RAUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE I

RAUNOVODSTVENA NAELA
Prof. dr. sc. Boris Tuek
Ekonomski fakultet Zagreb

SADRAJ
RAUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE
(KONCEPTI) I RAUNOVODSTVENA
NAELA
OPEPRIHVAENI RAUNOVODSTVENI
KONCEPTI

OPEPRIHVAENA RAUNOVODSTVENA
NAELA

RAUNOVODSTVENI STANDARDI

Page 2

RAUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE (KONCEPTI) I

RAUNOVODSTVENA NAELA
Putem raunovodstvenih naela i pretpostavki utvruju se osnovne
karakteristike i koncepcija raunovodstva koja mora biti ugraena u
raunovodstvene metode i postupke
U svjetskim razmjerima najpoznatiji i najpriznatiji susutav raunovodstvenih
naela razvijenih u SAD-u koja su stekla ststus opeprihvaenih naela
(Generally Accepted Accounting Principles- GAAP)

Raunovodstvena naela predstavljaju temeljna pravila koja se koriste pri

raunovodstvenom procesiranju podataka u svrhu sastavljanja financijskih
izvjetaja i njihovog javnog objavljivanja

Page 3

 Sustav opeprihvaenih raunovodstvenih naela sastoji se od :

opeprihvaenih koncepata (generally accepted concepts)

opeprihvaenih naela (generally accepted principles)

opeprihvaenih postupaka (generally accepted procedures)

Opeprihvaeni koncepti predstavljaju odreene pretpostavke, odnosno

teorijske osnove za interpretiranje financijskih izvjetaja
Opeprihvaena naela pomau u procjeni, biljeenju i izvjetavanju o
poslovnim aktivnostima
Opeprihvaeni postupci jesu razliite metode obrade podataka radi
dobivanja raunovodstvenih informacija i raunovodstvenog izvjeivanja

Page 4

OPEPRIHVAENI RAUNOVODSTVENI
KONCEPTI
Koncept poslovnog subjekta
Koncept stvarnog kontinuiteta ili
vremenske neogranienosti poslovanja
Koncept stabilne valute, tj. Stabilne
novane jedinice
Koncept odreenog vremena, tj.
obraunskog razdoblja

Page 5

OPEPRIHVAENA RAUNOVODSTVENA
NAELA
Naelo nabavne vrijednosti ili troka
nabave
Naelo objektivnosti
Naelo realizacije, tj. stjecanja prihoda
Naelo sueljavanja prihoda i rashoda
Naelo materijalnosti ili znaajnosti
Naelo potpunosti
Naelo dosljednosti ili konzistentnosti
Naelo opreznosti ili razboritosti

OPEPRIHVAENI RAUNOVODSTVENI KONCEPTI

KONCEPT POSLOVNOG

SUBJEKTA

Poduzee je samostalna cjelina, neovisna o drugim poduzeima

ili vlasnicima, neovisno o tome radi li se o jednom ili vie vlasnika
Prilikom izvjetavanja o financijskom poloaju i uspjenosti
poslovanja, poduzee u financijske izvjetaje ukljuuje samo one
transakcije koje se odnose na poslovanje samo tog poduzea

KONCEPT STVARNOG
KONTINUITETA ILI VREMENSKE
NEOGRANIENOSTI
POSLOVANJA

Polazi od pretpostavke da e poduzee nastaviti poslovati i u

budunosti, te da nee znatno mijenjati opseg poslovanja
Pretpostavlja se da e poslovanje biti nastavljeno ak i u sluaju
poslovanja s gubitkom, sve dok postoji vjerojatnost ostvarivanja
budue dobiti

KONCEPT ODREENOG
VREMENA, TJ. OBRAUNSKOG
RAZDOBLJA

Nadovezuje se na koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske

neogranienosti poslovanja te se zahtijeva financijsko
izvjetavanje u odreenim vremenskim intervalima

KONCEPT STABILNE VALUTE

Polazi od pretpostavke da se kupovna snaga novane jedinice

tijekom vremena ne mijenja
Ako doe do promjene vrijednosti novca u odreenom
obraunskom razdoblju, uvaavajui ovaj koncept potrebno je
izvriti ponovnu procjenu izvjetajnih pozicija u fin. Izvjetajima,
kojom se one svode na novane jedinice realni iste vrijednosti

Page 6

OPEPRIHVAENA RAUNOVODTVENA NAELA

NAELO NABAVNE VRIJEDNOSTI
Evidencija poslovnih dogaaja se zasniva na nabavnoj vrijednosti, tj. troku nabave
Osnovica za utvrivanje nabavne vrijednosti jest stvarni novani izdatak koji je nastao ili e
nastati zbog plaanja obveze pri nabavi neke imovine

NAELO OBJEKTIVNOSTI
Zahtijeva se da financijski izvjetaji budu sastavljeni na osnovi objektivnih podataka koji su
dokumentirani (povezano s naelom nabavne vrijednosti)

NAELO REALIZACIJE, TJ. STJECANJA PRIHODA

Vezano je uz nastanak dogaaja i priznavanje prihoda
Zahtijeva se da se prihodi priznaju onda kada su stvarno nastali, kad su zaraeni, tj.kad je
dogaaj nastao, a ne onda kada je novac stvarno primljen (na isti nain tretiraju se i rashodi)
Kod priznavanje prihoda treba uvaavati dva bitna uvjeta:
roba je stvarno isporuena kupcu, odnosno odreena usluga je izvrena
ne postoji neizvjesnost isplate

Page 7

NAELO SUELJAVANJA PRIHODA I RASHODA

Budui da se poslovni rezultat utvruje kao razlika prihoda i rashoda, nuno je te dvije kategorije usporediti
Usporeuju se samo ono prihodi i rashodi koji se odnose na isto obraunsko razdoblje i koji su meusobno
uvjetovani

NAELO MATERIJALNOSTI ILI ZNAAJNOSTI

Zahtijeva pridravanje svih pravila koji imaju vanu ulogu u stvaranju realne slike o promatranim poduzeu
Doputa odstupanje od onih pravila ija bi promjena stvorila znaajne probleme u financijskom
izvjetavanju i koji za posljedicu ne bi imali poboljanje kvalitete informacija sadranih u financijskim
izvjetajima

NAELO POTPUNOSTI
Zahtijeva da financijski izvjetaji sadre sve relevantne informacije potrebne za poslovanje poduzea

NAELO KONZISTENTNOSTI ILI DOSLJEDNOSTI

Zahtijeva se dosljedna primjena usvojenih pravila i postupaka u sastavljanju i prezentiranju financijskih
izvjetaja

NAELO OPREZNOSTI ILI NAELO RAZBORITOSTI

Osnovni moto: anticipiraj sve gubitke, ali ne anticipiraj dobitke
Prihodi se priznaju samo onda kad su stvarno nastali, a rashodi i onda kada su mogui
Page 8

Usporedni prikaz razliitih raunovodstvenih naela i pretpostavki

RAUNOVODSTVENA B. KOTRULJEVI
REGULATIVA
(XV. stoljee)

PRETPOSTAVKE

NAELA

Page 9

GAAP

ZOR

MRS

Poslovnog
subjekta
Kontinuiteta
Vremenskog
razdoblja

Poslovnog
subjekta
Kontinuiteta
vremenskog
razdoblja
Stabilne valute

Kontinuiteta
Dosljednosti
Nastanak
dogaaja

Kontinuiteta
Dosljednosti
Nastanak
dogaaja

Dokumentiranost
Urednosti
Aurnosti
Nabavne
vrijednosti
Opreznosti
Tonosti

Nabavne
vrijednosti
Objektivnosti
Realizacije
Sueljavanja
prihoda i rashoda
Materijalnosti
Potpunosti
Dosljednosti
Opreznosti

Opreznosti
Prevaga biti nad
formom
Znaajnost
Pojedinane
procjene
Vremenske
povezanosti
bilannih pozicija

Opreznost
Prevaga biti nad
formom
Znaajnost

RAUNOVODSTVENI STANDARDI KAO OKVIR FINANCIJSKOG

IZVJETAVANJA
RAUNOVODSTVENI
STANDARDI

RAUNOVODSTVENA
NAELA

RAUNOVODSTVENE
PRETPOSTAVKE

Page 10

 Postojei Zakon o raunovodstvu obvezuje na primjenu Meunarodnih

standarda financijskog izvjetavanja za velike poslovne subjekte, te za one iji
vrijednosni papiri kotiraju na burzama

Ostali poslovni subjekti, ako to ele, mogu primjenjivati Meunarodne

standarde financijskog izvjetavanja
u cijelosti ili mogu primjenjivati
standarde koje je donio Odbor za standarde financijskog izvjetavanja
Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja doneseni su u veljai 2008.
godine i namijenjeni su malim i srednjim poduzeima
HSFI su koncipirani na temelju MSFI i na temelju direktiva (smjernica)
Europske unije

Od srpnja 2009. postoje Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja za

mala i srednja poduzea

Page 11

MEUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA (MSFI) I

MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARDI (MRS)

MSFI 1 Prva primjena Meunarodnih standarda

financijskog izvjetavanja
MSFI 2 Isplate s temelja dionica
MSFI 3 Poslovna spajanja
MSFI 4 Ugovori o osnivanju
MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i
prestanak poslovanja
MRS 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja

MRS 2 Zalihe
MRS 7 Izvjetaji o novanom toku
MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene
raunovodstvenih procjena i pogreke
MRS 10 Dogaaji nakon datuma bilance
MRS 11 Ugovori o izgradnji
MRS 12 Porez na dobit
MRS 14 Izvjetavanje po segmentu
MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema
MRS 17 Najmovi
MRS 18 Prihodi
MRS 19 Primanja zaposlenih
MRS 20 Raunovodstvo dravnih potpora i
objavljivanje dravnih pomoi

Page 12

MRS 21 Uinci promjena teajeva stranih valuta

MRS 23 Trokovi posudbe
MRS 24 Objavljivanje povezanih stranaka
MRS 26 Raunovodstvo i izvjetavanje planova
mirovinskih primanja
MRS 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji
MRS 28 Ulaganja u pridruena drutva
MRS 29 Financijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim
privredama
MRS 30 Objavljivanje u financijskim izvjetajima
banaka i slinih financijskih institucija
MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima
MRS 32 Financijski instrumenti: objavljivanje i
prezentiranje
MRS 33 Zarade po dionici
MRS 34 Financijska izvjeivanja za razdoblja tijekom
godine
MRS 36 Umanjenje imovine
MRS 37 Rezerviranja, nepredviene obveze i
nepredviena imovina
MRS 38 Nematerijalna imovina
MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje
MRS 40 Ulaganje u nekretnine
MRS 41 Poljoprivreda

HRVATSKI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

HSFI 1 Financijski izvjetaji
HSFI 2 Konsolidirani financijski izvjetaji
HSFI 3 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena, pogreke
HSFI 4 Dogaaji nakon datuma bilance
HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina
HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina
HSFI 7 Ulaganja u nekretnine
HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja
HSFI 9 Financijska imovina
HSFI 10 Zalihe
HSFI 11 Potraivanja
HSFI 12 Kapital
HSFI 13 Obveze
HSFI 14 Vremenska razgranienja
HSFI 15 Prihodi
HSFI 16 Rashodi
HSFI 17 Poljoprivreda
Page 13

RAUNOVODSTVENE POLITIKE

 Raunovodstvene politike su posebna naela, osnove, odgovori,pravila i

praksa koje primjenjuje subjekt pri sastavljanju i prezentiranju financijskih
izvjetaja
Radi pravilnog razumijevanja financijskih izvjetaja nuno je objaviti dodatna
obrazloenja kojima se pojanjavaju primijenjene raunovodstvene politike i
uinci tih politika
Svako poduzee moe aktivno odreivati svoju raunovodstvenu politiku
kojom moe bitno utjecati na sadraj financijskih izvjetaja

Page 15

Raunovodstvene politike koje trgovako drutvo moe razmotriti u prezentiranju

obuhvaaju, npr:
priznavanje i amortizaciju materijalne i
nematerijalne imovine,

vrijednosna usklaivanja,

trokove istraivanja i razvoja,

prevoenje inozemnih valuta i zatita,

ulaganja u nekretnine,

odreivanje poslovnih i zemljopisnih

segmenata i osnova za raspored
trokova,

financijske instrumente i ulaganja,

najmove,

priznavanje zaliha,
kapitalizaciju trokova posudbe i drugih
izdataka,

trokove mirovina,

odreivanje novca i novanih

ekvivalenata,
raunovodstvo inflacije,

ugovore o izgradnji,

dravne potpore,

priznavanje prihoda,

naela konsolidacije, podrunice i

povezana poduzea,

priznavanje poreza i odgoeni porezi,

rezerviranja,
Page 16

poslovna spajanja,
zajednike pothvate.

 primjena razliitih raunovodstvenih politika moe imati znaajan utjecaj na

iskaz elemenata financijskih izvjetaja
Primijenjene raunovodstvene politike objavljuju se u biljekama uz
financijske izvjetaje
aktivnu ulogu u odabiru i usvajanju raunovodstvenih politika ima
menadment, tj. uprava poduzea
prihvaene raunovodstvene politike potrebno je dosljedno primjenjivati na
sve sline transakcije i poslovne dogaaje
Posljedice politike procjene kao najznaajnijeg segmenta raunovodstvenih
politika mogu biti tihe priuve (latentne rezerve) i skriveni gubici

Page 17

Nastajanje tihih priuva i skrivenih gubitaka

TIHE PRIUVE

SKRIVENI GUBICI

AKTIVA

Podcjenjivanje imovine

Precjenjivanje imovine

PASIVA

Precjenjivanje obveza

Podcjenjivanje obveza

Page 18

Tablica 1. Polazni podaci realna bilanca

Tablica 2. Stvaranje tihih priuva

podcjenjivanjem zaliha

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
35.000
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
5.000
3.000
32.000
20.000

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
33.000
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
3.000
3.000
32.000
20.000

UKUPNO

100.000 UKUPNO

100.000

UKUPNO

98.000

UKUPNO

98.000

Page 19

Tablica 3. Polazni podaci realna bilanca

Tablica 4. Stvaranje tihih priuva

precjenjivanjem dugoronih rezerviranja

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
35.000
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
5.000
3.000
32.000
20.000

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
35.000
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
4.000
4.000
32.000
20.000

UKUPNO

100.000 UKUPNO

100.000

UKUPNO

100.000 UKUPNO

Page 20

100.000

Tablica 4. Polazni podaci realna bilanca

Tablica 5. Stvaranje skrivenih gubitaka

precjenjivanjem zaliha

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
35.000
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
5.000
3.000
32.000
20.000

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
36.500
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
6.500
4.000
32.000
20.000

UKUPNO

100.000 UKUPNO

100.000

UKUPNO

101.500

UKUPNO

101.500

Page 21

Tablica 6. Polazni podaci realna bilanca

Tablica 7. Stvaranje skrivenih gubitaka

podcjenjivanjem dugoronih rezerviranja

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

AKTIVA

IZNOS

PASIVA

IZNOS

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
35.000
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
5.000
3.000
32.000
20.000

Zgrade
Oprema
Zalihe
Potraivanja
Novac

25.000
15.000
35.000
23.000
2.000

Kapital
Dobit
Dug.rezer.
Dug. kred.
Dobavljai

40.000
6.400
1.600
32.000
20.000

UKUPNO

100.000 UKUPNO

100.000

UKUPNO

100.000 UKUPNO

Page 22

100.000