UDK 627.825.001.2:550.

34

Primljeno7. 3. 2006.

Proraun seizmike otpornosti

betonske brane Granarevo
Radenko Pejovi, Radivoje Mrdak, Ratimir ivaljevi, Olga Mijukovi
Kljune rijei

R. Pejovi, R. Mrdak, R. ivaljevi, O. Mijukovi

Izvorni znanstveni rad

betonska brana
Granarevo,
numeriki model,
linearni proraun,
nelinearni proraun,
potres

Proraun seizmike otpornosti betonske brane Granarevo

Key words

R. Pejovi, R. Mrdak, R. ivaljevi, O. Mijukovi

Granarevo concrete
dam,
numerical model,
linear analysis,
non-linear analysis,
earthquake

An analysis of seismic resistance of the Granarevo concrete dam

Mots cls

R. Pejovi, R. Mrdak, R. ivaljevi, O. Mijukovi

barrage en bton de
Granarevo,
modle numrique,
analyse linaire,
analyse non-linaire,
tremblement de terre

L'analyse de la rsistance sismique du barrage en bton de Granarevo

. , . , . , .

,
,
,
,

U radu su prikazani dijelovi rezultata prorauna stabilnosti i sigurnosti betonske lune brane
Granarevo koji je izraen na Graevinskom fakultetu u Podgorici. Za proraun su primijenjena dva
numerika modela: za linearno i nelinearno ponaanje materijala. Obadva modela utemeljena su na
pretpostavci interakcije tijela brane s okolinom (stijenom i vodom u akumulaciji). Proraun je proveden
sa svrhom utvrivanja stvarnog ponaanja brane pri statikim i dinamikim djelovanjima.
Original scientific paper

Some results obtained by calculating stability and safety of the Granarevo concrete arch dam, as
conducted at the Faculty of Civil Engineering in Podgorica, are presented. Two numerical models are
used in the analysis: one for the linear and the other for the non-linear behaviour of materials. Both
models take into account the interaction between the dam body and its surroundings (rock mass and
water in the storage reservoir). This analysis was conducted in order to determine the actual behaviour
of the dam when subjected to static and dynamic actions.
Ouvrage scientifique original

Quelques rsultats du calcul de stabilit et de scurit du barrage en bton de Granarevo, ralis par
la Facult de gnie civil de Podgorica, sont prsents. Deux modles numriques ont t utiliss dans
l'analyse: un pour le comportement linaire et l'autre pour le comportement non-linaire des matriaux.
Les deux modles prennent en compte la relation entre le corps du barrage et ses alentours (la masse
rocheuse et l'eau de la retenue). Cette analyse a t faite afin de dterminer le comportement rel du
barrage soumis aux actions statiques et dynamiques.
Op

, .
: .

( ).
.

Schlsselworte

R. Pejovi, R. Mrdak, R. ivaljevi, O. Mijukovi

Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Betonstaumauer
Granarevo,
numerisches Modell,
lineare Berechnung,
unlineare Berechnung,
Erdbeben rijei

Berechnung der seismischen Bestndigkeit der Betonstaumauer Granarevo

Im Artikel prsentiert man Teile der Ergebnisse der Berechnung der Stabilitt und Sicherheit der
Betonbogenstaumauer Granarevo die an der Fakultt fr Bauwesen in Podgorica durchgefhrt wurde.
Fr die Berechnung wurden zwei numerische Modelle angewendet: fr lineares und unlineares
Verhalten des Materials. Beide Modelle sind auf der Annahme der Interaktion des Staumauerkrpers
mit der Umgebung (Fels und Wasser im Stausee) begrndet. Die Berechnung hatte zum Ziel das
wirkliche Verhalten der Staumauer bei statischen und dynamischen Einwirkungen festzustellen.

Autori: Prof. dr. sc. Radenko Pejovi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Ratimir ivaljevi, dipl. ing. gra.; mr. sc.
Radivoje Mrdak, dipl. ing. gra.;mr. sc. Olga Mijukovi, dipl. ing. gra. Graevinski fakultet
Univerziteta Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
GRAEVINAR 58 (2006) 6, 447-453

447

Betonska brana Granarevo

R. Pejovi i drugi

1 Uvod

2 Proraunski modeli

Brana Granarevo izgraena je prije 35 godina kao prvi

dio hidroenergetskog sustava na rijeci Trebinjici. Nalazi se 18 km nizvodno od izvora i oko 17 km uzvodno od
Trebinja.

Analiza ponaanja visokih lunih brana, u koje se svrstava i brana Granarevo, podrazumijeva dvije vrste prorauna koje su posljedica razliitih kriterija za projektiranje i sigurnost graevine. Prvi se odnosi na uobiajene
eksploatacijske uvjete i djelovanje potresa Z1 za koje,
kao kriterij stabilnosti, nisu doputene pojave pukotina,
uz pretpostavku da se materijal pri naprezanju ponaa
kao linearno elastian. Druga je razina procjena stabilnosti graevine za ekstremne uvjete i djelovanje potresa
Z2 za koji se doputaju i velika oteenja izuzev onih
koja ugroavaju globalnu stabilnost graevine, pri emu
se doputa da dijelovi konstrukcije prelaze u plastino
podruje deformiranja. Za branu Granarevo izraena
su dva proraunska modela za linearni i nelinearni proraun.

Osnovne karakteristike brane jesu:

x graevinska visina

123,0 m

x debljina u vrhu

4,6 m

x debljina u dnu

26,9 m

x duljina u kruni po ekstradosu

x obujam tijela brane
x broj blokova
x korisni obujam

439,3 m
377.000 m3
31
1114 x 106m3

Praenje pogonskog stanja brane tijekom njezine eksploatacije obavlja posebna sluba koju je osnovao korisnik graevine i ona kontinuirano radi. Ova sluba promatra konstrukciju brane i okolnog terena na 465 mjernih mjesta. Promatranja obuhvaaju i praenje seizmikih pojava u iroj okolini brane i inducirane seizminosti u
podruju akumulacije.
U 1979. i 1980. godini Institut za zemljotresno inenjerstvo i inenjersku seizmologiju Univerziteta Kiril i Metodije iz Skoplja obavio je analitika istraivanja seizmike otpornosti i stabilnosti brane Granarevo.
Rezultati tehnikog promatranja i istraivanja brane korisno su posluili za prilagodbu proraunskog modela i
usporeivanje mjerenih i proraunskih rezultata.
Proraun je proveden s ciljem da se utvrdi i analizira
stvarno ponaanje brane pri djelovanju statikih i dinamikih utjecaja, procijeni stabilnost brane pri maksimalnim moguim potresima i utvrde doputene granine
vrijednosti naprezanja i pomaka.

Diferencijalna jednadba kretanja sustava brana-temeljrezervoar za diskretni model konanih elemenata predstavlja sustav simultanih jednadbi ovisnih o vremenu i
ona ima sljedei oblik:
M'

GT P C' 0 P K' 0 P F'




M U 0 C U  G K U F

gdje su M, C i K matrice masa , priguenja i krutosti

podstrukture brana-temelj, a M, C i K odgovarajue
matrice podstrukture rezervoara. Vektori u, u i u predstavljaju ubrzanje, brzinu i pomak, a p, p i p odgovarajue veliine hidraulinih tlakova u vorovima mree
konanih elemenata. Pomaci i hidrodinamiki tlakovi
osnovne su nepoznanice. Spregnute su interakcijskim
matricama G i GT. Njihov je broj jednak broju stupnjeva
slobode u vorovima diskretne strukture. Slobodni su
lanovi F i F vektori sila koje nastaju kao rezultat pomaka tla zbog djelovanja potresa.
U posebnim o nainu definiranja seizmikog djelovanja
kao vanjskog utjecaja i njegovoga irenja kroz podruje
temelja razlikujemo dva modela, i to: model bez mase
temelja i model s masom temelja.
U specijalnim sluajevima kad je G = 0 sustav se raspada na dva nezavisna sustava: prvi u kome su nepoznati
hidraulini tlakovi i drugi u kome su nepoznati pomaci.
Ovo rjeenje namee prikaz hidrodinamikih tlakova
kao pripojenu virtualnu masu vode privrenu na uzvodno
lice brane. Ako se pretpostavi da je voda idealizirana
kao nestiljiva, virtualna masa ne ovisi o kretanju tla.

Slika 1. Brana Granarevo

448

Uz pretpostavku o nedeformabilnosti temelja (dno rezervoara) problem se reducira i svodi na problem interakcije brane i rezervoara.
GRAEVINAR 58 (2006) 6, 447-453

Betonska brana Granarevo

R. Pejovi i drugi
3 Model za linearni proraun
Za linearni seizmiki proraun sustava brana-temelj-rezervoar izraen je proraunski model koji je osnovan
simultanom interaktivnom sustavu brana-temelj-rezervoar uporabom trodimenzijskih konanih elemenata.
Dinamiki je proraun proveden uz pretpostavku temelja bez mase, nestlaive vode u rezervoaru i nulte vrijednosti interakcijske matrice (G = 0). Hidrodinamiki tlak
tretiran je kao djelovanje pridodane virtualne mase vode
privrene na uzvodno lice brane. Izraeni su proraunski modeli za maksimalnu razinu vode u akumulaciji od
400,65 m (2,35 m nie od krune brane) i minimalnu
razinu vode u akumulaciji od 348 m (55 m nie od krune brane). Radi prilagodbe modela provedeni su prorauni i za razine vode u akumulaciji od 392 m i 371 m za
koje postoje eksperimentalni rezultati.
Za diskretizaciju tijela brane i temelja upotrijebljeni su
trodimenzijski elementi elastinog kontinuuma s 24 stupnja
slobode. Brana je izvedena od nearmiranog betona kao
niz vertikalnih konzolnih blokova koji su meusobno
vezani kontaktnim spojnicama. Po vertikali je izvedena
u slojevima od lunih segmenata gdje je obavljen prekid
u betoniranju i na taj je nain oblikovana horizontalna
spojnica. Diskretizacija tijela brane izvedena je po vertikalnim i horizontalnim spojnicama. Za tijelo brane usvojena je debljina elemenata jednaka etvrtini debljine
brane. Pri konstrukciji proraunskog modela pazilo se
da se mjerna mjesta na brani poklapaju s vorovima
mree ili da su u neposrednoj blizini vorova.
Proraunska duljina temelja ispod rezervoara jest: sa
uzvodne strane brane 2H, a s nizvodne strane 0,5 H. Za
temelj su upotrijebljeni elementi prizmatinog oblika s
postupnim poveanjem dimenzija elementa sa ulaenjem u
stijensku masu.
Priguenje u proraunskom modelu usvojeno je kao zamjenjujue viskozno priguenje s koeficijentom priguenja 0,05 i kree se u granicama koje su utvrene za
ovaj tip.
Usvojena shema elemenata proraunskog modela za
linearni proraun prikazana je na slici 2.
Kontrola i prilagodba proraunskog modela obavljeni su
kontrolom njegovih dinamikih karakteristika usporedbom numerikih i eksperimentalnih rezultata.
Eksperimentalnim ispitivanjem brane Granarevo prisilnim vibracijama izmjerene su dinamike karakteristike. Mjerene su rezonantne frekvencije za vibracije u
pravcu kanjona (radijalna komponenta) i popreno na
kanjon (tangencijalna komponenta), vlastiti oblici i priguenje. Ispitivanja su izvrena za dvije razine vode u
akumulaciji u vrijeme izvoenja eksperimenta, i to:
GRAEVINAR 58 (2006) 6, 447-453

x razina I.
x razina II.

8,00 m nie od krune brane

29,00 m nie od krune brane

Slika 2. Proraunski model brane Granarevo za linearni proraun

U tablici 1. je prikaz vrijednosti vlastitih frekvencija i

odgovarajuih priguenja za prvih pet oblika koji su
izmjereni pri eksperimentalnom ispitivanju brane. Za
smanjenu razinu vode u akumulaciji registrirano je poveanje vlastite frekvencije za sve oblike osciliranja.
Registrirano je i smanjenje amplitude relativnih pomaka
to pokazuje da voda u akumulaciji djeluje kao amortizer. Proraunske vrijednosti vlastitih frekvencija za radijalnu komponentu dane su tablicama 1. i 2.
Tablica 1. Vlastite frekvencije i priguenja za radijalnu
komponentu (izmjerene vrijednosti)
Frekvencije/priguenja oblik
za razne razine
1
(Hz)
(Hz)
Prig. (% )
Prig.(% )

za I.
za II.
za I.
za II.

2,700
3,008
1,190
1,180

oblik
2
3,725
5,120
1,910
2,340

oblik
3
5,625
5,900
1,310
1,100

oblik
4
7,130
7,600
2,070
2,430

oblik
5
8,160
/
1,670
/

Tablica 2. Vlastite frekvencije za radijalnu komponentu

(proraunane vrijednosti)
Frekvencije za razne
razine
(Hz)
(Hz)

za I.
za II.

oblik
1

oblik
2

oblik
3

oblik
4

oblik
5

2,572
2,708

3,714
3,766

4,960
5,005

5,000 6,246
5,045 6,317

Na osnovi uporedbe rezultata provedenog seizmikog

prorauna brane i eksperimentalnih rezultata, moe se
zakljuiti da je odabrani proraunski model brane pogodan i dovoljno toan za iznalaenje dinamikih karakteristika i statikog i dinamikog odziva sklopa branatemelj-rezervoar.
449

Betonska brana Granarevo

Eksperimentalnim ispitivanjima i rezultatima prorauna
potvrena je teorijska pretpostavka da voda u akumulaciji utjee kao pridodana masa tijelu brane. Mala razina
priguenja utvrena eksperimentalnim istraivanjima
moe se objasniti niskom razinom pobude u tijeku eksperimenta.

R. Pejovi i drugi
5 Proraunske karakteristike materijala

5.1 Beton
Za kratkotrajna djelovanja za beton brane usvojene su
sljedee karakteristike materijala:
x modul elastinosti

4 Model za nelinearni proraun

x Poissonov omjer

Model za nelinearni proraun izraen je prema naelu

da je brana izvedena od nearmiranog betona kao niz
vertikalnih konzolnih blokova. Blokovi su meusobno
vezani nearmiranim kontaktnim spojnicama koje ne
preuzimaju vlano naprezanje pa su potencijalno mjesto
za pojavu pukotina. Prelazak iz linearnog u nelinearno
podruje deformiranja nastaje zbog premaaja vlane
vrstoe betona u spojnicama. Od poetnog monolitnog
stanja tijelo brane e se transformirati u niz blokova s
nelinearnim vezama du spojnica. Zbog relativno malih
naprezanja napona u stijeni ne dolazi do pukotina pa je
temelj tretiran kao linearno elastian i pri nelinearnom
proraunu.

x volumenska masa betona

Za nelinearni proraun sustava upotrijebljen je modificirani model brane koji je uporabljen za linearni proraun.
Modifikacija se sastoji u unoenju u model nelinearnih
elemenata. Oni su postavljeni u dvije vertikalne spojnice
izmeu elemenata gdje su u linearnom modelu proraunana najvea vlana naprezanja.
Za simulaciju relativnih pomaka primijenjeni su kontaktni elementi tipa nelinearnih opruga koji su ugraeni u
vorovima mree konanih elemenata du vertikalnih
spojnica u podruju i u okolini podruja u kojima su se
pojavila vlana naprezanja. Svaki nelinearni element
sastavljen je od est opruga, za svaku od est unutranjih
deformacija od kojih je nelinearna horizontalna opruga
okomita na spojnicu. Odnos naprezanja-deformacija
ovih opruga je meusobno nezavisan. Na slici 3. pokazane su opruge za tri deformacije: u smjeru pomaka, poprenu i isto savijanje u ravnini 1-2.

Slika 3. Nelinearni element u ravnini 1-2

450

x toplinski koeficijent betona

E = 33000 MPa
Q = 0,15
J = 2400 kg/m3
Dt = 10-5/K

Za dugotrajna djelovanja definiran je korigirani efektivni modul elastinosti betona preko kojega se ukljuuje
utjecaj puzanja betona pri dugotrajnim djelovanjima, pri
emu je usvojena algebarska veza izmeu naprezanja i
deformacija za beton.
Za proraun su usvojene sljedee korigirane vrijednosti
modula elastinosti:
x za fazu izgradnje i utjecaje od vlastite teine E*b (t = f)
16500 MPa
x za fazu eksploatacije i utjecaje od vode u akumulaciji E*b (t = f) = 19000 MPa.

5.2 Stijena
x modul elastinosti
x Poissonov omjer
x volumenska masa stijene

ES = 80 000 MPa
Q = 0,20
J = 2610 kg/m3

5.3 Optereenja
Statiki utjecaji i deformacije proraunani su od sljedeih optereenja i njihovih mjerodavnih kombinacija:
x vlastite teine (VT)
x hidrostatikog tlaka (H)
x potresa (Z1) i (Z2).
Utjecaji hidrostatikog tlaka proraunani su za kotu
maksimalnog uspora 400,6 m n.m (H1), kotu minimalne
radne razine 348,06 m n.m (H2) i karakteristinu kotu
uspora 390 m n.m, jer je na osnovi oskultacija utvreno
da za kote akumulacije vee od 380 m n.m. proradi luni sustav ponaanja brane. Posebno je proveden proraun za praznu akumulaciju.
Imajui na umu injenicu da je utjecaj temperature na
tijelo brane vaan, ovaj je proraun proveden za est
karakteristinih temperaturnih stanja, i to:
x maksimalni uspor vode 400,65 m n.m. u kombinaciji
s maksimalnim temperaturama (ljetni reim T1) i
minimalnim temperaturama (zimski reim T2)
x minimalni uspor vode 348 m n.m. u kombinaciji s
maksimalnim temperaturama (ljetni reim T3) i
minimalnim temperaturama (zimski reim T4)
GRAEVINAR 58 (2006) 6, 447-453

Betonska brana Granarevo

R. Pejovi i drugi
x prazna akumulacija u kombinaciji s maksimalnom
temperaturom (ljetni reim T5) i minimalnom temperaturom (zimski reim T6).

dalju analizu je kao reprezentativan usvojen potres

Petrovac.

Razine maksimalnih horizontalnih ubrzanja za razliite

povratne periode dao je Republiki seizmoloki zavod u
Podgorici, i to:
x za povratni period od 200 godina 0,10008 g;
x za povratni period od 1000 godina 0,1325 g.
Osim ovih rezultata seizmike parametre za lokaciju
brane Granarevo istraivao je i IZIIS iz Skoplja 1981.
godine. Na osnovi ovih istraivanja usvojene su sljedee
razine maksimalnih ubrzanja:
x za projektni potres (Z1) 0,25 g
x za maksimalno mogui potres (Z2) 0,40 g

Slika 5.

Za linearni seizmiki proraun upotrijebljene su spektralna metoda i izravni dinamiki proraun, a za nelinearni proraun izravni dinamiki proraun. Dinamika
proraun proveden je za sedam spektara: Titograd - 2,
Dubrovnik, Gacko, Ston, Petrovac, Herceg Novi i El
Centro 1940. Na osnovi dobivenih rezultata zbog ovih
potresa kao reprezentativan usvojen je akcelerogram
potresa Petrovac.
6 Rezultati prorauna

Slika 6.

Sa Vzz oznaeni su radijalni, a sa Vtt tangencijalna normalna naprezanja. Normalno tlano naprezanje ima negativan, a vlano naprezanje pozitivan predznak. Radijalni pomaci su pozitivni ako su usmjereni nizvodno, a
negativni ako su usmjerena uzvodno. U ovome radu je
zbog ogranienog opsega prikazan mali dio najzanimljivijih rezultata prorauna.

Slika 7.

Slika 4.

Na slici 4. su usporedno prikazani radijalni pomaci centralne konzole 17 od potresa Z1 za navedenih sedam
spektara za sluaj linearnog prorauna dobivenog sprektralnom metodom. Iz ovog se dijagrama lako uoava da
su utjecaji vrlo razliiti za pojedine tipove potresa. Za
GRAEVINAR 58 (2006) 6, 447-453

Karakteristini rezultati prorauna za linearno-dinamiku analizu od mjerodavnih kombinacija (vlastite teine,

hidrostatikog tlaka, temperature i potresa tipa Z1) dani
su na slikama 5., 6. i 7. Slika 5. predstavlja promjenu
normalnih Vtt naprezanja du luka na koti 400 za nizvodno lice (oznaka romb) uzvodno lice (oznaka kriii)
i os luka (isprekidana crta-toka/linija). Slika 6. predstavlja promjenu normalnog Vzz naprezanja po visini
centralne konzole. Oznake dijagrama su iste kao i na
slici 5. Na slici 7. prikazan je dijagram radijalnih pomaka centralne konzole 17.
Karakteristini rezultati prorauna za nelinearni dinamiki
proraun za mjerodavne kombinacije (vlastite teine,
temperature i potresa tipa Z2) dani su na slikama 8., 9. i
10. Na slici 8. predstavljena je promjena normalnih Vtt
451

Betonska brana Granarevo

R. Pejovi i drugi

Slika 8.

naprezanja du luka na koti 400 za ista optereenja i na

isti nain kao i na slici 5. za linearni dinamiki proraun.

Slika 11.

7 Zakljuak

Slika 9.

Slika 9. predstavlja promjenu Vzz normalnih naprezanja

du centralne konzole 17 s istim optereenjem i na isti
nain kao i na slici 6. Na slici 10. prikazani su radijalni
pomaci, centralne konzole za ista optereenja kao i na
slici 7.

Slika 10.

Na temelju provedenih prorauna, rezultata oskultacija i

valjanih propisa, definirane su granine vrijednosti naprezanja i pomaka u okviru kojih bi se trebale kretati
ove veliine u eksploatacijskim uvjetima. Granine su
vrijednosti za normalna tlana naprezanja 8,75 MPa, a
za normalna vlana naprezanja 1,30 MPa.
Linije graninih (minimalnih i maksimalnih) vrijednosti
pomaka centralne konzole dane su na slici 11. Do sada
registrirane ekstremne vrijednosti pomicanja vrha centralne konzole bile su najmanje 3,0 mm, a najvie 70,9 mm.
452

Dinamiki odziv proraunskog modela, dobiven zbog

djelovanja potresa razliitoga frekventnog sastava, kree
se u veoma irokim granicama, to ukazuje na veliku
vanost istraivanja seizmikih parametara mikrolokacije.
Proraun brane provedeni su na modelima kojima je obuhvaena interakcija tijela brane s okolnim terenom i akumulacijom, to je omoguilo realno spoznavanje ponaanja brane pri razliitim djelovanjima. Gornju su konstataciju potvrdili rezultati promatranja brane koji su pokazali dobru suglasnost s proraunskim rezultatima.
Naprezanja u tijelu brane za sluaj djelovanja potresa
tipa Z1 (0,250) u kombinaciji s ostalim optereenjima
su manja od doputenih. Zbog djelovanja potresa tipa
Z2 (0,4 g), u kombinaciji s ostalim optereenjima, glavna normalna vlana naprezanja su vea od doputenih.
Podruje najveih glavnih vlanih naprezanja je u gornjoj treini brane u podruju oko centralne konzole. Pokazano je da brana pri ovom intenzitetu potresa ulazi u
nelinearno podruje deformiranja, trpi oteenja, ali da
pritom nije ugroena njezina stabilnost.
Granine vrijednosti naprezanja i pomaka predstavljaju
vrijednosti unutar kojih je brana sigurna. U sluaju premaaja definiranih graninih vrijednosti sluba za promatranje mora hitno reagirati i ustanoviti uzroke. Eventualni se premaaji mogu dopustiti ako se proraunom
dokae odgovarajua stabilnost brane.
Rezultati provedenih prorauna i rezultati promatranja
pokazuju da brana Granarevo u postojeem stanju i u
postojeim uvjetima eksploatacije posjeduje odgovarajuu
sigurnost za statike i dinamike utjecaje.
GRAEVINAR 58 (2006) 6, 447-453

R. Pejovi i drugi

Betonska brana Granarevo

LITERATURA
[1] Mrdak R.; Pejovi R.; Kovaevi V.; Janjevi S.: Uticaj
proraunskog modela na rezultate statike i dinamike analize
lune brane, I kongres Jugoslovesnkog drutva za visoke brane,
1997., str. 267.-275.
[2] Pejovi R.; Mrdak R.; Kovaevi V.: Uticaj deformacijskih
karakteristika stijene na rezultate statike i dinamike analize
visoke lune brane, I kongres Jugoslovenskog drutva za visoke
brane, 1997., str. 257.-265.
[3] Pravilnik o tehnikim normativima za projektovanje i proraun
inenjerskih objekata u seizmikim uslovima (nacrt) Savezni
zavod za standardizaciju, Beograd, 1985.

GRAEVINAR 58 (2006) 6, 447-453

[4] Sekulovi M.; Pejovi R.; Mrdak R.: Earthquake response of high
arch dams, XI European Conference on Earthquake Engineering,
Pariz, 1998.
[5] Sekulovi M.; Pejovi R.; Mrdak R.: Analysis of earthquake
safetu of alarge arch dam, 12th World Conference on Earthquake
Engineering, New Zealand, Auckland, 2000.
[6] Sekulovi M.; Mrdak R.; Pejovi R.; Mijukovi O.: Analysis of
seismic response of high arch dam on basis of energy balance,
13th World Conference on Earthquake Engineering, Canada,
Vancouver, 2004.

453