INFORMACIJSKE

TEHNOLOGIJE i
INFORMACIJSKI SUSTAVI
2. dio predavanja

RAUNALA

raunalo je digitalni, elektroniki, programabilan

ureaj/stroj za automatsku obradu podataka

hardver (sklopovlje) + softver (programska podrka)

moemo ih klasificirati prema:

namjeni univerzalna i specijalna

principu rada danas su uglavnom digitalna

arhitekturi J. von Neumannova arhitektura i
posebne arhitekture (npr. kod superraunala)

kapacitetu, brzini i opsegu poslova:





mikroraunala stolna i prijenosna

miniraunala
velika raunala (mainframe)
superraunala
2

TEHNOLOGIJA i IT

TEHNOLOGIJA = ukupnost znanja, metoda,

tehnika i sredstava koja slue u procesu rada,

upravljanju i komunikaciji

Informacijska tehnologija (IT)

svi proizvodi i procesi kojima se:

- prikupljaju
- prenose i
- koriste informacije

tehnologija temeljena na raunalima kojima se

prikupljanju, obrauju, uvaju i distribuiraju
informacije
3

ICT

informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT)

iroki spektar digitalnih tehnologija za

elektroniku obradu podataka/informacija i
prijenos podataka na daljinu (Informatiki
enciklopedijski rjenik, 2005)

kombinacija raunalne opreme, naina
njenog koritenja i brzih komunikacijskih
veza pomou kojih se prenose i obrauju
podaci (tekst, zvuk, slika, video, animacije)
tj. informacije

(mikro)elektronika + raunala + telekomunikacije
 digitalna revolucija

ZNAAJKE ICT-a

omoguuje da se mnotvo podataka, informacija i

znanja (najee u multimedijskom obliku) koje ljudi

koriste, a pohranjeni su na raznim mjestima, mogu s
lakoom pronai i upotrijebiti

odnosi se na komunikacijske procese izmeu
ljudi i/ili strojeva i na obradu onoga to ti procesi
sadre informacije

komunikacija u kontekstu informatike  raunalne

mree

lokalne i globalne raunalne mree

informacije se stvaraju i alju velikom broju
korisnika

korisnici informacija mogu biti u direktnoj vezi s
vie raunalnih sustava ili baza podataka
distribuirano raunalstvo
5

RAZVOJ ICT-a
3 zakona objanjavaju brz razvoj ICT-a:

Mooreov zakon  snaga mikroipova
udvostruuje se svaka 24 mjeseca

Metcalfeov zakon  vrijednost mree raste
proporcionalno s brojem njezinih korisnika

internetsko vrijeme
internet i digitalizacija informacija olakavaju
komunikaciju meu ljudima i raunalima,

omoguavaju obradu i pohranu svih vrsta
zapisa, te jeftiniji pristup znanju i
informacijama

UTJECAJ ICT-a NA
ORGANIZACIJU

ORGANIZACIJA i ICT (1)

organizacija = svjesno udruivanje ljudi s ciljem

da odgovarajuim sredstvima ispune odreene

zadatke, na bilo kojem podruju rada i ivota

ORGANIZACIJA danas  nain usklaivanja
ljudi i informacijsko komunikacijske tehnologije
(ICT-a) u djelatnu cjelinu, kojoj je cilj da nainom,
oblikom i vremenom primjereno zadovolji
informacijske potrebe ljudi u poslovnom sustavu,
radi ostvarivanja uinkovitog upravljanja tim
sustavom

nema optimalne organizacije bez prave

informacije i podrke kroz poslovni informacijski
sustav

ORGANIZACIJA i ICT (2)

kako poboljati postojeu organizaciju?

kako poboljati postojee poslovne ili

proizvodne procese ili kvalitetu usluge?

kako postii konkurentnost na tritu i bre
reagirati na trine uvjete?

kako saznati potrebe i navike kupaca tj.
krajnjih korisnika?


primjenom nove tehnologije tj. ICTICT-a
9

INFORMACIJE U ORGANIZACIJI

upravljanje i usmjeravanje razvoja

planiranje plasmana robe

za formiranje i prikazivanje funkcioniranja organizacije

za aktiviranje povratnih veza,

za reguliranje organizacije

Istra
Istrauju
ujui organizaciju nezaobilazno dolazimo do
pojma informacije.
Bit informacijske revolucije i informacijskog doba je
INFORMACIJA i njezina vrijednost u poslovanju i
odlu
odluivanju, a tehnologija je samo neizbje
neizbjeno
sredstvo!
10

UTJECAJI ICT-a NA
ORGANIZACIJU

smanjenje ili zamjena ljudskog rada u procesu 

automatsko izvravanje ponavljajuih radnji

brzo i lako prenoenje informacija na velike udaljenosti

 poveana dostupnost i protok informacija

dobivanje velikih koliina informacije za neki poslovni

proces

mogunost promjene redoslijeda zadataka u procesu i

rad s vie zadataka istovremeno

laka razmjena znanja i ekspertiza da bi se poboljao

neki proces  upravljanje znanjem

rad u timovima, naglasak na ljudskim resursima

organizacijska fleksibilnost
11

ICT i POSLOVNA STRATEGIJA

ICT strategija je dio poslovne strategije 

def. poslovnih ciljeva i uspjenosti

cjelokupnog poslovanja uz potporu ICT-a

ICT ima utjecaj na sve poslove kojima se
bavimo, na ono to radimo i kako radimo

danas je nezamislivo upravljati organizacijom
i poslovnim sustavom bez informacija i ICT
infrastrukture

12

UTJECAJ ICT-a NA POSLOVNU

POLITIKU

ICT se ugrauje u sve vei broj proizvoda i

usluga, te postaje njihov sastavni dio

ICT se koristi za kreiranje novih proizvoda i
usluga

ICT iz temelja mijenja poslovne odnose (npr.
e-novac, e-kupovanje)

ICT poveava poslovnu efikasnost i
efektivnost (brzinu rada, smanjenje trokove
poslovanja, poveava radni uinak)

ICT i digitalne informacije postale su bitan
resurs za rukovoenje
13

UTJECAJ ICT-a NA
USPJENOST POSLOVANJA

uinci koji se postiu na stratekoj razini vaniji !!!

uinci koji se ostvaruju na operativnoj razini

neposredni i lako mjerljivi uinci (iskazuju se

brojkama i lako se argumentiraju):

utede u resursima (rad, sirovina, energija)

utede u vremenu (racionalizacijom nekog procesa)
znai da neke poslove radimo bre, jeftinije,
jednostavnije i kvalitetnije

posredni uinci (znaajniji, ali ih je teko precizno

izmjeriti i konkretno utvrditi) kao npr.

poboljanje donoenja odluka

poveanje organizacijske fleksibilnosti
stvaranje trine prednosti

14

VIRTUALNA ORGANIZACIJA

zasniva se na ICT-u, nije stvarna (opipljiva)

zaposlenici su u svojim kuama, robne zalihe su kod

dobavljaa
 elektroniko poslovanje

je nehijerarhijska organizacija nezavisnih kompanija koje
samostalno odluuju o virtualnom umreavanju s drugim
kompanijama s kojima razmjenjuju:

sirovine,

materijale,

informacije,

znanje,

tehnologiju,

istraivanje i razvoj,

proizvode i usluge

virtualni muzeji, knjinice, virtualno sveuilite

Amazon.com  globalna knjiara bez stotina prodajnih mjesta s
policama s knjigama i prodavaima, ali je usluga dostupna 24 sata
15
na dan i 365 dana u godini


INFORMACIJSKI
SUSTAVI

16

POJAM SUSTAVA (da ponovimo)

Opa teorija sustava prouava sustav kroz

sintezu s njegovom okolinom!

SUSTAV je

funkcionalna cjelina koja se ne moe rastaviti
na svoje elemente, a da se pri tome ne izgube
njegova osnovna obiljeja.

skup elemenata ujedinjenih pravilima njihove
uzajamne interakcije.

skup elemenata koji su meusobno tako
povezani da stvaraju sreenu cjelinu.

17

OPIS SUSTAVA (da ponovimo)

Da bi opisali neki sustav potrebno je odrediti:
1.
2.

3.

Koji elementi pipadaju sustavu;

Koje veze postoje izmeu elemenata unutar
sustava, te izmeu sustava i okoline;
Kakvo je ponaanje ili funkcioniranje sustava.

Svaki sustav ima 4 komponente:

ulaz
proces
izlaz
povratnu vezu

O
K
O
L
I
N
A

SUSTAV
ULAZ

PROCES

IZLAZ

O
K
O
L
I
N
A
18

10 ZAPOVIJEDI OPE TEORIJE

SUSTAVA

elementi sustava su uzajamno povezani i ovisni

sustav se promatra kroz funkcioniranje cjeline a ne

pojedinih elemenata HOLISTIKI PRISTUP

elementi sustava nalaze se u uzajamnoj interakciji i

orijentirani su postizanju zajednikog cilja

SVRHOVITOST SUSTAVA

svaki je sustav u interakciji sa svojom okolinom iz
koje crpi materiju, energiju i informacije

funkcioniranje sustava izraava se kroz
transformaciju ulaznih veliina u izlazne I=f(U)

ako se sustav ne odrava i u njegov razvoj ne ulae
energija, od prelazi u stanje rastue entropije
19

10 ZAPOVIJEDI OPE TEORIJE

SUSTAVA

sustav osigurava postizanje svojim ciljeva

putem procesa regulacije, a ona se postie

povratnom vezom usporedbom stvarnih i
eljenih izlaznih veliina

svaki je sustav dio nekog veeg sustava, a
sastoji se od dijelova tj. podsustava
HIJERARHIJSKA struktura

elementi sustava kroz vrijeme specijaliziraju
svoje funkcije

krajnji cilj sustava moe se postii na razliite
naine - princip EKVIFINALITETA
20

DEFINIRANJE
INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Obuhvaanje informacijskih tokova u

poduzeu naziva se informacijskim sustavom

IS je skup dobro definiranih pravila,

obiaja i postupaka pomou kojih ljudi i

oprema rade na odreenom inputu sa
svrhom da dobiju informacije koje e
zadovoljiti potrebe u odreenoj poslovnoj
situaciji.

IS je sustav komuniciranja pomou kojeg
informacija putuje organizacijom
21

IS i INFORMACIJSKI PROCESI

Informacijski sustav kao i svaki drugi sustav

obavlja transformacije ulaza u izlaze

kao ulaz javljaju se sirovi podaci, a izlaz ine
obraene informacije

predmet procesa u informacijskim sustavima
je informacija i njezina obrada, odnosno
prerada (transformacija) u druge (nove)
informacije

jednadba INFORMACIJSKOG PROCESA:

izlazna informacija = transformacija ulazne

informacije
22

POSLOVNI I INFORMACIJSKI
SUSTAV

POSLOVNI SUSTAV

organizacijski sustav kojeg opisuje skup
informacija (o prolosti i sadanjosti) i
poslovnih procesa koji te informacije obrauju

INFORMACIJSKI SUSTAV

dio svakog poslovnog sustava ija je funkcija
neprekidna opskrba svih razina upravljanja,
odluivanja i svakodnevnog poslovanja
potrebnim informacijama

dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu
sliku procesa iz realnog sustava
23

INFORMACIJSKI SUSTAVI
Svaki sustav, pa tako i informacijski sustav
moemo najbre opisati odgovorima na tri
pitanja:

to mu je cilj ili svrha?

koje su mu funkcije?
od ega se sastoji?
V. Sria

24

CILJ IS-a

Dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u

organizaciji, u pravo vrijeme i uz minimalne

trokove!

U praksi nije lako ostvariti takav cilj!

pitanje koja je informacija prava (kvaliteta

informacija, relevantnost informacija, vrijednost
informacije u vremenu)

25

FUNKCIJA i ZADACI IS-a

Primarna funkcija IS-a je staviti informacije

na raspolaganje svim razinama

managementa i okolini poduzea

Zadatak IS-a je:
identificirati informacijske potrebe korisnika,

pronai, obraditi i memorirati podatke

planiranje informacijskih tokova

pretvaranje podataka u informacije i
dostavljanje korisniku

26

ZADACI IS-a (2)

Prikupljanje podataka odnosi se na:

izvore kojima se sustav slui

odakle dolaze njegovi ulazi

kako e se obavljati priprema, prikupljanje i
unoenja podataka
Obrada podataka:

prikupljeni se podaci obrauju u skladu s potrebama
korisnika
Pohranjivanje podataka i informacija:

prikupljeni i obraeni podaci pohranjuju se radi
kasnijeg koritenja.
Dostavljanje podataka i informacija korisnicima:

dostavljaju se korisnicima za potrebe upravljanja,
odluivanja i kontrole

27

STRUKTURA IS-a (1)

HARDWARE
HARDWARE

SOFTWARE
SOFTWARE

LIFEWARE
LIFEWARE

ORGWARE
ORGWARE

NETWARE
NETWARE

DATAWARE
DATAWARE

Konceptualna struktura ili nain gledanja strukture

informacijskog sustava je nain gledanja strukture IS kao veza
hardvera, softvera, ljudi, organizacije, komunikacije i podataka.
28

STRUKTURA IS-a (2)

HARDWARE

Fizika osnova koju ine svi mehaniki i elektroniki dijelovi
informacijskih tehnologija (na pr. procesor, memorija, modemi,
kablovi, ulazno-izlazni ureaji, )
SOFTWARE

Svi programi koje raunala koriste i na kojima se temelji primjena
hardvera
LIFEWARE

informacijski radnici profesionalni informatiari ili korisnici sustava
ORGWARE

organizacijski postupci, metode i naini vezanja hardvera, softvera i
lifevera u funkcionalnu cjelinu
NETWARE

koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja elemenata
sustava u skladnu cjelinu u obliku informatike mree
DATAWARE

koncepcija i organizacija baze podataka i svih raspoloivih
informacijskih resursa
29

KVALITETA IS-a (1)

Kvaliteta informacijskog sustava moe se

mjeriti kvalitetom njegove najslabije komponente

(Richard F. Nolan, 1970.)

Kvaliteta procesa u nekom informacijskom

sustavu je umnoak kvalitete njegovih

komponenata:
Kval(P) = Kval(H)* Kval(S)* Kval(L)* Kval(O)* Kval(N)* Kval(D)

30

10

KVALITETA IS-a (2)

ovisi o slijedeim imbenicima:

kvaliteti metodike razvoja IS-a (pristup, proces
razvoja, metoda, tehnika i pomagala)

kvaliteti tehnike osnove hardvera
(raunalna oprema, komunikacijska
infrastruktura)

kvaliteti programske opreme softvera (OS,
upravljanje bazama podataka, programska
potpora)

dostignutoj organizacijskoj razini i kvaliteti
korisnika (edukaciji i osposobljenosti za
primjenu IS-a)
31

Moemo li zamisliti poslovanje ovakvih tvrtki

bez modernih IS-a?

Banka
Farmaceutska tvrtka

Zrakoplovna kompanija

Automobilska kompanija

Trite kapitala

32

IS PODUZEA/ORGANIZACIJE

sastoji se od podsustava koji predstavljaju

glavne poslovne funkcije tvrtke :

IS upravljanja NABAVOM
IS upravljanja PROIZVODNJOM

IS upravljanja PRODAJOM

IS PRAENJA LJUDSKIH RESURSA

FINANCIJSKO-RAUNOVODSTVENI IS

IS OSNOVNIH SREDSTAVA

IS PLANIRANJA, UPRAVLJANJA I
ODLUIVANJA (STRATEKI IS)

IS ISTRAIVANJA I RAZVOJA

33

11

IVOTNI CIKLUS IS-a (1)

IS treba biti projektiran i izgraen tako da se

ostvari njegova to vea efikasnost i

pouzdanost

primijenjuje se metoda sistemske analize

razvoj IS-a prolazi kroz tono odreene faze i

potuje se njihov redoslijed, to zovemo
ivotnim ciklusom IS-a

34

IVOTNI CIKLUS IS-a (2)

Faze ivotnog ciklusa IS-a su:

analiza postojeeg sustava

definiranje zahtjeva za novi sustav (razumijevanje
problema i potreba korisnika)

dizajn novog sustava

razvoj (programiranje) novog sustava

implementiranje (testiranje i putanje u rad) novog
sustava

ocjena efikasnosti novog sustava (da li novi sustav

ispunjava zahtjeve)

35

36

12

SUSTAV ZA OBRADU
TRANSAKCIJA

pripada operativnoj razini poslovnog sustava

ima tri funkcije:

voenje evidencije
izdavanje dokumentacije

izvjetavanje

37

UPRAVLJAKI IS

Slui srednjem menadmentu, te ga

opskrbljuje djelomino agregiranim i

kategoriziranim podacima dobivenog iz
sustava za obradu transakcija, to
svrsishodno slui za praenje tendencija
kretanja unutar samog sustava kako bi se na
vrijeme moglo reagirati i u skladu s tim donjeti
odgovarajua upravljaka odluka

38

SUSTAV ZA PODRKU
ODLUIVANJU
ili Management Decision System

su interaktivni raunalni sustavi koji pomau
donositeljima odluka to bolju uporabu podataka i
modela u rjeavanju nestruktiriranih problema

ovi sustavi podravaju, a ne zamjenjuju procjenu
rukovoditelja

oni poveavaju djelotvornost odluivanja

temeljem tehnika koje se koriste u grani umjetne
inteligencije nastoje iz podataka izluiti informacije
koje poslovodstvo koristi za donoenje odluka,
odnosno moderni IS slui za potporu odluivanju
39

13

EKSPERTNI SUSTAVI (1)

za rjeavanje nekih problema potrebna je

uporaba umjetne inteligencije i ekspertnih

sustava
inteligencija sposobnost snalaenja u novim
situacijama/uvjetima

umjetna inteligencija bavi se procesom
miljenja tj. logikog zakljuivanja

inteligentni raunalni programi sposobni
rjeavati probleme, uiti na temelju iskustva,
razumijevaju prirodni jezik

40

EKSPERTNI SUSTAVI (2)

ekspertni sustavi posebno podruje u

razvoju umjetne inteligencije

oni rjeavaju probleme koje inae rjeava

ovjek strunjak za odreeno podruje

osobine ekspertnih sustava:
sadre bazu znanja ekspertno znanje
znanje je eksplicitno

shvatljivi su ljudima

na zahtjev mogu objasniti nain svog
razmiljanja (donoenja zakljuaka)

41

EKSPERTNI SUSTAVI (3)

Dijelovi ekspertnog sustava su:

baza znanja (know-how)

sustav za zakljuivanje

baza podataka koju sustav za zakljuivanje
koristi kao privremenu memoriju

suelje za komunikaciju s korisnikom

mozak ES-a je mehanizam za zakljuivanje

42

14

VRSTE INFORMACIJSKIH
SUSTAVA

svaki sustav sa svojom okolinom razmjenjuje

informacije tj. odrava informacijske veze.

obzirom na ulazne i izlazne veze razlikujemo

tri vrste sustava:

INFORMIRANI SUSTAVI
INFORMIRAJUI SUSTAVI

INFORMACIJSKI SUSTAVI

43

INFORMIRANI SUSTAVI

U

inf

> 0 ; I inf = 0

sustavi s ovakvim karakteristikama su

informacijski pasivni
npr. umjetni Zemljin satelit u kojeg se
odgovarajuim signalom unosi informacija
koja ima za posljedicu korekciju njegove
putanje

Razmislite i pronaite jo neki primjer

44

INFORMIRAJUI SUSTAVI
U inf = 0 ; I inf > 0

sustavi s ovakvim karakteristikama su

informacijski aktivni
npr. mjerni instrument u koji se uvodi neka
energija (npr. toplomjer i toplina) a kao
rezultat moe se oitati izmjerena temeratura

Razmislite i pronaite jo neki primjer

45

15

INFORMACIJSKI SUSTAVI

U

inf

> 0 ; I inf > 0

ovo su sustavi koji odravaju i ulazne i

izlazne informacijske veze
npr. industrijski robot, telekomunikacijski
sustav(i), obrazovni sustav, poslovni
informacijski sustav poduzea

46

16