Gospodarske grane

Rudna bogatstva nisu velika. Ugljenokopi i rudnici (boksit) zatvoreni su jo u

1970-im i 1980-im godinama. Znatni su izvori nemetalnih minerala koji se koriste
kao sirovina u graevinarstvu (ljunak, pijesak, lapor, graevni kamen). Hrvatska
raspolae vlastitim prirodnim energetskim izvorima, ukljuujui naftu i plin, a
ponajprije obnovljivim izvorima energije vjetra, hidroenergije i solarne energije. Iz
mora se crpe i prerauju znatne koliine soli (solane u Pagu i Stonu).

Poljoprivreda, ribarstvo

U Hrvatskoj je ukupno 3,15 milijuna hektara poljoprivrednih povrina, od kojih se

obrauje oko 2 milijuna, dok ostatak otpada na panjake, bare i ribnjake.
Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omoguuju proizvodnju irokog asortimana
poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda,
kontinentalnog i mediteranskog voa i povra. Ratarstvo pokriva domae potrebe
za itaricama i eerom te vei dio potreba za industrijskim biljem. Hrvatska je
vinogradarska zemlja, a obuhvaene su kontinentalne i mediteranske sorte
groa, od kojih su neke i autohtone. Vinogradi se prostiru na 58 000 hektara, a u
2011. proizvedeno je 1,4 milijuna hektolitara vina.

Vjetroturbine na brdu Trtar znaajno su crpilite energije vjetra, koje grad ibenik
napaja elektrinom energijom.

Zbog svojega geografskog poloaja, tla i klime Lika obiluje panjacima, uglavnom
za uzgoj ovaca, kao na slici u dolini rijeke Like. Panjaci u Hrvatskoj ine 26%
ukupne poljoprivredne povrine.

Kamenice u Malostonskom zaljevu meu najkvalitetnijima su i najcjenjenijima u

Europi.
Istarsko maslinovo ulje po svojim je svojstvima meu najkvalitetnijima i
najnagraivanijima u svijetu. Hrvatska godinje proizvede oko 50 000 hektolitara
maslinova ulja.

Stoarstvo je tradicionalno imalo veliku vanost, a razvijen je uzgoj goveda,

svinja, peradi i ovaca. Svjetski su poznati i geografski zatieni proizvodi
slavonski kulen, dalmatinski i istarski prut te sir s otoka Paga.

Ribarstvo i prerada ribe najvie su vezani za priobalni i otoni dio zemlje. U 2011.
ulovljeno je i uzgojeno oko 78 000 tona morske te 6300 tona slatkovodne ribe. U
morskom ulovu prevladava plava riba (srdela, skua), a priblino jedna petina
otpada na bijelu ribu te koljkae i mekuce. U slatkovodnom ribarstvu najvie se
uzgajaju aran i pastrva.

Industrija, energetika, graditeljstvo

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj zauzimala je do pojave recesije znaajno

mjesto u ukupnoj proizvodnji. Isticale su se preraivaka i petrokemijska
industrija te brodogradnja. Pojedina poduzea ugaena su u procesu tranzicije ili
su stradala u ratu. Ponajvie se to odnosi na tvornice tekstilne, koarske, metalne
i drvne industrije. Znaajna je bila proizvodnja i u graevinskom sektoru i
energetici. Pojedine industrije ipak i dalje ostvaruju pozitivne rezultate i sudjeluju
u vanjskoj trgovini. Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda u 2011. iznosila je
129,8 milijarda kuna (17,4 milijarde eura), od ega na izvoz otpada 49,1 milijarda
kuna (6,6 milijarda eura). Prema ukupnomu prihodu vodee su industrijske grane
proizvodnja hrane, pia i duhana, a slijede kemijska i naftna industrija. U izvozu
su najzastupljenije prerada naftnih proizvoda (11,8%), motornih vozila (11,2%),
kemijskih proizvoda (8,3%), prehrambenih proizvoda (8,1%), elektrine opreme
(7,8%), strojeva (6,3%), gotovih metalnih proizvoda (6,1%), farmaceutskih
proizvoda (4,8%), odjee (2,9%), drva i drvnih preraevina (3,4%).

Poljoprivredne povrine 2010.

Proizvodnja voa i maslina 2010.

Ribarstvo struktura ulova 2010.

Energetski sektor temelji se uglavnom na elektrinoj energiji, plinu i nafti. U 2011.
ukupno je proizvedeno 11 264 GWh elektrine energije. Priblino polovica
proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, a ostatak iz termoelektrana. Dio proizvodnje
povremeno se izvozi. Proizvodnja prirodnog plina i nafte nije dovoljna za domae
potrebe. Naftna polja u Slavoniji i Podravini zadovoljavaju 2025% potreba, dok
proizvodnja prirodnog plina podmiruje oko 65% potreba.

Graditeljstvo je do nastupa recesije bilo jedno od najpropulzivnijih sektora,

osobito u cestogradnji, stambenom i poslovnom graditeljstvu, no nakon 2008.
graevinski su projekti znatno smanjeni.

Usluge, trgovina, promet

Cestovnu mreu Hrvatske ini 29 333 km kategoriziranih cesta, od ega je 1563

km autocesta. S obzirom na povrinu zemlje i broj stanovnika, Hrvatska je po
izgraenim autocestama prva u jugoistonoj Europi. Prva autocesta Zagreb
Karlovac putena je u promet jo 1972, no mrea autocesta posebice je
upotpunjena potkraj 1990-ih i poetkom 2000-ih godina. Meunarodnim
sustavom tzv. E-cesta obuhvaeno je vie od 2300 km hrvatskih cesta. Cestama
se odvija veina prijevoza putnika i robe.

Ukupna duljina eljeznikih pruga iznosi 2726 km (36,2% elektrificirano, a 9,3% s

dvostrukim kolosijekom). Najznaajnija su eljeznika vorita Zagreb i Vinkovci.

Most Franje Tumana u Dubrovniku, izgraen 2002, postignue hrvatskoga

graevinarstva.

Uljanik iz Pule osnovan je 1856. kao brodogradilite za ratne brodove AustroUgarske; danas je najvanija brodograevna tvrtka u jugoistonoj Europi, a
proizvodi specijalne brodove za rasute terete, prijevoz nafte, kontejnera,
automobila i putnika za naruitelje iz itavog svijeta.

Struktura izvoza
Du hrvatske obale postoji oko 350 luka i pristanita, a u meunarodnom
trgovakom prometu sudjeluju luke Pula, Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe i
Dubrovnik. Po stratekom poloaju i lukom prometu izdvaja se luka Rijeka.
Povezanost otoka s obalom odrava se trajektnim i brodskim prugama, koje
djelomice povezuju i hrvatsku obalu s talijanskom. Najvanija je luka na
unutranjim plovnim putovima Vukovar na Dunavu.

Od zranih luka u meunarodni su promet ukljuene one u Zagrebu, Puli, Zadru,

Splitu, Dubrovniku, Osijeku te one na otocima Brau i Krku (Rijeka).

Za prijenos nafte izgraen je sustav Jadranskog naftovoda (JANAF), koji povezuje

naftni terminal Omialj na otoku Krku s hrvatskim rafinerijama u Rijeci i Sisku, a
ima i ogranke prema susjednim zemljama. Ukupna je duljina naftovoda 759 km,
od toga je 610 km u Hrvatskoj.

Rijeka, najvea hrvatska luka. U snano luko i industrijsko sredite razvila se

potkraj 19. st. zbog prirodnih uvjeta (dubina mora) i prometnih veza sa zaleem.

Zagrebaki velesajam, tradicionalna meunarodna smotra gospodarskih

postignua. Odrava se od 1909, a na sadanjoj lokaciji od 1956. Glavni sajam
odrava se u rujnu, a tijekom godine odravaju se specijalizirani sajmovi i izlobe.

Autocesta ZagrebSplit (A1), vor uta lokva.

Telekomunikacijska mrea u potpunosti je digitalizirana i najmodernija je u
jugoistonoj Europi. Telekomunikacijsko je trite liberalizirano, s nekoliko
operatera u fiksnoj i mobilnoj telefoniji. Pristup internetu ima 66% kuanstava, to
je ispod prosjeka EU, ali iznad pojedinih drava lanica.

U vanjskotrgovinskim odnosima Hrvatska uvozi gotovo dvostruko vie proizvoda

nego to ih izvozi. U 2011. izvezeno je proizvoda u vrijednosti 9,6 milijarda eura,
dok ih je uvezeno u iznosu od 16,2 milijarde eura. Hrvatska najvie proizvoda
izvozi u BiH, Austriju, Italiju, Njemaku, Sloveniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Srbiju,
Maarsku i Rusiju, a najvie uvozi iz Italije, Njemake, Kine, Rusije, Austrije,
Azerbajdana i BiH.

U uslunim djelatnostima najvei udio ima turizam te uz njega vezane usluge. Od

uslunih djelatnosti najvei promet ostvaren je u malim i srednjim poduzeima, a
u velikim poduzeima jo je uvijek najvie zaposlenih.
Privatna i javna poduzea
Tijekom 2012. godine tisuu najveih hrvatskih kompanija ostvarilo je 428
milijardi kuna (57 milijardi eura) prihoda, odnosno 17 milijardi kuna (2,3 milijardi
eura) dobiti. Uz to, ukupni izvoz tisuu najveih hrvatskih kompanija iznosio je 78
milijardi kuna (10,4 milijardi eura), to je rast od 2,2% u odnosu na 2011. godinu.
S ukupno 27,5 milijardi kuna (3,7 milijardi eura), najvei prihod u 2012. godini

ostvarila je Ina, hrvatska naftna kompanija. Slijede HEP, Konzum, Prirodni plin i
Hrvatski Telekom.

Najvee tvrtke na hrvatskom tritu 2012.

1. INA 6. Zagrebaka banka

2. Hrvatska elektroprivreda
3. Konzum

7. Privredna banka Zagreb

8. HEP proizvodnja

4. Prirodni plin

9. OMV Hrvatska

5. Hrvatski telekom

10. HEP operator distribucijskog sustava

Najvee privatne tvrtke

U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzea u privatnom vlasnitvu, koja imaju

zapaenu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih znaajni su tehnoloki
inovatori.

Koncern Agrokor, jedan od 250 najveih maloprodajnih lanaca u svijetu, s

vlastitim proizvodnim kapacitetom, oko 35 000 zaposlenika. Voda Jana jedan je od
najznaajnijih izvoznih proizvoda.

Atlantic Grupa, jedna od vodeih prehrambenih kompanija u regiji, vodei

europski proizvoa prehrane za sportae, najvei proizvoa dodataka prehrani
u regiji, istaknuti proizvoa proizvoda za osobnu njegu, vodei distributer robe
iroke potronje u jugoistonoj Europi te vlasnik najveeg lanca ljekarni.
Zapoljava oko 4300 radnika u 11 zemalja. Njezin proizvod Cedevita (vitaminski
instant napitak) jedan je od izvoznih brendova.

Podravka iz Koprivnice proizvodi ponajprije prehrambene proizvode; ima oko 7000

zaposlenih. Njezin proizvod Vegeta (izumljen 1959. pod vodstvom Zlate Bartl)
prepoznatljiv je dodatak hrani u cijeloj jugoistonoj Europi.

Vindija, prehrambena industrija s priblino 4000 zaposlenih u Hrvatskoj i regiji.

Zatitni znak Cekin oznaka je za kvalitetne prehrambene proizvode.

Kra, industrija okolade i slastica s priblino 2600 zaposlenih. okoladne kocke

Bajadera meu najprepoznatljivijim su hrvatskim proizvodima.

Konar, elektroindustrijska kompanija s priblino 4000 zaposlenih. U suradnji s

tvrtkom Gredelj, proizvodi svjetski konkurentne vlakove i tramvaje namijenjene
regionalnomu, prigradskomu i gradskomu prometu. Konar je u svom pogonu
razvio mnoge tehnoloke inovacije, primjerice vjetrene turbine za izgradnju
vjetroelektrana.

Adris Grupu ine dvije strateke poslovne jedinice: duhanska i turistika, s

priblino 1000 zaposlenih; razvila se iz Tvornice duhana Rovinj.

Javna (dravna) poduzea

Javna poduzea od iznimnoga interesa za zemlju, uglavnom iz podruja prometa,

energetike te komunalnih usluga i upravljanja prirodnim resursima, u dravnom
su vlasnitvu ili u mjeovitom vlasnitvu pod kontrolnom drave. Neka od njih su:

Hrvatske ume, poduzee osnovano 1991; gospodari umama, koje pokrivaju oko
40% povrine teritorija. Skrbi se o gospodarskom i zatitnom aspektu koritenja
umskog fonda.

Hrvatske vode, poduzee za upravljanje vodama, osnovano 1996. radi zatite

vodnoga bogatstva zemlje te osiguranja trajne dostupnosti vode za potrebe
stanovnitva i gospodarstva na naelima odriva razvoja.

Hrvatska elektroprivreda, elektroenergetska tvrtka osnovana 1990; bavi se

proizvodnjom, prijenosom i distribucijom elektrine energije te opskrbom i
distribucijom plina i topline. U svom sastavu ima 25 hidroelektrana i 8
termoelektrana, koje se kao pogonskim gorivom koriste loivim uljem, prirodnim
plinom i ugljenom.

Hrvatske eljeznice, eljezniko poduzee osnovano 1990; sastavne su mu

jedinice Prijevoz putnika, Cargo, za prijevoz tereta, te Infrastruktura, za
odravanje, osuvremenjivanje i gradnju eljeznike infrastrukture.

Jadranski naftovod, poduzee za upravljanje sustavom prijenosa nafte za domae

i inozemne korisnike, skladitenje nafte i naftnih derivata te prekrcaj tekuih
tereta, osnovano 1974.

Hrvatska radiotelevizija, medijska ustanova koju ine Hrvatski radio (osnovan

1926) i Hrvatska televizija (osnovana 1956).

Hrvatske ceste, poduzee osnovano 1991; upravlja dravnim cestama, njihovim

odravanjem, zatitom i programiranjem razvoja cestovne mree.

Croatia Airlines, nacionalni zrakoplovni prijevoznik osnovan 1989.

Jadrolinija, putnika brodarska tvrtka osnovana 1947. U svom sastavu ima flotu
od 50 brodova (4 velika putnika trajekta za duobalnu plovidbu i meunarodne
linije, 33 trajekta u lokalnom putnikom prometu, 8 katamarana, hidrobus i 4
klasina broda).

Adriatic Croatia International, poduzee osnovano 1983; upravlja 21 marinom du

obale. Jedan od najpoznatijih sustava nautikih luka u Europi.

Hrvatske autoceste, poduzee osnovano 2001. radi upravljanja, gradnje i

odravanja autocesta.