Professional Documents
Culture Documents
Tajna
srenog
ivota
MIROLJUB PETROVI
17.023.34
PETROVI, Miroljub
Tajna srenog ivota / Miroljub
Petrovi. - Beograd : Metaphysica, 2007
(Beograd : Ta). - 103 str. ; 21 cm
Tira 1.000.
ISBN 978-86-7884-051-7
a) Srea
COBISS.SR-ID 144027916
METAPHYSICA
SVET TAJNI
Svet tajni
Svet tajni
12
13
Sistem vrednosti
SISTEM VREDNOSTI
Sistem vrednosti
Sve pomenute vetake i otrovne hemijske supstance u poetku izazivaju gaenje kod oveka,
da bi se upornim konzumiranjem formirala
navika i oseaj zadovoljstva.
I to nije sve. Svako konzumiranje ovakvih supstanci podstie oveka na upotrebu sve jaih i
destruktivnijih otrovnih supstanci.
Mrtvi predmeti. Poznato je da mala deca
najvie vole da se drue sa svojim roditeljima.
Ukoliko nemaju s kim da se drue, deca su
osuena na igranje sa raznim igrakama.
Praksa je pokazala da deca brzo izgustiraju
svaku igraku - ona moe u poetku da im
izgleda zanimljiva, ali posle par minuta kod
deteta se gubi svaka elja za pomenutom
igrakom. (Zato mnogi roditelji izjavljuju:
Neu vie da mu kupujem igrake... Igra se
pet minuta i baci je.)
injenica je da mnogi odrasli ljudi vole da se
igraju sa igrakama. Ali, kao i u sluaju dece,
to zadovoljstvo kratko traje. Odrasli ljudi
obino vide neku igraku (mrtvi predmet),
ele da ga imaju, a kad ga kupe brzo ga izgustiraju, kao i deca. Onda kupuju novu
17
Sistem vrednosti
Sistem vrednosti
Sistem vrednosti
Velike pohvale dobijaju naunici koji omoguavaju ljudima pristup novim izvorima zadovoljstva. Brojna odlikovanja i nagrade dodeljuju se naunicima koji uestvuju u navodnom
ulepavanju ovekovog ivota, a najpoznatija
nauna nagrada je Nobelova nagrada (dobila
22
23
Sistem vrednosti
kojima se ograniava trening. Posledica su fizika iscrpljivanja koja esto dovode do obolenja i smrti.11 Dodatna posledica bavljenja savremenim takmiarskim sportovima jeste sniavanje moralnih kriterijuma, a sve u cilju ostvarivanja uspeha.12 Istraivanja pokazuju da su
osobe koje se bave takmiarskim sportovima
mnogo sklonije nasilnitvu i seksualnom zlostavljanju drugih ljudi, u poreenju sa onima
koji se sportom bave rekreativno.13
Vrstu zadovoljstva koje dolazi od mrtvih pohvala moda je najlepe opisao Boris Beker, jedan od najveih tenisera svih vremena, koji je
doao do ivice samoubistva. On je izrazio oseaj praznine i nezadovoljstva sledeim reima:
Pobedio sam dva puta u Vimbldonu, jednom
kao najmlai igra. Bio sam bogat. Imao sam
sve materijalne stvari koje sam eleo: novac,
kola, ene, sve... ali bio sam toliko nesrean...14
Jedna druga, mnogo hvaljena osoba je izjavila:
Kad doe do samog vrha, tamo nee nai
nita.15
Ove izjave oslikavaju isto ono negativno stanje
koje nastaje nakon kratkotrajnog delovanja
svih oblika materijalistikih zadovoljstava
opisanih ranije. Mrtve pohvale (koje dolaze od
duhovno mrtvih ljudi) ne vrede mnogo. One
izazivaju samo trenutno zadovoljstvo i to samo
25
Sistem vrednosti
Za razliku od materijalistikog sistema vrednosti gde ljudi glume da vole nekoga da bi ostvarili sebine ciljeve, ili misle da vole nekoga
time to mu ispunjavaju sebine elje, u
duhovnom sistemu vrednosti voleti nekoga
znai initi mu dobre stvari koje e ga uiniti
duhovno jaim i boljim, i koje e ga podstai da
i on drugima ini dobre stvari na slian nain.
Na taj nain se zapoinje jedan beskonaan niz
stvaranja pozitivnih duhovnih vrednosti.
Najvea srea koju ovek moe da doivi
proizilazi iz nastojanja da se drugima uini
dobro. Onaj koji planira da uini dobro najpre
samo predosea radost koju e izazvati kod
druge osobe (senka radosti). Kada se injenje
dobra realizuje, onaj koji ini dobro doivljava mnogo veu radost od osobe kojoj se ini
dobro (original radosti).
Sam proces planiranja dobrog dela je neto to
jedino moe da d smisao svakoj ljudskoj aktivnosti. ovekov rad ima smisao ako e rezultat
tog rada biti u funkciji neijeg duhovnog, i
svakog drugog, prosperiteta i radosti. (Materijalistika radost je neto potpuno suprotno, gde
se osoba raduje nekom kratkotrajnom telesnom zadovoljstvu, koje e na alost ubrzo izazvati bolest i smrt.)
27
28
Sistem vrednosti
29
Sistem vrednosti
31
Sistem vrednosti
32
34
35
37
38
39
Broj zemljotresa
2000
1500
1000
500
0
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.
Vek
Izvor: Transactions of the British Association for the
Advancement of Science
80
60
40
20
0
1950-te 1960-te 1970-te 1980-te 1990-te
Izvor: Philadelphia Inquirer
41
ENSKA SREA
42
43
enska srea
Meutim, u svom izvornom prirodnom stanju ena ne moe da ispolji ni deo svojih velikih potencijala. Potreba svake ene je da voli i
da bude voljena. Kada je drugi voli ona je srena, mada je u tom sluaju srea promenljiva jer
zavisi od raspoloenja druge osobe. Prava potreba enine due je da voli i da se rtvuje. To je
zakon njenog postojanja kao bia, zakon na
koji je niko i nikada ne prisiljava. A da bi volela
i da bi imala za koga da se rtvuje, da bi mogla
da ispolji svoje velike potencijale i doivi istinsku sreu u ivotu, eni je potreban neko.
enska srea
niju ambijenta koji ena oblikuje. tavie, duhovni mukarci se trude da podstaknu enu na
to veu kreativnost i umetniko izraavanje.
Svaka ena (ili devojka) bi trebala da bude svesna svoje velike vrednosti u ovom svetu - svetu
koji vode mukarci. Zato bi negovanje sopstvene enstvenosti trebalo da bude najvei
imperativ svake duhovne ene. Samo sa ovom
osobinom ena moe da iskusi lepotu ivljenja
i da bude uvaavana i potovana od strane
mukaraca, ukljuujui i one sa najgrubljim
karakterom. Svojom enstvenou ena je
esto puta u stanju da podstakne grubijana da
izlei svoj oteeni eoni reanj i izgradi karakter u ijem e prisustvu svakome biti prijatno.
Kao to smo ve rekli, duhovni mukarci se na
poseban nain trude da pridobiju naklonost
duhovne ene jer bez nje mogu malo toga da
postignu u ivotu. Da bi imao porodicu, ambijent topline, mira i ljubavi, oazu koja lei sve
rane, mukarcu je potrebna duhovna ena. Bez
njenih vrlina on nije u stanju da stekne najbolje prijatelje, koji e mu radosno rairenih ruku
trati u susret svaki put kada ue na vrata, koji
e ga potovati i voleti celog ivota, i koji e se
brinuti o njemu i kada ostari, ali ne tako to e
plaati njegovo izdravanje u starakom domu,
nego tako to e mu dati poasno mesto u
47
enska srea
Prostorija u kojoj se nalazi duhovna ena odsjajava lepotom njene enstvene skromnosti,
stidljivosti, estitosti, krotosti, uzdrljivosti u
reima i njenoj brizi o prisutnima. Zbog takvog
njenog ponaanja ak i mukarci sa najgrubljim
karakterom bie podstaknuti da se ponaaju sa
potovanjem i nee doputati sebi da ine ili da
kau bilo ta loe to bi povredilo njenu skromnost i dostojanstvo. Dom u kome prebiva
duhovna ena predstavlja hram reda, mira i
sree u kojem mukarac, nakon poslova koje
obavlja izvan doma, pronalazi mir i toliko
dobra da mu ne pada na pamet da na nekom
drugom mestu trai odmor od napora i
obnovljenje svoje snage. istoa doma, vetina
u pripremanju ukusne i zdrave hrane,
ljubaznost i uljudnost koja ne poznaje granice,
takoe su samo neke od osobina duhovne ene
koje se ne mogu nai ni za sav novac ovoga
sveta u najluksuznijim hotelima i restoranima.
48
enska srea
51
Muka srea
MUKA SREA
Pitanje slobode je najvanije pitanje za mukarca. Samo slobodan mukarac moe da pretenduje da bude istinski srean. Sa materijalistikog aspekta slobodan je onaj mukarac koji
moe sa sobom da radi ta hoe. Materijalista
smatra da je slobodan ako uspe da organizuje svoj ivot tako da drugi brinu o njemu. On
obino eli da mu njegovi roditelji, preduzee
ili drava obezbede hranu, stanovanje, obrazovanje, oblaenje, medicinsku zatitu, neku platu
i zabavu. Ovakav oblik usluge se obezbeuje u
zatvoru.
Poto su ljudi u ovom svetu u velikoj meri prihvatili materijalistiki koncept slobode, planeta Zemlja se pretvorila u jedan veliki zatvor,
a njeni stanovnici su dobrovoljno postali robovi.
U stara vremena su mukarcima koji su eleli
da budu robovi, dakle mukarcima koji su eleli
da drugi brinu o njima i njihovim porodicama,
njihovi vlasnici na javnom mestu, pred velikim
52
53
Muka srea
Mukarac koji prihvata duhovni sistem vrednosti na sva gornja pitanja e odgovoriti sa
ne, i to je prvi korak u dostizanju istinske
slobode i sree u ovom svetu. Drugi korak je
osposobljavanje, odnosno praktina primena
prihvaenog koncepta slobode. Kada shvati i
razume ta je sloboda, a ta ropstvo, mukarac
moe da krene u dostizanje slobode, koju i
kada dostigne mora stalno da uva i neguje.
Osposobljavanje
Da bi se osposobio za pravilno funkcionisanje
u ovom svetu i za dostizanje istinske sree,
mukarac najpre treba da prihvati ispravan sistem vrednosti i da uini sve to je u njegovim
mogunostima da sauva zdrav razum, odnosno zdrav mozak. U jednom od prethodnih
poglavlja spomenuli smo kako oteenje
mozga moe negativno na deluje na ovekov
karakter i njegove odluke.
Ono to dodatno treba napomenuti jeste da
ovekov mozak moe da funkcionie u normalnom i nenormalnom stanju, odnosno u
alfa i beta stanju.4 U beta stanju, mozak
kritiki analizira informacije koje dolaze do
njega i to je zdravo stanje mozga. U alfa
stanju, informacije se kritiki ne analiziraju i za
oveka se kae da je u stanju hipnoze.
55
Muka srea
Muka srea
Muka srea
Brak
Brak je privilegija samo slobodnih i duhovnih
ljudi. U materijalizmu brak je sveden na nivo
prostitucije, u kojem mukarac trai izvor telesnog zadovoljstva, a ena nekoga ko e finansirati njene prohteve.
Ulaenje u brak predstavlja veliku ogovornost,
jer iako moe da predstavlja uvod u formiranje
porodice i zapoinjanje jednog posebnog
poglavlja u ivotu, brak moe da bude izvor
velikog stresa i traume. Kidanje uspostavljenih
duhovnih i emotivnih veza izaziva neke od
najteih oblika bolova i patnje.
U jednom istraivanju raenom meu mladim
ljudima, na pitanje: ta te najtee pogaa u
ivotu? najvie ispitanika je odgovorilo: Raskid sa partnerom (na drugom mestu je bilo
Smrt u porodici).9 Zbog toga je za formira61
Muka srea
Muka srea
66
Muka srea
67
Muka srea
Isticanje tela i donjeg rublja je oajniki pokuaj devojaka koje su siromane u duhovnosti i
moralu da skrenu panju na sebe. Fizika lepota duhovne devojke je pokrivena. Njena
odea odraava stanje njenog srca, i ona ljubomorno uva lepotu svog tela za onoga ko e
biti dostojan toga.
(Odea odrava karakter osobe. ista, uredna,
nenapadna i neluksuzna odea, koja ne istie
nijedan deo tela, ukazuje na opredeljenje osobe
za odreeni sistem vrednosti.)
Dakle, ozbiljan mukarac treba da zna ta hoe
u ivotu. Ako hoe da se zabavlja, da se igra ili
da radi posao onda e to najbolje moi da uradi
sa drugim mukarcima, sebi ravnim. Ali, ako
eli da postigne neto mnogo vie u ivotu,
treba da bude svestan da je za to potrebno
mnogo vie ozbiljnosti, odgovornosti i truda.
Najbolji prijatelji, najvea ljubav i najvea srea
se dostiu preko porodice, a to je privilegija
duhovno jakih.
Porodica
Porodica nije privatno preduzee dva poslovna
partnera koji ravnopravno oduuju. Porodica je
neka vrsta ratne formacije ija je jedna od
glavnih funkcija da titi njene lanove od
posledica velikog duhovnog rata koji besni u
70
Muka srea
ovom svetu. Savremeni gurui i osvajai ne biraju sredstva da steknu to vie sledbenika i podanika. Na delu su najperfidniji oblici manipulisanja, prevare i drugih najgrubljih oblika pritisaka na oveka da se prihvati neki od mnogobrojnih modela materijalistikog ivota.
Mukarac je onaj koji osniva porodicu. On
odluuje ko e biti deo njegove porodice i po
kakvim pravilima e ona funkcionisati. Konano, jedino mukarac moe da uniti porodicu.
Dakle, sva odgovornost za pravilno funkcionisanje porodice lei na mukarcu. Za eventualne propuste u funkcionisanju porodice mukarac ne moe da okrivi enu, decu ili nekog
treeg. On je taj koji bira enu, odreuje time
karakter dece, obezbeuje sredstva za normalno funkcionisanje i fiziki titi lanove porodice. Dakle, mukarac je odgovoran za sve, i
kriv za sve. alopojke i svaljivanje krivice na
drugoga jesu osobina slabia i kukavica, a ne
mukaraca dostojnih uvaavanja i potovanja.
Kao glava porodice i general ove duhovne
ratne formacije, mukarac je onaj koji se nalazi
na prvoj liniji fronta, on je taj koji obavlja najgrublje i najtee poslove, i obezbeuje da najlepi cvetovi u njegovom vrtu uzrastu. On je taj
koji priprema ambijent u kojem e njegova
princeza i njegovi aneli stvoriti jedan novi
71
Muka srea
reno ponaanje njihovog sina, budueg supruga, biti estoko sankcionisano od strane oca,
brae, strieva i ostalih kojima je obraz, dostojanstvo i ugled porodice bio prei od ivota. U
sluaju da porodica ne sankcionie eventualno
nedolino ponaanje njihovog lana, ira zajednica bi se estoko obraunala sa celom porodicom. I ne samo sa porodicom dotinog siledije, kurvara ili razvratnika, nego i sa onima koji
su kao ljudi od ugleda preuzeli odgovornost da
preporue odreenu osobu kao glavu porodice.
U ovom sluaju ulog je mnogo vei nego u
materijalizmu. Ovde su ulog ivi ljudi, tako da
su garancije bile mnogo vee, nego u sluaju
garancija koje trai banka kada pozajmljuje
novac.
Jo jedan oblik garancije koji je polagao mladi,
odnosno njegova porodica, jeste novani iznos
ili vredna roba koja se poklanjala ocu, odnosno
porodici iz koje devojka potie. Mladi nije bio
obavezan na ovakav potez, ali ga je rado inio
jer je i na taj nain eleo da stavi do znanja da
eli, i da je sposoban da se brine o porodici.
(Ovakav oblik garancije je bio zloupotrebljavan
u nekim zajednicama tako to su oevi prodavali svoje erke i prisiljavali ih za koga da se
udaju.)
73
Muka srea
Muka srea
Muka srea
Muka srea
no to neke duhovne ene ele da imaju najmanje dva sina, da bi u sluaju da se jednom
sinu neto loe desi postojao neko ko e zajedno sa ocem, ili u njegovom odsustvu, moi da
brine o egzistencijalnim potrebama porodice.
Njeni sinovi su ujedno i njena penzija i njena
garancija za ivot u poodmaklim godinama.
Dakle, deca su ne samo izvor najvee radosti bia koja dokazuju da postoji jedan drugi,
mnogo lepi svet, ve predstavljaju najsigurniji
ekonomski oslonac i garanciju za budunost.
Ve smo rekli da su najbogatiji oni ljudi koji
imaju najvie pravih prijatelja. Na isti nain,
najbogatije su one porodice koje imaju najvie
dece. I zato ne treba da udi to ene najlake
raaju izmeu 19. i 21. godine. enama je
ostavljena velika mogunost da budu izuzetno
bogate, kao i mukarcima koji uspeju da pridobiju njihovo srce. (U tom sluaju koristi su
viestruke, naroito za majke, jer je poznato da
su ene koje raaju i doje svoju decu mnogo
zdravije od onih koje ne raaju.)14
Dakle, muka srea (kao i enska) proizilazi iz
sfere duhovnosti, a mukarcu su na raspolaganju potencijali i mehanizmi da tu sreu ostvari. On ima mogunost da stvari postavi tako
da o svemu odluuje i da se njegova re potuje. Zauzimanje takve pozicije stavlja ga u
82
Muka srea
83
Muka srea
Muka srea
Neki zakljuci
Da rezimiramo. U svetu u kome nema milosti
glavni cilj ozbiljnih mukaraca bi trebao da
bude dostizanje slobode i stvaranje to veeg
kruga prijatelja koji prihvataju duhovni sistem
vrednosti. Time se stvara bratstvo duhovno
jakih mukaraca izgraeno od oeva, sinova,
brae, roaka i prijatelja.
Nekada su za takvo bratstvo dovoljna samo
dva prijatelja ili brata koji mogu biti jai od
celokupnog materijalistikog sveta.
U uslovima duhovne slobode mogue je stvoriti ambijent za stvaranje jednog drugaijeg sveta. Svet mira, ljubavi i harmonije zaista postoji,
a na oveku je da se potrudi da ga dostigne i
doivi.
87
KO BIRA?
89
Dodatak 1
ZDRAVLJE I SREA
91
nedavna nauna istraivanja otkrila da je to idealno vreme za ovakav in, jer je tada najvea
stopa zgruavanja krvi tokom celog ovekovog
ivota.4 Takoe, produkcija imunoglobulina G
(vrsta zatitne materije) kod deteta je tada
najvea, jer ga ono poseduje iz krvi majke, a
tada poinje njegova sopstvena produkcija.5
Na osnovu svega navedenog elimo da istaknemo vanost ovog higijenskog ina za zdravlje oveka. Smatramo da bi svaka devojka imala
pravo da ovo pitanje postavi kao jedan od uslova za ulazak u brak. (Treba rei da je sam in
obrezanja odraslih mukaraca bezbolan i da se
radi pod lokalnom anestezijom. U pitanju je
manje neprijatan lekarski zahvat nego popravka zuba, a skoro svaka klinika moe da ga
obavi.)
2) Pitanje menstrualnog ciklusa moe da bude
od velike vanosti za zdravlje ene. Izvor informacija koji su ljudi od davnina koristili vezano
za pitanje obrezanja, takoe ukazuje na vanost
polnog odvajanja ene od mukarca u periodu od sedam dana, od kada eni pone ciklus.
Iako ciklus moe da se zavri ranije (na primer
posle pet dana), ena bi trebala da bude odvojena od svog supruga tokom svih sedam dana6
(u tom periodu bi trebalo izbegavati seksualni
odnos).
93
94
Dodatak 2
DODATNE INFORMACIJE
95
Literatura
LITERATURA
SVET TAJNI
1.Pomenuti sluaj je poznat autoru.
SVET U KOME NE IVIMO
1. Koliko je postojanje informacije snaan dokaz da mora postojati um koji je stvorio informaciju, svedoi primer doskoranjeg vodeeg svetskog ateiste, prof. dr. Entoni Flua (Anthony
Flew), koji je zbog svoje velike angaovanosti u promociji ateizma bio nazivan ikonom ateizma i ampionom ateizma.
Nakon suoavanja sa injenicom postojanja izuzetno sloene
informacije u elijama ivih organizama, Dr Flu je prihvatio
postojanje Tvorca. (Vidi: Carrier R. 2004. Anthony Flew considers God--Sort of. The Secular Web (Oct. 10).
SISTEM VREDNOSTI
1. The Surgeon Generals Report on Nutrition and Health.
U.S. Dept. of Health and Human Services (Public Health
Service), 1988.
2. McGinnis JM, Foege WH. Actual causes of death in the
United States. JAMA 1993 Nov 10;270(18):2207-2212.
3. Ref. 2.
4. Newcomb PA, Carbone PP. The health consequences of
smoking. Cancer. Med Clin North Am 1992 Mar;76(2):305-331.
5. Glantz SA, Parmley WW. Passive smoking and heart disease.
Mechanisms and risk. JAMA 1995 Apr 5;273(13):1047-1053.
6. Ref. 2.
7. Rankin JG and Ashley MJ. Alcohol-related Health Problems.
In: Last LM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last, Public
96
97
98
Literatura
10. Subotike novine, Godina LVI - Broj 08 - 23. februar 2001.
11. www.homeschoolingonline.com
12. Prie Solomonove 17,6 (Biblija).
13. Korektan i portvovan odnos mukarca prema supruzi (koji
je danas vrlo redak), nekada je enu podsticao na poteze koji
danas postoje samo u domenu mate. Nisu bili retki sluajevi da
je ena bila toliko privrena porodici i toliko presrena da ivi
u domu sa svojim suprugom, da u sluaju da nije bila u
mogunosti da ima decu nudila svom suprugu da mu postane
sestra, a da on formira brak sa osobom koja e moi da mu
rodi njegovu decu (a ne usvojenu, iako ovim ne elimo da
osporavamo plemenitost usvajanja dece).
U ovakvoj porodici sestra bi pomagala novoj supruzi
svoga brata (biveg mua) u podizanju dece, jer je smatrala da
e porodica tako biti jaa. U takvim sluajevima, sestra je bila
potovana i uvaavana kao i nova supruga, a nekada i mnogo
vie, kako od brata, tako i od njegove supruge i dece.
Ne treba se daleko okrenuti u istoriju da bi se videlo koliko
je nekada ljudima porodica bila vana i koliko su je smatrali
izvorom najvee sree i blagostanja. Zato ne treba da ude
razliiti postupci mnogih ena, koji su jo neobiniji od gore
pomenutug. Da ovde navedemo dva primera:
(a) sluaj supruge poginulog oveka sa kojim nije imala dece,
koja odluuje da rodi potomstvo sa bratom svog biveg supruga i tako podigne dom svom preminulom suprugu od njegove loze (5. Mojsijeva 25,5.6. Biblija);
(b) supruga preminulog oveka ostaje da ivi sa njegovom
majkom udovicom i brine o njoj da kraja ivota, bez obzira na
njen eventualni novi brak (Knjiga o Ruti, Biblija).
14. a) US Preventive Services Task Force. Screening for Breast
Cancer. In: Guide to Clinical Preventive Services-2nd edition.
Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 74. b) Thomas
DB. Cancer. In: Last JM, Wallace RB, editors. Maxcy-RosenauLast Public Health & Preventive Medicine-13th edition.
Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992 p. 821. c) Newcomb
PA, Storer BE, et al. Lactation and a reduced risk of premenopausal breast cancer. N Engl J Med 1994 Jan
13;330(2):81-87.
15. Miljanov M. Primjeri ojstva i junatva. NJP Pobjeda. 2006.
99
Sadraj
Svet tajni ................................................... 5
Svet u kome ne ivimo ......................... 10
Sistem vrednosti ................................... 14
Svet u kome ivimo .............................. 35
enska srea .......................................... 43
Muka srea ........................................... 52
Ko bira? ................................................. 89
Dodatak 1: Zdravlje i srea ..................... 91
Dodatak 2: Dodatne informacije ............... 95
100
101
O autoru
Miroljub Petrovi je diplomirao geologiju,
smer paleontologija, na Univerzitetu u Beogradu. Momentalno radi doktorsku disertaciju
na temu odnosa nauke i religije. Zavrio je
medicinu na International Institute of Original
Medicine u SAD. Osniva je i direktor Centra
za prirodnjake studije u Beogradu i Sakramentu, SAD. Jedan je od osnivaa Centra za
antropoloke studije iz Beograda koji se bavi
problemom sekti. Odrao je veliki broj predavanja u Evropi i Americi.
102