Poglavlje 3

Specijalne statistike analize

-statistiko zakljuivanje
- t-test
- test Normalnosti
- F-test
-Analiza varijanse 1 faktor

3.1 Statistiko Zakljuivanje

uzorak
populacija

Ukoliko imamo populaciju i elimo da znamo neto o njenim parametrima,

najee je nemogue mjeriti kompletnu populaciju te se iz iste bira sluajni
uzorak.
Pri procjeni parametara populacije na bazi parametara uzorka (statistike
uzorka) mora se uzeti obzir greka uzorkovanja.
Proces pomou kojeg dobijamo informacije o populaciji iz uzoraka naziva
se Statistiko Zakljuivanje.

Izvori greaka pri uzorkovanju

Pored Neizbjene greke, koja se javlja pri svakom uzorkovanju i
koja se minimizira izborom veeg uzorka greke uzorkovanja mogu

biti i:
Sistemska greka pri izuzimanju uzorka koja ide u jednu ili drugu stranu od
vrijednosti populacije. Ova greka je posljedica odluke istraivaa o nainu
izuzimanja uzorka (plan uzorkovanja).
Sluajna greka u procesu mjerenja koja se minimizira uzimanjem veeg uzorka
(veim brojem mjerenja)
Sistemska greka mjerenja (odstupanja u jednu stranu koja ukoliko se otkriju
mogu biti kompenzirana)
3

Statistikog zakljuivanja
Da li za novi uzorak vrijedi odnos populacija-uzorak??
Populacija
n

i 1

xi
N

i 1

CL Teorem
n

X
i 1

xi
n

S
Sx
n

n=5

n=1

t-statistika
X
t
S
n

+2

-2

TEST STATISTIKAt X
rac
S
n
Test Statistika

Novi uzorak n= 5

dobivena vrijednost statistikom - pretpostavljena o populaciji

standardna greka dobivena statistikom

Osnovni koraci
Poznavanje relacija izmeu parametara populacije i uzorka
(proces stabilan)
Odreivanje nivoa pouzdanosti (najee 95%)
Izraunavanje test-statistike na bazi novog uzorka

Test-statistika uzima u obzir greku uzorkovanja

Poreenje vrijednosti sa ablonom na bazi poznate relacije

populacija-uzorak
Donoenje statistikog zakljuka

Primjer 1: statistikog zakljuivanja na

bazi CLT
Napon teenja materijala je naveden od strane proizvoaa kao 300 Mpa.
Ukoliko je testirano 100 uzoraka i srednja vrijednost za te testne uzorke iznosi
295 Mpa sa standardnom devijacijom od 20 Mpa,
Da li moemo ustvrditi da je razlika izmeu srednjih vrijednosti napona
teenja dobivenog testiranjem i specificiranog od strane proizvoaa
nije statistiki znaajna?

Primjer 1: Rjeenje
A)izraunava se t-statistika:
t

X 300 295

2,5
S
20
n
100

B) Bira se odgovarajui nivo pouzdanosti, najee 95%.

C) Za uzorak n=100 i izabrani nivo pouzdanosti kritina vrijednost
koja daje granicu od 95% iz odgovarajue t-raspodjele je 1,98.
(Excell funkcija tinv(0,05;99))
D) Obzirom da je (2,5 >1,98) moemo ustvrditi da je razlika
eksperimentalno utvrene srednje vrijednosti i one specificirane
od strane proizvoaa statistiki znaajna
7

Test Jednakosti srednjih vrijednosti 1 = 2

M1

M2

X1 ; S1

X2 ; S2

Da li postoji razlika izmeu srenjih vrijednosti populacija sa maina

M1 i M2 ?? Ako DA da li je znaajna???

Uzorci proizvedeni pri istim uslovima ali na razliitim

mainama!
8

Raspodjela x 1 x 2 grafiki prikaz

1 i 2 srednje vrijednosti
dvije normalno rasporeene
populacije (obino nepoznate)

Iz svake od populacija izuzimaju

se uzorci (nezavisni) i njihova
razlika ima t-raspodjelu
Parametri raspodjele su:
Varijansa koja je jednaka zbiru varijansi
greaka srednjih vrijednosti i,

X x x x1 x2
1

S
S x1 1
n1

2
x1 x 2

s12 s22

n1 n2

Sx 2

x1

S2
n2

x2

Sredina je razlika srednjih vrijednosti

baznih raspodjela

x1 x2

Normalizirana t-raspodjela
Ukoliko uzorci potiu iz iste populacije
tada je: sredina razlika jednaka 0

t- raspodjela sa
n1+n2-2 df

x1 x2
Normalizirana
t-raspodjela

x1 x 2
S x x
1

Zakljuci o razlici
n<30

Test statistika :

tkrit pristup

x1 x 2

( 1)2 )
( x( 1x1xx2 )2 )(
t

1
2
t
1
1
1 1
SS n n
n1 1 n2 2

n>30

( 1)2 )
( (x1x1xx2 )2 )(
t

1
2
t
2
2
2
2
s1s1 ss2 2

nn1 1 nn2 2

x1 x 2
S x x

test statistika

t tkrit razlika se moe pripisati greci (nema razlike)

H0 0

(StDev)

tkrit

t tkrit postoji sistemsko odstupanje srednjih vrijednosti

Test statistika na bazi uzoraka uporeuje se sa t vrijednou

za sluaj kada nema razlike u srednjim vrijednostima dvije
populacije (razlika 0)

10

Izraunavanje test statistike

Test Statistika

dobivena vrijednost statistikom - pretpostavljena o populaciji

standardna greka dobivena statistikom

Za uzorke n>30
Test statistika je:

(xx11xx22))((1122))
(
tt
22
22
s
s
s11 s22

n
n11 nn22

Za uzorke n<30
Test statistika je:
(xx11xx22))((1122))
(
tt
11 11
S

n
n 1 nn2
1

22 ( n 1) S22
(
n

1
)
S
(n11 1) S 11 (n 22 1) S 22
S

S
nn11 nn22 22

11

Pretpostavke koje se provjeravaju

Raspodjela

x1 x 2

je tzv t-raspodjela ako su:

Dva uzorka nezavisna, i

Odgovarajue populacije iz kojih potiu su normalno
rasporeene.

Ukoliko populacije iz kojih potiu uzorci (obje) nemaju

normalnu raspodjelu, ali veliina uzorka je vea od 30,
raspodjela x 1 x 2 je: priblino normalna

12

Primjer 2 - Razvrtanje
U procesu razvrtanja otvora razvrtaem sa
nejednoliko-parnim ravnim zubima koritena su dva
tipa alata. Prvi je nov alat, dok je drugi bruen.
Rezultati valovitosti otvora dati su u tabeli.
Analizirati uticaj stanja alata na valovitost otvora.

13

Primjer 2: Sposobnost mjernog ureaja

R&R analiza

Surface Roughness
Tester (Mitutoyo - SJ 401)

Ponovljivost

0,24 %

Reproduktivnost

0,11 %

Mjerilac

0,00 %

Mjerilac-ureaj

0,11%

Proces

99,64%

14

Primjer 2
Da li postoji statistiki znaajna razlika izmeu srednjih
vrijednosti izmjerenih valovitisti ??
Da li se razlika srednjih vrijednosti dobijene za dva
razliita tipa alata mogu rezonski pripisati greci, ili je
razlika sistemska?

15

Rjeenje
Da bi se odgovorilo na postavljeno pitanje rade se sljedei koraci:
A) Izraunavaju se aritmetike sredine za oba uzorka
x1 0,75
,

x2 1,26
,

x1 x2 0,51

B) Izraunava se zajednika varijansa, obzirom da se radi o malom uzorku:

S2

(n1 1) S12 (n2 1) S 22 (18 1) 0,347 2 (23 1)0,4462

0,165
n1 n2 2
18 23 2

S 0,406

16

Rjeenje
C) Izraunavaju se statistika na bazi uzoraka:
x1 x2 0,51

( x1 x2 ) ( 1 2 )
0,51 0

4,00
1 1
1 1
S

0,406

n1 n2
18 23

D) Poredi se izraunata statistika (t) sa kritinom, i ukoliko

je manja prihvata se pretpostavka o jednakosti srednjih

vrijednosti populacija nivou znaajnosti . Za nivo
znaajnosti =0,05 i za 39 stepeni slobode je tkrit= 2,02

17

Rjeenje
E) Provjera pretpostavki o normalnosti uzoraka

Rkr(18,0,05)=0,9452 Rkr(23,0,05)=0,9548

18

Rjeenje
ZAKLJUAK
Razlika srednjih vrijednosti dobijene za dva razliita tipa alata mogu
rezonski pripisati sistemskom odstupanju a ne sluajnoj greci.
Drugim rijeima, razlika je statistiki znaajna na nivou pouzdanosti
95%.

19

Test Jednakosti Varijansi 12 = 22

Test koji se koristi da se donese zakljuak o
jednakosti varijansi dvije populacije na bazi
uzoraka naziva se F-test (Fierov test)
Odnosi varijansi dva sluajna (nezavisna) uzorka
uzetih iz normalno rasporeene populacije imaju
oblik raspodjele kao na slici ispod:
20

Raspodjela odnosa varijansi dva

nezavisna uzorka

Izuzimamo nezavisne
uzorke iz normalno
rasporeene populacije
i raunamo odnos
varijansi

2.

Odnosi imaju tzv Fraspodjelu koja zavisi

od df uzoraka

3.

F raspodjela
predstavlja osnov za
provjeru da li postoji
razlika izmeu varijansi
uzoraka

n1

S1
2

n 1

i 1

n2

S2

i 1

n 1

S12
F 2
S2
0. 7
0. 6
0. 5
0. 4
0. 3
0. 2
0. 1
0. 0

F- raspodjela
S12 vea varijansa
S22 manja varijansa

F-Raspodjela

1.

5% 1%

45

10

15

Crvena 5,5 a crna 10,10

21

Test Jednakosti Varijansi dva uzorka

F test sastoji se iz izraunavanja pozicije test-statistike na bazi uzoraka
u F-raspodjeli.
Test statistika je odnos varijansi:

S12
F 2
S2
Gdje su S12=S22 varijanse uzoraka, a S12 uvijek vea varijansa.
Izraunata vrijednost se poredi sa kritinom F-vrijednou.
Ukoliko je test-statistika na bazi uzoraka vea od kritine postoji
znaajna razlika izmeu dvije varijanse.
Ukoliko je ista ili manja statistiki nema razlike izmeu varijansi dva
uzorka (uzorci dolaze iz iste populacije)
22

Primjer 2

Da li je razlika u rasturanju rezultata valovitosti dobivenih

upotrebom dva razliita tipa alata statistiki znaajna, ili
se moe pripisati greci (greka uzorkovanja) ??

23

Rjeenje
S 22 0.347 2 0,12

S12 0.446 2 0,20

S12 0.446 2
Fr 2
1.65
S 2 0.347 2

0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0.0

F-Raspodjela

Varijansa rezultata na bazi uzorka

gdje je koriten nov alat (tip 1) je:
Varijansa rezultata na bazi uzorka
gdje je koriten bruen alat (tip 2)
je:
Test statistika na bazi vrijednosti
varijansi:
Kritina vrijednost za nivo
pouzdanosti 95%, i stepene slobode
(n1-1)=(23-1)=22 i (n2-1)=(18-1)=17
je Fkr=2,20
Budui da je test statistika manja
od kritine vrijednosti moe se
zakljuiti da nema razlike u
varijansama rezultata valovitosti za
nivo pouzdanosti 95%
Excell =finv(0,05;22,17)

5% 1%
0

10

15

Fkr=2,20
24

Rjeenje
Provjera normalnosti podataka provjera pretpostavke
Normal Probability Plot

,999
,99

Probability

,95
,80
,50
,20
,05
,01
,001
0,5

1,0

1,5

2,0

Vsum
Average: 1,01220
StDev: 0,442829
N: 41

Anderson-Darling Normality Test

A-Squared: 0,330
P-Value: 0,506

25

Analiza varijanse za jedan faktor

ANOVA je pogodan nain da se odredi da li su srednje
vrijednosti VIE od dva sluajna uzorka toliko razliite da se
pripiu greci uzorkovanja.
Bilo bi mogue kotistiti vie t-testova da se odredi znaajnost
razlike 4 srednje vrijednosti, dvije u jednom testu, ali to bi
zahtijevalo n(n-1)/2 =6 odvojenih testova.
ANOVA nudi rjeenje sa jednim testom, i stavlja u odnos
Varijanse izmeu uzoraka i Varijanse unutar uzoraka.
26

Analiza varijanse za jedan faktor

Ukoliko je Varijanse srednjih vrijednosti uzoraka u odnosu na
ukupnu srednju vrijednost svih individualnih mjerenja
dovoljno vea od Varijanse individualnih rezultata od njihovih
srednjih vrijednosti (varijansa unutar uzorka), uzorci se
znaajno razlikuju (ne dolaze iz iste populacije).
Srednja vrijednost unutar uzorka

Xj

Zavisna v.

70

X.. - Ukupna srednja vrijednost eksperimenta

65

60

individualno mjerenje

55
1

Faktor A

Xij

a
k

Varijansa mee uzorcima

Varijansa unutar uzoraka

SSU n j ( x j X ) 2
j1

nj

SSE (x ij x j)2
j1 i1

27

Analiza varijanse za jedan faktor

Da bi se izvrio test potrebno je izraunati srednja kvadratna odstupanja iz:

Test statistika se izraunava iz odnosa:

Test statistika se poredi sa kritinom vrijednou F-raspodjele sa (k-1) i (n-k) stepeni slobode, i ukoliko je vea tada je razlika izmeu uzoraka znaajna i ne moe se pripisati greci uzorkovanja:

MSU

SSU
k 1

MSE

SSE
n-k

MSU
MSE

28

Analiza varijanse za jedan faktor

Ukoliko su zadovoljene pretpostavke da su populacije iz kojih dolaze uzorci
normalno rasporeene i da su varijanse svih populacija iste tada odnosi
varijansi imaju F raspodjelu sa k-1 i n-k stepeni slobode.

F Fk 1nk
0 .7
0 .6
0 .5

F-raunsko

0 .4
0 .3
0 .2

5%

1%

0 .1
0 .0
0

10

15

29

Primjer anova 1 f

Pitanja ??

31

Primjer 3: tvrdoe ..

Kritine t-vrijednosti
Ovdje su vrijednosti iz t reaspodjele za razliite veliine uzorka (za 95% interavale
pouzdanosti)

ta se deava sa t
vrijednou
kako raste broj uzoraka?