pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 161

UDK 929.6 (497.5 Slavonija) 1700/1918

pregledni rad
primljeno: 24. 10. 2001.

ivotinje kao heraldiki elementi u grbovima plemstva u Slavoniji od 1700.-1918. godine

Vesna Vuevac Bajt - Gordana Greguri Graner
Katedra za povijest veterinarstva, Zavod za drutvene znanosti u veterinarstvu,
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb
U mnogim grbovima plemikih obitelji u Slavoniji nalazimo prikazane ivotinje ili njihove dijelove kao sastavni dio grbova. Ovim istraivanjima obuhvatili smo grbove
plemikih obitelji Virovitike upanije, Poeke upanije i Srijemske upanije. Neke
od prikazanih ivotinja imaju u Slavoniji prirodno stanite (napose se to odnosi na
ptice) pa je to razlog njihovoj estoj zastupljenosti unutar grbova. Meutim, veina
prikazanih ivotinja na grbovima ima religiozno mitsko obiljeje.

U Hrvatskoj se prvi grbovi javljaju poetkom 13. stoljea i sastoje se samo od tita, a u
drugoj polovici 13. stoljea nad tit se postavlja kaciga s nakitom iz koje viri kratki plat. Tako grb dobiva osnovne elemente: tit, kacigu s nakitom i plat. Ostali su dijelovi grba toenice, znakovi ina i dostojanstva, uvari grba, zastori, redovi, gesla i bojni povici, te zastave. ivotinje ili njihovi dijelovi najee su prikazani u titu, meutim, vrlo esto izviru iz krune nad kacigom ili su prikazani kao drai grba. Boje koje se koriste u heraldici jesu crvena, plava, zelena, crna, zlatna, uta (zlatna), bijela (srebrna) (B. Zmaji, 1996.).
ivotinje su prikazane uglavnom u jednoj boji, a zastupljene su sve navedene boje, osim plave (plave su jedino noge zmaja prikazanog u grbu obitelji Niki). Meutim, pri koritenju boja u prikazu ivotinjskih likova postoje i iznimke, kao pri prikazu kune u grbu Slavonije iz
godine 1469., gdje je kuna smee boje s bijelim trbuhom.
U razdoblju od 12. do 14. stoljea prvo uzimaju plemii, a zatim i gradovi, opine, korporacije, pa i obini graani razliite simbole za svoj grb. Jaanjem vladarske moi u 13. st. podjela grbova postaje postupno iskljuivo pravo vladara pa je ono ozakonjeno posebnom poveljom koja se zove grbovnica. Njome vladar uz plemstvo dodjeljuje i grb koji je u takvoj povelji opisan i oslikan. Grb okruen ornamentikom esto se nalazi na naslovnoj ili na srednjoj
stranici povelje. Taj oblik grbovnice ostaje u nas nepromijenjen od kraja 17. stoljea do raspada Austro-Ugarske Monarhije (1918.) (B. Zmaji, 1996). Da bi se sprijeila zloupotreba grbova, u Hrvatskoj je u 16. stoljeu uvedena praksa da svaki grb to ga je udijelio kralj potvrdi
Hrvatski sabor. Zadaa ovog istraivanja bila je provesti analizu grbova Slavonije od godine 1700.-1918., te prikazati ivotinje kao heraldike elemente, i to kao naravne likove (etveronone ivotinje, ptice, gmazovi, mekuci i kukci), i mitoloka bia (orolav, dvoglavi orao,
zmaj i jednorog).

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 162

162

V. V. BAJT - G. G. GRANER, ivotinje kao ...

etveronone ivotinje
Lav
Najee prikazivana etveronona ivotinja jest lav. Ako je prikazan u uspravnom poloaju, s licem prema gledatelju, u heraldici se naziva leopardom, iako s likom zoolokog leoparda nema nita. Npr. srebrnog leoparda nalazimo prikazanog u titu i nakitu grba obitelji Zamobori u Poekoj upaniji. Iako lav kao heraldiki element najee nalazi mjesto u titovima i nakitu, vrlo je esto prikazan i kao dra grba.
U Virovitikoj upaniji lav je prikazan u grbovima obitelji Adamovi, epinski, Beloevi, Birii, Blaekovi ili Klai, Bonjak ili Bonjakovi, Bujanovi, avrak, ernojevi, Demeli, Gudi, Jurjevi, Kukovi, Novakovi, Pejaevi, pii od Japre.
U Poekoj upaniji lav je zastupljen u grbovima obitelji Ambrozovi, Festeti, Jankovi od
Daruvara, Jankovi ili Doktorovi, Kraljevi, Magiary, Niki, Popari, Pracai, Saraevi, Suvi, Sveti, Taka, Zengeval.
U Srijemskoj upaniji grbovi obitelji Balog, Borievi, Brodanovi, Ebner, Eltz, Fratrievi,
Jano, Kova, Mihajljevi, Mirosavljevi, Odeskalki, Troguli, Samfir, Stanisavljevi, Stojevi
takoer prikazuju lava.
Najea je boja lava zlatna, iako ga moemo nai i kao srebrnog, crveno-zlatnog (avrak),
crvenog (Popari, Saraevi, Odeskalki u starom kneevskom grbu).
Katkad se lav prikazuje i kao dvorep (Birii, Pejaevi - barunski grb iz 1772. god., Odeskalki - osnovni grb), okrunjen (Pejaevi - grofovski grb iz 1772. god., pii od Japre), a dva
zlatna okrunjena lava kao drai grba prikazana su u grbu obitelji Eltz.
Lav je uglavnom prikazan kako koraa na stranjim nogama, a prednje su noge uzdignute.
esto u prednjoj desnoj api dri krivoiju, ma ili buzdovan. Krivoija je tipian hrvatski odn.
slavonski heraldiki lik. Dosta se esto javlja u maarskoj heraldici, koja je znatno utjecala
na slavonsku heraldiku prije turske okupacije. Poslije osloboenja od Turaka znatniji je
utjecaj srednjoeuropske heraldike (Atlagi). Lava se prikazuje i kako dri palicu (Samfir),
koplje (Ostoji, Mihajljevi), pero (Fratrievi - u titu), savijenu sablju (Fratrievi - u nakitu), zlatnu potkovu u sputenoj ljevici (Kova), ruu s listovima (Borievi), zlatno sunce (Kraljevi), i strijele (Novakovi, Blaekovi ili Klai). Proboden kroz prsa maem prikazan je lav
u grofovskom i plemikom grbu obitelji Mihajljevi. Na grbu obitelji Prazai zlatni lav u desnici dri krivoiju, a u ljevici zlatni prsten. Ponegdje lav dri zastavu (Zengeval, Popari, Taka). U grbu obitelji pii od Japre nalazimo prikaz borbe okrunjenog zlatnog lava i zmaja koji suklja vatru, kao borbu dobra i zla.
Tako est prikaz lava u grbovima plemikih obitelji Slavonije moemo vjerojatno zahvaliti
znaenju koje lav ima kao jedna od najeih alegorijskih figura koja svojom pojavom podsjea na autoritet, snagu i mo.
Openito lav je znamen snage, velianstva, sranosti i hrabrosti. Prema srednjovjekovnom
vjerovanju lav spava otvorenih oiju pa je zbog toga postao i simbolom budnosti (Badurina,
A. i sur., 1979.).

Grif, Grifon, Oroglav

Prikaz grifona ili orolava nalazimo u grbovima obitelji Kneevi, Pisai, Kavedija, Anastazijevi, Bai (u plemikom i barunskom grbu), Butkovi, Eltz, Madaras, Simeonovi. Najee
se lik orolava pojavljuje u nakitu, ali moemo ga nai i u titu (Bai, Butkovi, Eltz, Madaras)
ili kao draa grba (Bai - barunski grb).

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 163

Povijesni prilozi 21., 161.-169. (2001)

163

Sam lik grifona doao je u grbove slavonskog plemstva pod utjecajem srednjovjekovne heraldike, a predstavlja mitsku ivotinju s orlovskim kljunom i krilima, a lavljim tijelom. Evocira i dvostruko boansko svojstvo snage i mudrosti. Usporedi li se simbolika orla sa simbolikom lava, moe se rei da grifon povezuje zemaljsku snagu lava s nebeskom energijom orla
(Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).

Vuk
Iako se vuk kao heraldiki element uglavnom javlja u grbovima uskokih obitelji (Atlagi,
1982.) u Srijemskoj upaniji grb obitelji Delivuk prikazuje vuka srebrne boje koji se nalazi u
titu, u prednjoj desnoj api dri krvlju poprskanu krivoiju, a u lijevoj odrubljenu tursku glavu. Oita je zasluga obitelji Delivuk u borbi protiv Turaka, meutim, moe se pretpostaviti da
je ipak glavni motiv upotrebe vuka kao heraldikog elementa upravo prezime Delivuk, kao
to je i prikaz lava koji u ljevici dri potkovu heraldiki element u grbu obitelji Kova.

Konj
Lik bijeloga/srebrnoga konja na kojem jau junaci vrlo se esto pojavljuje kao heraldiki lik
u titovima i nakitu grbova slavonskog plemstva u razmatranom razdoblju. Neki grbovi prikazuju konja koji nosi jahaa (Bujanovi, ernojevi, Mandi, Markovi, Ili od Zorlesnika,
Mihajljevi, Mikovi). Konj, meutim, moe biti prikazan i bez jahaa, kao npr. srebrni konj
koji se propinje (Andreovi - u titu) ili srebrni konj u skoku, kojemu uzde dri ruka koja viri
iz lijevog krajnjeg ruba tita (Kukovi). Prikazani konji mogu biti i crne (Mihalovi), smee (Demeli) ili ukaste boje (Adudi). Kao to vlada konjem, tako jaha svladava protivnike snage.
Bijeli konj, samo blistave bjeline, simbol je uzvienosti (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).

Jelen
Jelen dominira na titu grba Srijemske upanije iz godine 1747. Prikazani jelen lei podvitih
nogu, glavu dri uspravno, a oko vrata ima iroku utu ogrlicu. Zlatni jelen koji skae prikazan je na grbu jedne plemike obitelji u Srijemskoj upaniji (Bubanovi). U Poekoj upaniji jelen se pojavljuje u titu obiteljskog grba obitelji Erddy. Jelen se pojavljuje i na titu grofovskog grba navedene obitelji. Prikazani jeleni izviru iznad zlatnog kotaa.
Jelen se zbog razgranatog rogovlja koje se povremeno i obnavlja esto usporeuje sa stablom ivota. Simbolizira i plodnost, ritmove rasta i ponovnog roenja. Jelen je arhaina slika ciklikog obnavljanja. Tijesno povezivanje neke vrste jelena i bora (kao npr. na grbu Srijemske upanije gdje jelen upravo lei pored bora) moda je tek obina umska slika, ali mogue je da negdje dublje sadri i simboliku koja jelena ne dovodi samo u vezu s istokom i
zorom, nego i s poecima ivota pri stvaranju svijeta (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.). Stoga ne udi, da je jelen prikazan iznad zlatnog kotaa jer se kota odnosi na svijet postajanja i neprestanog stvaranja, tj. na mogue i prolazno. Simbolizira cikluse poinjanja i obnavljanja (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).

Jarac
Jarci crne boje koji se propinju uz zelenu jelu, okrenuti jedan prema drugome nalaze se prikazani u grbu obitelji Birii iz Virovitike upanije.
Iako u veini kultura jarac ne simbolizira nita pozitivno, nego se spominje iskljuivo u negativnom kontekstu (prema nekim tumaenjima npr. jarac predstavlja pokuaj spajanja ivotinje i biljke - sjeme izbacuje na panj uz koji se propinje ili pak poput svinje i jo nekih ivotinja predstavlja prenadraenost i izopaenje spolnog nagona), u zemljama mediteranskog

pp21

04.03 v12

3/5/02

164

9:03

Page 164

V. V. BAJT - G. G. GRANER, ivotinje kao ...

kruga vjerovalo se da jarea krv, osim rtvenih vrlina ima i izuzetno svojstvo da kali eljezo
(Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).

Jednorog
Jednoroga nalazimo u grbovima obitelji Jurkovi, Koi, Brnjakovi. Srednjovjekovni jednorog
simbol je moi koju u prvom redu izraava rog, ali je i simbol raskoi i istoe.

Zmaj
Nalazimo ga prikazanog u grbu obitelji Niki (etverobojni zmaj: plave noge, crveno tijelo,
zlatni rep, srebrna krila) i u grbu obitelji pii od Japre.

Ptice
Orao
Najee prikazana ptica u grbovima jest orao, kao pandam liku lava. Uglavnom je crne boje, no ponegdje je zlatan (Anastazijevi, Rakitijevi, Erddy - grofovski grb), srebrni (nakit u
Avakumovievim barunskom grbu), crveni orao rairenih krila (Roguli) ili crveno-crni dvoglavi orao rairenih krila (Ki). Dvoglave orlove nalazimo u grbovima obitelji Anastazijevi,
ernojevi i Odeskalki - stari kneevski grb. Veinom su orlovi prikazani rairenih krila, no
grb obitelji Pejaevi prikazuje crnog orla zatvorenih krila koji u kljunu dri srebrni patrijarki krst, u desnoj pandi ma, a u lijevoj zlatnu jabuku. Opis se odnosi na barunski grb iz
1760. god. i tit grofovskoga grba iz 1772. god.
esto je orao okrunjen (Erddy - grofovski grb, Kneevi - u nakitu grba, Peji i Odeskalki
- u titu manjeg kneevskog grba). Rimskonjemaki carski orao sa carskom krunom prikazan je u grbu u obitelji Prandau. Orao je ponegdje prikazan kako se sprema na polijetanje
(Seujac), naoruan (Adudi), kao zlatni dvoglavi orao koji u desnici dri kri, a u ljevici zlatnu au (Anastazijevi), kao crni orao koji u desnoj pandi dri patrijarki krst (Ljipljani) ili
buzdovan (Peji). Crni orao rairenih krila u desnoj pandi dri zlatni ma, a u lijevoj trolisnu granicu (Avakumovi), okrunjeni crni orao u pandama dri zlatni vijenac (Simeonovi)
ili stremi prema zlatnom suncu (Fratrievi).
Orlovi (jastrebovi, Aquilidae, Accipitridae) pripadaju u porodicu grabeljivih ptica iz podreda
prave sokolovke (Falcones Atomorphae). Rasprostranjeni su po cijelom svijetu. Otrog su,
svinutog kljuna, snanih nogu s vrstim pandama za hvatanje plijena. Izvrsni su letai, a
hrane se razliitim kraljenjacima i drugim manjim ivotinjama. U naim krajevima obitavaju: suri orao (Velebit, Biokovo), orao krsta (Dalmacija), orao klikta i orao klokota, koji su
rasprostranjeni od srednje Europe do centralne Azije, a ive u nizinskim umama uz vodu
gdje se hrane abama, guterima i mievima (Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb
1961. Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, str. 577. ).
Orao je, u heraldici, najvanija ivotinja iz reda ptica. Jednoglavi orao javlja se na peatima
ve krajem 12. stoljea, a uskoro nakon toga postaje glavni simbol njemakih careva i Njemakog Carstva. Brojni su grbovi, osobito obiteljski, koji prikazuju orla.
Orao je vladarska ptica, nebeski ekvivalent lavu na zemlji. Katkada je na vrhu stupova, obeliska i osi svijeta; simbolizira najviu silu, vrhovnu vlast, genija, junatvo i svako transceden-

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 165

Povijesni prilozi 21., 161.-169. (2001)

165

talno stanje. Openito, orao je simbol drutvenog i duhovnog uspea, veze s nebom, koja mu
daje iznimnu mo i odrava ga u visinama (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).
Openito valja orla smatrati simbolom uskrsnua. To se temelji na drevnom vjerovanju da
orao, za razliku od ostalih ptica, povremeno obnavlja svoje perje i svoju mladost time to najprije leti prema suncu, a potom naglo zaroni u vodu. Postojalo je uvjerenje da orao ima sposobnost uzlijetanja uvis sve dok se ne izgubi iz vida te da pri tome moe izravno gledati u
arko podnevno sunce. Stoga se smatra simbolom Krista. U irem pak smislu on oznauje
pravednike, ili ak zamjenjuje pojedine kreposti kao sranost, vjeru, sabrano razmiljanje.
Rjee je prikazan kao ptica grabljivica kad predstavlja demona koji otima due ili pak grijehe oholosti i zemaljskog vlastohleplja. Orao uz to simbolizira i velikodunost. Vjerovalo se,
naime, da orao, ma kako bio gladan, uvijek preputa polovinu svoga plijena drugim pticama
(Badurina, A. i sur., 1987.).
Dvoglavog orla nalazimo u grbu obitelji Anastazijevi, ernojevi, Eltz, Ki. Dvoglavi orao
smatra se simbolom hetitskog podrijetla koji su u srednjem vijeku preuzeli Turci Selduci, a
od njih u vrijeme kriarskih vojni Europljani, pa je tako stigao do austrijskog i ruskog carskog grba. Godine 1401.-1806. crni dvoglavi orao (na zlatnom polju) grb je Svetog Rimskog
Carstva njemake narodnosti (Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb 1961, str 566. ).
Podvostruenje glave ne izraava toliko dvojnost ili viestrukost dijelova carstva koliko jaa
simbolizam orla; to je vlast vie nego kraljevska, uistinu carski suverenitet, kralj kraljeva. I
ivotinje naslonjene jedne na druge leima ili postavljene suelice, koje su toliko este u
umjetnikim djelima donose simbolike vrijednosti do njihova vrhunca (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).

Krila
Na grbovima vrlo esto nalazimo prikazana krila (Gudi, Gvozdanovi, Adudi, Ambrozovi,
Erddy, Peji, Strii, Suvi, Sveti, Taka, Zengeval, Andreovi, Bubanovi, Eltz, Ili od Zorlesnika, Jeleni).
U kranskoj predaji krila oznauju zrano, lagano kretanje i simboliziraju duh, pneumu. Imati
krila znai napustiti zemaljsko i pristupiti nebeskom (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).

dral
drala najee prikazuju kako u podignutoj desnici (Festeti, Jankovi od Daruvara - u obiteljskom grbu i u grofovskom grbu iz 1857. godine, Molnar, Zengeval) ili u ljevici (Sveti) dri kamenu kuglu.
dral koji dri kamenu kuglu znak je panje (Atlagi, 1982). dral je simbol budnosti, odanosti, dobra ivota i dobrih djela i pravoga reda u monakom ivotu. Sva ta povoljna svojstva
izvode se iz legendarnih navika i postupaka te ptice. Puko je vjerovanje da se svake noi
dralovi poredaju u krug oko svog kralja. Neki su dralovi odreeni da uvaju strau, te moraju pod svaku cijenu ostati budni. Da bi to postigli, svaki straar stane na jednu nogu, a drugu podigne uvis. U podignutoj nozi dri kamen. Ako bi zaspao, kamen bi pao na drugu nogu i probudio straare (Badurina, A. i sur., 1979.).
Godine 1765. Antun Jankovi (u svome grbu ima prikazanog drala koji se na maarskom
zove dar) posjednik imanja Podborje, Sira, Pakrac i epreg u Ugarskoj osim nasljednog
plemstva dobija i pridjevak de Daruvar, a Podborje mijenja svoj slavenski naziv u Daruvardralov grad (Jeremi, 1935.).
dralovi (Gruidae) pripadaju u red ptica iz redne skupine dralovki (Gruiformes), dugaka tijela, produljena tanka vrata, malene glave i dugih nogu. Kljun je velik i ravan. Mujaci su ve-

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

166

Page 166

V. V. BAJT - G. G. GRANER, ivotinje kao ...

i od enki. dralovi su rasprostranjeni po cijeloj Zemlji. U naim je krajevima samo u prolazu sivi dral (Grus grus) na putu iz sjeverne Europe i Sibira. Inae ivi uz movare i velike bare (Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1964; Izdanje i naklada JLZ; str 774.).
Jo jednu pticu movaricu nalazimo kao heraldiki element u grbovima. To je bijela aplja
ili svedir (abogut). Prikazana je u izvorno povijesnom grbu grada Broda. aplja stoji u movarnom tlu i gleda u pet estokrakih zlatnih zvijezda koji je zatiuju svojim jakim sjajem
pod kojim potamnjuje srebrni stari mjesec - turski grb - uzmiui natrake. Pozadina je daleka i ovijena u plavom nebu. Noge i kljun crveni su. Ptica movarica predstavlja Broane
kao doseljenike koji su se postavili protiv Turaka, iji je grb zlatni mlaak. Taj mlaak potamnjuje i ovdje je obojen srebrno dok je pet prikazanih zvijezda zlatno. Tih pet zvijezda oznauje brodske bastione izgraene na movarnom tlu, gdje tite bijelu aplju ili aboguta koji sve prodire i pobjeuje. Da se tu radi o abogutu dokazuje i to to su Turci i Bonjaci slavonske graniare dugo nazivali abarima ili abogucima. Brod je nakon razvojaenja Vojne
granice 1881. godine inkorporiran u Poeku upaniju (Sran, S., 2000.).
Sve navedene plemike obitelji koje u grbu imaju drala takoer pripadaju podruju Poeke upanije.

Pelikan (Nesit)
Pelikan ili nesit je prikazan u grbu obitelji Gvozdanovi, Pisi, Vinkovi, Pohr. Iz ranjenih
grudi pelikan krvlju hrani mlade ili je prikazan ranjenih grudi, ali bez mladih (Pisai). Prema miljenju Zmajia pelikan, kao heraldiki lik, vrlo je est u grbovima sveenika.
Pod pogrenom pretpostavkom da mlade hrani svojim mesom i svojom krvi, pelikan se nekada smatrao simbolom oinske ljubavi. Stoga je on u kranskoj ikonografiji simbol Krista,
ali i za to postoji dublji razlog. Pelikan ivi uz vode, pa je i simbol vlane prirode, koja, prema staroj fizici, iezne pod djelovanjem suneve topline i ponovno se raa; stoga je postao
likom Kristove rtve i njegova uskrsnua, te uskrsnua Lazarova. Kranski simbolizam temelji se i na rani na srcu iz koje kaplje krv i voda, napici ivota (Chevalier, J., Gheerbrant,
A., 1987.). Prema legendi, nesit (pelikan) koji meu svim ivim stvorovima oituje najveu ljubav prema svome potomstvu - probija svoje grudi da bi nahranio svoje mlade vlastitom krvlju. Na temelju te legenede nesit je postao simbolom Kristove rtve na kriu koju je primio
iz ljubavi prema ljudskome rodu. U tom je smislu pelikan i slika euharistijskog sakramenta.
Za razliku od aplje i drala, pelikan je ptica stanarica i naa je najvea ptica. Ruiasti pelikan (Pelecanus onocrolatus) obitava u Podunavlju. Raspon mu je krila 3 m. ivi u velikim
jatima uz mora ili slatke vode.

Golub
Golub se prikazuje u grbu obitelji Baranja, Dolovec, Kugler, Molnar, a srebrna golubica rairenih krila, koja u kljunu dri granicu uljike, heraldiki je lik u titu obiteljskoga grba obitelji Frank. U ranoj kranskoj umjetnosti golubica je simbol istoe i mira. U izvjetaju o potopu, poto ju je Noa pustio iz korablje, golubica je donijela maslinovu granicu i time najavila da su se vode povukle i da se Bog izmirio s ljudima (Badurina, A. i sur., 1979.). Golub je
rasprostranjen posvuda, osim u polarnim krajevima.
Osim navedenih ivotinja katkad se kao heraldiki lik pojavljuju tek dijelovi ivotinjskoga tijela, kao npr. perje. est je prikaz nojeva perja, npr. crvena nojeva pera (Benko, Mihalovi,
Prandau), grm nojevih pera obloenih zlatnim korpionom (Jurii), etiri pera koja rastu iz
zlatne krune, i to dva zlatna i dva srebrna pera (Vrkljan), dva crvena i jedno zlatno nojevo
pero (Milutinovi). Orlovo pero prikazano je u grbu obitelji Markovi, a pet paunovih ogledala u grbu obitelji Fratrievi.

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 167

Povijesni prilozi 21., 161.-169. (2001)

167

Jo u Egiptu nojevo je pero bilo simbol pravde, ravnopravnosti i istine. Podrijetlo tog znaenja Egipani su vidjeli u injenici da je nojevo perje jednake duine. Nojevo se pero dizalo
na glavi Maat, boice pravde i istine, koja je nadgledala vaganje dua; ono je i jeziac na vagi suda. Kao i boica iji je amblem, nojevo pero znai sveopi red utemeljen na pravdi (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.). Pero je, takoer, i simbol moi. Kruna od perja kojom se uresuju kraljevi i kneevi, podsjea na vijenac sunevih zraka, na aureolu to je nose izabrani.
Pero je simbol pravde, osobito u Egipana, stoga to i najmanja teina na pliticama vage dostaje da se poremeti ravnovjesje pravde. Ponekim tumaenjima pero je i simbol rtve jer na
svim su se zemljopisnim irinama kokoi i pilii rtvovali bogovima, a pera su, sama, ostajala rasporeena oko rtvenika. Ona su potvrivala da je obred uistinu obavljen (Chevalier, J.,
Gheerbrant, A., 1987.). Stotinu oiju na paunovu repu gdjekad oznaava crkvu svevidjelicu
(Badurina, A. i sur., 1979.).

Gavran
Nekoliko je prizora kojima se prikazuje gavran u grbovima. Npr. u kljunu dri zlatan prsten s
kolajnom i sprema se na uzlet (Kneevi), crni gavran gleda unatrag (Jurii), crni gavran dri
u kljunu zlatni prsten (Taka), crni gavran dri u kljunu dvije palmine granice (Stanisavljevi).
Palminim je granicama mnotvo pozdravljalo Krista kada je ulazio u Jeruzalem.
Slino kao simbolika jarca tako je i simbolika gavrana puna proturjeja, meutim, svim tumaenjima simbolike gavrana zajedniko je da gavran predstavlja simbol samotnikog ivota, samoe svojevoljnog osamljivanja onoga tko je odluio ivjeti na vioj razini. Prsten (koji
gavran dri u kljunu) u kranstvu simbolizira slobodno prihvaenu vjernu privrenost kao
to je gavran bio vjeran sv. pustinjacima Sv. Iliji proroku, Sv. Antunu Opatu, Sv. Pavlu Pustinjaku, jer im je svaki dan donosio po jedan kruh dok su ivjeli u pustinji (Chevalier, J.,
Gheerbrant, A., 1987.).
Gavran je ptica stanarica rasprostranjena po itavoj sjevernoj hemisferi. Crne je boje metaloplavkastog sjaja, duine oko 66 cm. Hrani se kukcima, manjim pticama i sisavcima, osobito strvinom. (Eciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1958, Izdanje i naklada leksikografskog zavoda FNRJ, str.119. ).

eva
Budui da eva leti visoko i pjeva samo za uzlijetanja prema nebu, smatra se simbolom poniznosti i sveenitva (Badurina, A. i sur., 1979.). Nalazi se prikazana u grbu obitelji Maljevac
kao eva spremna za polijetanje.

Gmazovi
Zmije
Zmije su jedini gmazovi koji se pojavljuju u grbovima plemstva u Slavoniji. Zmiju prikazuje
grb obitelji Kneevi i grb obitelji Dobrini u Virovitikoj upaniji.

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 168

168

V. V. BAJT - G. G. GRANER, ivotinje kao ...

Kukci
korpion
Kao heraldiki element korpion je prikazan u grbu obitelji Jurii. Prikazani korpioni u vodoravnom su poloaju. U tumaenju simbolike korpiona ne moemo nai nita pozitivno to
bismo mogli povezati s pojavljivanjem korpiona kao heraldikog elementa. Predstavlja simbol zla, a zbog svog neoekivanog, izdajnikog uboda korpion je postao simbolom Jude
Ikariotskog. Kao simbol izdajnitva korpion se pojavljuje na zastavama i titovima to ih
nose vojnici koji sudjeluju u razapinjanju Krista (Badurina, A. i sur., 1979.).
Meutim, zanimljivo je tumaenje po kojem je korpion osvetnik Artemidin, djevice lovca.
Orionu koji ju je pokuao silovati, Artemida je poslala korpiona da ga ubode u petu, a za
tu uslugu korpion bi pretvoren u sazvijee. I Orion je pretvoren u sazvijee pa se kae
da Orion neprestance bjei od korpiona (Chevalier, J., Gheerbrant, A., 1987.).
Stoga, moe se pretpostaviti da je moda upravo ova legenda i osveta koju u njoj korpion
predstavlja bila jedini motiv upotrebe korpiona kao heraldikog elementa u grbu navedenih
plemia.

Pele
U grbu obitelji Ili od Zorlesnika prikazana je konica okruena pelama. Zbog svoje marljivosti pela je postala simbolom djelovanja, radinosti, rada i reda. Konica je slika pobone i slone zajednice. Kako, prema drevnoj legendi, pela nikada ne spava, naknadno je ona
postala slikom kranske budnosti i revnosti u stjecanju kreposti (Badurina, A. i sur., 1979.).

Mekuci
Jakobova koljka
U grbu obitelji Jeleni nailazimo na prikaz koljke (Jakobova koljka). koljka, a osobito navedena vrsta - Jakobova koljka ili jakovska kapica-u kranskoj umjetnosti redovito oznaava hodoae. Ta vrsta koljke posebna je oznaka Sv. Jakova Starijeg. Nju su nosili i kao poseban znak i bezbrojni hodoasnici u svetite Sv. Jakova u Composteli (Badurina, A. i sur., 1979.).

Zakljuno razmatranje
Od svih navedenih ivotinja u grbovima slavonskog plemstva tijekom razmatranog razdoblja
najee prikazivana ivotinja jest lav. Budui da lav stanitem nije vezan uz Slavoniju, prikaz njegova lika usko se vee uz njegova atributivna svojstva kao to su autoritet, snaga,
mo, velianstvo, sranost, hrabrost, budnost. Zbog svojih je svojstava najvie eksploatiran
heraldiki element.
U velikom se broju grbova pojavljuje lik orla kao pandam liku lava te najvanija ivotinja iz
reda ptica. Kao vladarska ptica simbolizira nebeski ekvivalent lavu na zemlji. Misli se da
dvoglavi orao, takoer prikazan u nekoliko obiteljskih grbova, podvostruuje simbolizam orla i njegovo znaenje.
Grifon, mitoloko bie s orlovskim kljunom i krilima, a lavljim tijelom, koji je u grbove slavonskog plemstva doao pod utjecajem srednjoeuropske heraldike povezuje simbolizam lava s nebeskom energijom orla.

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 169

Povijesni prilozi 21., 161.-169. (2001)

169

Vuk se kao heraldiki element uglavnom pojavljuje u grbovima uskokih obitelji. Moe se
pretpostaviti da je njegov prikaz u grbu obitelji Delivuk vezan uz borbu spomenute obitelji
protiv Turaka, ali i uz prezime Delivuk. Kao simbol trijumfa i slave, ali i iznimno vaan u gospodarstvu toga vremena, konj je pronaao mjesto i kao heraldiki element u grbovima plemikih obitelji.
Iako stanitem vezan uz Slavoniju, te prikazan na titu grba Srijemske upanije iz godine
1747., jelen se kao heraldiki element prikazuje samo u grbu dviju obitelji (Bubanovi, Eltz).
Jarac, takoer vrlo esta domaa ivotinja, prikazan je samo u grbu obitelji Birii iz Virovitike upanije.
Srednjovjekovni jednorog, mitoloko bie prikazano u grbovima triju obitelji (Jurkovi, Koi,
Brnjakovi) tek je simbol moi, raskoi i istoe.
Na temelju legendi te razliitih pukih vjerovanja o navikama i postupcima nekih ivotinja
one postaju nosioci razliitih pozitivnih osobina te kao takve vrlo est heraldiki element prikazan u grbovima. Napose su takve ptice. dral, aplja, pelikan, golub, nesit, gavran i eva
primarno su u grbovima prikazivani zbog odreenih duboko simbolikih karakteristika: dral
- budnost, pelikan - oinska ljubav, golub -istoa i mir, gavran - vjerna privrenost, eva poniznost i sveenitvo.
Zanimljivo je da se u nekim grbovima prikazuju likovi ivotinja i mitolokih bia uz koje po
svim tumaenjima bliskima zapadnom svjetonazoru ne moemo vezati pozitivne osobine. To
je zmija u grbu obitelji Kneevi i Dobrini, te njezina inaica zmaj u grbu obitelji Niki i
pii od Japre.
Kao heraldiki element, te simbol osvete, u grbu obitelji Jurii prikazan je korpion, a konica
okruena pelama kao simbol radinosti i reda prikazana je u grbu obitelji Ili od Zorlesnika.
U svakom od navedenih grbova zrcale se i kroz simboliku heraldikih elemenata oituju tadanji gospodarski, drutveni, politiki, vjerski aspekti svakodnevnice. Utjecaj zapadnog kranstva na heraldiku hrvatskog podneblja velik je i u analizi grbova nezaobilazan. Mnoge
opisane ivotinje svoje su mjesto u grbovima slavonskog plemstva tijekom razmatranog razdoblja nale ne stoga to im je prirodno stanite na podruju Slavonije, to bismo najprije i
oekivali, nego stoga to njihovo znaenje u kranstvu nadilazi sva regionalna ogranienja.

Literatura:
1. Atlagi, M. (1982.): Grbovi plemstva u Slavoniji 1700-1918. akovec.
2. Badurina, A. (1979.): Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kranstva. Zagreb.
3. Chevalier, J., Gheerbrant, A. (1987.): Rjenik simbola. Nakladni zavod Matice Hrvatske. Zagreb.
4. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1958. Izdanje i naklada Leksikografskog
zavoda FNRJ, str 119.
5. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1961. Izdanje i naklada Leksikografskog
zavoda FNRJ, str. 557.
6. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1964. Izdanje i naklada Jugoslavenskog
leksikografskog zavoda, str. 774.
7. Jeremi, S. (1935.): Zdravstvene prilike u jugoslovenskim zemljama do kraja devetnaestog
veka. Zagreb. Izdanje kole narodnog zdravlja u Zagrebu, str. 63.
8. Sran, S. (2000.): Povijesni grb Broda na Savi (Slavonskoga Broda). Iz: Zbornik radova sa
znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu u povodu 750. Obljetnice prvoga pisanog spomena
imena Broda. Slavonski Brod, str.199-212.
9. Zmaji, B. (1996.): Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, rjenik heraldikog nazivlja. Zagreb. Golden marketing.

pp21

04.03 v12

3/5/02

9:03

Page 170

Animals as heraldic elements in the Coats of Arms of the aristocracy in

Slavonia in the period 1700-1918
In many coats of arms of the aristocratic families in Slavonia we find the animals or their
parts as parts of the coats of arms. By these researches we have covered the coats of arms
of the aristocratic families in Virovitica County, Poega County and Sirmium County. Some of
the displayed animals have their habitat in Slavonia (this refers especially to the birds), so
this is the reason why they are displayed so often in the coats of arms. However, most of the
animals shown on the coats of arms have religious and mythical characteristics. The most
often displayed animal in the coats of arms of the Slavonic aristocracy in the mentioned period is the lion. Since the lion does not have its habitat in Slavonia, his appearance is linked
to his attributive characteristics such as authority, strength, power, magnificence, courage,
daring, attentiveness. It is exactly for these characteristics that the lion is the most frequently
used heraldic element.
In a large number of coats of arms the image of eagle appears as a counterpart to the image of lion and as the most important bird. As a bird of the monarchs, it symbolizes the heavenly equivalent to the lion on earth. The general opinion is that the double-headed eagle,
also used in some of the family coats of arms, doubles the symbolism of eagle and its meaning. A griffon, a mythological creature drawn with the beak and wings of an eagle and the
body of a lion, which came to the oat of arms of the Slavonic nobility under the influence of
the Middle European heraldry, links the symbolism of the lion with the heavenly energy of
the eagle. The wolf as a heraldic element appears mostly in the coats of arms of the Uskok
(the Uskok pirates) families. It can be assumed that its appearance in the coat of arms of
the Delivuk family is linked to the fight of that family against the Turks, but also to the family name Delivuk (vuk = wolf, transl. note). As a symbol of triumph and glory, but also as
an important element in the economy of that period, the horse found its place as a heraldic
element in the coat of arms of the aristocratic families A deer, although linked to Slavonia
with its habitat and displayed on the coat of arms of the Sirmium County from 1747, is contained in the coats of arms of only two families (Bubanovi and Eltz). The goat, which is also a frequent domestic animal, is displayed only in the coat of arms of the Biri family from
Virovitica County. The medieval unicorn, a mythological creature displayed in the coats of
arms of the three families (Jurkovi, Koi and Brnjakovi) is a symbol of power, splendor and
purity. On the basis of the legends and various folk beliefs on the habits and behavior of some of the animals, these animals became the holders of some positive characteristics and as
such they are frequent heraldic elements displayed in the coats of arms. This is especially
so with the birds. A crane, a heron, a pelican, a dove, a raven and a lark are displayed in the
coats of arms primarily for very symbolic characteristics - crane - wakefulness; pelican - fatherly love; dove - purity; raven - faithful devotion; lark - humility and priesthood. The interesting fact is that some coats of arms contain also those animals which, in accordance with
interpretations close to the philosophy of life of the Western Hemisphere, cannot be linked
to the positive characteristics. These are: the snake in the coats of arms of Kneevi and Dobrini families, and its variation - the dragon - in the coats of arms of the families Niki and
(c)pii of Japra. The coat of arms of the Jurii family contains the scorpion as a heraldic
element and a symbol of revenge, and the coat of arms of the family Ili of Zorlesnik displays a beehive surrounded by bees as a symbol of industriousness and order.
The symbolism of the heraldic elements reflects in each of the mentioned coats of arms the
economic, social, political, religious aspects of the life of that period of time. The influence
of the Western Christianity on the Croatian heraldry is great and indispensable in the analysis of the coats of arms. Many of the described animals were displayed on the coats of arms
of the Slavonian aristocracy of the mentioned period of time not because their habitat is in
Slavonia, which could have been expected, but because their meaning in Christianity surpasses all the regional restrictions.