
prenosi ga na radne strojeve preko zup anika B i C (PB = 35kW, PC = 15kW) pri
10

obrtaja
(slika 6.28). Izra unati maksimalno posmi no naprezanje u vratilu i kut
s

zaokreta izme u motora u A i zup anika u C. Poznato je G = 80GPa.

182

1m

1.2m

Motor
A

50mm

Slika 6.28. Lako transmisiono vratilo

Rezultat:

max = 32,4MPa , AC = 0,022rad .

Zadatak 6.6.
eli ni tap (G = 80GPa) je upalj od A do B, a pun od B do C (slika 6.29). Posmi no
naprezanje na granici elasti nosti je E = 165MPa . Odrediti:
a) maksimalnu vrijednost momenta uvijanja Mt2 da naprezanje ne pre e vrijednost
b) kut zakretanja presjeka B u odnosu na A.
Mt1=3 kNm

Mt2
60mm

100mm
A

E.

2m

1m

Slika 6.29. ipka izloena dejstvu momenata uvijanja

Rezultat:

M t 2 = 11,98kNm ,

= 0 ,0825rad .

Zadatak 6.7.
eli na ipka (G = 80 GPa) ABC spojena je sa ipkom CD, koja je od bronze (G = 40GPa)
(slika 6.30). Na krajevima A i D ipka je ukljetena. Odrediti maksimalno posmi no
naprezanje u eliku i bronzi kada je moment uvijanja Mt = 7 kNm.
183

100mm M
t
A

2m
B
2m

elik
Mt
bronza
C
1.5m

Slika 6.30. Uvijanje obostrano ukljetene ipke

Rezultat:

= 128MPa,

b = 96 MPa.

Zadatak 6.8.
Torzioni mehanizam (slika 6.31) sastoji se od aluminijskog dijela AB vezanog za eli ni
dio CD pomo u spojnice sa 4 zavrtnja. Za oba dijela mehanizma D = 80 mm, popre ni
presjek svakog vijka je 130 mm2 i vijci su smjeteni na rastojanju 65 mm od centra osovine.
Poznato je G = 80GPa, GAl = 28 GPa i dozvoljeno posmi no naprezanje vijaka 55 MPa.
Odrediti:
a) maksimalno dozvoljenu vrijednost momenta uvijanja koji djeluje u C,
b) maksimalno posmi no naprezanje u eli nom dijelu.

Aluminijum
A
300mm

elik
B

Mt

600mm

C
D
300mm

Slika 6.31. Torzioni mehanizam

Rezultat:
Mt = 10,89 kNm,
184

max = 89,8MPa.

Zadatak 6.9.
Na disku B dovodi se snaga P = 147 kW, koja se odvodi preko diska A(P1 = 110,3kW), a
ostatak preko diska B (slika 6.32). Vratilo se obr e sa n = 920

obrta
. Pretpostavljaju i da
min

se radi o lakom transmisionom vratilu odrediti promjene u karakteristi nim presjecima ako
je G=80GPa, d = 40 MPa, a d = 0,25 0 m .

Mt1

Mt2

Mt

l2

l1

Slika 6.32. Lako transmisiono vratilo

Rezultat:
d1 = dAB = 76 mm,

d2 = dBC = 58 mm.

Zadatak 6.10.
Dimenzionisati obostrano ukljeteno eli no kruno vratilo (G=80GPa,

D
= 2) izloeno
d

dejstvu momenta uvijanja Mt = 20kNm, ako je a = 0,12 m (slika 6.33), a dozvoljeno

posmi no naprezanje je d = 100 MPa.
Nacrtati dijagrame momenata uvijanja i kutova uvijanja. Odrediti naprezanje u presjeku pp, a u vlaknu udaljenom d/6 od teine osi presjeka.
Mt

p
B

p
4a

2a

3a

Slika 6.33. Obostrano ukljeteno vratilo

Rezultat:
D = 9,6 cm,

d = 4,8 cm;

D = 0,00121rad ;

MtA = 17,8kNm,

c = 0,0131rad ,

p p = 33MPa.
185

Zadatak 6.11.

eli ni cilindri ni tap (d = 2,5cm) ima zadebljanja A i B (slika 6.34). Na ova zadebljanja
navu ena je eli na cijev (D = 7,5cm) debljine stijenke 1,25mm. Pri navla enju cijevi, tap
je bio uvijen momentima 75Nm. Poslije zavarivanja cijevi za zadebljanja tapa uklonjeni su
momenti s njegovih krajeva. Odrediti vrijednost najve eg posmi nog naprezanja u cijevi
poslije rastere enja krajeva tapa. Smatrati da se zadebljanja A i B ne deformiraju.

Slika 6.34. Cijev navu ena na tap

Rezultat:

= 6,4 MPa

Zadatak 6.12.
Torziona opruga malog hoda promjera R = 5 cm, promjera eli ne ice r = 0,75 cm sa n =
20 zavoja izloena je dejstvu aksijalne sile F = 1kN. Na i izduenje opruge i maksimalno
posmi no naprezanje, ako se zanemari uticaj smicanja.
Rezultat:

= 3,95cm

= 75MPa.

Zadatak 6.13.
Koliki moment uvijanja moe da prenese eli no vratilo (l = 3 m, G = 80GPa) pravokutnog
presjeka (b = 60mm,

h
= 3 ), ako je dozvoljeni kut uvijanja 0.
b

Rezultat:
Mt = 1,19 kNm
Zadatak 6.14.
Konzola duine 2m, izra ena od [ profila, optere ena je na slobodnom kraju momentom
uvijanja Mt = 1kNm. Dimenzionirati je za doputeno posmi no naprezanje od 115 MPa.
Na i kut uvijanja ako je G = 80GPa.
186

Rezultat:

[20,

= 0,2174rad .

Zadatak 6.15.

tap tankostijenog zatvorenog popre nog presjeka ( = 5mm) kao na slici 6.35., optere en
je momentom uvijanja Mt = 5kNm. Na i maksimalno posmi no naprezanje. Ako bi debljina
tapa bila konstantna i iznosila 10mm, koliko bi bilo posmi no naprezanje?

10

15
Slika 6.35. Tankostijeni zatvoreni popre ni presjek

Rezultat:

max = 133MPa ;

max
= 2.

187

188