Na prijatelj, a ne neka nepoznata "udna" osoba

Pravo osoba s posebnim potrebama na obrazovanje u redovnim kolama u njihovim

mjestima stanovanja vrlo se sporo mijenja unato pozitivnim propisima i usvojenim
meunarodnim dokumentima ( procjenjuje se da je samo 1% uenika ukljueno od
oekivanih 10% djece s posebnim potrebama). Ukljuivanje podrazumijeva potivanje
zakonske osnove, ali i razvijanje fleksibilnosti u radu i razvoj razliitih naina tretiranja
individualnih potreba svakog uenika.
Posebne potrebe ove djece proizlaze iz tekoa u intelektualnom funkcioniranju,
motorici, govoru, itanju i pisanju, osjetnim funkcijama (sluh i vid) te tekoama na
socijalnom i emocionalnom podruju. Uestalo ova djeca imaju znatnih tekoa u praenju i
svladavanju redovitog kolskog programa.
kolovanje djece s posebnim potrebama u Hrvatskoj se odvija u redovnim osnovnim
kolama i u posebnim odgojno obrazovnim ustanovama (specijalnim kolama). Kod
kolovanja u redovnim osnovnim kolama moemo govoriti o potpunoj ukljuenosti i o
djelominoj ukljuenosti. Potpuna ukljuenost ostvaruje se ukljuivanjem uenika s posebnim
odgojno - obrazovnim potrebama u redovni razredni odjel gdje uenik svladava redovne ili
prilagoene nastavne programe uz primjenu individualiziranih postupaka u radu i kad god je
mogue, to je najbolje rjeenje za sve ukljuene. Prilagoeni program se izrauje na
poznavanju uenikovih jakih strana i sposobnosti, na onome to dijete zna i moe.
Kod djelomine ukljuenosti uenik je ukljuen u rad matinoga razreda najee kod
odgojnih predmeta (glazbeni, likovni, tjelesni), gdje uz veliku kreativnost uitelja svladava
zadane sadraje, dok ostale predmete (najee su to obrazovni predmeti, ali nije izriito
navedeno) savladava u posebnom razrednom odjelu uz voenje defektologa uitelja.
Vanost takvog rada je da se stvore povoljni uvjeti za odnose s vrnjacima i razvijaju
prijateljstva.
Neki uenici koji su ukljueni u redovni sustav odgoja i obrazovanja imaju i podrku
pomonika u nastavi. Ovakav oblik podrke polako postaje praksom i u hrvatskim kolama.
Dosadanje iskustvo pokazalo je da se uvoenjem pomonika u nastavu (pomonik ueniku),
omoguuje uenicima s posebnim obrazovnim potrebama ravnopravno sudjelovanje u svim
podrujima nastave.
Prihvaanje ukljuivanja djece s posebnim odgojno - obrazovnim potrebama vaan je
drutveni zadatak koji doprinosi boljem ivotu, razvoju i stjecanju novih vjetina koje im
omoguuju da budu to slobodniji i sretniji te da ih okruuju ljudi kojima je stalo do njih. Svi
sudionici obrazovanja meusobno ue davati i primati pomo. Kada uenici iz razreda
ugledaju svog prijatelja s posebnim odgojno - obrazovnim potrebama kako nepaljivo prelazi
cestu, znat e to uiniti i kako priskoiti u pomo. Poznaju ga. On je njihov prijatelj, a ne
tamo neka nepoznata udna osoba.
Uenik s posebnim potrebama koji je ukljuen u redovnu kolu ima uzor meu
vrnjacima za vjetine i ponaanja tipina za tu dob te razvija vee samopotovanje zbog
boravka u redovnoj skupini. Zapitajmo se, imamo dijete s komunikacijskim tekoama, npr.
dijete ne moe govoriti zbog emocionalnih tekoa ( strah, srameljivost) ili nema potrebe za
komunikacijom (poremeaji iz autistinog spektra) ili ne moe govoriti zbog fizikih
problema kao kod cerebralne paralize ili muca, i stavimo ih u skupinu djece sa slinim
potekoama, to oni meusobno ue? Ista ponaanja koja ve kao ogranienja imaju.
Nemaju priliku za poticaj i oponaanje, to znai za uenje. Meusobno ne razgovaraju ili
razgovaraju malo, jer ne mogu ili ne ele, okrueni su samo s odraslima, razliitim
terapeutima, ne znaju kako se trebaju ponaati djeca njihove dobi, koje crtie gledaju, koje
igre igraju. Znanja koja dobivaju nemaju gdje primijeniti, pa ne razvijaju ni samopouzdanje

ni samopotovanje. Uenici koji imaju tekoe u ponaanju razliitih uzroka (hiperaktivnost,

emocionalne tekoe, zaputenost, zlostavljanje), kada ih stavimo u skupine meusobno
slinih, najee se samo trude u negativnom, kako biti jo loijeg ponaanja. Zato, ako
elimo biti humano drutvo, prihvatimo razliitosti, ali usredotoimo se na slinosti.
Tako dajemo i drugima i sebi priliku za osobni rast i razvoj.
Djeca bez razvojnih tekoa imaju priliku za uenje o razlikama. Netko voli plavu, a
netko ljubiastu boju, netko je visok, a netko nizak, ali svi volimo sluati bajke i crtati leptire i
moemo nai podruje gdje se moemo dobro zabavljati i biti sretni. Razvijaju
samopotovanje zbog pomaganja drugima, postaju osjetljivi prema potrebama drugih i bolje
razumiju razliitost. Istraivanja i iskustvo pokazuju da kada djecu dobro vodimo primjerom
i uenjem, uivaju u pomaganju drugima. Najbolji prijatelj dana je situacija kada jedan
uenik cijeli dan posebnu pozornost i pomo prua djetetu s posebnim potrebama. Uvijek svi
uenici ele sudjelovati i natjeu se u pruanju pomoi. Zar nije to osobina koju elimo kod
svoje djece? elimo li da djeca spoznaju da pojedinac moe prevladati svoje tekoe i tako
postii uspjeh? Osobe s cerebralnom paralizom postaju sportai, osobe koje mucaju govore
na javnim skupovima, a ima i profesionalnih pjevaa, osobe s potekoama u mentalnom
funkcioniranju osposobljavaju se za samostalan rad i ivot. Djeca ue ono to doivljavaju i
vide. Dajmo im priliku da meusobno ue.
Roditelji djeteta s posebnim potrebama kroz ukljuenost dobivaju saznanje da njihovo
dijete dobiva najvie prilika za razvoj koliko je to mogue, to im je najvanije.
Roditelji ostale djece otkrivaju nove naine za meusobnu pomo. To je onaj dobar
osjeaj kada mogu pomoi, bolji nego kad traim pomo. Kod roditelja ostalih uenika bez
izriitih posebnih potreba, jer svi imamo razliite potrebe, moe se javiti strah da e uenici
s posebnim potrebama loe utjecati na njihovu djecu. Nastavni plan i program se ne mijenja
zbog djece s posebnim potrebama, a obavjetavanje o rezultatima rada i mogunost otvorenog
razgovora najbolje e ih uvjeriti u uspjenost u radu.
Uitelji koji rade s djetetom s posebnim potrebama imaju priliku za izazov,
profesionalni razvoj i ue nove vjetine. Kada savladamo novi ivotni izazov, ushienje i
znanje koje time dobivamo su neprocjenjivi. Doivljavamo ushit prvog dana posla, kada je
sve mogue, a entuzijazam ostvaruje sve snove.
Svi sudionici odgoja i obrazovanja imamo priliku, ne bez tekoa i uloenog truda,
postii one vrijednosti za koje znamo da su nam vane; samopouzdanje, samopotovanje,
prihvaanje i uvaavanje razliitosti, vjeru da moemo prevladati tekoe i postii uspjeh,
uimo, stjeemo nova znanja i vjetine, sretni smo, volimo..
Svako dijete ima svoje individualne kvalitete i posebne zahtjeve koje uzmimo u obzir.
Nemojmo se bojati to su djeca razliita. Nije potrebno da sve svima bude uvijek isto, jer
djeca znaju da ivot nije takav. Oni to bolje razumiju nego to mi mislimo. Postoji li
mogunost da se prilagodimo potrebama odreenog djeteta, ostala e djeca to razumjeti.
Nisam problematian zato to elim biti problematian, nego zato to imam probleme.
Daj da zajedno ivimo i uimo.
Vesna Ivanevi