Professional Documents
Culture Documents
Zakon o Uređenju Prostora I Izgradnji Objekata PDF
Zakon o Uređenju Prostora I Izgradnji Objekata PDF
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuje se sistem ureenja prostora Crne Gore, nain i uslovi izgradnje objekata, kao i druga pitanja
od znaaja za ureenje prostora i izgradnju objekata.
Cilj ureenja prostora i izgradnje objekata
lan 2
Ureenjem prostora obezbjeuju se uslovi za prostorni razvoj Crne Gore.
Ureenjem izgradnje objekata stvaraju se uslovi da se objekti grade u skladu sa zakonom i drugim propisima,
standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta u oblasti izgradnje objekata.
Ureenje prostora
lan 3
Ureenjem prostora smatra se praenje stanja u prostoru (monitoring), utvrivanje namjene, uslova i naina
korienja prostora kroz izradu i donoenje planskih dokumenata, sprovoenje planskih dokumenata i ureivanje
graevinskog zemljita.
Izgradnja objekata
lan 4
Izgradnja objekata je skup radnji koji obuhvata izradu tehnike dokumentacije, izdavanje graevinske dozvole,
graenje objekta i izdavanje upotrebne dozvole.
Naela
lan 5
Ureenje prostora zasniva se na naelima: usklaenog ekonomskog, socijalnog, ekolokog, energetskog, kulturnog
razvoja prostora Crne Gore; odrivog razvoja; podsticanja ravnomjernog ekonomskog razvoja prostora Crne Gore;
racionalnog korienja i zatite prostora i prirodnih resursa; usaglaenosti sa evropskim normativima i standardima;
zatite integralnih vrijednosti prostora; policentrinosti; konkurentnosti i kohezije; decentralizacije; zatite i
unaprjeenja - stanja ivotne sredine; zatite kulturne batine; usaglaavanja interesa korisnika prostora i prioriteta
djelovanja u prostoru; javnog interesa; privatnog interesa ali ne na tetu javnog interesa; javnosti u postupku ureenja
prostora; uspostavljanja informacionog sistema o prostoru u cilju efikasnijeg ureenja prostora; aseizmikog
planiranja.
Izgradnja objekata zasniva se na naelima: zatite javnog interesa, nepokretnosti i imovine; usaglaenosti sa
evropskim normativima i standardima; stabilnosti i trajnosti objekata, aseizmikog projektovanja i graenja objekata;
zatite zdravlja, zatite ivotne sredine i prostora; zatite od prirodnih i tehniko-tehnolokih nesrea; zatite od
poara, eksplozija i industrijskih incidenata; toplotne zatite; racionalnog korienja energije i energetske efikasnosti;
zatite od buke i vibracija.
Uee javnosti
lan 6
Svako ima pravo da, u skladu sa zakonom, bude obavijeten o poslovima ureenja prostora i izgradnje objekata, da
daje inicijative, miljenja ili na drugi nain uestvuje u poslovima vezanim za ureenje prostora i izgradnju objekata.
Odredba stava 1 ovog lana ne odnosi se na objekte od posebnog znaaja za odbranu Crne Gore i u vojnom krugu.
zone; koncesiona podruja; prostore za izgradnju turistikih naselja i kompleksa; rekreacione, zdravstvene i sline
objekte; obalni pojas uz jezera, rijeke i druge vodotoke.
Detaljni prostorni plan sadri, naroito: granice podruja za koje se plan donosi obiljeene na kartama ili topografskokatastarskim planovima; izvode iz Prostornog plana Crne Gore; ocjenu postojeeg stanja prostornog ureenja;
koncepciju namjene povrina, ureivanja, izgradnje i korienja prostora; ekonomsko-demografsku analizu; zatitne
zone; koncepciju infrastrukturnih sistema i nain njihovog povezivanja sa infrastrukturnim sistemima u okruenju;
uslove, faze i dinamiku realizacije infrastrukturnih mrea i objekata; urbanistiko-tehnike uslove ili smjernice za
izgradnju objekata; koncepciju izgradnje objekata za proizvodnju, prenos i distribuciju energije u skladu sa principima
energetske efikasnosti i uz podsticanje uea obnovljivih izvora energije; reim zatite kulturne i prirodne batine;
mjere za zatitu pejzanih vrijednosti; mjere za zatitu ivotne sredine; osnove zatite od prirodnih i tehnikotehnolokih nesrea; smjernice i mjere za realizaciju plana; plan parcelacije; podruja, zone, lokacije i objekte od
opteg interesa; ekonomsko-trinu projekciju; nain, faze i dinamiku realizacije plana.
Dravna studija lokacije
lan 23
Za podruja koja se nalaze u zahvatu prostornog plana posebne namjene, a koja nijesu detaljno razraena tim
planom moe se donijeti dravna studija lokacije.
Dravnom studijom lokacije odreuju se uslovi za izgradnju i izvoenje radova na podruju prostornog plana posebne
namjene.
Dravna studija lokacije sadri, naroito: izvod iz prostornog plana posebne namjene; granice podruja za koje se
donosi; detaljnu namjenu povrina; ekonomsko-demografsku analizu; plan parcelacije; urbanistiko-tehnike uslove
za izgradnju objekata; graevinske i regulacione linije; trase infrastrukturnih mrea i saobraajnica i smjernice za
izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; nivelaciona i regulaciona rjeenja; take i uslove prikljuenja na
saobraajnice, infrastrukturne mree i komunalne objekte; smjernice urbanistikog i arhitektonskog oblikovanja
prostora sa smjernicama za primjenu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije; reim zatite kulturne
batine; mjere za zatitu ivotne sredine; mjere za zatitu pejzanih vrijednosti i smjernice za realizaciju projekata
pejzane arhitekture odnosno ureenja terena; ekonomsko-trinu projekciju; nain, faze i dinamiku realizacije plana.
b) lokalni planski dokumenti
lan 24
Lokalni planski dokumenti su:
1) prostorno - urbanistiki plan lokalne samouprave;
2) detaljni urbanistiki plan;
3) urbanistiki projekat;
4) lokalna studija lokacije.
Donoenje prostorno - urbanistikog plana lokalne samouprave je obavezno.
Prostorno - urbanistiki plan lokalne samouprave
lan 25
Prostorno-urbanistikim planom lokalne samouprave odreuju se ciljevi i mjere prostornog i urbanistikog razvoja
lokalne samouprave, u skladu sa planiranim ekonomskim, socijalnim, ekolokim i kulturno-istorijskim razvojem.
Prostorno-urbanistiki plan lokalne samouprave izrauje se i donosi za teritoriju lokalne samouprave.
Prostorno-urbanistiki plan lokalne samouprave sadri: izvod iz Prostornog plana Crne Gore; ocjenu postojeeg
stanja prostornog ureenja; poloaj i pravce razvoja lokalne samouprave u odnosu na susjedne lokalne samouprave
u Crnoj Gori u cjelini; osnovnu koncepciju namjene povrina, ureivanja, izgradnje i korienja prostora; osnove
prostorne organizacije u pogledu poloaja i povezivanja objekata infrastrukture sa naseljenim mjestima; razradu
mrea naselja; namjenu povrina sa odgovarajuim grafikim prikazima; koncesiona podruja; podruja zone,
lokacije za objekte od opteg interesa.
Prostorno-urbanistiki plan sadri, naroito: projekciju organizacije i ureenja prostora s orjentacionim potrebama i
mogunostima korienja i namjenama povrina, obavezno za centar lokalne samouprave, a po potrebi i za druga
naselja na teritoriji lokalne samouprave; smjernice i osnove za rejonizaciju i grupisanje seoskih naselja; smjernice za
razvoj i prostornu organizaciju i smjernice za izradu detaljnih urbanistikih planova i urbanistikih projekata; smjernice
za izradu lokalnih studija lokacije; smjernice za izgradnju na podrujima za koja se ne predvia donoenje detaljnog
urbanistikog plana, urbanistikog projekta ili lokalne studije lokacije; mree infrastrukturnih sistema sa uslovima
prikljuenja (saobraajnice, energetski, hidrotehniki i komunalni objekti); osnove mree objekata javnih funkcija
(objekti za obrazovanje, nauku, zdravstvo, kulturu, socijalnu zatitu i dr.); urbanistiko-tehnike uslove ili smjernice za
izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata od posebnog interesa za lokalnu samoupravu; ekonomskodemografsku analizu; smjernice za pejzano oblikovanje prostora; smjernice za zatitu ivotne sredine; reim zatite
kulturne batine; plan predjela sa smjernicama za pejzano oblikovanje prostora; plan ureenja zelenih povrina;
plan rekonstrukcije, odnosno sanacije starih djelova naselja; plan seizmike mikro rejonizacije; mjere zatite od
prirodnih i tehniko-tehnolokih nesrea; reim zatite kulturne i prirodne batine; mjere zatite od znaaja za
odbranu zemlje na podruju naselja; osnovu koncepcije i parametre stambene izgradnje; mjere za poveanje
energetske efikasnosti i korienje obnovljivih izvora energije; ekonomsko-trinu projekciju; uslove, nain, faze i
dinamiku realizacije plana.
Detaljni urbanistiki plan
lan 26
Detaljnim urbanistikim planom odreuju se uslovi za izgradnju objekata u naseljima na podruju prostornourbanistikog plana lokalne samouprave, na nain koji obezbjeuje sprovoenje tih planova.
Detaljni urbanistiki plan obavezno se donosi za sva naselja ili djelove naselja za koja je to odreeno prostornourbanistikim planom lokalne samouprave.
Detaljni urbanistiki plan sadri, naroito: granice podruja za koje se donosi; aurne katastarske planove u
digitalnom ili analognom obliku; izvod iz prostorno-urbanistikog plana lokalne samouprave sa namjenom povrina,
postavkama i smjernicama za odnosno podruje; detaljnu namjenu povrina; ekonomsko-demografsku analizu; plan
parcelacije; indeks izgraenosti i indeks zauzetosti; urbanistiko-tehnike uslove za izgradnju objekata i ureenje
prostora; kriterijume za primjenu energetske efikasnosti i korienje obnovljivih izvora energije; veliine urbanistikih
parcela, vrste objekata, visinu i orijentaciju objekata, najvei broj spratova, broj stanova, bruto razvijena graevinska
povrina i dr.; graevinske i regulacione linije; trase infrastrukturnih mrea i saobraajnica i smjernice i uslove za
izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; nivelaciona i regulaciona rjeenja; take i uslove prikljuivanja
objekata na saobraajnice, infrastrukturne mree i komunalne objekte; smjernice za zatitu ivotne sredine; mjere za
urbanistiko i arhitektonsko oblikovanje prostora; mjere za zatitu pejzanih vrijednosti i realizaciju projekata
pejzane arhitekture odnosno ureenja terena; reim zatite kulturne batine; ekonomsko-trinu projekciju; nain,
faze i dinamiku realizacije plana.
Urbanistiki projekat
lan 27
Za ua podruja kojima predstoji znaajnija i sloenija izgradnja, odnosno koja predstavljaju posebno karakteristine
cjeline moe se donijeti urbanistiki projekat.
Urbanistiki projekat obavezno se donosi za naselje, djelove naselja, kao i druga podruja koja su upisana u registar
kulturnih dobara Crne Gore.
Urbanistiki projekat sadri sve elemente detaljnog urbanistikog plana i idejna rjeenja objekata.
Lokalna studija lokacije
lan 28
Za podruja koja se nalaze u zahvatu prostorno-urbanistikog plana lokalne samouprave, a za koja nije predviena
izrada detaljnog urbanistikog plana i urbanistikog projekta moe se donijeti lokalna studija lokacije.
Lokalnom studijom lokacije odreuju se uslovi za izgradnju objekata na podruju prostorno-urbanistikog plana
lokalne samouprave, shodno smjernicama i kriterijumima predvienim tim planom.
Lokalna studija lokacije za podruje prostornog - urbanistikog plana lokalne samouprave sadri elemente dravne
studije lokacije iz lana 23 stav 3 ovog zakona.
Blii sadraj planskog dokumenta
lan 29
Blii sadraj i formu planskog dokumenta, kriterijume namjene povrina, posebno oznaavanje zona turizma,
industrije, poljoprivrede, stambene izgradnje i sl., elemente urbanistike regulacije, jedinstvene grafike simbole i
ostali potreban sadraj propisuje Ministarstvo.
Planski dokument obavezno sadri separat sa urbanistiko-tehnikim uslovima (u daljem tekstu: separat)
neophodnim za izradu tehnike dokumentacije.
Javni konkurs
lan 30
Za izuzetno sloene i atraktivne djelove urbanih cjelina i drugih prostora i lokaliteta planskim dokumentom moe se
predvidjeti raspisivanje javnog konkursa za urbanistiko-arhitektonsko idejno rjeenje, u skladu sa smjernicama,
odnosno urbanistiko tehnikim uslovima iz planskog dokumenta.
Usvojeno urbanistiko-arhitektonsko idejno rjeenje putem javnog konkursa iz stava 1 ovog lana predstavlja
sastavni dio planskog dokumenta.
Sprovoenje javnog konkursa iz stava 1 ovog lana obavlja Ministarstvo, odnosno organ lokalne uprave.
Nain i postupak sprovoenja javnog konkursa iz stava 3 ovog lana propisuje Ministarstvo.
4. Izrada i donoenje planskog dokumenta
Odluka o izradi planskog dokumenta
lan 31
Izradi Prostornog plana Crne Gore pristupa se na osnovu odluke o izradi koju donosi Skuptina Crne Gore, a izradi
prostornog plana posebne namjene, detaljnog prostornog plana i dravne studije lokacije, na osnovu odluke koju
donosi Vlada.
Izradi lokalnog planskog dokumenta pristupa se na osnovu odluke koju donosi izvrni organ lokalne samouprave.
Odluka o izradi planskog dokumenta donosi se u skladu sa Programom iz lana 16 ovog zakona.
Odlukom o izradi planskog dokumenta odreuje se, naroito: vrsta planskog dokumenta; teritorija, odnosno podruje
za koje se izrauje; nain finansiranja; vrijeme za koje se donosi; rokovi izrade; osnovne smjernice iz planskih
dokumenata irih teritorijalnih jedinica i dr.
Sastavni dio odluke o izradi planskog dokumenta je programski zadatak kojim se odreuju polazna opredjeljenja
planskog dokumenta, zahtjevi i potrebe korisnika prostora iskazani u izvjetaju iz lana 15 ovog zakona.
Odluka o izradi planskog dokumenta sa programskim zadatkom, koju donosi skuptina lokalne samouprave,
dostavlja se Ministarstvu i organu uprave.
Ako se za planski dokument izrauje, u skladu sa posebnim propisima, strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu,
odluka o tome donosi se istovremeno sa donoenjem odluke o izradi planskog dokumenta.
Objavljivanje odluke o izradi
lan 32
Odluka o izradi planskog dokumenta objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore", jednom dnevnom tampanom
mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore, kao i na sajtu Ministarstva, odnosno organa lokalne uprave.
Nosilac pripremnih poslova i pripremni poslovi
lan 33
Nosilac pripremnih poslova na izradi i donoenju planskog dokumenta je Ministarstvo, odnosno organ lokalne uprave.
Pripremnim poslovima, u smislu stava 1 ovog lana, smatraju se, naroito: priprema odluke o izradi planskog
dokumenta; priprema programskog zadatka; priprema dokumentacije potrebne za izradu planskog dokumenta;
obavljanje poslova vezanih za ustupanje izrade planskog dokumenta; poslovi organizacije izrade planskog
dokumenta; priprema izjave iz lana 39 stav 2 ovog zakona; pribavljanje propisanih saglasnosti i saradnja sa
ovlaenim subjektima; poslovi sprovoenja javne rasprave; priprema odluke o donoenju planskog dokumenta, kao i
drugi poslovi u vezi izrade i donoenja planskog dokumenta.
Zabrana graenja
lan 34
Odluka o izradi planskog dokumenta sadri, po potrebi, i odluku o zabrani graenja na prostoru ili dijelu prostora za
koji se taj plan izrauje.
Zabrana graenja iz stave 1 ovog lana ne odnosi se na objekte za koje je podnijeta, odnosno pribavljena
dokumentacija i dokazi iz lana 93 stav 1 ovog zakona.
Odluka o zabrani graenja moe se donijeti i nakon donoenja odluke o izradi planskog dokumenta.
Odluka iz st. 1 i 2 ovog lana primjenjuje se do donoenja planskog dokumenta, a najdue do jedne godine.
Ovlaenje za izradu planskog dokumenta
lan 35
Planski dokument moe da izrauje privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koji je upisan u Centralni
registar privrednih subjekata za obavljanje djelatnosti izrade planskog dokumenta i koje ispunjava uslove propisane
ovim zakonom.
Privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik iz stava 1 ovog lana mora imati zaposlenog odgovornog
planera.
Za izradu pojedinih djelova, odnosno faza planskog dokumenta, definisanih programskim zadatkom, privredno
drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik iz stava 1 ovog lana zakljuuje ugovor sa drugim privrednim drutvom,
pravnim licem, odnosno preduzetnikom koji ima zaposlenog planera.
Ministarstvo je duno da miljenje iz stava 1 ovog lana dostavi nosiocu pripremnih poslova u roku od 30 dana od
dana prijema nacrta lokalnog planskog dokumenta.
U postupku davanja miljenja, Ministarsvo je duno da nacrt lokalnog planskog dokumenta, u digitalnoj formi, dostavi
na miljenje organima dravne uprave, privrednim drutvima i drugim pravnim licima nadlenim za poslove: zatite
ivotne sredine; zatite kulturne i prirodne batine; poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva; zdravstva; energetike,
rudarstva i industrije; turizma; sprjeavanja i zatite od industrijskih nesrea; saobraaja; pomorstva;
telekomunikacija; radio difuzije; odbrane, sporta, obrazovanja, finansija, katastra nepokretnosti; projekcije razvoja;
seizmike.
Miljenja iz stava 4 ovog lana dostavljaju se Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema nacrta planskog
dokumenta.
Ako se miljenje ne dostavi u roku iz stava 5 ovog lana smatrae se da nema primjedbi na nacrt planskog
dokumenta.
Miljenje iz stava 1 ovog lana objavljuje se na sajtu Ministarstva, u roku od sedam dana od dana davanja.
Dostavljanje dravnog planskog dokumenta na miljenje
lan 40
Nosilac pripremnih poslova duan je da nacrt dravnog planskog dokumenta dostavi na miljenje organima dravne
uprave, privrednim drutvima, ustanovama i drugim pravnim licima iz lana 39 stav 4 ovog zakona.
Miljenje iz stava 1 ovog lana dostavlja se na nain propisan lanom 39 st. 5 i 6 ovog zakona.
Miljenje iz stava 1 ovog lana objavljuje se na sajtu Ministarstva, u roku od sedam dana od dana dostavljanja.
Dostavljanje planskog dokumenta Vladi, odnosno izvrnom organu lokalne samouprave
lan 41
Planski dokument u koji je ugraeno miljenje iz lana 39, odnosno lana 40 ovog zakona nosilac pripremnih poslova
dostavlja Vladi, odnosno izvrnom organu lokalne samouprave, radi utvrivanja nacrta planskog dokumenta.
Uz planski dokument iz stava 1 ovog lana dostavlja se program odravanja javne rasprave.
Javna rasprava
lan 42
Vlada, odnosno izvrni organ lokalne samouprave stavlja nacrt planskog dokumenta na javnu raspravu.
Javna rasprava iz stava 1 ovog lana oglaava se u jednom dnevnom tampanom mediju koji se distribuira na
teritoriji Crne Gore, na sajtu nosioca pripremnih poslova i traje od 15 do 30 dana od dana objavljivanja.
Nosilac pripremnih poslova duan je da saini izvjetaj o javnoj raspravi i da ga dostavi obraivau, koji primjedbe i
sugestije, na odgovarajui nain, ugrauje u planski dokument.
Izvjetaj o stratekoj procjeni uticaja na ivotnu sredinu stavlja se na javnu raspravu istovremeno sa stavljanjem na
javnu raspravu nacrta planskog dokumenta.
Ponovna javna rasprava
lan 43
Ako se nakon sprovedene javne rasprave planski dokument bitno razlikuje od prvobitnog nacrta planskog dokumenta
moe se sprovesti ponovna javna rasprava.
Stepen razliitosti u smislu stava 1 ovog lana utvruje nosilac pripremnih poslova.
Ponovna javna rasprava iz stava 1 ovog lana sprovodi se u odnosu na itav planski dokument, odnosno njegov dio,
na nain propisan lanom 42 ovog zakona, s tim to traje 15 dana od dana objavljivanja.
Uvid u izvjetaj
lan 44
Nosilac pripremnih poslova duan je da svim zainteresovanim licima omogui uvid u izvjetaj o javnoj raspravi, koji
objavljuje na sajtu.
Prostorni plan Crne Gore izrauje se na kartama razmjere 1:100.000; 1: 50.000; i na topografsko-katastarskim
planovima 1:25.000; 1:10.000 i 1:5.000.
Prostorni plan posebne namjene izrauje se na kartama razmjere 1:25.000 i topografsko-katastarskim planovima
1:2.500 i 1:1.000 za zone za koje se radi detaljna razrada.
Detaljni prostorni plan izrauje se na kartama razmjere 1:25.000; 1:10.000; 1:5.000 i topografsko-katastarskim
planovima 1:2.500 ili 1:1.000.
Dravna studija lokacije izrauje se na kartama razmjere 1:10.000; 1:5.000 i topografsko-katastarskim planovima
razmjere 1:2.500 i 1:1.000.
Prostorno-urbanistiki plan lokalne samouprave izrauje se na kartama razmjere 1:25.000; 1:10.000; 1: 5.000 ili
topografsko-katastarskim planovima razmjere 1:2.500.
Detaljni urbanistiki plan izrauje se na topografsko-katastarskim planovima razmjere 1:1.000 ili 1:500.
Urbanistiki projekat izrauje se na topografsko-katastarskim planovima razmjere 1:1.000; 1:500 ili 1:250.
Lokalna studija lokacije izrauje se na kartama razmjere 1:10.000; 1:5.000 i topografsko-katastarskim planovima
razmjere 1:2.500 i 1:1.000.
Dravni i lokalni planski dokumenti izrauju se na kartama i topografsko-katastarskim planovima u digitalnoj formi
(CD), a prezentiraju se na kartama i topografsko-katastarskim planovima u analognoj formi izraenim na papirnoj
podlozi i moraju biti aurirani i identini po sadraju.
Analogne i digitalne forme geodetsko-katastarskih planova moraju biti ovjerene od strane organa uprave nadlenog
za poslove katastra.
Nadleni organ duan je da, na zahtjev nosioca pripremnih poslova, dostavi karte i planove iz st. 1,2,3,4,5,6,7 i 8
ovog lana bez naknade.
Nosilac pripremnih poslova duan je da karte i planove iz st. 1,2,3,4,5,6,7 i 8 ovog lana koristi samo za potrebe
izrade planskog dokumenta.
Objavljivanje odluke o donoenju
lan 51
Odluka o donoenju planskog dokumenta, sa planskim dokumentom objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore",
jednom dnevnom tampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore, kao i na sajtu nosioca pripremnih
poslova.
Planski dokument iz stava 1 ovog lana objavljuje se u elektronskoj formi.
Utvrivanje javnog interesa
lan 52
Donoenjem planskog dokumenta utvruje se javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju planiranih
objekata i ureenje prostora.
Izmjene i dopune
lan 53
Izmjene i dopune planskog dokumenta vre se na nain i po postupku utvrenom ovim zakonom za izradu i
donoenje planskog dokumenta.
Skraeni postupak
lan 53a
Izuzetno od lana 53 ovog zakona, izmjene i dopune planskog dokumenta mogu se vriti po skraenom postupku, i
to na osnovu sporazuma koji zakljuuju nosilac pripremnih poslova i zainteresovani korisnik prostora, uz saglasnost
Vlade.
Sporazum iz stava 1 ovog lana zakljuuje se pod uslovima da:
1)
2)
3)
4)
5)
planski dokument ili dio planskog dokumenta obuhvata prostor od najmanje 10 ha;
postoji saglasnost zainteresovanih korisnika prostora u pogledu imovinsko pravnih odnosa;
su izmjene i dopune u skladu sa planskim dokumentom ire teritorijalne cjeline;
se parametri postojeeg planskog dokumenta bitno ne mijenjaju;
se zadravaju ili poveavaju kapaciteti objekata od opteg interesa.
Izdavanje izvoda
lan 55
Na zahtjev zainteresovanog lica organ uprave za objekte predviene dravnim planskim dokumentom, odnosno
organ lokalne uprave za objekte predviene lokalnim planskim dokumentom izdaje izvod iz planskog dokumenta.
Finansijska sredstva za izradu
lan 56
Finansijska sredstva za izradu planskog dokumenta obezbjeuju se iz budeta Crne Gore, odnosno budeta lokalne
samouprave.
Finansijska sredstva za izradu detaljnog prostornog plana, dravne studije lokacije, detaljnog urbanistikog plana,
urbanistikog projekta i lokalne studije lokacije mogu obezbijediti i zainteresovani korisnici prostora.
Finansijska sredstva za izradu planskog dokumenta iz lana 48 ovog zakona obezbjeuju se iz budeta Crne Gore
Finansijska sredstva za izradu planskog dokumenta iz lana 53a ovog zakona obezbjeuje zainteresovani korisnik
prostora.
5. Sprovoenje planinskih dokumenata Plan parcelacije
lan 57
U cilju sprovoenja planskog dokumenta, nosilac pripremnih poslova dostavlja planski dokument organu uprave
nadlenom za poslove katastra u roku od 15 dana od dana donoenja.
Planski dokument dostavlja se u digitalnoj i analognoj formi i u formatu koji propie organ uprave nadlean za
poslove katastra.
Organ uprave nadlean za poslove katastra duan je da plan parcelacije utvren planskim dokumentom prenese na
katastarske planove u roku od 30 dana od dana dostavljanja.
Urbanistika parcela
lan 58
Urbanistika parcela je dio prostora formiran na osnovu plana parcelacije ili uslova i smjernica koje se utvruju
planskim dokumentom, a koji obuhvata jednu ili vie katastarskih parcela ili njihovih djelova i koji zadovoljava uslove
izgradnje propisane planskim dokumentom.
Na urbanistiku parcelu mora se obezbijediti pristup s gradske saobraajnice ili javnog puta.
Urbanistika parcela grafiki se iskazuje na kopiji plana parcelacije.
Obaveza vlasnika katastarske parcele
lan 59
Vlasnik katastarske parcele duan je da trpi promjene granica urbanistike parcele, prema planu parcelacije.
Lokacija
lan 60
Lokacija je mjesto na kome se izvode radovi kojima se prostor privodi namjeni u skladu sa urbanistiko-tehnikim
uslovima i smjernicama utvrenim planskim dokumentom.
Lokacija moe biti jedna urbanistika parcela, vie urbanistikih parcela ili dio jedne urbanistike parcele.
Ukoliko je lokacija dio jedne urbanistike parcele, odnosno ukoliko se na lokaciji realizuje planom definisana fazna
izgradnja potrebno je uraditi idejno rjeenje za kompletnu urbanistiku parcelu i definisati faznost realizacije u skladu
sa urbanistiko-tehnikim uslovima.
Za izradu idejnog rjeenja iz stava 3 ovog lana potrebna je saglasnost svih vlasnika zemljita koje ini urbanistiku
parcelu.
Idejno rjeenje iz stava 3 ovog lana podlijee reviziji tehnike dokumentacije u skladu sa lanom 86 ovog zakona.
Idejno rjeenje iz stava 3 ovog lana uslov je za dobijanje graevinske dozvole za faznu izgradnju objekta na dijelu
urbanistike parcele.
Odreivanje lokacije u posebnim sluajevima
lan 60a
Izuzetno od lana 60 stav 1 ovog zakona, Vlada, odnosno izvrni organ lokalne samouprave, za objekte od opteg
interesa, moe odrediti lokaciju u skladu sa smjernicama iz planova ire teritorijalne cjeline.
Vlada, odnosno izvrni organ jedinice lokalne samouprave donosi odluku sa programskim zadatkom za raspisivanje
javnog konkursa.
Javni konkurs za urbanistiko, odnosno urbanistiko - arhitektonsko rjeenje raspisuje i sprovodi Ministarstvo,
odnosno organ lokalne uprave, po prethodnoj saglasnosti Vlade.
Vlada, odnosno izvrni organ lokalne samouprave donosi odluku kojom usvojeno urbanistiko, odnosno urbanistikoarhitektonsko rjeenje, po sprovedenom javnom konkursu, predstavlja sastavni dio planskog dokumenta i na osnovu
istog se izdaju urbanistiko-tehniki uslovi za izradu tehnike dokumentacije.
Trokovi sprovoenja javnog konkursa za urbanistiko, odnosno urbanistiko - arhitektonsko rjeenje padaju na teret
podnosioca zahtjeva za izdavanje urbanistiko-tehnikih uslova.
Nain i postupak sprovoenja javnog konkursa iz stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.
Separat sa urbanistiko tehnikim uslovima
lan 61
(Brisan)
Sajt za urbanistiko tehnike uslove
lan 62
Organ uprave, odnosno organ lokalne uprave duan je da, u roku od sedam dana od dana objavljivanja planskog
dokumenta, formira sajt na kome e zainteresovanim licima biti dostupni urbanistiko tehniki uslovi.
Urbanistiko-tehniki uslovi, zavisno od vrste objekta, sadre:
1) geodetsko-katastarske podloge;
2) namjenu objekta;
3) vrstu, tip i glavne tehnoloke cjeline objekta sa osnovnim karakteristikama objekta i prostornim
razmjetajem;
4) spratnost objekta, odnosno maksimalnu visinsku kotu objekta;
5) maksimalno dozvoljeni kapacitet objekta (broj stanova ili povrinu korisnog prostora);
6) situacioni plan s granicama urbanistike parcele i odnosima prema susjednim parcelama, odnosno mjesta
na kome se izvode radovi kojima se prostor privodi namjeni predvienoj planskim dokumentom;
7) graevinsku i regulacionu liniju;
8) nivelacione kote objekta;
9) vrstu materijala za fasade;
10) vrstu materijala za krovni pokriva i njegov nagib;
Lokalna samouprava nije obavezna da obezbijedi ureivanje graevinskog zemljita za objekte od opteg interesa za
koje investitor ne plaa naknadu za komunalno opremanje, ukoliko ovi objekti nijesu predvieni Programom iz lana
16 ovog zakona.
Odnosi izmeu Vlade i lokalne samouprave u pogledu ureivanja graevinskog zemljita koje je obuhvaeno
dravnim planskim dokumentom ureuju se sporazumom.
Priprema za komunalno opremanje
lan 64
Priprema graevinskog zemljita za komunalno opremanje naroito obuhvata:
1) rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu planske, tehnike i druge dokumentacije;
2) preduzimanje mjera zatite spomenika kulture i zatite spomenika prirode koji bi mogli biti ugroeni
radovima na pripremi zemljita;
3) ruenje postojeih objekata i ureaja i uklanjanje materijala, kao i premjetanje postojeih nadzemnih i
podzemnih instalacija.
Komunalno opremanje
lan 65
Komunalno opremanje graevinskog zemljita obuhvata izgradnju objekata i ureaja komunalne infrastrukture, a
naroito:
1) komunalnih objekata i instalacija do prikljuka na urbanistiku parcelu ukljuujui i prikljuak za vodovod,
fekalnu i atmosfersku kanalizaciju i javnu rasvjetu;
2) puteva i ulica u naselju, nadvonjaka, podvonjaka i mostova, pjeakih prolaza, plonika, trgova, skverova i
javnih parkiralita u naselju;
3) zelenih povrina u naselju, blokovskog zelenila, terena za rekreaciju, djeijih igralita, parkova, pjeakih
staza i travnjaka, biciklistikih staza, javnih gradskih komunalnih objekata i groblja;
4) deponija i objekata za preradu i unitavanje otpadnih materijala;
5) prikljuaka komunalnih instalacija ija funkcija moe biti od znaaja u uslovima nastanka vanredne situacije,
elementarnih nepogoda ili radi zatite drave.
Plaanje naknade
lan 66
Za komunalno opremanje graevinskog zemljita investitor plaa naknadu.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, investitor ne plaa naknadu za:
objekte od opteg interesa;
rekonstrukciju objekata i postrojenja koji svojim sadrajem predstavljaju rizik za ivotnu sredinu i zdravlje
ljudi, uz prethodno pribavljeno miljenje organa nadlenog za poslove zatite ivotne sredine;
objekte iz lana 117 stav 1 ta. 1 i 3 ovog zakona.
Lokalna samouprava moe, pored sluajeva iz stava 2 ovog lana, propisati i druge sluajeve u kojima investitor ne
plaa naknadu za komunalno opremanje graevinskog zemljita.
Uslove, nain, rokove i postupak plaanja naknade iz stava 1 ovog lana propisuje lokalna samouprava, u zavisnosti
od stepena opremljenosti graevinskog zemljita, uea investitora u komunalnom opremanju i dr., uz prethodnu
saglasnost Vlade.
Sredstva od naknade iz stava 1 ovog lana uplauju se na poseban raun budeta jedinice lokalne samouprave i
mogu se koristiti samo za pripremu i komunalno opremanje graevinskog zemljita na prostoru na kojem se objekat
gradi.
Izuzetno od stava 5 ovog lana, sredstva od naknade za komunalno opremanje graevinskog zemljita mogu se
koristiti za pripremu i komunalno opremanje graevinskog zemljita drugih prostora, ako je prostor na kojem se
objekat gradi u potpunosti komunalno opremljen.
Odredba stava 2 ovog lana ne odnosi se na objekte izgraene bez graevinske dozvole.
c)
d)
2)
3)
4)
oteenja drugih djelova objekta ili instalacija ili ugraene opreme koje moe nastati kao posljedica
znaajne deformacije konstrukcije koja nosi optereenje;
oteenja ija je posljedica nesrazmjerna uzroku;
zatita u sluaju poara prema kojoj objekat mora biti projektovan i izveden tako da u sluaju izbijanja poara:
a) nosea konstrukcija moe da izdri optereenje za odreeni vremenski period;
b) bude ogranieno izbijanje i irenje poara i dima u okviru objekta;
c) bude ogranieno irenje poara na okolne objekte;
d) korisnici mogu napustiti objekat ili biti spaeni na drugi nain;
e) bude obezbijeena sigurnost spasilakih timova;
higijena, zdravlje ljudi i zatita ivotne sredine prema kojima objekat mora biti projektovan i izveden na nain da
ne ugroava higijenu ili zdravlje i bezbjednost radnika, korisnika ili susjeda, niti da uzrokuje prekoraenje
dozvoljenih graninih vrijednosti uticaja na ivotnu sredinu ili na klimu, tokom izgradnje, korienja ili ruenja,
odnosno tokom vijeka trajanja, koji mogu nastati:
a) isputanjem otrovnih gasova;
b) emisijom opasnih supstanci, isparljivih organskih jedinjenja (VOC), gasova sa efektom staklene bate ili
opasnih estica u vazduh unutar objekta ili okolni vazduh;
c) emitovanjem opasnih zraenja;
d) isputanjem opasnih supstanci u podzemne vode, more, povrinske vode ili zemljite;
e) isputanjem opasnih supstanci u vodu za pie ili supstanci koje imaju neki drugi negativan uticaj na vodu
za pie;
f) pogrenim isputanjem otpadnih voda, emisijom dimnih gasova ili pogrenim odlaganjem vrstog ili
tenog otpada; ili
g) prisustvom vlage u djelovima objekta ili na povrinama unutar objekta;
bezbjednost i pristupanost pri korienju prema kojoj objekat mora biti projektovan i izveden na nain da ne
predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili tete pri slubi ili radu kao to su klizanje, padanje, sudar,
opekotine, strujni udari, povrede od eksplozija i provalne krae, a naroito tako da se vodi rauna o
pristupanosti i korienju od strane lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom;
5)
zatita od buke prema kojoj objekat mora biti projektovan i izveden tako da buka koju uju korisnici ili susjedi
bude na nivou koji ne ugroava njihovo zdravlje i koja im omoguava spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim
uslovima;
6)
ekonomino korienje energije i uvanje toplote prema kojoj postavljene grijne, rashladne i ventilacione
instalacije i osvjetljenje moraju biti projektovani i izvedeni na nain da koliina potrebne energije koja se koristi
bude mala, vodei rauna o korisnicima i klimatskim uslovima lokacije, odnosno da objekat bude i energetski
efikasan (da se koriste minimalne koliine energije tokom njegove izgradnje, odnosno uklanjanja);
7)
odrivo korienje prirodnih resursa prema kojem objekat mora biti projektovan, izveden i sruen na nain da se
prirodni resursi koriste na odriv nain, a naroito da se obezbijedi:
a) ponovno korienje ili mogunost reciklae objekta, njegovih materijala i djelova nakon ruenja;
b) trajnost objekta;
c) korienje iz objekta sirovina i sekundarnih materijala prihvatljivih sa stanovita ivotne sredine.
Odstupanje od osnovnih zahtjeva za objekat
lan 71b
Od osnovnih zahtjeva za objekat moe se odstupiti u sluaju ako je to ureeno posebnim propisom.
Graevinski proizvod
lan 72
Graevinski i drugi proizvodi koji se ugrauju u objekat moraju da ispunjavaju zahtjeve propisane zakonom.
Uslovi za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti
lan 73
Izgradnja objekata u javnoj upotrebi vri se na nain kojim se licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom
obezbjeuje nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
Izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata vri se na nain kojim se licima iz stava 1 ovog lana
obezbjeuje nesmetan pristup i kretanje u zajednikim prostorijama.
Stambeni i stambeno-poslovni objekti sa 10 i vie stanova moraju se izgraivati na nain kojim se obezbjeuje
jednostavno prilagoavanje objekta, najmanje jedne stambene jedinice na svakih 10 stanova za nesmetan pristup,
kretanje, boravak i rad lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom.
Blii uslovi i nain prilagoavanja iz st. 1, 2 i 3 ovog lana utvruju se propisom Ministarstva.
Tehniki propisi
lan 74
Tehnikim propisima, standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta u oblasti izgradnje objekata se, u
skladu sa naelima evropskog zakonodavstva, razrauju, odnosno propisuju uslovi za: stabilnost i trajnost objekata,
aseizmiko projektovanje i graenje objekata; zatitu zdravlja, zatitu ivotne sredine i prostora; zatitu od prirodnih i
tehniko-tehnolokih nesrea; zatitu od poara, eksplozija i industrijskih incidenata; toplotnu zatitu; racionalno
korienje energije i energetske efikasnosti; zatitu od buke i vibracija.
Tehnike propise iz stava 1 ovog lana donosi Ministarstvo, odnosno ministarstvo nadleno za poslove za koje se
donosi tehniki propis.
Zabrana prikljuenja na tehniku infrastrukturu
lan 75
Gradilite, odnosno objekat na kome se izvode radovi bez graevinske dozvole i glavnog projekta ili objekat koji je
izgraen bez graevinske dozvole i glavnog projekta, ne moe biti prikljuen na tehniku infrastrukturu
(elektroenergetsku, vodovodnu, kanalizacionu, putnu i dr.).
2. Tehnika dokumentacija
1) Izrada tehnike dokumentacije
Pojam i uslovi izrade
lan 76
Tehnika dokumentacija je skup pisane, numerike i grafike dokumentacije kojom se utvruje koncepcija, uslovi i
nain graenja objekta.
Privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik, odnosno strano lice, duno je da tehniku dokumentaciju
izrauje na osnovu urbanistiko-tehnikih uslova.
Pri izradi tehnike dokumentacije moraju se potovati naela izgradnje objekata utvrena lanom 5 ovog zakona.
Vrste tehnike dokumentacije
lan 77
Tehnika dokumentacija, zavisno od vrste objekta i nivoa razrade, izrauje se kao:
1) idejno rjeenje;
2) idejni projekat;
3) glavni projekat sa detaljima za izvoenje radova (u daljem tekstu: glavni projekat);
4) projekat odravanja objekta.
Tehniku dokumentaciju iz stava 1 ovog lana ine:
1) projekat arhitekture objekta i projekat unutranje arhitekture;
2) projekat graevinskih konstrukcija i drugi graevinski projekti;
3) projekti elektroinstalacija jake i slabe struje;
4) projekti termotehnikih instalacija, mainskih postrojenja, ureaja i instalacija;
5) projekat ureenja terena i pejzane arhitekture;
6) ostali projekti i elaborati: geomehanika, seizmika, tehnologija, uticaj zahvata na ivotnu sredinu,
protivpoarna zatita, zatita na radu, toplotna i zvuna zatita objekta, energetska efikasnost i drugo u
skladu sa namjenom objekta.
Nain izrade, razmjeru i bliu sadrinu tehnike dokumentacije iz st. 1 i 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.
Idejno rjeenje
lan 78
Idejno rjeenje je projekat kojim se utvruju: generalna koncepcija; tehniko-tehnoloke i ekonomske karakteristike i
opravdanost za izgradnju objekta.
Idejno rjeenje sadri podatke o: makrolokaciji objekta; nainu obezbjeenja infrastrukture (elektro, hidrotehnike,
telekomunikacione i dr.); moguim varijantama prostornih i arhitektonskih rjeenja; funkcionalnosti i racionalnosti
rjeenja.
Idejno rjeenje radi se za potrebe investitora, kao i za potrebe provjere atraktivnih lokacija u planskoj dokumentaciji
putem javnog konkursa.
Idejni projekat
lan 79
Idejni projekat je projekat kojim se odreuju: poloaj, kapacitet, arhitektonske, tehnike, tehnoloke i funkcionalne
karakteristike objekta; organizacioni elementi izgradnje objekta; elementi odravanja objekta; procijenjena vrijednost
radova na izgradnji objekta.
Idejni projekat naroito sadri podatke o: mikrolokaciji objekta; tehniko-tehnolokim i eksploatacionim
karakteristikama objekta; orjentacionom proraunu stabilnosti i sigurnosti objekta; tehniko-tehnolokim i
organizacionim elementima izgradnje objekta; analizi varijantnih energetskih sistema objekata/zgrada sa procjenom
energetske efikasnosti objekata/zgrada; rjeenju infrastrukture; analizi varijantnih, konstruktivnih i graevinskih
rjeenja, za objekte iz lana 7 ovog zakona; orjentacionoj vrijednosti radova na izgradnji objekta.
Idejni projekat sadri, u skladu sa posebnim propisima, i podatke o procjeni uticaja zahvata na ivotnu sredinu.
Idejnim projektom moe se odrediti i faznost (tehniko-tehnoloka i funkcionalna cjelina) graenja objekta.
Idejni projekat se izrauje za potrebe izdavanja graevinske dozvole.
Glavni projekat
lan 80
Glavni projekat je projekat kojim se utvruju tehnoloke, arhitektonsko-graevinske, tehnike i eksploatacione
karakteristike objekta sa opremom i instalacijama, sa razradom svih neophodnih detalja za graenje objekta i
vrijednost radova na izgradnji objekata.
Glavni projekat naroito sadri:
1) arhitektonska, odnosno graevinska rjeenja, proraun stabilnosti i sigurnosti objekta i proraune iz oblasti
graevinske fizike i energetske efikasnosti;
2) razradu tehniko-tehnolokih i eksploatacionih karakteristika objekta sa opremom i instalacijama, ukljuujui i
energetske karakteristike objekata/zgrada;
3) razrada detalja za izvoenje radova obuhvaenih glavnim projektom, kao i tehniko-tehnoloka i
organizaciona rjeenja za izgradnju objekta;
4) razradu prikljuaka objekta na odgovarajuu saobraajnu i drugu infrastrukturu i ureenje slobodnih povrina;
5) tehnika rjeenja za zatitu objekta i susjednih objekata od poara i eksplozija i druga tehnika rjeenja
zatite;
6) razradu mjera za sprjeavanje ili smanjenje negativnih uticaja zahvata na ivotnu sredinu;
7) trokove izgradnje i odravanja objekta;
8) druge projekte i elaborate, u skladu sa namjenom objekta.
Ako se za graenje objekta glavnim projektom predvia ugraivanje djelova, elemenata i opreme, koja je fabriki
proizvedena, glavni projekat ne mora sadrati onaj dio na osnovu kojeg su proizvedeni odnosni djelovi, elementi i
oprema, ali se moraju priloiti dokazi o postojanju te dokumentacije, atesti i garancija njihove funkcionalnosti.
Glavni projekat se izrauje za potrebe izdavanja graevinske dozvole kao i za graenje objekta.
Projekat odravanja objekta
lan 81
Projekat odravanja objekta izrauje se za objekte kod kojih je redovno odravanje od posebnog znaaja za
nesmetanu i sigurnu upotrebu, a naroito za objekte od opteg interesa.
Projektom odravanja objekta posebno se odreuje tehniko osmatranje tla i objekta u toku eksploatacije, namjensko
korienje objekta sa preduzimanjem mjera neophodnih za stabilnost objekta, zatitu ivotne sredine, energetsku
efikasnost objekata, kao i ostalih mjera potrebnih za korienje objekta.
uvanje dokumentacije
lan 82
Organ uprave, odnosno organ lokalne uprave trajno uva dva primjerka tehnike dokumentacije na osnovu koje je
izdata graevinska dozvola, i to jedan u papirnoj formi, a drugi u zatienoj digitalnoj formi.
Investitor trajno uva jedan primjerak tehnike dokumentacije iz lana 77 ovog zakona.
Ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije
lan 83
Tehniku dokumentaciju moe da izrauje privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koji je upisan koje je
upisano u Centralni registar privrednih subjekata za obavljanje djelatnosti izrade tehnike dokumentacije i koje
ispunjava uslove propisane ovim zakonom.
Privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik iz stava 1 ovog lana mora imati zaposlenog odgovornog
projektanta.
Za izradu pojedinih djelova tehnike dokumentacije privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik iz stava 1
ovog lana zakljuuje ugovor sa drugim privrednim drutvom, pravnim licem, odnosno preduzetnikom koji ima
zaposlenog odgovornog projektanta.
Vodei projektant i odgovorni projektant
lan 84
Izradom tehnike dokumentacije rukovode vodei projektant i odgovorni projektant.
Vodei projektant je fiziko lice koje rukovodi izradom tehnike dokumentacije u cjelini i odgovoran je za
usaglaenost svih faza projekta.
Odgovorni projektant je fiziko lice koje rukovodi izradom pojedinih djelova tehnike dokumentacije.
Vodei projektant ujedno moe biti i odgovorni projektant.
Tehniku dokumentaciju, kao i njene sastavne djelove, odnosno projekte potpisuju lica iz stava 1 ovog lana.
Vodei projektant i odgovorni projektant moe biti samo diplomirani inenjer ili specijalista odgovarajue tehnike
struke za izradu pojedinih djelova tehnike dokumentacije, sa tri godine radnog iskustva na izradi, reviziji, nadzoru,
pregledu ili ocjeni tehnike dokumentacije, poloenim strunim ispitom i da je lan Komore.
Vodei projektant i odgovorni projektant za porodine stambene zgrade moe biti lice sa visokom kolskom spremom
(Bachelor) odgovarajue tehnike struke, sa tri godine radnog iskustva na poslovima izrade tehnike dokumentacije,
poloenim strunim ispitom i da je lan Komore.
Ovlaenje stranog lica za izradu tehnike dokumentacije
lan 85
Tehniku dokumentaciju moe da izrauje i strano lice pod uslovima propisanim l. 83 i 84 ovog zakona.
2) Revizija tehnike dokumentacije Revizija idejnog projekta i glavnog projekta
lan 86
Idejni projekat i glavni projekat podlijeu reviziji.
Revizija iz stava 1 ovog lana obuhvata: provjeru usklaenosti projekta sa urbanistiko-tehnikim uslovima; ocjenu
namjenskih podloga za temeljenje objekta; provjeru ispravnosti i tanosti tehniko-tehnolokih rjeenja objekta;
arhitektonska rjeenja izgradnje objekta; provjeru stabilnosti i bezbjednosti; racionalnost projektovanih materijala;
usklaenost sa zakonom i drugim propisima, tehnikim normativima, standardima i normama kvaliteta; meusobnu
usklaenost svih djelova tehnike dokumentacije, kao i provjeru predmjera i predrauna svih radova na izgradnji
objekta.
Vrioca revizije imenuje investitor.
Trokove revizije idejnog projekta i glavnog projekta snosi investitor.
12)
13)
14)
15)
lan 92
Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnosi investitor.
Zahtjev iz stava 1 ovog lana sadri osnovne podatke o objektu i investitoru, kao i dokumentaciju iz lana 93 ovog
zakona.
Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole objavljuje se na sajtu organa uprave, odnosno organa lokalne uprave u
roku od sedam dana od dana podnoenja zahtjeva.
Dokumentacija na osnovu koje se izdaje graevinska dozvola
lan 93
Graevinska dozvola izdaje se rjeenjem na osnovu sljedee dokumentacije:
1) idejnog projekta, odnosno glavnog projekta sa izvjetajem o izvrenoj reviziji, izraenih u 10 primjeraka, od
kojih su sedam u zatienoj digitalnoj formi;
2) dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na graevinskom zemljitu ili dokaza o pravu graenja,
odnosno drugom pravu na objektu, ako se radi o rekonstrukciji objekta, i kopije plana;
2a) saglasnosti svih vlasnika graevinskog zemljita obuhvaenog urbanistikom parcelom, ako se objekat gradi
na dijelu urbanistike parcele;
3) saglasnosti, miljenja i drugih dokaza utvrenim posebnim propisima ako se graevinska dozvola izdaje na
osnovu glavnog projekta;
4) dokaza o ureivanju odnosa u pogledu plaanja naknade za komunalno opremanje i dokaza u pogledu
plaanja naknade za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji optina Crnogorskog
primorja;
5) dokaza o osiguranju od odgovornosti investitora i privrednog drutva, pravnog lica, odnosno preduzetnika
koje je izradilo odnosno revidovalo idejni, odnosno glavni projekat, u skladu sa lanom 71 ovog zakona.
Dokaze iz stava 1 ta. 2, 3 i 4 ovog lana pribavlja organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole po slubenoj
dunosti.
Za izdavanje dokaza iz stava 1 ta. 2 i 3 ovog lana ne plaa se taksa, naknada, odnosno drugi trokovi izdavanja.
Ukoliko nadleni organi, odnosno institucije ne dostave dokaze iz stava 1 taka 3 ovog lana u roku od 15 dana od
dana prijema zahtjeva za njihovo dostavljanje, smatrae se da su saglasni sa revidovanim idejnim, odnosno glavnim
projektom.
U postupku izdavanja graevinske dozvole svaki posebni dio idejnog, odnosno glavnog projekta ovjerava se
tambiljem na kojem je upisan broj, datum i potpis ovlaenog lica, kao i peatom na svakom listu projekta.
Izdavanje graevinske dozvole
lan 94
Graevinska dozvola izdaje se u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, graevinska dozvola za objekte za koje je potrebna izrada elaborata o procjeni
uticaja na ivotnu sredinu izdaje se u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva.
Graevinska dozvola sadri, naroito: osnovne podatke o podnosiocu zahtjeva, vodeem projektantu i revidentu;
lokaciju; vrstu i namjenu objekta; gabarit objekta; faznost graenja objekta; obavezu izrade glavnog projekta, ako se
graevinska dozvola izdaje na osnovu idejnog projekta.
Graevinska dozvola objavljuje se na sajtu organa uprave, odnosno organa lokalne uprave, u roku od sedam dana
od dana izdavanja.
Investitor je duan da, 15 dana prije poetka graenja objekta, dostavi na uvid inspektoru za graevinarstvo
revidovani glavni projekat, ako je graevinska dozvola izdata na osnovu idejnog projekta.
Prijava poetka graenja objekta se objavljuje na sajtu nadlenog inspekcijskog organa.
Ovlaenje za graenje
lan 106
Graenje objekta, odnosno izvoenje pojedinih radova na graenju objekta moe da obavlja privredno drutvo,
pravno lice, odnosno preduzetnik koji je upisan u Centralni registar privrednih subjekata za obavljanje djelatnosti
graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova i koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom.
Privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik iz stava 1 ovog lana mora imati zaposlenog odgovornog
inenjera.
Za izvoenje pojedinih radova na graenju objekta privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik iz stava 1
ovog lana zakljuuje ugovor sa drugim privrednim drutvom, pravnim licem, odnosno preduzetnikom koji ima
zaposlenog odgovornog inenjera.
Glavni inenjer i odgovorni inenjer
lan 107
Izvoa radova je duan da odredi glavnog inenjera i odgovornog inenjera za graenje objekta, odnosno izvoenje
pojedinih radova na objektu.
Izvoenjem radova na objektu rukovode glavni inenjer i odgovorni inenjer.
Glavni inenjer je odgovoran za cjelovitost, meusobnu usaglaenost i koordinaciju radova koji se izvode na objektu.
Glavni inenjer ujedno moe biti i odgovorni inenjer.
Odgovorni inenjer rukovodi izvoenjem pojedinih vrsta radova na objektu.
Glavni inenjer i odgovorni inenjer za objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje organ uprave moe biti samo
diplomirani inenjer ili specijalista odgovarajue tehnike struke, sa tri godine radnog iskustva na poslovima
projektovanja, graenja, nadzora ili tehnikog pregleda objekata, poloenim strunim ispitom i da je lan Komore.
Glavni inenjer i odgovorni inenjer za objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje organ lokalne uprave moe biti lice
sa visokom kolskom spremom (Bachelor) odgovarajue tehnike struke, sa tri godine radnog iskustva na poslovima
projektovanja, graenja, nadzora ili tehnikog pregleda objekata, poloenim strunim ispitom i da je lan Komore.
Ukoliko u graenju objekta uestvuju dva ili vie izvoaa radova, investitor odreuje jednog od izvoaa radova koji
je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita.
Ovlaenje stranog lica za graenje
lan 108
Objekat moe da gradi i strano lice pod uslovima propisanim l. 106 i 107 ovog zakona.
Obaveze investitora
lan 109
Investitor je duan da prije poetka graenja objekta obezbjedi obiljeavanje lokacije, regulacionih, nivelacionih i
graevinskih linija.
Ukoliko je objekat upisan u registar spomenika kulture Crne Gore, mora se istai naznaka da se radi o spomeniku
kulture.
Gradilite koje obuhvata velike povrine (eljeznike pruge, putevi, dalekovodi i sl. djelovi gradilita koji se ne mogu
ograditi) mora biti obiljeeno odreenim saobraajnim znacima ili oznaeno na drugi nain, u skladu sa posebnim
propisom.
saglasnosti na glavni projekat propisane posebnim propisima, ako je graevinska dozvola izdata na idejni
projekat;
elaborat o ureenju gradilita;
zapisnik o obiljeavanju lokacije i iskopavanju objekta;
zapisnike nadlenih inspekcijskih organa;
drugu dokumentaciju koju je izvoa radova duan da prikuplja i uva tokom graenja, potrebnu za vrenje
tehnikog pregleda i izdavanje upotrebne dozvole.
Posebna dokumentacija
lan 113
Ako je za izgradnju objekta tehnikom dokumentacijom predvieno ugraivanje djelova, elemenata i opreme koja je
fabriki proizvedena, uz glavni projekat prilae se pratea dokumentacija, atesti i garancija funkcionalnosti.
2) Struni nadzor Vrenje strunog nadzora
lan 114
U toku graenja objekta investitor je duan da obezbijedi struni nadzor.
Struni nadzor nad graenjem objekta investitor moe povjeriti privrednom drutvu, pravnom licu, odnosno
preduzetniku ili nadzor vriti neposredno ako ispunjava uslove iz l. 83, 84, 85, 106, 107 i 108 ovog zakona.
Nadzor iz stava 1 ovog lana obuhvata, naroito: kontrolu izvoenja radova prema tehnikoj dokumentaciji; provjeru
kvaliteta izvoenja radova i primjene propisa, standarda, tehnikih normativa i normi kvaliteta; kontrolu kvaliteta
materijala koji se ugrauje; kontrolu primjene mjera za zatitu ivotne sredine; potovanje ugovorenih rokova;
davanje uputstava izvoau radova; saradnju sa projektantom radi obezbjeenja detalja tehnolokih i organizacionih
rjeenja za izvoenje radova i rjeavanje drugih pitanja u vezi graenja objekata.
Struni nadzor vri se poev od dana izvoenja pripremnih radova.
Lice koje vri struni nadzor duno je da, bez odlaganja, obavijesti investitora o nedostacima u tehnikoj
dokumentaciji, graenju objekta suprotno tehnikoj dokumentaciji, propisima, standardima i normama kvaliteta i da
preduzima odgovarajue mjere.
Nain vrenja strunog nadzora propisuje Ministarstvo.
Odredbe st. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ovog lana ne odnose se na porodine stambene zgrade.
3) Objekti privremenog karaktera u prostornom planu posebne namjene
lan 115
Na podruju prostornog plana posebne namjene mogu se postavljati objekti privremenog karaktera, u skladu sa ovim
zakonom.
Lokacije i objekti, u smislu stava 1 ovog lana, odreuju se planom objekata privremenog karaktera (u daljem tekstu:
Plan).
Plan se donosi za period od tri godine.
Plan donosi Ministarstvo, po pribavljenom miljenju ministarstva nadlenog za poslove turizma i zatite ivotne
sredine, lokalne samouprave, kao i preduzea osnovanog za upravljanje podrujem posebne namjene za koje se
plan donosi.
Izrada Plana moe se povjeriti licu iz l. 35 i 37 ovog zakona.
Nadlenost za objekte privremenog karaktera
lan 116
Odobrenje i urbanistiko-tehnike uslove za postavljanje objekata iz lana 115 ovog zakona izdaje organ uprave.
Objekat iz stava 1 ovog lana moe ostati kao stalni i po prestanku tih okolnosti, ako ispunjava odreene
urbanistike, tehnike i druge propisane uslove i ako investitor pribavi graevinsku dozvolu u roku od jedne godine od
dana prestanka tih okolnosti.
Investitor koji u propisanom roku ne pribavi graevinsku dozvolu za objekat iz stava 1 ovog lana duan je da takav
objekat ukloni.
Sajt
lan 133
Organ uprave, odnosno organ lokalne uprave formira sajt za oblast ureenja prostora i izgradnje objekata.
Obrasci
lan 133a
Obrasci zahtjeva iz l. 62a, 92, 95, 98, 119, 120, 134, 142 i 143, prijave iz l. 103, 104 i 105 i obavjetenja iz l. 111 i
128 ovog zakona utvruju se propisom Ministarstva.
IV. LICENCA
Izdavanje licence
lan 134
Licenca je akt kojim se utvruje ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti iz l. 35, 36, 37, 83, 84, 85, 106, 107 i
108 ovog zakona.
Licencu izdaje rjeenjem organ uprave u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva.
Licenca za privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik izdaje se za period od pet godina.
Imalac licence je duan da obavijesti organ uprave o svim promjenama u privrednom drutvu, pravnom licu, odnosno
preduzetniku, koje utiu na ispunjenost uslova za sticanje licence.
Organ uprave vodi registar licenci.
U postupku izdavanja licenci organ uprave po slubenoj dunosti pribavlja podatke o kojima se vodi slubena
evidencija.
Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana moe se izjaviti alba Ministarstvu.
Oduzimanje licence
lan 135
Organ uprave e oduzeti licencu, ako:
1) se utvrdi da je licenca izdata na osnovu netanih podataka;
2) imalac licence prestane da ispunjava uslove iz l. 35, 36, 37, 83, 84, 85, 106, 107 i 108 ovog zakona;
3) imalac licence obavlja poslove suprotno odredbama ovog zakona koje se odnose na poslove za koje je
licenca izdata.
U sluajevima iz stava 1 ta. 1 i 3 ovog lana, licenca se oduzima na period od jedne do pet godina.
Licenca se oduzima na nain i po postupku po kojem se izdaje.
O oduzimanju licence organ uprave obavjetava nadleni inspekcijski organ.
Postupak za oduzimanje licence je hitan.
Licenca stranog lica
lan 136
Odredbe lana 134 stav 1 ovog zakona ne odnose se na licence izdate od strane organa drave stranog lica.
1)
2)
3)
4)
lanarine;
nadoknada, u vezi sa trokovima za poslove iz lana 140 stav 1 ta. 6 i 7 ovog zakona;
novanih kazni za discinske prekraje;
drugih izvora u skladu sa zakonom i optim aktom.
VII. NADZOR
Vrenje nadzora
lan 144
Nadzor nad primjenom ovog zakona i drugih propisa iz oblasti ureenja prostora i izgradnje objekata vri Ministarstvo
i organ uprave nadlean za inspekcijske poslove, odnosno lokalna samouprava.
Inspekcijski nadzor
lan 145
Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti ureenja prostora i izgradnje objekata, u okviru propisanih nadlenosti, vri
organ uprave nadlean za inspekcijske poslove, u skladu sa ovim zakonom.
Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata vre i nadlene inspekcije, u skladu sa posebnim
propisima.
Inspekcijski organi iz st. 1 i 2 ovog lana duni su da se meusobno obavjetavaju o upravnim mjerama i radnjama
preduzetim u okviru propisanih nadlenosti.
1. Inspekcijski nadzor u oblasti ureenja prostora
Nadlenost
lan 146
Organ uprave nadlean za inspekcijske poslove vri inspekcijski nadzor u oblasti ureenja prostora preko inspektora
za urbanizam i inspektora zatite prostora.
radova na graenju objekata ili obavlja poslove suprotno odredbama ovog zakona koje se odnose na poslove za koje
je licenca izdata;
10) predloi organu uprave ponitenje ovjere licence stranog lica, ako obavlja poslove suprotno odredbama ovog
zakona koje se odnose na poslove za koje je licenca ovjerena.
Upravna mjera iz stava 1 taka 1 ovog lana sprovodi se peaenjem, tako to e se na vidno mjesto gradilita istai
obavjetenje "zatvoreno po nalogu inspektora za graevinarstvo".
lan 157
Novanom kaznom od 2.000 eura do 40.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice koje vri reviziju, ako:
1) vri reviziju idejnog ili glavnog projekta, a ne ispunjava uslove propisane za vrenje revizije (lan 88);
2) u izvjetaju o izvrenoj reviziji navede netane i neistinite konstatacije i potvrdi njegovu usklaenost suprotno l.
86, 87, 89 i lanu 90 stav 2 ovog zakona;
3) je izvrilo reviziju idejnog ili glavnog projekta u ijoj izradi je uestvovalo (lan 88 stav 2);
4) izvjetaj o reviziji i idejni ili glavni projekat ne ovjeri na propisan nain (lan 90 st. 1 i 3).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 eura do
4.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 2.000 eura do 12.000 eura.
lan 158
Novanom kaznom od 2.000 eura do 40.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) gradi objekat, odnosno izvodi pojedine radove na graenju objekta, a ne ispunjava uslove za graenje, odnosno
izvoenje pojedinih radova iz lana 106 ovog zakona;
2) ne odredi glavnog inenjera za rukovoenje graenjem objekta (lan 107 stav 1);
3) ne organizuje gradilite na nain kojim se obezbjeuje pristup lokaciji, nesmetani saobraaj i zatita okoline za
vrijeme trajanja graenja (lan 110 stav 1 taka 2);
4) ne obezbijedi sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilitu i okoline (lan 110 stav 1 taka 3);
5) gradi objekat, odnosno izvodi radove suprotno standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta koji vae
za pojedine vrste radova, instalacija i opreme ili suprotno naelima izgradnje objekata, odnosno koristi graevinski
materijal, proizvode, ureaje, postrojenja i opremu koji ne ispunjavaju propisane uslove (lan 110 stav 1 taka 4);
6) ne obezbijedi dokaz o kvalitetu izvedenih radova, odnosno ugraenog materijala, instalacija i opreme izdat od
strane ovlaene organizacije (lan 110 stav 1 taka 5);
7) ne vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i knjigu inspekcije (lan 110 stav 1 taka 7);
8) ne obezbijedi mjerenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u toku graenja (lan 110 stav 1 taka 8);
9) u propisanom roku ne obavijesti nadleni organ o poetku izvoenja radova (lan 111 stav 1);
10) pisanim putem ne upozori investitora ili privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnika koji je izradio
projekat o nedostacima u glavnom projektu (lan 111 stav 3);
11) odmah ne obustavi izvoenje radova u sluaju iz lana 111 stav 5 ovog zakona;
12) pisanim putem ne obavijesti nadleni organ u sluaju nailaska na arheoloka nalazita, fosile, aktivna klizita,
podzemne vode i slino (lan 111 stav 8);
13) ako na gradilitu nema gradilinu dokumentaciju (lan 112).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice novanom kaznom od 500 eura do 4.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ta. 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13 ovog lana kaznie se i glavni, odnosno odgovorni
inenjer u pravnom licu koji rukovodi graenjem objekta, odnosno izvodi pojedine radove novanom kaznom od 500
eura do 4.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 2.000 eura do 12.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ta. 9 i 12 ovog lana kaznie se i fiziko lice koje gradi porodinu stambenu zgradu novanom
kaznom od 500 eura do 4.000 eura.
lan 159
Novanom kaznom od 2.000 eura do 40.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) vri struni nadzor, a ne ispunjava uslove propisane za vrenje strunog nadzora (lan 114 stav 2);
2) bez odlaganja, ne obavijesti investitora o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji, graenju objekta suprotno
tehnikoj dokumentaciji, propisima, standardima, normama kvaliteta (lan 114 stav 5).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 eura do
4.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 2.000 eura do 12.000 eura.
lan 160
Novanom kaznom od 2.000 eura do 40.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) izvjetajem o izvrenom tehnikom pregledu predloi upotrebu objekta koji nije izgraen u skladu sa
graevinskom dozvolom i glavnim projektom i ne ispunjava uslove utvrene ovim zakonom, propisima,
standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta za pojedine vrste radova, materijala i opreme (lan
122 st. 2 i 3);
2)
3)
4)
vri tehniki pregled objekta, a ne ispunjava uslove propisane za vrenje tehnikog pregleda (lan 123 stav
1);
u propisanom roku ne dostavi izvjetaj o tehnikom pregledu nadlenom organu (lan 123 stav 4);
izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu ne saini u skladu sa lanom 124 ovog zakona.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 eura do
4.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 2.000 eura do 12.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i fiziko lice koje vri tehniki pregled objekta novanom kaznom od 500
eura do 4.000 eura.
lan 161
Novanom kaznom od 2.000 eura do 40.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) ne obezbijedi voenje dokumentacione osnove o prostoru (lan 14 stav 1);
2) ne dostavi izvjetaj o stanju ureenja prostora (lan 15 stav 3);
3) ne objavi odluku o izradi planskog dokumenta (lan 32);
4) ne dostavi podatke iz evidencije koju vodi (lan 38);
5) zainteresovanim licima ne omogui uvid u izvjetaj o javnoj raspravi i izvrenoj strunoj ocjeni planskog dokumenta
(lan 44);
6) karte i planove koristi suprotno lanu 50 stav 12 ovog zakona;
7) (brisano)
8) ne formira sajt sa urbanistiko-tehnikim uslovima (lan 62 stav 1);
8a) ne odlui o zahtjevu za izdavanje urbanistiko-tehnikih uslova u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva
(lan 62a stav 1);
8b) ne odlui o zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole u roku od 30 odnosno 60 dana od dana podnoenja
zahtjeva (lan 94 st. 1 i 2);
8c) ne odlui o zahtjevu za izdavanje upotrebne dozvole u roku od sedam dana od dana prijema izvjetaja da je
objekat podoban za upotrebu (lan 121 stav 1);
8d) ne objavi na sajtu miljenje u roku od sedam dana od dana davanja, odnosno dostavljanja (lan 39 stav 7 i lan
40 stav 3);
8e) ne objavi na sajtu predlog lokalnog planskog dokumenta i saglasnost, odnosno akt o doradi planskog dokumenta
u roku od sedam dana od dana dostavljnja, odnosno davanja (lan 46 stav 5);
8f) ne objavi na sajtu odluku o donoenju planskog dokumenta sa planskim dokumentom (lan 51 stav 1);
8g) ne objavi na sajtu zahtjev za izdavanje urbanistiko-tehnikih uslova i izdate urbanistiko-tehnike uslove u roku
od sedam dana od dana podnoenja odnosno izdavanja (lan 62a stav 8),
8h) ne odlui o zahtjevu za izdavanje licence u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva (lan 134 stav 2);
9) ne obezbijedi izgradnju, odnosno ne obezbijedi prilagoavanje objekata u javnoj upotrebi pristupu i kretanju lica
smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom (lan 73 stav 1 i lan 165);
10) je izdalo graevinsku dozvolu suprotno odredbama ovog zakona (l. 93 i 94);
11) ne objavi graevinsku dozvolu i zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole i druge upravne i ostale akte na sajtu
(lan 94 stav 3, lan 120 stav 4 i lan 133);
12) je izdalo odobrenje, odnosno urbanistiko-tehnike uslove o postavljanju objekta privremenog karaktera suprotno
planu objekata privremenog karaktera (lan 116);
13) je izdalo upotrebnu dozvolu suprotno odredbama ovog zakona (l. 121 i 125).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i starjeina organa i odgovorno lice u organu uprave, organu lokalne
samouprave i pravnom licu novanom kaznom od 500 eura do 4.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 2.000 eura do 12.000 eura.
Jedinica lokalne samouprave moe, do isteka roka iz stava 1 ovog lana, pristupiti izradi i donoenju izmjena i
dopuna prostornog plana jedinice lokalne samouprave, odnosno generalnog urbanistikog plana.
Donoenjem prostorno-urbanistikog plana lokalne samouprave prestaju da vae prostorni plan jedinice lokalne
samouprave, odnosno generalni urbanistiki plan.
Primjena planskih dokumenata
lan 162b
Planski dokumenti donijeti do stupanja na snagu ovog zakona primjenjivae se do donoenja planskih dokumenata u
skladu sa odredbama i na osnovu ovlaenja iz ovog zakona.
Urbanistiko-tehniki uslovi za objekte u zonama turistike namjene za planske dokumente donijete do stupanja na
snagu ovog zakona izdavae se u skladu sa propisom kojim se blie ureuje sadraj i forma planskog dokumenta,
kriterijumi namjene povrina, elementi urbanistike regulacije i jedinstveni grafiki simboli i namjenom prostora
utvrenom planskim dokumentom ire teritorijalne cjeline.
Izrada i donoenje zapoetog planskog dokumenta
lan 163
Izrada i donoenje planskog dokumenta zapoeta prije stupanja na snagu ovog zakona nastavie se po propisima
koji su bili na snazi u vrijeme donoenja odluke o izradi planskog dokumenta, odnosno u skladu sa ovim zakonom.
Izrada izvjetaja o stanju ureenja prostora i programa ureenja prostora zapoeta prije stupanja na snagu ovog
zakona nastavie se po ovom zakonu.
Obustavljanje donoenja planskog dokumenta
lan 163a
Postupak izrade planskog dokumenta za koji je odluka o izradi donijeta prije 1. januara 2008. godine obustavie se
ukoliko se, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ne utvrdi predlog planskog dokumenta.
Rok za usklaivanje poslovanja
lan 164
Privredno drutvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koje obavlja djelatnost za koju su ovim zakonom propisani
posebni uslovi duno je da svoje poslovanje usaglasi sa ovim zakonom, u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Prilagoavanje objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti
lan 165
Objekti u javnoj upotrebi moraju se prilagoditi uslovima iz lana 73 stav 1 ovog zakona u roku od pet godina od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
lan 166b
Za objekte za koje je graevinska dozvola izdata u periodu od 29. avgusta 2008. godine do dana stupanja na snagu
ovog zakona, uz zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole, pored dokaza iz lana 166a ovog zakona, dostavlja se i
dokaz u pogledu plaanja naknade za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji optina
Crnogorskog primorja.
Objekti izgraeni bez graevinske dozvole
lan 167
Objekti izgraeni bez graevinske dozvole do dana stupanja na snagu ovog zakona, koji se ne uklope u planski
dokument, uklonit e se u skladu sa ovim zakonom.
lan 167a
Objekti izgraeni bez graevinske dozvole do 29. avgusta 2008. godine, na prostoru na kojem je vaeim planskim
dokumentom predviena izgradnja objekata od opteg interesa, uklonie se u skladu sa ovim zakonom.
Objekti iz stava 1 ovog lana i lana 167 ovog zakona uklonie se po nareenju inspektora zatite prostora.
Steena prava
lan 168
Lica koja su stekla ovlaenja za rad na poslovima izrade planskih dokumenata, odnosno izgradnje objekata,
ispunjavaju uslove za vrenje tih poslova i prema ovom zakonu.
Lica koja su poloila struni ispit kojim je izvrena provjera strune osposobljenosti za rad na poslovima odreenim
ovim zakonom, po propisima koji su bili na snazi u vrijeme njihovog polaganja, ispunjavaju uslove za vrenje tih
poslova i prema ovom zakonu.
Rok za donoenje propisa
lan 169
Propisi na osnovu ovlaenja iz ovog zakona donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se propisi koji su vaili do stupanja na snagu ovog zakona.
Rok za usklaivanje odluka lokalnih samouprava
lan 169a
Lokalne samouprave dune su da svoje odluke o komunalnom opremanju graevinskog zemljita i
vodosnabdijevanju usklade sa ovim zakonom, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Donoenje podzakonskih akata
lan 169b
Propisi na osnovu ovlaenja iz ovog zakona donijee se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Zapoeti postupci
lan 170
Postupci zapoeti do dana stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije donijeta pravosnana odluka okonae se
po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
Odredba stava 1 ovog lana odnosi se i na postupak izdavanja licenci i ovlaenja.
Izdavanje urbanistiko-tehnikih uslova
lan 171
(Brisan)