Hrvatski hidropotencijali

i
male hidroelektrane
Prof. dr. sc. Kreimir Franji
kresimir.franjic1@zg.tkresimir.franjic1@zg.t-com.hr

Zagreb, veljaa 2010.

Hidroenergetski potencijal

U Hrvatskoj je do sada sainjena samo studija: Katastar malih vodnih snaga u SR

Hrvatskoj u rujnu 1985. godine

Nisu obuhvaene pozicije na veim rijekama za koje je pokazivao interes HEP

U studiji je obraeno 130 malih vodotokova

Kriteriji za odabir pozicija su bili:

donja granica snage od 50 kW/km
gornja granica duine derivacije 500 m
donja granica bruto proizvodnje energije od 175.000 kWh godinje
Na ovaj nain definirano je 698 pozicija na promatranim vodotokovima
Ukoliko se kao osnovni kriterij uzme raspoloivi geodetski pad i isti podijeli u
razrede:
Pozicije s geodetskim padom < 3 m
Pozicije s geodetskim padom od 3 - 5 m
Pozicije s geodetskim padom od 5 -10 m
Pozicije s geodetskim padom od 10-20 m
Pozicije s geodetskim padom > 20 m
onda se dobiva slijedea tablica:

Geodetski pad

Srednji
pad

Srednji
protok

Srednja
snaga

Ukupna
snaga

Broj
pozicija

Postotak

m3/s

kW

kW

kom

<3

1,645

5,487

86,721

22980,99

265

38

od 3 do 5

4,047

2,216

125,543

23727,57

189

27

od 5 do 10

7,268

1,48

182,065

30040,69

165

23,7

od 10 do 20

14,193

0,794

255,387

13024,76

51

7,3

> 20

38,17

0,767

759,211

21257,9

28

a rezutati studije su grafiki prikazani na slijedeim grafikim prikazima:

grafiki prikaz prethodne tablice:

Pregled hidropotencijala pozicija na malim

vodotokovima

Osnovni hidroenergetski param etri

1000

700

10

0,1
0,1

1
Srednji protok

10

100

(m3/s)

Pregled snaga mHE u Hrvatskoj

Efektivna snaga (kW)

10000

1000

S re d n ji p ro to k p o ra z re d im a (m 3 /s )

600

4
500

400

300
2

200

1
100
100

0
1,645

10
0,1

1
Geodetski pad

10
(m)

100

4,047

7,268

14,193

38,17

Srednja vrijednost geodetskog pada po razredima (m)

S re d n ja s n a g a p o ra z re d im a (k W )

Geodetski pad (m)

800

100

Godine 2007. osniva se pri Ministarstvu gospodarstva,

rada i poduzetnitva Registar projekata i postrojenja
za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije
te povletenih proizvaaa (Registar OIEKPP) i kojem
je u ovom trenutku (31. 01. 2010.) upisano 72
projekta s podruja malih hidroelektrana.
Autor ove prezentacije je uestvovao u izradi 63
preliminarne analize za prijavu projekata u navedeni
Registar, kojom prilikom je detaljno, kako teoretski,
tako i na terenu, prouio pozicije za koje je traen upis
u Registar.
Za veinu pozicija se raspolagalo sa stvarnim
hidrolokim i geodetskim podlogama, a rezultati su
prikazani u slijedeoj tablici. Ispod nje se nalazi prije
spomenuta tablica temeljena na podacima iz 1985.
godine, radi usporedbe.

Geodetski
pad

Srednji
pad:

Srednji
protok:

Srednja
snaga:

Ukupna
snaga

Broj
pozicija

Postotak

m3/s

kW

kW

kom

<3

1,887

30,833

471,4

1414,2

od 3 do 5

3,546

16,453

332,8

3328

10

16,3

od 5 do 10

6,838

12,556

760,1

6080,8

13,1

od 10 do 20

13,16

16,412

1569,2

23538

15

24,6

> 20

38,808

11,85

3267,5

81687,5

25

41

Iz analize se izostavlja Tisovac 1!

Geodetski
pad

Srednji
pad

Srednji
protok

Srednja
snaga

Ukupna
snaga

Broj
pozicija

Postotak

m3/s

kW

kW

kom

<3

1,645

5,487

86,721

22980,99

265

38

od 3 do 5

4,047

2,216

125,543

23727,57

189

27

od 5 do 10

7,268

1,48

182,065

30040,69

165

23,7

od 10 do 20

14,193

0,794

255,387

13024,76

51

7,3

> 20

38,17

0,767

759,211

21257,9

28

Postrojenja malih hidroelektrana

A brana i vodozahvat
B otvoreni derivacijski kanal
(po izohipsi brijega)
C ulazni bazen s preljevom
D tlani cjevovod
E strojarnica s rasklopitem
F uljev vode u stari vodotok
G mrea prema
potroaima

Derivacijske hidroelektrane:
Hidroelektrana s otvorenim derivacijskim kanalom i tlanim
cijevovodom:

Hidroelektrana s otvorenim derivacijskim kanalom:

Hidroelektrana sa zatvorenim derivacijskim kanalom i tlanim

cjevovodom:

Pribranske hidroelektrane:

Vrste klasinih vodnih turbina za

male hidroelektrane
(s konstantnim brojem okretaja)

Uzevi u obzir protoke i padove koji su na

poetku spomenuti, kao i snage koje treba
oekivati od malih hidroelektrana kod nas, iz
prethodne slike slijede turbine za primjenu na
naim vodotocima:
- Kaplanove (propelerne) i cijevne turbine,
- Ossbergerove i Cinkove turbine
Francisove turbine se mogu takoer koristiti,
no u uvjetima malog pada loa im je osobina
mali broj okretaja (pa je nuna viestupnjevita
multiplikacija, to poskupljuje postrojenje a
veliki su i gubici energije) i loa regulacijska
svojstva, s obzirom na promjenjivost protoka
kod malih vodotokova.

Kaplanove (propelerne) turbine

Cijevne turbine

Ossbergerova i Cinkova turbina

Nain rada - iskoristivost

Koritenje pumpi kao vodnih turbina

Usporedba karakteristika pumpa - turbina

Vodne turbine s promjenjljivim

brojem okretajaja
Razvojem generatora frekvencije i generatora sinusoidalne forme izmjenine struje
velikih snaga, ostvarena je mogunost rada hidraulikih turbina s promjenjljivim
brojem okretaja, ime je otpala potreba regulacije protoka (snage) zakretnim
statorskim i rotorskim lopaticama. Time je znatno pojednostavljena konstrukcija
vodnih turbina.Uz turbinu se vee direktnom vezom generator s permanentnim
magnetima.

Zbog navedenih injenica, regulacija i upravljanje hidroenergetskim postrojenjima

postaje jednostavnija, a postrojenja postaju jeftinija.

Nova generacija turbina (a i ostalih elemenata) dovest e do proizvodnje jeftinije

elektrine energije, a to je najvanije, omoguiti e iskoritavanje preostalih (do
sada neiskoritenih) prirodnih hidropotencijala. Tako se dolazi do skupnog naziva
za ove turbine VLH (very low head) turbine.

DIVE - TURBINE
Princip rada ovih turbina je:

Ova konstrukcija vodno-turbinskih agregata po prvi puta omoguava smjetaj strojarnice

neovisno od poloaja turbo-generatora!

Neke mogunosti smjetaja turbinskog

agregata u VLH postrojenju:

Klasina vertikalna Kaplanova turbina

sifonskog tipa, s generatorom s
konstantnim brojem okretaja

Klasina cijevna turbina s generatorom s

konstantnim brojem okretaja

Nova VLH turbina s generatorom s

promjenjljivim brojem okretaja

VLH - turbine
Francuska firma MJ2 Technologies S.A.R.L. Razvila je gamu VLH turbina, shematski
prikazana na slijedeoj slici:

koje ugraene u postrojenje izgledaju:

Matrix turbine
Ideja za matrix turbina stara je vie desetaka godina a nastala je u Americi, slijedom elje da
se proizvede puno manjih jeftinih turbina koje bi se spojile u matricu i uronile u vodu na
mjestima raznih zapornica i sl. No problem je bio u odranju konstantnog broja okretaja u vrlo
promjenjljivim strujnim uvjetima. Zbog toga je ta ideja ekala razvoj frekventnih generatora,
odnosno konvertora i tek u dananje dane zaivila. Shematski je ta ideja prikazana na
slijedeim slikama:

Austrijska firma VA TECH HYDRO je otkupila stari ameriki patent i razvila je poseban sustav
malih hidroagregata kojeg ja patentirala pod nazivom HYDROMATRIX, a jedna od varijanti je
prikazana na slijedeoj slici:

Hvala na panji!