SUSRET SA REISEROM

4.6.2011

Konalovski: Budunost Rusije je kaos

koji nikada nee dobiti oblik demokratije
Zanimljiv je podatak da Konalovski ima brata sineastu, koji je i
glumac Nikitu Mihalkova
avni ruski sineasta Andrej Konalovski naao se 1994. godine po trei put, u kanskoj
selekciji sa svojim filmom Pirga, moja koka. Svaki put kad je Konalovski potpisao
neki film, to djelo je postalo dogaaj: Prvi uitelj, Sibirijada, Pomahnitali voz, Marijini
ljubavnici...
U Parizu, u teatru Odeon, reirao je Galeba, a u Milanskoj skali Jevgenija Onjegina.
Jo 1962. dobio je nagradu u Veneciji za kratkometani film Dijete i golub.
Zanimljiv je podatak da Konalovski ima brata sineastu, koji je i glumac Nikitu
Mihalkova. Zanimljiva je injenica da su oni tri godine istovremeno uestvovali na
Kanskom festivalu. 1978. Konalovski je prikazao Sibirijadu, a Mihalkov Pet veeri.
1987. Konalovski je prikazao Vanju, a Nikita Crne oi, a 1994. Andrej je doao sa
filmom Pirga, moja koka, a Nikita sa filmom Umoreni suncem.
"Porodica Mihalkov-Konalovski potie jo iz 13. vijeka, od kraljevske
porodice, a povezani su i sa Gogoljem, Turgenjevom i Pukinom"
Braa nose razliita prezimena, jedan oevo, a drugi majino i zato ih ljudi rijetko
dovode u vezu. Inae, fiziki nimalo ne lie. Andrej je vitak, visok i crn, dok je Nikita
plav, punaak, pravi Rus.
Filmove nikada nijesu radili zajedno, ali je Nikita glumio u Andrejevim filmovima
(Sibirijadi i Plemikom gnijezdu), a Andrej je pisao scenarija za Nikitu.
Porodica Mihalkov-Konalovski potie jo iz 13. vijeka, od kraljevske porodice, a
povezani su i sa Gogoljem, Turgenjevom i Pukinom. Njihov otac, Sergej Mihalkov, je
bio dravni pjesnik pod Staljinom. Pisao je pjesme i prie za mlade i dobitnik je
nekoliko Lenjinovih nagrada.

Njega je Staljin izabrao kao pisca sovjetske himne 1943. godine. Sluaj je htio, a
sluajevi su tako esti kod dobrih umjetnika, da je Jeljcinova vlada devedesetih
traila istu stvar od njega - pa je napisao rijei i za himnu dananje Rusije.
"Zapadni narodi imaju pogrenu predstavu o ruskom narodu, oni misle da
je on dobar, ali da ga je komunizam iskvario"
Potiemo iz kosmopolitske i frankofonske porodice. Moja prababa, ena slikara
Surikova, bila je Francuskinja. I moja baka i majka govorile su francuski prije nego
ruski. Sjeam se kako je moj djed govorio francuski sa babom kad nije elio da ga
razumijemo.
Moj otac je roen 1913, znai imao je samo etiri godine u trenutku revolucije. Cijela
porodica je morala da se sakrije od boljevika, sve smo izgubili, i moj otac je morao
da radi teko i da krije svoje aristokratsko porijeklo.
Radei teko, srea mu se nasmijala: sa dvadeset etiri godine dobio je Lenjinovu
nagradu za knjievnost i to je izmijenilo njegov ivot. Poeo je da se politizuje. I moja
baba je tada rekla: 'Sad je gotovo s njim'. Inae, ja sam mnogo vie zapadnjaki
nastrojen od mog brata.
Ja sam bez iluzija. Demokratija je za sada donijela samo haos. Rusija nikad nee
biti Kanada ili vajcarska. Ja se vie bojim da e se stvoriti situacija slina onoj u
Junoj Americi, gdje je privilegovana klasa veoma bogata, a ogromna masa naroda
veoma siromana.
Zapadni narodi imaju pogrenu predstavu o ruskom narodu, oni misle da je on dobar,
ali da ga je komunizam iskvario, ali sada je jasno da je komunizam samo dio
problema, a da su Rusi kao i ostali, samo jo divljiji.
Razgovor smo vodili u najluksuznijem kanskom hotelu, Karltonu, takorei na krovu.
Poto je kretao na put toga dana, svi razgovori sa novinarima bili su otkazani. Ja sam
otila do hotela, nala ga u njegovoj sobi i on je bez rijei prihvatio razgovor,
vjerovatno zbog ruskog jezika na kojem smo vodili razgovor.
Razgovor smo vodili na terasi hotela, sa prekrasnim panoramskim pogledom na
more i cio Kan.

Andrej Sergejevi Mihalkov-Konalovski, Vi ste se vratili u Rusiju poslije dueg

boravka u inostranstvu. Da li je elja za jezikom bila razlog vaeg povratka?
"Ne zbog jezika. Sada smo mi potrebni zemlji. I ja elim da pravim filmove, jer zemlja
ima potrebu za njima."
Znai, iz patriotskih razloga?
"Ne znam ja ta je to patriotizam. Jer, patriotizam je neto suvie veliko ili je rije
toliko izlizana i uprljana da ne znai nita. Mnogi ljudi koji ne mogu nita da uine za
svoju zemlju, iz velike ljubavi prema njoj naputaju je.
Ako u svojoj zemlji ne mogu da radim, ja u da odem iz nje. Ako nijesam u njoj
slobodan, takoe u da odem. Ako ne mogu slobodno da izaem, moram se snai."
Ipak, jeste li zadovoljni to ste se vratili?
"Naravno. Praviu i ruske i druge filmove. Sada su Rusima potrebni ruski filmovi, jer
elim da kaem neke stvari o Rusiji koje jo nijesu kazane."
ije ste uticaje pretrpjeli?
"Pretrpio sam velike uticaje Kurosave, Bergamana, Felinija. Moda je Renoar na
mene nesvjesno uticao. Sjeam se dobro jedne njegove reenice: Reiser ne mora
da zna to e da snima danas. To je sasvim suprotno onome to se radi u Americi.
"Sloboda moe ponekad da rodi neoekivane plodove: da li red ili sloboda
tee anarhiji?"
Reiser mora sve unaprijed da zna, sve to e se dogoditi od vrata do prozora, jer
sto osoba je radilo na story board. Dok Renoar kae da reiser treba da je spreman
na platou da sve prihvati, da umjetnik treba da lii na zapua od plute koji pliva na
povrini rijeke, odnosno koga rijeka nosi po svojoj volji. To je radio i Felini.
Vi ste dugo bili odsutni iz vae zemlje. Na kraju vaeg filma Asja postavlja
pitanja: to je istina, to je dobro, to je loe?

"Znate, ljepota ne postoji bez runoe. Cvijee mora da se naubri, inae ne raste.
Postoji dvojnost svari. Sloboda moe ponekad da rodi neoekivane plodove: da li red
ili sloboda tee anarhiji? Sloboda ponekad moe biti unitena za neoekivano kratko
vrijeme. To su sve pitanja naeg vremena. Ja ne mogu da odgovorim na njih.
"Po mom miljenju, to je nova ideologija: relativnost stvari, s jedne strane, i
ekologija sa druge, jer mi Rusiju u ovom momentu pretvaramo u ubrite,
smetlite"
Znam da su svi mislili da je dovoljno da se uniti autoritativni komunizam i da e
poslije toga sve biti fantastino. Zato je veoma vano da dananji svijet ponovo
preispita koji su njegovi ideali i da shvati koji su, zaista, njegovi neprijatelji.
to je bolje: ili demokratski sistem u Indiji gdje ima 25% nepismenih i gdje svako
tree dijete umire, jer nije pelcovano, ili komunistiki kineski sistem, gdje su sva djeca
pismena i vaspitana? To su prava nova pitanja.
Dosad je postojao strah od ideologija, a sada postoje strani neprijatelji i konice za
ovjeanstvo: sida, glad u Africi, gotovo srednjovjekovni ratovi, rasistiki, plemenski.
Moda e novi vijek nai neku novu politiku formu koja e probuditi nekog Ajntajna
sa teorijom relativiteta stvari.
"Mi smo sada u 17. vijeku, politiki i socioloki mi smo sada u tom krvavom
periodu klanova, gdje je familija vanija od zakona, to je nedostatak
tolerancije 15. vijeka"
Po mom miljenju, to je nova ideologija: relativnost stvari, s jedne strane, i ekologija
sa druge, jer mi Rusiju u ovom momentu pretvaramo u ubrite, smetlite. Pravi
neprijatelji dananje Rusije su novac i korupcija, koji su neizbjeni u vrijeme
nevjerovatne redukcije stvari.
Moemo zajedno da traimo odgovor na ta pitanja i da se nadamo da e se izmisliti
neka nova ideologija koja e sa vie panje voditi rauna o raznolikosti mentaliteta,
jer se ne mogu mijeati zajedno palme, kokosov orah, hrastovi i breze, kako kae
jedna ruska poslovica.

Kao to Bog nije stvorio sve drvee iste visine, mi ih ne moemo poravnati, jer bismo
ih ubili, ako to pokuamo uma zaista nestaje. E, to je marksizam. Rusija sada
prolazi kroz period Kraljice Margo.
Mi smo sada u 17. vijeku, politiki i socioloki mi smo sada u tom krvavom periodu
klanova, gdje je familija vanija od zakona, to je nedostatak tolerancije 15. vijeka. I
nije to zato to smo mi divljaci, to je naa kultura i mi nijesmo jedini.
Ne bih citirao ostale, ali to je iluzija kada se misli da sve zemlje mogu da krenu
slavnim zapadnjakim putevima."
Na jednom mjestu kaete: U mentalitetu pravoslavnog hrianstva bogatstvo
se smatra za grijeh: komunizam je u tome pruio svoje korijene i zasnovao
svoje temelje.
"Postoji jedna ruska poslovica, koja kae: Mom susjedu je crkla krava. Ja od toga
nemam nita, ali ipak me to raduje. To je i mentalitet i razmiljanje ljudi vezanih za
zemlju.
"Uvijek postoji neka vrsta nereda koji neto unitava, umjesto da se misli,
da se neto konstruie"
To je neka zavist u naim pravoslavnim zemljama i to se drugaije manifestuje nego
u latinskim zemljama i katolikim, jer pravoslavci su mnogo otvoreniji i emotivniji,
emocija je mnogo vanija od misli.
Ta emocionalnost ini da su osjeanja vanija od zakona, jer je zakon racionalan, a
mi smo uvijek izvan zakona, jer nam je porodica mnogo vanija, kao na jugu Italije.
Svi smo mi takvi. Zato je i korupcija vea to je porodica vanija od zakona.
Pravoslavna religija se nije promijenila punih pet vjekova, zato je prilino zaostala.
Ne kaem da ona nije u pravu, jer sve su religije u pravu, ali kad mi kaemo da smo
jedini koji su pravi vjernici, a da su drugi jeretici, ja se onda pitam da li i muslimani
imaju pravo da kau isto... Zato, mislim da ta vrsta netolerancije dolazi od naeg
mentaliteta, koji je i velika snaga i veliki nedostatak.

I te probleme treba rjeavati u zemljama pravoslavlja, jer su oni uvijek uzrok

prolivanja krvi. Uvijek postoji neka vrsta nereda koji neto unitava, umjesto da se
misli, da se neto konstruie. Sve to zbog tih pretjeranih emocija.
U toj religiji koja je dala veliku kulturu postoji veliki sociopolitiki zastoj, jer smatraju
novac za porok i to je veliki problem, jer novac, bogatstvo, izazivaju zavist i borbu sa
sobom: istovremeno, elio bih da imam brod, a smatram da je to grijeh."
Zato zapadnjaci vie vole Va film nego Rusi?
"Iz istih razloga zbog kojih ne vole Gorbaova. Oni kau: to nije istina, nije mogue,
ne vole da vide sebe kakvi su. U jednom momentu bijesa Asja kae da ene vole
zbog saaljenja. To je pretjerivanje, la, ali la koja nam pomae da shvatimo istinu.
Naravno, to nije ba tako, to je djeli cjeline, pretjerivanje.
"U Holivudu je neka vrsta paranoje da se postigne uspjeh, jer, inae, neete
imati prijatelja"
Ali pretjerivanje je neophodno u umjetnosti, inae ne bi bilo interesantno. Ali, ja mogu
to da objasnim: postoje prirode ili, kako ih ja nazivam, mentaliteti koji vole pobjednike,
koje ih uzdiu. Dok druge prirode vole one koji gube, vole vie onog koji je u blatu.
Ruskinje vie vole te gubitnike i u Rusiji je mnogo lake biti onaj koji gubi i koji je
nesrean, jer e se uvijek nai neko ko eli da vam pomogne. Dok u Americi, ako
pripadate gubitnicima, odbacuju vas kao paarvu i automatski gubite sve prijatelje.
U Holivudu je neka vrsta paranoje da se postigne uspjeh, jer, inae, neete imati
prijatelja. Ali postoje, kao to sam rekao, mentaliteti koji vie vole one koji nijesu
uspjeli."
Dok ste snimali ruske filmove, sanjali ste o Holivudu, a u Holivudu ste sanjali o
povratku u Rusiju?
"Postoji jedna izreka koja kae: dobro nam je onamo gdje nijesmo."
U filmu mijeate staru Rusiju sa modernim filmskim prosedeima.

"elio sam da se oslobodim formula, da se oslobodim kliea i to mojih sopstvenih,

prije svega. Piter Bruk uporeuje umjetnika sa vrtlarom iji je glavni posao da upa
korov, da uniti parazite.
"Bilo je krajnje vrijeme da se oslobodim profesionalizma koji sam bio
nauio u Americi"
Paraziti kod umjetnika su kliei. Bilo je krajnje vrijeme da se oslobodim
profesionalizma koji sam bio nauio u Americi i da dopustim da mi stvari same dolaze
iz dana u dan."
Na kraju filma Asja kae da je ruski narod vjeit kao trava, bilo to da se od
njega radi.
"Da, ali to vai za sve narode. Ma koliko se neko trudio da uniti neki narod, on se
ponovo uzdigne i preivi kao travka. Na primjer, Francuzi e uvijek biti nestrpljivi, ljuti
i smijeni, pa ma to im se dogodilo. Rusi imaju smisla za humor, ali nemaju
nikakvog smisla za oblik, kao Francuzi."
Meni je veliki francuski mislilac ovoga vijeka, porijeklom Rumun, Sioran rekao:
Budunost pripada Rusiji, jer se Zapad istroio dugom civlizacijom.
"I ja sam optimista to se tie budunosti Rusije, s tim to ta budunost nikada nee
poprimiti oblik demokratije. Budunost Rusije je haos, kao u Meksiku ili Indiji. Mogue
je da vojska uzme vlast u Rusiji, ali to ne treba da vas zaprepasti.
"U Rusiji je ivot grub, kao u doba musketara u Francuskoj, oni su se bili
maem na svakom uglu ulice, a kod nas se mainkom rjeavaju
nesuglasice"
Uzmite za primjer Singapur, to je bogata zemlja, gdje sve ide kako treba, jer je
zakonodavstvo veoma strogo. Sloboda na evropski nain nema isti smisao kao u
Rusiji. Evropa je imala svoje religiozne ratove u 16. vijeku, pa je imala vremena da se
potini zakonima.
U Rusiji je ivot grub, kao u doba musketara u Francuskoj, oni su se bili maem na
svakom uglu ulice, a kod nas se mainkom rjeavaju nesuglasice. Vjerovati da Rusija
moe da postane slina Zapadu jeste velika iluzija.

Asja u jednom momentu kae da ali za Brenjevom.

"Ja ne alim. Ali, to je za Asju prolost: sigurnost u bijedi. U komunizmu je postojala
neprestana borba sa vlastima. Svako je znao protiv koga se bori. A danas ima toliko
neprijatelja... Mo novca je ogromno otkrie za Rusa. Jer, sada moe da kupi tamo
od rakete do tenka i aviona.
"Nedavno sam vidio jednog tipa sa Urala koji je donio punu torbu dragog
kamenja i odjednom kupio tri rols rojsa"
Nedavno sam vidio jednog tipa sa Urala koji je donio punu torbu dragog kamenja i
odjednom kupio tri rols rojsa. Odvezao ih na Ural, gdje nema ak ni puteva. Pitam
ga ja ta e mu to, a on kae da engleska kraljica ima kolekciju rolsa, pa zato ne bi
imao i on. Zamislite to! Eto, to je Rusija!
Bratski pogled
Evo ta dva brata kau jedan o drugom. Mihalkov o Konalovskom: Kao reiseri, mi
smo sasvim razliiti. Moj brat je, moda, univerzalniji. Ne vidim nijednog drugog
ruskog reisera koji bi bio u stanju da pravi amerike filmove kao on. Ja to neu ak
ni da pokuam.
A Konalovski o Nikiti: Mi smo sasvim razliiti. Ne slaemo se uvijek politiki, ali on
je kao umjetnik izvanredan. Proivjeli smo itav ivot zajedno, sa razliitim pogledima
na nau zemlju i na svijet. On je romantiniji. Veoma je tvrdoglav, ali i ja sam.
Umjetnik pokuava da shvati to se oko njega deava
"Naa istorija je sporija od drugih. Zatim, Rusi imaju zvjersku vitalnost. Ja sam kao
ehov, umjetnik koji pokuava da shvati to se oko njega deava. ehov je govorio
da kad kod Rusa neto ne valja, oni odmah nau krivca. Danas su krivci Jevreji,
homoseksualci ili komunisti. Ali Rusi ne znaju to je to krivica.
"Danas ljudi ne shvataju zato su Rusi odbacili perestrojku"
Ja sam proizvod destaljinizacije. Bilo mi je esnaest godina kad je umro Staljin. Moj
stav se mijenjao s godinama, pa sam pretrpio uticaj religiozne filozofije posredstvom
mog strica Dimitrija Konalovskog, koji je napisao izvanrednu knjigu Putevi Rusije.

Nismo nikad spominjali njegovo ime u porodici, jer je bio smatran za izdajicu. Bio je
veliki antiboljevik, pa je kasnije promijenio ime, da ne bi kompromitovao porodicu.
Umro je u Parizu.
Danas ljudi ne shvataju zato su Rusi odbacili perestrojku. Moda je to jedna od
misterija slovenske due. Ja sam nekom vrstom komedije pokuao da objasnim tu
misteriju. Film je parabola: jedna ena ivi sama, pije svoju rakiju i diskutuje o politici
sa svojom kokokom."

Konalovski: Mrak upaljen u Ukrajini

Nikola JANKOVI | 23. januar 2015. 21:28 | Komentara: 0

Reditelj i scenarista Andrej Konalovski o povratku u Rusiju, Tarkovskom i ehovu,

novom hladnom ratu: Putin hoe da sauva nezavisnost zemlje, zato je postao preveliki
teret za SAD. "Oskar" me jednostavno vie ne interesuje....

Otac Sergej autor je sovjetske i ruske himne, "opasan igra" komunistike ere. Majka Natalija, pesnik,
prevodilac, iz uvene je slikarske loze, erka je Petra Konalovskog i unuka Vasilija Surikova. Dok
njegovog roenog brata Nikitu Mihalkova smatraju velikim sanjarom mone Rusije, 78-godinji Andrej
Sergejevi Mihalkov Konalovski, ne manje poznat svetski reditelj i scenarista, vai za umerenijeg i kritinijeg. Da li i on sebe tako vidi?
- Ne, ja sam apsolutni konzervativac! Svako ko dri do kulture i ko je zaista poznaje, mora biti
konzervativac. Moe biti da sam status umerenijeg brata stekao politikim izjavama, ali, politika je
daleko manje vana od kulture. Ona se troi, a kultura je postojana, neunitiva. Gledano kroz tu
prizmu, mora biti da smo veoma slini.
Ovog vanog gosta "Kustendorfa", ovogodinjeg dobitnika nagrade za ivotno delo, sreemo u
trenutku u kome se, kako kae, "mrak upalio" u Ukrajini, svet se deli i ne zna se kako e izgledati
sutra. elju da govorimo o umetnosti potiskuju vesti o mrtvima u Donjecku...
- Besni rat. Donjecka Narodna Republika eli federalnu nezavisnost, ukrajinske snage bezbednosti je
ne prihvataju. Razlike i podele meu ljudima na dve obale Dnjepra su velike, nepremostive. Ovo za
nas u Rusiji nije novina, isto se deavalo ranije u eeniji, Litvaniji, Letoniji, u Bakuu. Dugi niz godina
posmatramo dezintegraciju i ovo je samo njen nastavak. Mira nema na vidiku, daleko smo od
smirivanja situacije. Puno je dobrovoljaca koji iz Rusije svakodnevno odlaze da se bore, a niko i nita
ih ne moe zaustaviti u toj nameri.
Da li je reakcija predsednika Putina dobro odmerena?
- Putin slua svoju zemlju, on poseduje taj talenat da u jednoj tako raznovrsnoj i velikoj zemlji, oslune
i uje svakoga. Rusija ga u ovom trenutku podrava u ogromnoj meri. Meutim, ta injenica to Putin
kao veoma inteligentan ovek uje i razume sve, ne znai da e i posluati neke savete, kao to to
nee uiniti ni mnogi drugi svetski lideri, kineski, japanski... Mislim da Putin ne eli da doe u situaciju
da svoju dravu uini potpuno zavisnom od SAD, a to je ono to se Evropi dogodilo. Mislim da je on u
jednom trenutku postao preveliki teret za SAD, zbog svoje namere da nezavisnost svoje zemlje
sauva zauvek. Putin je Americi rekao - ne.

Podseaju li vas nove podele na hladnoratovske, iz ruske i amerike perspektive?

- Posle dugog perioda ivota provedenog u SAD, ja sada ivim u Rusiji jer mi je tu najbolje. Dodue,
otii u u SAD sa svojim filmom. Mislim da Amerikanci, pre svih, sukob velikih sila ne doivljavaju kao
novi hladni rat. Tamo je jednostavno: masovni mediji diktiraju nain razmiljanja, odreuju stepen
tenzije kao vagom, a ta e ljudi misliti i oseati zavisi od onih koji kontroliu medije. Kakav e ton dati
krizi, zavisi od velikog novca. Vlasnici tog novca su veoma oprezni, pa ne vidim da u SAD stvari
posmatraju kao novi hladni rat. A obian Amerikanac nema pojma ni gde se Ukrajina nalazi na mapi.
Kako se obian Rus nosi sa teretom sankcija i pritisaka u svakodnevnom ivotu?
- Bolje iveti, znai imati vremena za razmiljanje, biti sposoban da vaspitate i podignete decu u
moralne ljude. Ako ipak moramo govoriti o bogatstvu, ovako emo: jedan procenat svetskog

stanovnitva vlasnik je 50 odsto svetskog bogatstva. Tako kau u Davosu. To je pravi problem, taj
jedan odsto oveanstva. Ako govorimo o finansijskom boljitku Rusa, Rusija je veoma bogata zemlja i
ona ga moe ostvariti. Takoe, Rusija moe preiveti sve, i iz svakog rata moe izai kao pobednik i
ne moe biti unitena.
* Prenosi li se politiko i vojno neprijateljstvo na kulturu?
- Kultura je veoma stabilan entitet. Politike i vojne ideje tu malo stvari menjaju. Da biste zaista
promenili kulturne vrednosti, to bi podrazumevalo vekove nasilja, indoktrinacije, a ozbiljna drava to
sebi nee dozvoliti, tako dugo.... Mogua su samo individualna posrnua, jer moral pojedinca moe biti
uniten za tri asa. Za tren ovek moe postati zver, a kultura i nauka, tu se akumuliraju vekovne
vrednosti koje ne mogu biti unitene.
* Posle mnogobrojnih nagrada za filmove, poslednja je venecijanski "Srebrni lav" za
"Potareve bele noi". Zato ste film povukli iz trke za "Oskara"?
- Nisam vie eleo da uestvujem u "trkama", neu da "trim" bre nego to elim, jednostavno me to
vie ne zanima.
* "Potareve bele noi" pria je o zajednici izolovanoj na ostrvu, a jedina veza sa svetom je
potar koji amcem dolazi do tih ljudi. Kako se rodila i razvijala ideja za ovaj film?
eleo sam da funkcioniem na nain kao "u stara dobra vremena" kada sam radio sa Tarkovskim.
Uvek smo se pitali, kako ispratiti jedan ljudski ivot, kako sve to pretoiti u film? Kada sam postao
siguran da bi to bio film zbog koga ljudi moda ba i nee pohrliti u bioskope, da im se moda nee
svideti, pomislio sam: kakva sloboda! E tek tada sam poeo da snimam.
Meunarodni uspeh postigli ste filmovima snimljenim i u Rusiji i u SAD. Pod kakvim ste
okolnostima poetkom osamdesetih otili u Holivud?
- Kao i svaki mladi reditelj eleo sam da odem u Holivud i da napravim tamo veliku karijeru. Holivud je
tada jo bio fabrika snova, velika internacionalna zajednica, jedinstvena na svetu. Danas, Holivud je
samo fabrika za pravljenje para. U trenutku kada se Holivud promenio, ja sam se vratio u Rusiju,
jednostavno je.
Pomenuli ste Tarkovskog, koscenarista ste "Andreja Rubljova" i "Ivanovog detinjstva".
Saraivali ste i drugovali sa Brandom, Kurosavom... Ko je od umetnika u vaim seanjima
danas najivlji?
- Istina je da se najee, na svakom koraku, na svakom oku "sreem" sa Rahmanjinovom i
ehovom. To su dvojica umetnika koji su najvie uticali na mene, to su moji najvei prijatelji, a to to
su iveli u jednoj drugoj epohi nema nikakvog znaaja, ne libim se da svakog dana "popriam" sa
njima.

DORD BU JE BIO PRAVI BOLjEVIK

* Izgledalo je da ivimo u unipolarnom svetu, a novi sukobi podstiu podele koje podseaju na
hladnoratovske. U kom pravcu e se stvari odvijati?
- Ideologija takozvanih zapadnih vrednosti, demokratije, slobode, ljudskih prava... nije univerzalna.
Pogledajte Dorda Bua. Pravi boljevik. Lenjin. Mislio je, uzeu vlast, pa u onda potinjenima
nametati svoja pravila. To je radio u dravama koje nisu bile spremne za demokratiju. U Libiji, Iraku,

Iranu, Avganistanu, u dravama gde ideja tue dominacije ne prolazi. Kako e se zavriti ne znam jer
se nee skoro, a verovatno nikada ni okonati, ali je jedno s igurno - amerika ideologija je u velikoj
krizi.

KANjAVANjE "MALIH" NARODA* Utisak je da politika SAD proizvodi sukobe, daljim vojnim irenjem
NATO na ruskim granicama. Evropska unija je pristala na ovu opasnu igru...
- Rat je povela Amerika, a Evropska unija je prisiljena da kroz svoje NATO saveznitvo ratuje. Unija, naalost, ini
apsolutno sve to joj se iz Amerike naredi. Unija sada kanjava individualnost "malih" naroda, a obeavala je da
e to tititi. Prvo je izneverila sebe, a zatim i zemlje koje joj hrle u zagrljaj.

RUS ZNA DA IVI NI OD EGA* Koliko kriza na granicama i sankcije mogu da ugroze ekonomski
napredak Rusije? - Vidite, Rusima moete zavrnuti gas, iskljuiti struju, televiziju, ak i vodu. I ta e se dogoditi?
Ba nita! Rusija ima tu vrstu otpornosti i izdrljivosti, a ljudi u osnovi imaju veoma male potrebe. Rus zna da ivi
ni od ega. Iluzija je da e sankcije osiromaiti Rusiju, a jo vea zabluda je da e svi ovi pritisci promeniti politiku
Rusije.