Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Savremene Tehnike Modeliranja
Seminarski Rad Savremene Tehnike Modeliranja
BANJA LUKA
TEHNIKI FAKULTET
STUDIJSKI PROGRAM ZA GRAFIKI INENJERING I DIZAJN
SEMINARSKI RAD
Mentor:
Univerzitet PIM
Sadraj:
UVOD..................................................................................................................................3
1. DOSADANJA ISTRAIVANJA U POGLEDU MODELIRANJA I
SIMULACIJE U GRAFIKOJ DJELATNOSTI................................................................4
2. UNAPREENJE RADA TAMPARIJE KROZ SIMULACIJE
GRAFIKIH PROCESA.....................................................................................................7
3. SIMULACIJA PROCESA PROIZVODNJE KROZ ANALIZU
KODAK-OVOG PRINERGY EVO SOFTVERSKOG RJEENJA...................................9
3.1 NAELA KODAKOVOG OBJEDINJENOG RJEENJA
TOKA RADA...............................................................................................................14
4. ZAKLJUAK..............................................................................................................16
LITERATURA...................................................................................................................18
strana 2
Univerzitet PIM
UVOD
Unapreenje
grafikih
procesa
temeljeno
na
informacijsko-komunikacijskim
proizvoda
nastalog
tamparskom
tehnologijom.
Novosti
tamparstvu
podrazumijevaju informatiko integrisanje svih faza i radnih tokova unutar i izvan same
proizvodnje. Isto tako podrazumijevaju stvaranje baza znanja svega onoga to je vezano za
tamparstvo.
Preduslov upravljanja grafikim sistemima pomou informatikih alata je baza
normiranja svih parametara grafike proizvodnje. Definisanjem normativa pripreme, tampe i
uveza otvara se podruje simulacije kao podloga za poslovno odluivanje. Isto tako mogue
je planiranje i projektovanje virtuelnog mainskog parka iju realizaciju moemo provesti ili
odgoditi bez materijalnih teta. To nam omoguuje provoenje simulacijskih eksperimenata s
normativnim vrijednosti pohranjenih u bazi podataka. Baze znanja u fazi su izrade i
svakodnevno se nadopunjuju kako bi dobili cjelovito normirani grafiki proces koji
omoguuje sljednost grafikog proizvoda u svim svojim faz
strana 3
Univerzitet PIM
strana 4
Univerzitet PIM
Slika 2. Automation engine firme Esko koji ima ulogu u kontroli tampe i simulaciji 3D
izgleda etikete na ambalai
Univerzitet PIM
strana 6
Univerzitet PIM
normative maina,
strana 7
Univerzitet PIM
normative materijala,
normative u uvezu i
strana 8
Univerzitet PIM
strana 9
Univerzitet PIM
poveanjem
uinkovitosti
eliminacijom
runog
rada,
odnosno
uvoenjem
D. Tolp, Ujedinjeni tijek rada za optimizaciju poslovanja, Zagreb, Institut za ambalau i tiskarstvo, 2009.
strana
10
Univerzitet PIM
Poslovanje
Poslovni sistemi ili paketi sistema prikupljaju, obrauju i izvjetavaju o
poslovanju pojedine tamparije. Uobiajeni zadaci mogu ukljuivati procjenu, upravljanje
zalihama, otpremu i, najvanije, fakturisanje. Ti sistemi pomau u donoenju odluke za
poboljanje planiranja, obrauna trokova i upravljanje zalihama. Kodak-ovo iskustvo u
poslovnim rjeenjima moe se vidjeti u Kodak Enterprise Management Solution-u ili EMS-u.
Vie od generikih set back office i alata za izvjetavanje, Kodak EMS obuhvata
administrativne, financijske, operativne i strateke aspekte grafikog poslovanja te pomae
tamparijama graditi optimizovano poslovno okruenje usmjereno na kupca.
Proizvodnja
Proizvodni sistemi podrazumijevaju skup proizvoda koji rjeavaju mnoge zadae
koje idu u smjeru isporuke proizvoda kupcu. To su alati unutar proizvodnje za upravljanje i
kontrolu svega - od probnog otiska do gotovog proizvoda, od digitalne tampe do
strana
11
Univerzitet PIM
Boja
Boja je oduvijek bila vano pitanje za pruaoce usluge i njihove klijente. Kako je
sve vei rast i prelazak na digitalnu tampu i tzv. hibridne poslove, usklaivanje boja u
procesu tampe predstavlja nove izazove. Mnogi tampari ire se i na multimediju, gdje je
odravanje dosljednosti branda bojom i slikama kroz viestruke elektronike tehnologije
strana
12
Univerzitet PIM
(slika 7.) te ispis od velikog znaaja. Stabilnost boja je kritina tokom cjelokupnog
proizvodnog procesa. Izvori boja proizvoda nalaze se u raznim ulaznim podacima, na
probnom otisku, na monitoru, u digitalnom i ofsetnom otisku te u elektronskim podacima.
Podaci
Upravljanje podacima povezuje CRM i druge sisteme prikupljenih podataka radi
stvaranja personalizirane komunikacije. Taj se podatak koristi za stvaranje visoke vrijednosti
komunikacije koja pokree poveani odziv. Personalizirani podaci su posebno vani za one
koji nude digitalnu tampu. Oni i direktna pota, usluge su koje ostvaruju znaajan rast u
tamparskoj industriji. Transpromo usluge, gdje se dodaje boja i varijabilni podaci na
raunima i izvjetajima, takoer imaju znaajan rast. Uopteno govorei, podaci su sistemi
baze podataka koje je potrebno koristiti kod varijabilnog i personaliziranog tiska i jedan-najedan komunikaciji. Raspon aplikacija za varijabilnu tampu je irok. Poslovnih prilika je
mnogo. Podaci se mijenjaju zavisno o nainu na koji tvrtke komuniciraju sa svojim
klijentima. Uspjeh u tom podruju zavisi od mogunosti toka rada i dostupnosti istih i tanih
podataka.
Zato je Kodak usmjeren na rjeenje objedinjenog toka rada?
strana
13
Univerzitet PIM
Univerzitet PIM
kapitalnih investicija koje je veina tamparija napravila. Ima bogato iskustvo s industrijskim
standardima, ukljuujui JDF, ICC, i PDF. To je vano - otvorenost je zaista cijeli pristup
poslovanja. Otvoren i objedinjen tok rada odraava Kodak-ove pozitivne odnose s klijentima
i spremnost za saradnju s drugim dobavljaima ili jedan-na-jedan ili putem industrijske
grupacije poput Networked Graphic Production partnerstva.
4. Modularni dizajn
Modularnost je bitna: s obzirom na veliku raznolikost tamparskih usluga, jasno
je da ne postoji jedinstveno rjeenje koje odgovara svima. tamparija mora biti u mogunosti
kupiti samo one komponente koje treba, uz osiguranje da moe dograditi, ovisno o poslovnim
potrebama. Kodak-ovo objedinjeno rjeenje toka rada nadovezuje se na neke od njihovih
postojeih modularnih proizvoda, kao to je Prinergy Workflow sistem, InSite portal sistema i
Link softver. One tamparije koje ve imaju te modularne sisteme moi e nastaviti s njima i
dalje raditi. Oni s drugim sistemima moi e dodati proizvode koji su im potrebni, kako bi
postupno izgradili svoj automatizovan, inteligentan, objedinjeni sistem toka rada.
5. Rjeenje koje se moe unaprijediti
Kodak-ov objedinjeni tok rada osmiljen je s ciljem irenja poslovanja pojedine
tamparije. Naprimjer, kad konvencionalna tamparija iz arka ili ofsetna rotacija proiri svoju
ponudu na digitalnu tampu, bit e u mogunosti lako kontrolisati digitalne i konvencionalne
otiske jednim rjeenjem. To nije daleko od buduih zahtjeva. Danas se radi na razvoju
tehnologija koje omoguavaju varijabilnu tampu u rotacijskom tampanju.
4. ZAKLJUAK
Modelom se naziva kopija, prikaz, slika ili prezentacija nekoga realnog sistema,
koja je napravljena da bi se prikazao taj sistem i omoguilo njegovo daljnje prouavanje i
upoznavanje, tj. model je pojednostavljeni prikaz realnoga sistema da bi posluio boljem
razumijevanju i/ili daljnjem prouavanju tog sistema i eksperimentisanju sa njim. Upotrebom
softvera za simulaciju proizvodnje vrijeme razvoja proizvoda i alata moe biti skraeno
nekoliko puta, uz unaprijed zagarantovan dobar kvalitet. Ovaj vremenski faktor i kvalitet su
esto kljuni u konkurentskom pozicioniranju na tritu.
ta se moe dostii kroz virtuelnu optimizaciju proizvodnje?
Optimizovano korienje materijala.
Poveanje vijeka alata.
strana
15
Univerzitet PIM
J. Lajkovi, Modeliranje virtuelne tiskare, Zagreb, Grafiki fakultet, Univerzitet u Zagrebu 2014.
strana
16
Univerzitet PIM
LITERATURA
1. J. Lajkovi, Modeliranje virtuelne tiskare, Zagreb, Grafiki fakultet,
Univerzitet u Zagrebu 2014.
2. D. Tolp, Ujedinjeni tijek rada za optimizaciju poslovanja, Zagreb,
Institut za ambalau i tiskarstvo, 2009.
3. D. Tolp, Kodak u proizvodnji ambalae, sadraj preuzet sa:
http://www.ambalaza.hr/hr/casopis/2012/7/kodak-u-proizvodnjiambalaze,228,7351.html.
4. D. Novakovi, Grafiki procesi, skripta, Fakultet tehnikih nauka,
Novi Sad, 2003
strana
17
Univerzitet PIM
strana
18