Rusija se sprema za "heroinsku ofenzivu" iz Afganistana

14. prosinac 2014. Oleg Gribkov

Nestabilna situacija u Afganistanu i povlaenje stranih vojnih trupa doveli su do ekstremnog poveanja proizvodnje
narkotika u toj zemlji. Afganistanska droga ini veliki dio "robe" koju troi 8 milijuna ruskih narkomana. Strunjaci
smatraju da su najopasniji narkotici u ovom trenutku afganistanski heroin i sintetiki kanabis ("spice") koji stie iz
razliitih zemalja.
U Afganistanu je 2014. posijano rekordnih 250 tisua hektara opijumskog maka. Izvor: AP
Prema podacima ruske Federalne slube za borbu protiv narkotika (FSKN), od ukupno 8 milijuna narkomana, koliko ih ima
u Rusiji, milijun i pol koristi heroin iz Afganistana. Daleko je vie onih koji kupuju takozvani "spice" [eng. "zain"], tj.
sintetiki kanabis koji se prodaje u vreicama kao "mjeavina biljaka" ili "biljni osvjeiva prostora", a ustvari je u pitanju
mjeavina s jakim halucinogenim djelovanjem. Svake godine od narkotika u Rusiji umre oko 70 tisua ljudi, najee
mladih (narkomani rijetko doive starost). Smrtni sluajevi su veinom izazvani uporabom "tekih" droga poput heroina.
Spice se tretirao kao daleko "laka" droga sve do ove jeseni, kada je u cijeloj zemlji zabiljeen itav niz smrtnih sluajeva.
Tijekom rujna i listopada preko tisuu ovisnika od spicea zavrilo je u bolnicama, a 40 narkomana je umrlo.
Opasnost od heroina prijeti iz Afganistana
Prema podacima Federalne sluba za borbu protiv narkotika (FSKN), u ovom trenutku je Europska unija na prvom mjestu
po konzumaciji afganistanskog heroina. Na drugom mjestu je Ruska Federacija.
FSKN procjenjuje da je 2014. u Afganistanu posijano rekordnih 250 tisua hektara opijumskog maka. Dobro su poznati
glavni putevi transporta preraene "ljetine". Heroin iz Afganistana stie u Rusiju preko Srednje Azije, a u zemlje Europske
unije uglavnom preko Irana, Turske i Balkana. EU je na prvom mjestu po konzumiranju afganistanskog heroina, na
drugom mjestu je RF. Heroin iz Afganistana stie u Rusiju preko Srednje Azije, a u EU preko Irana, Turske i Balkana.
Zemlje u koje se krijumare afganistanske opojne droge trebaju se pripremiti za situaciju u kojoj e se krijumariti vee
koliine narkotika i u kojoj e aktivnost trgovaca drogom biti vea. Kada su 2007./2008. narkotici preplavili Rusiju, narkodileri su spustili cijene i na taj nain proirili trite. Dodue, strunjak moskovskog Centra za prouavanje suvremenog
Afganistana Nikita Mendkovi oprezan je u predvianju slinog scenarija: "Takav rizik postoji. Ipak, teko da e rast
proizvodnje heroina biti vrlo izrazit, jer je trite u velikoj mjeri ve zasieno. Meutim, nema sumnje da e prodor
narkotika iz Afganistana i dalje biti vrlo velik i vrlo opasan. " Burni rast proizvodnje narkotika u Afganistanu poeo je
2002., odmah nakon ulaska stranih trupa. U prvih nekoliko godina NATO uope nije obraao pozornost na to. Situacija se
poela mijenjati nakon 2009. (tj. kada su narkotici preplavili trite). Prije toga su Meunarodne snage za sigurnosnu
pomo (ISAF), koje su pod zapovjednitvom NATO-a, odbile boriti se protiv narko-biznisa, podsjetio je Mendkovi u
intervjuu za Ruski vjesnik. "Smatrali su da to ne ulazi u njihov mandat. Kasnije je taj odnos revidiran, u velikoj mjeri pod
utjecajem Rusije. Meutim, nisu postignuti neki posebni rezultati. "Ilustracija ove tvrdnje je rekordna sjetva maka tijekom
2014., tj. u godini kada je mandat ISAF-a jo uvijek na snazi. Povrine na kojima se uzgaja opijumski mak u Afganistanu
uveavaju se ve petu godinu zaredom. I za sve to vrijeme stabilno raste prodor narkotika u Rusiju iz inozemstva. Kako je
nedavno u intervjuu za Rossijskaju gazetu istaknuo rukovoditelj FSKN-a Viktor Ivanov, sada se u zemlju godinje uvozi
oko 30 tona heroina visoke istoe. To je oko 100 milijuna pojedinanih doza. U cilju smanjenja protoka afganistanskog
heroina Rusija surauje sa zemljama bive sovjetske Srednje Azije. Slubenici antinarkotikih slubi tih zemalja obuavaju
se u Rusiji. Ruska Federacija im prua i tehniku i materijalnu pomo, a suraivat e i u predstojeem formiranju centra za
obuku narko-policije u Srednjoj Aziji.
Druga opasnost prijeti od "dizajnerskih" narkotika
Osim heroina posebnu uznemirenost ruskih vlasti sada izaziva injenica da velikom brzinom raste popularnost takozvanih
"dizajnerskih" narkotika. Oni se uvoze kao "soli za kupanje", "kemijski agensi" ili doputene "aromatine mjeavine sline
duhanu". Za te "soli" (salt) i "zaine" (spice) ne vrijedi zabrana dok god se slubeno ne ustanovi da se radi o narkotiku.
Prodavai koriste tu rupu u zakonu, a kada se jedna mjeavina konano zabrani, odmah se na tritu pojavi druga. "Ranije
je to na svim popisima bila peta skupina po stupnju opasnosti. Sada tvari iz te skupine ve treba stavljati na jedno od prvih
mjesta. Najgore je to te tvari ljudi koji ih koriste uope ne doivljavaju kao narkotik. Meutim, to je narkotik kao i svaki
drugi", rekao je za Ruski vjesnik Akop Matosjan, rukovoditelj Meunarodne udruge za borbu protiv narkomanije i narkobiznisa.
Odluan udarac svim vrstama "soli" i "spicea" treba biti zadan u najskorije vrijeme. Predsjednik Rusije Vladimir Putin
podnio je parlamentu nacrt zakona po kojem se uvodi kaznena odgovornost za trgovinu tim tvarima.