Terzomatia 1
1. Uvod
‘Sve veti i teZi zahtjevi koji se postavijaju pred konstruktore za Sto laksim i opterecenijim konstrukcijama
zahtjevaju toéno i brzo odredivanje naprezanja u reainim uvjetima opterecenja. Razvoj numeriékih
metoda znatno je pridonio pove¢anju tonosti proratuna vrlo slozenih konstrukcija, ali Cesto
nepoznavanje optere¢enja u realnim radnim uvjetima konstrukcija, posebno u sluéajevima dugotrajnih |
‘vremenski promjenjivih optereéenja, zahtjeva da se naprezanja odreduju eksperimentaino na originainim
konstrukeijama.
Prva mjerenja deformacija izvodila su se pomocu mehanikih uredaja koji su Gesto bili opremijeni
optiékim dodacima za Sto tosnije ofitavanje malih deformacija kakve se pojavijuju u konstrukcljama za
vrijeme opteresenja. Kasnije su se ovi mehanicki ekstenzometri poboliSavali dodavanjem induktivnin,
kapacitivih ili piezoelektriénih pretvornika medutim rezuitat je bio dosta lo8: ovi su pretvomnici bili velikin
dimenzija, osjetivi na promjene temperature, vibracije i si
Elektrootpomiéki tenzometri prvi su put primjenjeni 1838 godine, mada su osnovni principi bili poznati
ranije. Jo8 1856. Lord Kelvin je ispred Sianova Kraljevskog Filozofskog Drustva (Royal Philosophical
Society) opisao rezultate pokusa u Kojima je on dokazao da se otpor bakrene i Zeljezne Zice mijenja ako
‘se Zica deformira. On je upotrijebio Wheatstooneov most s galvanometrom kao indikatorom
‘Mada je na taj nadin princip dokazan praktiéna primjena ovog otkriéa nije bila iskoristena godinama.
Najvjerojatnije je prvi elektrootpomnitki tenzometar napravio Cartson 1931. Tenzometar se nije lijepio.
Sila od 1 funte bila je potrebna da se tenzometar deformira za 0.0005 incha, medutim osjetljivost
tenzometra je bila 10 psi naprezanja u betonu. Prvi zalijeplieni tenzometar upotrijebio je Bloach. On se
‘sastojao od tankog sloja ugljika koji je priljeplien na povrsinu elementa konstrukcije u kojoj su se mjerile
deformacije.
Edward Simmons je 1938. upotrijebio tenzometar u obliku zalijeplene Zice prilikom prougavanja veze
izmedu naprezanja i deformacija kod udamog optere¢enja. Njegov se uredaj sastojao iz Zice od
konstantana broj 40 duljine 14 stopa koja je bila prilijepliena na Getiri strane Geliéne Sipke. Kao lijepilo
‘Simmons je upotrijebio Glyptal, a Zica je bila za8tiGena trakom. Osnovna ideja (U.S. Patent No.
2,292,549) bila je da veza lijepila bude évrSéa od Zice. Istovremeno je Ruge na M.I.T. doSao na ideju da
prethodno sastavi tenzometar tako da Ziou stavi izmedu dva soja papira. Simmons i Ruge smatraju se
izumiteljima tenzometara, a oznaka SR u trgovatkom imenu SR-4 stavijena je u njihovu éast. Osnovni
tip tenzometra prikazan je na slici (Slika 2-1).
Pod tenzometrom podrazumijevamo uredaj za mjerenje deformacija. Osnovni principi mjerenja
deformacija mogu biti:
= mehanitki,
© opticki,
= elektiriéi.
4.1 Mehani¢ki tenzometar
Najstariji uredaji za mjerenje deformacija bili su mehani¢ki tenzometri. Osnovni princip movih
tenzometara se Sastoji u tome da se pomotu sustava poluga povetaju relativno mali pomaci koji nastaju
kod deformacija elastiénin tijela na velitine koje moZemo otitavati.
‘Na primjer, kod jednoosnog naprezanja od 0=400 MPa bit Ge deformacija «=0.002. Budu¢i da je pomak
Jednak umno8ku mjeme duljine i deformacije, bit ce za mjemnu duljinu od 100 mm ukupni pomak jednak
0.2 mm. Iz ovih je podataka ofito da mjemi uredaj mora imati vrio velike faktore povecanja pomaka
kako bi ih mogli izmjerti, a pri tome moraju imati zanemarive otpore i zraénosti. Terwometia 2
Nedostatak mehaniékog mjerenja deformacija su masa i neprikladnost uredaja, velika mjema duljina,
‘tromost kod mjerenja dinamickih deformacija, ograniéeni opseg otitavanja. Ipak kod nekih se mjerenja
zbog toga to nisu potrebni skupi elektronski uredaji kao i zbog neovisnosti o kalibriranju mogu primijeniti
i ovi mjemi uredaji
Jedan od vrlo Gesto upotrebljavanin mehaniskih tenzometara je Huggenbergerov tenzometar (Slika 1-1),
koji se pomoéu prikladnih mehanitkih ili magnetskih privrSGuje na odabrano mijesto konstrukcij.
Pomotu sustava poluga deformacija podloge se povecava tako da se moze precizno otitati na skali
instrumenta.
prienosna
kazaljka
Stika 1-1 Huggenbergerov mehaniéhi tenzometar
Optimaini tenzometar bi morao ispunjavati slijedece uvjete:
4
iciona konstanta mora biti stabilna, tj. ne smije se mijenjati s temperaturom, vremenom
isl,
2. opseg mjerenja mora biti u granicama 20.001 m/m
3. velidina tenzometra (duljina i Sirina) mora biti Sto manja kao bi se mogle mieriti deformacije u
toeki,
4. tromost tenzometra mora biti Sto manja radi mjerenja vremenski promjeniivih deformacija,
‘5. mora postojati moguénost ofitavanja mjerenja dalje od mjesta mjerenja,
6. promjene temperature ne smiju djelovati na signal tokom mjerenja,
7. oijena tenzometra i pomoénin uredaja mora biti ekonomski opravdana,
8. ugradnja tenzometara i izvodenje mjerenja ne smije biti suvige slozeno,
9. odnos izmedu deformacija i izlaznog signala mora biti linearan,
10.tenzometar mora biti prikladan za primjenu u mjemim pretvornicima u kojima se pomosu
‘mjerenja deformacija meri neka druga fizikalna veliéina (pomak, sila, moment, tlak i sl.)
Vedinu ovih uvjeta gotovo u potpunosti zadovoljavaju elektrootpomnitki tenzometr “Teraomet 3
2. Elektrootpomiéki tenzometri
Naljednostavniji tenzometar je 2i¢ani tenzometar koji se sastoji iz tanke savijene Zice, koja je prilijepliena
nna podlogu iz tankog acetatnog papira. S gomie strane Zitana reSetka je za8tiGena drugim slojem papi
‘Takav se tenzometar nalijepi na element konstrukcije u kojem mjerimo deformacije, pri emu se
posebna pozomost mora posvetiti tome da lijeplienje bude provedeno tako da se deformacije
konstrukeije potpuno vjemo prenose na Ziéanu reSetku tenzometra.
Razvojem tehnologije otkriveni su podobniji postupei za izradu tenzometara. Danas je najéeSée u
Uuporabi tenzometar s mjernom regetkom koja je izradena iz tanke folje (debljine 3-5 um) fotokemijskim
postupkom slinim postupku izrade tiskanih veza. Folija se postavija na podlogu iz polimemin materijaia
(npr. poliamida debljine do 25 um), as gomje strane reSetka je za8tiGena polimemom folijom (npr.
poliamid debijine 12 hm). Otpori tenzometara su standardizirani, te iznose 120 2, 350.0, 600 021 1000
Q. Mjeme duljine tenzometara krecu se izmedu 0.3 mm do 150 mm, a geometrija foliskih tenzometara,
zbog same tehnologije izrade, moze biti po volli odabrana i tako prilagodena posebnim zahtjevima
mierenia.
tanki papir
Sika 2-1 Jednostavni tenzometar sa 2iéanom refetkom
w
ye
a b ic d e
‘Sika 2-2 legled tenzometra sa 2iéanom (a) i foljskom resetkom (b,c, die)
2.1 Princip rada elektrootpomitkih tenzometara
Elektrootporni¢ki tenzometari rade na principu koji je prvi objasnio Lord Kelvin u klasitnim pokusima
koje je proveo 1956. g. U tim je pokusima Kelvin dokazao slijedece:
1. otpor vodiéa mijenja se u ovisnosti o deformaciji,
2. vodisi napravijeni iz razlitiih materijaia pokazuju razligite odnose izmedu deformacije i
promjene otpora, Terzometris 4
3. promjene otpora vodita koje nastaju zbog deformacije su male,
Pomoéu Wheatstoneova mosta.
mogu toéno izmjeriti
‘Sika 2-3. Deformacia ravnog vodita pod djelovanjem opterecenja
Ukoliko je vodit prisno priévrséen za element konstrukcije koji se deformira pod djelovanjem opterecenja
na taj nagin da se jednako deformiraju konstrukcija i vodié tada Ge promjene otpora vodica odgovarati
deformaciji Konstrukcije.
\Veza izmedu promjene otpora vodita i deformacije moze se odrediti na slijedeci nagin.
Pretpostavimo da vodit ima duljinu L i povrsinu popretnog presjeka A, te da je napravijen iz materijala
‘sa specifignim otporom p. Otporm tog vodiéa je:
L
R=pe i
°5 ay
Povréina popretnog presieka vodita ovisna je o kvadratu popreéne dimenzije:
A=cD* (2D
pri Cemu koeficijent proporcionainosti ovisi o obliku popretnog presjeka (za kruzni presjek bit 6e
¢=x/4, za kvadratni c=1 itd).
Potrebno je uzeti u obzir Zinjenicu da ¢e kod produljenja vodita njegova ¢e se poretna dimenzija
ssmanijti kao funkcija Poissonovog broja.
(23)
Diferenciranjem dobivamo:
eD"(Ldp-+pdl)—2epDLdD
@)
‘to nakon sredivanja daje:
wo
a= Folens) 2 “Tenzometa
Podijelimo li dk sa R dobivamo:
Qs)
Nakon dijeljena s eg=dL/L bit ée:
BR_,_, DID , doin
26)
aj aLjL aj
Relativna promjena elektriéne otpomosti p prema Bridgmanovu zakonu proporcinaina je relativnoj
promjeni obujma vodita V, te je:
wv
od 27,
v (27)
Bududi da je obujam vodiéa:
DL (28)
bit Ge nakon logaritmiranja i diferenciranja tog izraza:
(29)
(210)
(2)
(2.12)
Uzmemo li u obzir ove izraze bit Ce:
BIR 1 42y40,(1-2») (213)
‘Ovaj omjer poznat je kao faktor tenzometra i oznatavamo ga s k
k=142v+6,(1-2v) Qs)
Konaéno mozemo pisati:
R
ae 215)
= C Terzometia 6
Pretpostavimo natas da se specifiéni otpor p ne mijenja s deformacijom. Tada bi faktor tenzometra
fo iskljudivo 0 Poissonovom broju. Kako je Poissonov broj za vedinu metala priblizno 0-3 faktor
tenzometra bi u tom sluéaju iznosio k=1+203=16. Mjerenja medutim pokazuju (Tablica 2-1) da se
faktor tenzometra kod nekih metala znatno razlikuje od tog broja (vidi npr. za nikal, Kod kojeg je faktor
tenzometra Eak i negativan). Otito je da osim utjecaja popreéne kontrakcije vodita koja je izrazena
Poissonovim brojem postoji | znatajni utjecaj promjene specifiénog otpora zbog deformacije tenzometra.
‘Tablca 2-1 Kerakterisike materjala tenzometers
Materijal Sastav Faktor | Otpor | Koeficijent | Maksimaina
tenzometra tenzometra promjene radna
otporas | temperatura
temperaturom
»Qem ppm/c
}_} __}___
Nichrome V_ | 80%Ni, 20%Cr 20 108 400 1100
Constantan, | 45%Ni, 55%Cu 2.0 49 "1 480
Copel,
Advance i"
Isoelastic | 36%Ni, 8%Cr, os 112 470
0.5%Mo, Fe
ostatak
Karma T4%Ni, 20%Cr, 24 130 18 815
3%Al, 3%6Fe
‘Manganin | 4%Ni, 12%Min, 0.47 48 " wal
84%Cu
Platina-tridij | 9596Pt, 5%Ir 54 24 1250 1100
‘Monel 67%Ni, 33%CU 19 42 2000
Nikal 78
Platina
3. Wheatstoneov most
‘Wheatstoneov most je elektrigni krug koji se najée8ce koristi za mjerenje promjene otpora do koje dolazi
kada se tenzometar koji je ukljuden kao jedan ili viSe otpomika u mostu deformira.
Radi jednostavnosti pretpostavit Cemo da je Wheatstoneov most pod konstantnim padom napona
izmedu prikijuénih to¢aka 2 i 3, bez obzira na struju kroz most. Tenzometya 7
a) —
‘Sike 3-1 Wheatstoneov most
Wheatstoneov most se moze koristti kod stati¢kih i dinamickin mjerenja.
Kod stati¢kin mjerenja koristi se metoda uravnoteZavanja mosta, kod koje se promjena otpora jednog
‘otpomika (npr. R:) mjeri tako da se mijenja otpor otpomika Rs, pri emu se most mora dovesti u stanje
ravnoteze kod kojeg je pad napona na mjemoj dijagonali, tj. izmedu to¢aka 1 i 4 mora jednak nuli.
Kod dinamigkin mjerenja Wheatstoneov most moze se iskorstiti tako da se mjeri promjena napona na
‘mjermoj dijagonali (Ua) koja je proporcionaina promjeni otpora tenzometra do koje dotazi zbog njegove
deformacije
3.1. Mjerenje metodom uravnoteZavanja mosta
Kod mjerenja metodom uravnotezavanja mosta polazi se od uravnotezenog mosta. Pod uravnotezenim
mostom podrazumijevamo most kod kojeg je pad napona na mjemoj dijagonali, dakle izmedu tocaka 1 i
4 jednak nuli (Us=0). Da bi se postiglo takvo stanje mora biti ispunjen uvjet:
RR
a (3)
Nakon Sto se otpor otpomika R; promijeni most viSe ne ¢e biti u ravnotezi:
eam ie
RR faze
Da bismo opet doveli most u ravnotezno stanje potrebno je promijeniti otpor jednom od otporika, npr.
otpornika R4 dodajuGi mu poznati otpor (ovaj otpor najéesce otitavamo na skali zakretnog otpomika).
Nakon uravnoteZavanje mosta bit ée:
RAR _ Ret AR,
% z
(33)
RjeSavanjem ove jednadzbe po AR; dobivamo:
ar = 2(R,+AR,)-R, G4)
RB
U posebnom sluéaju kada je R, = R, = R, = R, bit ée: Tenzomttia
AR =AR, (35)
2
R, ——
—
1 ‘
‘
XN
Re R Ry
3
(wy)
Ys)
‘Stka 3-2 Wheatstoneov most u kofem je jedna otpornik zamijenjen tenzometrom
Ukoliko je promjena otpora nastala uslijed deformacije tenzometra koji je postavijen umjesto otpomika
R,; bit 62, zbog poznate veze izmedu deformacije i promjene otpora:
te
— (36)
adie je k faktor tenzometra.
Kod mnogi se instrumenata ovaj faktor tenzometra moze postaviti na samom instrumentu, a i skale
‘promjenjivog otpomika koji se koristi za uravnoteZavanje mosta su kalibrirane tako da odmah pokazuju
deformacije «.
3.2 Mjerenje dinamiékih promjena deformacija
Kod ovog natina mjerenja voltmetar koji mjeri pad napona U, na mjemoj dijagonalli Koristi se kao
instrument za direkino oitavanje deformacija.
Pad napon na otpomiku R; bit ée:
By G7)
Uy
R+R
dok Ge pad napona na otpomiku Ry biti:
Uy (38)
R
R+R
Pad napona na mjemoj dijagonali jednak je razlici ovih napona, t).
G9)
Nakon uvrStavanja odgovarajucih izraza za Usa i Us; i sredivanja dobivamo:
j x ey,
M +R NR+R)* ou Teraometia 8
‘Most ée biti uravnotezen ukoliko je pad napona na mjernoj dijagonali U,=0, tj. kada je:
RR-RR=0 Guy)
ils
RRR (3.12)
‘Ovo je identiéni uvjet koji mora biti ostvaren kod statickin mjerenja pomocu Wheatstoneovog mosta.
Dinami¢ko mjerenje zapodinje uravnoteZavanjem mosta u trenutku kada su deformacije jednake nuli. To
‘se postize podeSavanjem odgovarajuéin otpomika. Ukoliko nakon toga dede do promjena otpora
pojedinih otpomika u mostu, tako da se otpori Ry, Re, Rs i Rs promijene za AR;, AR2, ARs i AR, bit 6e pad
napona na mjernoj dijagonali:
R+AR R+AR,
(3.13)
de je A determinanta u brojniku, dok je 6 determinanta nazivnika. Sredivanjem ovih jednad3bi
dobivamo:
A= RAR ~RAR, + RAR, — RAR, +RR,~ RR, + OR AR, ~ AR AR, GW)
Uzmemo li u obzir uvjet uravnotezenosti mosta RR, ~ R,R, =0 i zanemarimo li beskonaéno male
velidine drugog reda AR.AR, =0 AR,AR, =0 bit Ce:
snna( Sh Mat), Ha
Analogno ée, nakon sredivanja nazivnika uz uvjet uravnotezenosti mosta i zanemarenje malin promjena
cotpora u odnosu na poéetni otpor, biti:
= BA ARR) (316)
Konaéno je napon na mjemoj dijagonali Wheatstoneova mosta:
2)
au, BA (AR_ Al, AAR) '
1 gee A A a)
Uvedemo li oznaku:
pene (318)
(319) TTeraometia 0
U stvamosti 6e, ako ne zanemarimo male promjene otpora u odnosu na potetne velivine otpora, ova
veza biti nelineama. Medutim, utjecaj ove nelineamosti je vrlo mali i moze se zanemariti pod uvjetom da
su deformacije kod mjerenja manje od 5%.
Posebno Ge u slutaju kada je R, = R, = R,=R, biti:
(3.20)
> Pe
7 EPA
on 8f
7 TP
oa,
oppo
on]
fag
‘Sika 3-3 Mjemo pojaéalo za tenzometriu Alpha 3000 protzvodinje HBM-Darmstadt
3.3. Odredivanje naprezanja iz izmjerenih deformacija
3.3.1. Jednoosno stanje naprezanja
Kod poznatin pravaca glavnih naprezanja (npr. kod simetriénin konstrukcija) moze se reducirati broj
‘tenzometara potrebnih za odredivanje stanja naprezanja na dva. Pri tome se uzimaju tenzometri s
"medusobno okoritim smjerovima i oni se postavijaju u smjeru glavnih pravaca naprezanja.
‘Tenzometar postavijen u smjeru glavnog naprezanja o;
‘Sika 3-4 Jednoosno stanje naprezenja - tenzometar postavijen u smjeru glavnog naprezanja 0;
Glavne deformacije se odreduju pomotu jednadzbi:
e=6
f= Wey
(321)
‘Tenzometar postavijen u smjeru glavne deformacije «2 Teraonetna =
‘Sika 3-5 Jednoosno stanje naprezanja - tenzometar postavijen u smjeru glavne deformacie «>
Glavne deformacije:
s
ae (3.22)
ed
‘Tenzometar postavijen pod kutem @ od glavne deformacije
‘Sika 3-6 Tenzometar pod kutem pod glavnog naprezanja 0
Glavne deformacije odredene su jednadzbama:
2
= Gay H(+ vcos29 (3.23)
8, =-¥8,
3.3.2 Dvoosno stanje deformacija s poznatim smjerom glavnih naprezanja
‘Tenzometri postavijeni u smjerovima glavnih deformacija Teraometia 2
‘Sika 3-7 Dvoosno stanje neprezanje s poznatim smjerovima glavnih neprezani - tenzometri postavjeni u
‘smjerovima glavnih deformacija
42659
e156 (3.4)
‘Tenzometri postavijeni pod kutem od glavnog pravca naprezanja i medusobno su okomiti
3.3.3. Mjerenje pomotu tenzometriske rozete
Dvoosno stanje naprezanjana povrsini konstrukcije s nepoznatim pravoima glavnih naprezanja moze se
‘u potpunosti odrediti ako da se izmjere deformacije u tr raziitita smjera pomoéu tenzometara
postavijenin u oblik rozete (Slika 3-9). Najée8¢e su u uporabi rozete s tenzometrima pod kutevima
10'/607/120° koje nazivamo i delta rozetama, i rozete kod kojih su tenzometri postavijeni pod kutevima
0°/45°/90° (pravokutna rozeta).
Rozeta se na povrsinu konstrukcije postavija tako da se tenzometar @ postavija u neki referentni smjer
(npr. os x). Od tog ¢e se pravea mjerit i nepoznati pravci glavnih naprezanja. “Terzometta 2
Postavijanje tenzometara kod mjerenja trebalo bi biti izvedeno tako da se mjerenje obavija u istoj tocki
konstrukcije. Medutim, ako gradijenti naprezanja nisu veliki mode se dopustitirazmak medu
tenzometrima, Sto je jednostavnije izvesti
AL Aap .
.
‘Sika 3-9 Rozete za nepoznetog stanja naprezanja na povrsin’ konstrukciie
2) rozeta F60/120? ib) rozeta PASO?
ay y
‘Sika 3-10 Postawjanje tenzometara kod merenja naprezanja
Jednadzba transformacije tenzora deformacija glasi:
6, =2, 00s" pte, sin’ p+y,, sinpoos (325)
die su «, ic, deformacije u smjerovima koordinatnih osi x i y dok je 7, kutna deformacija. Kut » je kut
izmedu osi x 1 a 4
Deformacije u smjerovima tenzometara a, b i c dobit Gemo tako da za kut uvrstimo redom kuteve koje
ti tenzometri zatvaraju s osi x. Na taj Gemo natin dobiti sustav od tri jednadzbe koje mozemo rijesiti tako
da odredimo nepoznate komponente tenzora deformacije.
Pravokutna rozeta: je rozeta kod koje su kutevi:
= 0",
=45",9, = 90°. (3.26)
Deformacije u smjerovima tenzometara a, b i ¢ su prema tome odredene jednadzbama:
,, cos? 0" +8, sin? 0° +y,, sin0” caso”,
0987 45° +6, sin? 45° +y,, sin4S° cos45°, (327)
005790" +6, sin? 90° +y,, sin90° cos90°,
Nakon sredivanja bit ée:
48, +19) (328)
Sto daje:
2,28,
ene,
a (3.29)
'z poznatih jednad3bi za glavne deformacie i pravee glavnih deformacija:
8.46, 1 —
“ues Hy 6) +13, (3.30)
(331)
(332)
(3.33)
‘Zbog viSeznaénosti rjeSenja funkcije arctan potrebno je odrediti kut izmedu osi x i glavne deformacije
‘prema slijedecem:
(334)
B 20 >0 <0 <0
N >0 <0 <0 20 Terzometa 45
===
% | Oo S45 | 45°
You might also like
- Strojarski PriručnikDocument783 pagesStrojarski PriručnikDinko BrezakNo ratings yet
- Završni Rad SFSBDocument17 pagesZavršni Rad SFSBDinko BrezakNo ratings yet
- Atlas Sunčevog Zračenja Na Području RHDocument31 pagesAtlas Sunčevog Zračenja Na Području RHDinko BrezakNo ratings yet
- 2017 Dizalica Topline Voda-VodaDocument76 pages2017 Dizalica Topline Voda-VodaDinko BrezakNo ratings yet
- Gravitacijski Separatori Plin - KapljevinaDocument28 pagesGravitacijski Separatori Plin - KapljevinaDinko BrezakNo ratings yet
- Prezentacija Završnog RadaDocument35 pagesPrezentacija Završnog RadaDinko BrezakNo ratings yet
- Vodik I Gorivni Članci - Frano BarbirDocument36 pagesVodik I Gorivni Članci - Frano BarbirDinko BrezakNo ratings yet
- MSDN AA ProceduraDocument1 pageMSDN AA ProceduraDinko BrezakNo ratings yet
- Seminarski Rad Iz Piup-ADocument52 pagesSeminarski Rad Iz Piup-ADinko BrezakNo ratings yet
- Primjeri Ispita Obradni StrojeviDocument9 pagesPrimjeri Ispita Obradni StrojeviDinko BrezakNo ratings yet
- Smjernice Za Zavrsni Diplomski Rad SFSBDocument8 pagesSmjernice Za Zavrsni Diplomski Rad SFSBDinko BrezakNo ratings yet
- Smjernice Za Zavrsni Diplomski Rad SFSBDocument8 pagesSmjernice Za Zavrsni Diplomski Rad SFSBDinko BrezakNo ratings yet
- Oznake ČelikaDocument27 pagesOznake ČelikaDinko BrezakNo ratings yet
