Professional Documents
Culture Documents
LJUDSKA PRAVA
U SRBIJI 2012
POPULIZAM:
URUAVANJE
DEMOKRATSKIH
VREDNOSTI
BEOGRAD, 2013
izdava
HELSINKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA U SRBIJI
za izdavaa
Sonja Biserko
oblikovanje i slog
Ivan Hraovec
Za ilustraciju na naslovnoj strani korien crte Alvara Cabrere
tampa
Grathia drucht
ISBN 978-86-7208-189-3
COBISS.SR-ID 199036940
Ova edicija objavljenja je zahvaljujui finansijskoj pomoi Ambasade Kraljevine Holandije. Helsinki
odbor za ljudska prava u Srbiji snosi iskljuivu odgovornost za sadraj edicije, za koji se ni pod kojim
okolnostima ne moe smatrati da odraava stavove Ministarstva inostranih poslova Holandije.
CIP Katalogizacija u publikaciji, Narodna biblioteka Srbije, Beograd
341.231.14(497.11)2012, 316.4(497.11)2012, 323(497.11)2012
POPULIZAM : uruavanje demokratskih vrednosti : ljudska prava u Srbiji
2012 / [priredio] Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji. Beograd
: Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, 2013 (Novi Pazar : Grathia
Drucht). 632 str. ; 23 cm Tira 300. Napomene i bibliografske
reference uz tekst.
1. Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji (Beograd) a) Ljudska prava
Meunarodna zatita Srbija 2012 b) Srbija Drutvene prilike
2012 c) Srbija Politike prilike 2012
Sadraj
I UVOD
ZAKLJUCI I PREPORUKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Evropskoj uniji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Vladi Srbije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Civilnom sektoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
II PRAVOSUE
SPORA REFORMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Odluivanje o reizboru sudija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Politiki revanizam i smena predsednice Vrhovnog kasacionog suda. . . . . . . . 81
Rad sudova u Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Nove zakonske inicijative i promene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
Tuilatvo za ratne zloine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
23.Srbija-Turist. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
24.Galenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
IV SKUPTINA SRBIJE
EKSTREMNI VIEPARTIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
Zakonodavna aktivnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
Smena guvernera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
Kosovo umnoavanje rezolucija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
Budet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
Sezona preletaa i etiki kodeks. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
Zakljuak i preporuke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
VIII DISKRIMINACIJA
POSLEDICA KSENOFOBINOSTI I POPULIZMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
ETNIKE MANJINE: I DALJE NA METI NACIONALISTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
Politika participacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Upotreba jezika manjina i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u oblasti kulture. . . . . . . . . . . . . . . . 346
Deklaracija o poloaju sandakih Bonjaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347
Sukobi i intervencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350
Radikalizacija maarske manjine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355
Napetosti u Sandaku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357
Zakljuci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
IX MEDIJI
U FUNKCIJI VLASTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411
Govor mrnje u socijalno-politikom kontekstu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
Govor mrnje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
Komisija za istragu o ubistvima novinara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 427
Medijska strategija i zakon o informisanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430
Transparentnost vlasnitva i tokova novca u medijima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
Novi mediji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435
Zakljuci i preporuke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 438
I UVOD
13
Zakljuci i preporuke
Vlada Srbije jo uvek je na poetku mandata, iako je od njenog konstituisanja prolo godinu dana. Odnosno, nije donet program ili strategija sistemskog karaktera. Strukture na vlasti su u stalnoj izbornoj kampanji, jer
su uglavnom usmerene na poveanje rejtinga, demonizaciju prethodne
vlade, pre svega Demokratske stranke. Ni koalicioni partneri nisu izuzeti
od kritike. Dominira populizam iji je prvenstveni cilj popularizacija potpredsednika Vlade Aleksandra Vuia. Najizrazitiji primeri za to su hapenja u borbi protiv korupcije, kao i jaanje socijalne komponente budeta
za 2013. godinu, parcijalno proirivanje kruga graana sa budetski finansiranim zdravstvenim osiguranjem. Ovakvo ponaanje implicira pekulacije o prevremenim izborima to realno nije iskljueno. Aleksandar Vui
pokazuje sve vie ambicija da koncentrie vlast u svojim rukama. Bezbednosne strukture su ve pod njegovom kontrolom, to u javnosti doprinosi
utisku da je najmoniji ovek u zemlji.
Iz praktinih poteza Vlade Srbije ne vidi se namera reformisanja sektora bezbednosti, ve pre svega njegovo dalje stavljanje pod partijsku kontrolu. Primetno je i odsustvo namere da se formiraju stalne institucije i
mehanizmi za borbu protiv korupcije, koja se, prvenstveno preko medija koje kontroliu delovi ili cele slube bezbednosti, koristi za politike
obraune i eliminaciju poslovne konkurencije. Nereformisani sektor bezbednosti, pre svega zbog nedovrenog i pravno neusaglaenog sistema demokratske kontrole i kompromitovanih kadrova, koji je i sam zahvaen
korupcijom, nee biti u stanju da ostvari ambiciozne zadatke koji su mu
navodno dati.
Politiku nove vlade na unutranjem planu karakterie, osim populizma i izraziti otpor evropeizaciji i modernizaciji Srbije, bez obzira na
promenjenu retoriku i sporazum, potpisan sa Pritinom. Narodnjatvo i
populizam su samo jedna od manifestacija srpskog nacionalizma koji opstaje kao jedina ideologija, a Aleksandar Vui je nosilac takve politike.
14
Nesumnjivo je da su neki potezi koje je Vlada povlaila bili izraz pozitivnih nastojanja, pre svega kada je re o pregovorima sa Pritinom. Sprovoenje Sporazuma tek treba da pokae da li Vlada iskreno stoji iza njega.
Meutim, kad je re o predizbornim obeanjima, veina nije ispunjena,
niti ima izgleda da budu ispunjena.
Zaokret u viedecenijskoj kosovskoj politici u javnosti Srbije primljen je sa uverenjem da je takav ishod bio neminovan. Pre svega, jer
odavno postoji svest da se odustalo od Kosova. Kosovo je bilo samo instrument, veto korien za ostvarivanje ciljeva u Bosni. Opstajanje na kosovskoj politici pretilo je da potopi Srbiju. Pokazalo se da je odlunost
Nemake da prekine zloupotrebu Kosova i jasno definie uslove za lanstvo u EU, dalo rezultate.
Sporazum izmeu Beograda i Pritine bio je u fokusu, kako domae
tako i meunarodne javnosti. Kosovo je oduvek tema na kojoj se sueljavaju proevropska i antievropska Srbija. Platforma koja je prethodila Sporazumu otvorila je sve dileme oko puta kojim Srbija ide. Realno, odnos
prema Kosovu kree se izmeu dve krajnosti: iracionalnog stava da je jo
uvek mogue dobiti deo Kosova i objektivne ekonomske i socijalne situacije u zemlji. U tom smislu, treba oekivati otpor evropeizaciji.
Tomislav Nikoli kao eksponent antievropskog bloka jo uvek ima ambivalentan odnos i prema Kosovu i prema evropskoj orijentaciji. Sve njegove izjave vezane za Kosovo su vrlo kontradiktorne. One su istovremeno
pokuaj pridobijanja javnosti, posebno one konzervativne koju predstavlja, ali i odraz sutinskog nerazumevanja meunarodnih okolnosti u kojima se Srbija nalazi. Njegovi prirodni saveznici (SPC, deo SANU, desniarske
organizacije poput Dveri, Nai i dr, desniarski mediji poput NSPM, Peata,
Geopolitike, i brojni drugi, elektronski mediji poput Kopernikusa i Radio
Fokusa, kao i DSS i ostale partije tog bloka) od njega su oekivali sasvim
drugaije ponaanje na vlasti. Otuda brojne kritike i razoarenja na njegov raun.
Konzervativni blok smatra da je Srpska napredna stranka izneverila njegova oekivanja da e dolaskom na vlast raskinuti sa izdajnikom
politikom Demokratske stranke i njenog lidera Borisa Tadia. Smatraju da
je SNS od Zapada dobila veoma preciznu ulogu koju je samo stranka sa
Zakljuci i preporuke
15
16
EVROPSKOJ UNIJI
Zakljuci i preporuke
17
18
Zakljuci i preporuke
19
20
21
22
cinizam koji se ogleda u tezi da Srbija nije bila u ratu, spreila je stvaranje konteksta za otvaranje dijaloga i suoavanje sa prolou. Na tim premisama poiva interpretacija devesetih, ali i odnos prema meunarodnoj
zajednici, posebno prema Hakom tribunalu, kao antisrpskim. Posledica
toga je revizija istorije itavog XX veka, to unosi dodatnu konfuziju, posebno kod mlaih generacija. Iz takvog odnosa prema prolosti generie
se kontinuirana netolerancija i diskriminacija prema drugom, to utie na
stanje ljudskih prava u Srbiji.
Stanje ljudskih prava u Srbiji je i refleksija stanja dravnih institucija,
pre svega sudstva. Neuspela reforma pravosua, kao i korupcija i neprofesionalnost dodatno utiu na nezadovoljstvo graana, jer im se oduzima
pravo na fer i blagovremeno suenje. Srbija je jedna od zemalja koja ima
najvie sluajeva pred Sudom pravde u Strazburu (9500), to ilustruje stanje u sudstvu. To proizvodi duboko nepoverenje prema sudstvu, ali, i prema drugim institucijama.
Promena vlasti
Majski izbori doveli su do tektonskih promena na politikoj sceni Srbije. Pobeda naprednjaka i njihovih koalicionih partnera vratila je na scenu politiki blok iz devdesetih koga karakterie nacionalizam, populizam,
deinstitucionalizacija, revanistiki odnos prema bivem reimu i politiki radikalizam. Naprednjaci i nova vlada nemaju odgovore na gorua ekonomska i socijalna pitanja. Pribegavanje borbi protiv korupcije je u prvim
mesecima dobilo podrku javnosti. Meutim, oigledno je da nema snage
ni volje da se borba protiv korupcije vodi u nadlenim institucijama, ukljuujui tuilatva.
Promena izbornih rezultata na lokalnom nivou (koja jo uvek traje)
uvodi Srbiju u opasno stanje koje moe zavriti i anarhijom. Srbija jo
uvek nije postigla drutveni konsenzus o tome kako organizovati politiki sistem. Politika, institucionalna i administrativna arhitektura vlasti
jedan je od najkontroverznijih tema i 12 godina nakon promena. Odluka Ustavnog suda o neustavnosti brojnih odredaba Zakona o nadlenostima Vojvodine, jer nisu u skladu sa Ustavom iz 2006, koincidirala je sa
23
24
25
iznosi njena najuticajnija lanica, Nemaka), kao i Sjedinjene Amerike Drave (SAD) smatraju kljunim testom za iskrenost novih vlasti kad je re o
nastavku evrointegracijskih procesa. Odnos prema Kosovu ujedno je i ona
taka na kojoj se najizrazitije sudaraju kontradiktorne poruke aktuelnih
nosilaca vlasti, to samo poveava optu konfuziju.
Ruski faktor
Povean uticaj Rusije na spoljnopolitiko ponaanje Srbije nakon smene vlasti nije do kraja transparentan. Iako i Tomislav Nikoli i Ivica Dai
nastoje da se prikau kao proevropski politiari, njihova okrenutost prema
Istoku i dalje je neupitna: Samo Srbiju volim vie od Rusije, izjavio je Nikoli u intervjuu za Prvi kanal Ruske televizije, uoi susreta sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, u Soiju, 11. septembra.1
Nikolievo rusofilstvo pojaano je i oekivanjima da e upravo Moskva
pomoi da se Srbija digne na noge. Prema medijskim izvetajima tokom
susreta dvojice predsednika dogovoreno je da Srbiji bude odobrena pozajmica za popunjavanje budeta, ali nije obelodanjeno pod kojim uslovima.2 Kad je re o materijalno-finansijskim aranmanima treba podsetiti i
na 800 miliona dolara kredita za modernizaciju eleznice, koji je nakon to
je tri godine bio na ekanju (o tome je razgovarano tokom posete tadanjeg predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva Beogradu, u oktobru 2010),
tek sad poeo postepeno da se realizuje.
Tokom posete Moskvi premijera Ivice Daia, Srbija je dobila status
posmatraa u Skuptini ODKB, bezbednosno-vojnoj organizaciji koju ine
bive drave Sovjetskog Saveza Rusija, Belorusija, Kazahstan, Jermenija,
Uzbekistan, Kirgistan i Tadikistan. Ruski mediji prenose da je ukljuenje
Srbije u ODKB geopolitiki uspeh Rusije, jer se time prvi put ovaj vojni savez proirio na zemlje van biveg SSSR.
26
27
28
optunica tek nakon est meseci pritvora. Dakle, izostala su reenja usmerana na spreavanje korupcije, usvajanje nove strategije za borbu protiv
korupcije, kao i usvajanje Zakona o zatiti uzbunjivaa ili jaanje mehanizama nezavisnih dravnih institucija i tela. U sutini, izostala je reforma
koja bi ponudila sistemski odgovor na korupciju, donoenjem sistemskih zakona i reformi javnog sektora u pravcu dostizanja principa dobrog
upravljanja.
Ne iznenauju rezultati istraivanja Uee graana u demokratskim
procesima Srbije koje su sproveli Centar za istraivanje, transparentnost i
odgovornost CRTA i Ipsos stratedik marketing. Oni pokazuju veoma nizak
nivo graanske participacije i poverenja u institucije, a bez uea graana
teko je oekivati promene.
Problemi Srbije svoje korene imaju, pre svega u neuspeloj i sporoj
tranziciji. Nju karakteriu hibridna reenja, koja nisu ni kapitalizam ni
socijalizam. Osnovne znaajke tog stanja su: osiromaeno drutvo, nizak
ivotni standard, niska zaposlenost i plate, nepotizam, zavisnost od nepovoljnih kredita, uruavanje obrazovnih institucija i gubiutak perspektive.
Sve to poveava frustraciju, a time i agresivno poinaanje veine graana,
posebno mladih. Nasilje je svakodnevna pojava u svim sferama drutvenog i politikog ivota, a u zabrinjavajuem porastu je i porodino nasilje.
29
Stanje duha
Politika scena Srbije je zarobljena nacionalizmom i temama koje su
graane udaljile od politke. Medijska scena ivi od skandala i senzacionalistikih afera koje do kraja diskredituju politike elite i smisao politikog
ivota. U celini gledano, drutvo je apatino i bez inicijative. Ne postoji
graanska samoorganizovanost. Treba imati u vidu karakter drutva kao
odraza ukupnih kolektivnih i drutvenih procesa. To se odnosi na celo podruje Balkana.
Nacionalizam se najvie izraava u interpretaciji nedavne prolosti,
konstrukciji novog dravnog identiteta Srbije, u odnosu na Vojvodinu,
prema susedima i svim manjinama. Brojna istraivanja ukazuju na visok
stepen homofobinosti, verske netolerancije i ksenofobije; negativne trendove u suenjima za ratne zloine pred domaim sudovima; ogromne propuste u sektoru bezbednosti, mnoge manjkavosti navodne borbe protiv
korupcije.
Nesreena drutvena situacija i pritisak ivotnih okolnosti reflektuju
se na razliite naine, na ponaanje svakog pojedinca. Drutvo je nespremno za savremene izazove i savremene drutvene tokove koje oekuju svakog pojedinca. To je dovelo da raznih poremeaja pojedinaca i patolikog
6 Isto
30
ponaanja, koje esto ugroava ivote drugih. Nedostaje integracioni pristup sa specifinim institucijama, koje bi se bavile tim problemima.
Istraivanje Interakcija vrednosnih i kulturnih preferencija maturanata, koje je sproveo Zavod za prouavanje kulturnog razvitka, dolo je do
poraavajuih podataka. Izmeu ostalih, i onog koji se odnosi na mrnju
prema drugim narodima: pokazalo se, da maturanti najveu netrpeljivost
ispoljavaju prema Albancima i Hrvatima, ali i prema Romima.Svaki etvrti ili peti maturant protivi se kontaktu sa drugim narodima, dok se svaki
drugi protivi odnosu sa Albancima, Hrvatima, Romima. 7
Kriza identiteta
Nakon ratova, poraza, opte devastacije i demoralizacije drutva, jedan od kljunih problema jeste i to ta je novi identitet Srbije i na kojim
vrednostima se gradi. U optoj konfuziji koja vlada u svim sferama drutvenog ivota, proces izgradnje identiteta Srbije pokazuje nedoslednost,
nedostatak autentinosti i, pre svega, krivotvorenje istine.
Nacionalni identitet nije statian, ve dinamian i promenljiv. Stalno
se formira i dograuje kroz debate i odgovore na dogaaje na nacionalnoj
i na meunarodnoj sceni. Svaka zemlja projektuje percepciju o sebi i spoljnom svetu te na taj nain utie na svetsku politiku. Debate unutar svake
zemlje o vlastitoj poziciji i ciljevima u svetskoj areni su osnovne karakteristike politikig diskursa u svim zemljama koje imaju spoljno-politike ambicije, ukljuujui i zemlje koje nisu demokratske.
Drava ima vanu ulogu na tom simbolikom planu. Ona moe nametnuti interpretaciju drutvene realnosti, koristei administrativne
(obrazovni standardi) i pravne mere (zakon o dravljanstvu), davanje specijalnog statusa pojediunim simboilima (dravni praznici, zvanini simboli, dravne nagrade) i predstavljanjem drutva na globalnom planu. Stoga
javna istupanja i izjave zvaninika imaju poseban znaaj i slue kao referenca za ostale uesnike kreiranja politikog diuskursa. Politika simbola
7 h
ttp://www.autonomija.info/igor-besermenji-mrznja-i-stereotipi-drzavni-problem-brojjedan.html.
31
32
linosti ija je ideologija Velike Srbije bila na delu i devedesetih. Identifikovanje sa ideologijom Drae Mihailovia opstruira demokratsku transformaciju, jer u osnovi tih ideologija jeste rasizam. To je i svojevrsna poruka
manjinama u Srbiji i svim susedima u regionu koja izaziva konstantne tenzije i strepnju kod drugih.
Na javnoj sceni na delu je iroka aktivnost ekstermistikih grupacija
koje uivaju podrku drave i nekih vodeih politikih partija. Opta konfuzija ogleda se i u nastupima srbijanskih predstavnika u tzv. nesvrstanom
svetu, gde se uglavnom koriste popularnost Jugoslavije i tekovine Titove
nesvrstane politike.
Interpretacija ratova iz devedesetih je poseban problem, jer se svodi
na tezu da je Zapad razbio Jugoslaviju tako to je dao podrku secesionistikim republikama. Haki tribunal se negira od samog poetka, s obrazloenjem da je antisrpski; meutim, oslobaajue presude Anti Gotovini
i Ramuu Haradinaju posluile su kao dodatni argument za ignorisanje
hakih presuda. Iako je Srbija usvojila skuptinsku rezoluciji o Srebrenici,
sad je u toku iroka kampanja negiranja ne samo te rezolucije, ve uopte
i odgovornosti Srbije, na primer, za rat u Bosni. Tomislav Nikoli je neposredno nakon to je inaugurisan za predsednika Srbije izjavio da u Srebrenici nije poinjen genocid. To govore i ostali predstavnici aktuelne vlasti.
Odnosi sa regionom zapinju pre svega na interpretaciji ratova iz devedestih i na problemima proizalim kao posledica rata.
Dobijanje datuma za pregovore sa EU nee doneti olakanje za Srbiju ukloliko se vlast, ali i itavo drutvo, ne mobilie sa vie entuzijazma za
promene koje Srbiju oekuju. To je jedini nain da se pokrenu reforme, oivi privreda, izgradi trina ekonomija, razvije konkurencija, modernizuje
obrazovanje, socijalna politika, te saniraju teki problemi u zadravstvenom i penzionom sistemu.
33
34
do naglog prisustva ekstremne desnice u javnosti uz punu podrku tadanjeg predsednika SRJ Vojislava Kotunice i Srpske pravoslavne crkve. Ona
dobija prostor u medijima i uopte u javnoj sferi bez ikakve kritike distance i vrednosnih ocena o ideologiji koju zastupaju. Veto su javnosti predstavljani kao pravo na drugaije miljenje i suprotstavljeni su, navodno,
drugom ekstremu civilnom sektoru koji se bavi ljudskim pravima. Oni
su javnosti predstavljani kao ekstremna levica. Pri tome tzv. ekstremna levica je takorei stalno na udaru medijskih kampanja i desniarskih grupa
koju su esto i fiziki napadali pojednice tih grupacija.
Desne ekstremistike organizacije opstaju pre svega na ksenofobiji i
populizmu koji karakteriu drutva kao to je srbijansko. Naprednjaci kao
izrazito konzervativna i populistika partija su prirodno bliski sa takvim
grupama i imaju dovoljno jak kredit kod njih zbog svog nacionalizma, populizma i radikalizma, dodue sada malo umivenog.11 Njihov tradicionalizam, teorije zavera (inae tipne za te partije), antimoderni i antizapadni
stavovi postaju politiki prihvatljivi.
Mediji u tome imaju posebnu ulogu, jer se uglavnom ne konfrontiraju sa takvim stavovima; naprotiv, nairoko ih promoviu i prenose bez
vrednosnog stava. Tabloidizacija medija u Srbiji dodatno pogoduje takvoj
atmosferi, jer mediji bez ograda prenose govor mrnje, antisemitizam, spinuju afere i skandale. Nema osude takvog diskursa niti oni snose odgovornost za irenje lai. Time mediji ine najjai i najmoniji mehanizam u
promovisanju desniarskih organizacija.
Desniarske organizacije su se u poslednje tri godine zaredom zajedno sa konzervativnim delom Srpske pravoslavne crkve (SPC) i navijaima
koristile pretnjama sa ciljem da se zabrani Parada ponosa u emu su i uspeli 2009, 2011. i 2012. godine. Vlada je bila prinuena da zabrani odravanje Parade. Parada je odrana jedino 2010. godine kad je zbog toga bio
11 P
opulistika demokratija naprednjaka oituje se u plebiscitarnoj politici, personalizaciji
moi (A. Vui), primarosti politikog (legalizam i vladavina prava se realizuju kroz
vladavinu naroda) to se pokazalo u sluaju borbe protiv korupcije (hapenje Miroslava
Mikovia bez pravih dokaza, dre ga u zatvoru, jer narod to odobrava).
35
36
37
U Aranelovcu su aktivisti Nai vie meseci vodili kampanju Urbana gerila, pre svega ispisivanjem grafita. Pokretu se pridruio veliki broj
srednjokolaca koji su uzeli aktivno uee u irenju njihove ideologije.
Aranelovac je tako pokriven grafitima i rodoljubivim parolama, koje za
cilj imaju podizanje nacionalne svesti, pre svega kod mladih.20
U okviru kampanje Ne elimo NATO ubice na srpskom nebu, aktivisti organizacioja SNP Nai, Kanon i Korak Srbije, kao i prisutni graani,
izvidali su delegaciju SAD i NATO ispred izloenih aviona F16 u Batajnici.
Okupljeni su uzvikivali parole, najee se ula FUCK FUCK NATO PAKT. Vojska je vojna obeleja SAD i NATO morala skloniti, jer su neki graani poelu
da pljuju na njih. Ispred aviona SAD stajao je transparent NATO FUCK OFF!.
Nai su uputili pismo podrke Meunarodnom evroazijskom pokretu povodom velikog kongresa ove organizacije u kome se istie da su
Nai prva organizacija koja je promovisala Prvi srpski politiki program
evroazijskih integracija Srbije i to pre nego to je Putin zvanino deklarisao evroazijsku strategiju Ruske Federacije. U pismu se istie da je Rusja
za Srbiju vanija nego ikad, a ideja Evroazijskog saveza predstvalja svetlo u
tuneli smrti. Za Srbe, kae se, ideja i proces evroazijskog ujedinjenja predstavljaju na prirodni put da se, kao deo pravoslavnog i slovenskog organizma, vratimo svojim korenima, samima sebi i naoj budunosti to je
jedini put koji moermo nazvati putem pobede.21
Srpski narodni pokret Nai je u saradnji s grupom Ultra etnici, u
vie gradova u Srbiji, sprovodio akciju promocije lika Ratka Mladia pod
nazivom eneralizacija. U Saoptenju se kae da je akcija pokrenuta povodom 12. marta i roendana Ratka Mladia. Prvi grafiti sa likom Mladia
i sloganom eneralizacija osvanuli su u Novom Sadu i Beogradu. Cilj akcije eneralizacija je pokazati privrenost srpskog naroda heroju Ratku
Mladiu i poruiti kvislinkom reimu Borisa Tadia da njegovim sramnim
uhienjem i izruenjem nije uspio ubiti nepokolebljivu volju srpskog naroda za slobodom.22
20 http://nasisrbija.org/?p=8740.
21 http://nasisrbija.org/?p=8888.
22 h
ttp://dalje.com/hr-svijet/srpski-narodni-pokret-nasi-pokrenuo-akciju-promocije-likaratka-mladica/423480, Srpski narodni pokret Nai pokrenuo akciju promocije lika Ratka
38
Zbog poetka primene integrisanog upravljanja prelazima na Kosovu nekoliko desniarskih organizacija organizovalo je u Beogradu protestnu etnju Nikad granica Kosovo je Srbija.Uesnici mara, koji je
zapoeo ispred Saborne crkve, proetali su pored zgrade Predsednita, Vlade, Ustavnog suda, a etnju su zavrili kod Hrama Svetog Save, gde su zapalili svee za srpske rtve na Kosovu. Mar su organizovali Pokret Dveri,
Srbski obraz, Zavetnici, Nai, 1389, Savet sabora dijaspore, Pokret za Srbiju, Slobodna Srbija, Srpska narodna odbrana, ekim, Vlada Srpske Krajine
u progonstvu, Nacionalni pokret i Novi standard. Predsednik SNP Nai,
Ivan Ivanovi poruio je da srpskoj omladini nema budunosti bez Kosova i Metohije Govore nam da na Kosovu nije postavljena granica! Da
li ujete ovu sramotu kad nam politiki ljam i bagra govore kako nam ne
dele i ne cepaju zemlju?!23 Ivanovi je podsetio na zakletvu prote Atanasija ustanicima na Sretenje 1804. Ko izdao, izdalo ga zdravlje i poruio:
Mi dananji Srbi 2013, ispred spomenika Karaoru govorimo da onaj ko
kae da su Kosovo i Metohija nezavisni, nee ostati samo bez jezika, ve i
bez glave.24
SNP Nai objavio je spisak nevladinih organizacija koje godinama
otvoreno kre Ustav Republike Srbije (RS) i krivine zakone RS i koje se finansiraju iz stranih fondova i ambasada. One, po njima, spadaju u organizacije koje treba, u skladu sa Ustavom i nizom zakona Republike Srbije,
u najhitnijem roku zabraniti. Delovanje pomenutih organizacija je, kako
istiu, u najgrubljem sukobu sa interesima graana Srbije i Republike Srbije i njenim zakonima, a kao svoj osnovni cilj one imaju uruavanje dravnog poretka jedne suverene zemlje, ukljuujui i politike propagandne
kampanje za teritorijalno rasparavanje RS, poput zahteva da Srbija prizna nezavisnost lane drave Kosovo, te najotvoreniji govor mrnje i diskriminaciju prema Srbima u njihovoj matici dravi Srbiji na najrazliitije
naine.25
Mladia
23 h
ttp://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/276474/Nikad-granica--Kosovo-je-Srbija
24 h
ttp://www.smedia.rs/vesti/vest/107973/Kosovo-SNP-Nasi-Nezavisno-Kosovo-Miting-SNPNasi-Za-nezavisno-Kosovo-ode-glava-VIDEO.html.
25 http://www.novimagazin.rs/vesti/ds-trazi-zabranu-rada-snp-nasi , DS trai zabranu rada
39
40
ovakvim pojavama i ukazivanje na njihovu tetnost bilo (bi) delotvornije od zabrana organizacija i drugih administrativnih mera. U protivnom,
srpsko drutvo bi moglo da potone u atmosferu poput one koja je vladala
devedesetih, kada su zbog drugaijeg miljenja ljudi izlagani javnom linu, a novinari ak i ubijani.28
Liberalno demokratska partija (LDP) zatraila je da drava hitno reaguje na pretnje koje je SNP Nai uputio medijima, civilnom sektoru i svima
koji se bore protiv nasilja u drutvu, objavljivanjem plakata sa spiskom
antisrpskih medija i nevladinih organizacija finansiranih od zapadnih
obavetajnih slubi. Navodi da je Srbija ponovo postala zemlja u kojoj se
igoe svako ko drugaije razmilja, politiki protivnici proglaavaju za izdajnike i kriminalce, poziva na obraun sa njima tako to se njihove slike
lepe kao poternice na svakom oku naih gradova. LDP navodi da iskljuivu odgovornost za atmosferu lina snosi vlast, jer utanjem o ovim temama sadanja vladajua koalicija preutno podrava nasilje.29
Zatitnik graana Saa Jankovi je takoe izrazio zabrinutost zbog
plakata kojima organizacija Nai optuuje nevladine organizacije i Nezavisno udruenje novinara Srbije za saradnju sa stranim obavetajnim
slubama, saoptila je kancelarija ombudsmana. On je objasnio da, s obzirom da su to tvrdnje o injenu tekih krivinih dela, oni koji ih iznose
trebalo bi da bude zvanino pozvani da ih pred nadlenim organima dokumentuju. Ili su srpski nevladini aktivisti i novinari zaista strani pijuni
i treba im suditi ili neko grubim uvredama uznemirava javnost, za ta je
takoe predviena sankcija.30
Pokret SNP Nai predlae da se usvoji zakon koji bi za NVO finansirane iz inostranstva uveo oznaku strani agent. Pokret, koji je svojim
kontroverznim predlozima o spiskovima antisrpskih NVO i medija izazvao iroku polemiku u javnosti, zalae se da se, kako tvrdi, po uzoru na
zakonodavstvo SAD i Rusije, usvoji zakon o stranim agentima koji e u
28 h
ttp://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/280023/NUNS-Zasto-se-ne-reaguje-na-spisakdesnicara , NUNS: ekamo odgovor predsednika i premijera, 25. decembar 2012.
29 Ibid.
30 Ibid.
41
budunosti omoguiti da sve organizacije koje se bave politikom, a finansirane su iz inostranstva budu oznaene oznakom strani agent.31
SNP Nai e podnoenjem dokaza zahtevati da nevladine organizacije i mediji sa crnih spiskova zbog poinjenih krivinih i protivustavnih
dela budu zakonski procesuirani i zabranjeni.Nai iznose i tezu da organizacije i mediji sa crnih spiskova imaju jednog zajednikog finansijera, a
to je, kako tvrde, vlada SAD i zloglasna fondacija NED koja funkcionie kao
organizacija za sprovoenje specijalnih operacija CIA i finansira se u sklopu
budeta za USAID koji se odobrava od strane Stejt departmenta.32
Prema tvrdnjama tog pokreta, USAID i NED zabranjeni su u Latinskoj
Americi upravo zbog stvaranja struktura kojima je cilj meanje u unutranju politiku i podrivanje ustavnog poretka, a u Rusiji su ove fondacije i
organizacije kao strani agenti tretirani Zakonom o stranim agentima. U
saoptenju se takoe tvrdi da su meu najplaenijima na listi fondacije
NED B92, Peanik, ANEM, NUNS, Udruenje nezavisnih novinara Vojvodine,
BIRN (Balkan Investigative Reporting Network), Helsinki komitet za ljudska prava, Evropski pokret u Srbiji, Pravni komitet za ljudska prava (YUCOM), Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), e-novine. Prema navodima
pokreta, radio stanice Slobodna Evropa i Glas Amerike su dugi niz godina,
sve do 1999. godine, direktno i javno finansirani od strane CIA. 33
Vie nevladinih organizacija zatrailo je od nadlenih dravnih institucija da se javno oglase povodom objavljivanja crne liste NVO i medija koji
je objavio Pokret SNP Nai i da javno osude taj in javne stigmatizacije i
lina organizacija za ljudska prava i medija. U zajednikoj deklaraciji uoi
10. decembra, Meunarodnog dana ljudskih prava, 15 NVO je pozvalo na
spreavanje daljeg protivustavnog delovanja organizacija koje ire mrnju
i netrpeljivost, bilo da je re o registrovanim udruenjima graana ili neformalnim grupama.34
31 h
ttp://www.rtv.rs/sr_ci/drustvo/nasi:-za-nvo-finansirane-iz-inostranstva-oznaka-straniagent-_357118.html, Nai: Za NVO finasirane iz inostranstva oznaka strani agenti , 7.
decembar 2012.
32 Ibid.
33 Ibid.
34 Ibid.
42
Nevladine organizacije su takoe pozvale dravu da ispunjava svoje meunarodne obaveze koje se odnose na potovanje ljudskih prava i
punu primenu meunarodnih standarda ljudskih prava. Drava se, takoe, poziva da braniteljima ljudskih prava prui adekvatnu i delotvornu zatitu u sluajevima napada na njih zbog njihovog angamana na odbrani
i unapreenju ljudskih prava. U deklaraciji se tvrdi i da osim Kancelarije
za saradnju sa civilnim drutvom nijedna dravna institucija nije osudila objavljivanje spiska SNP Nai i da e se,ukoliko to ne uine, smatrati sauesnicima u nasilju nad svima koji brane ljudska prava. Deklaraciju
su potpisale ene u crnom, Regionalni centar za manjine, Rekonstrukcija enski fond, Graanske inicijative, Inicijativa mladih za ljudska prava,
Dokukino, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Komitet pravnika za
ljudska prava, Autonomni enski centar, Centar za unapreenje pravnih
studija, Kua ljudskih prava, Labris, Beogradski centar za ljudska prava,
Gej strejt alijansa i Centar za kulturnu dekontaminaciju.35
Nai su u meuvremenu najavili da e traiti od drave da u skladu sa Ustavom Srbije svaki vid gej prajd propagande, kao i odravanje
gej parade, budu najotrije zabranjeni u narednih sto godina, ukljuujui i zabranu javnog isticanja zastava duginih boja, drugih gej prajd simbola i javnog korienja stranog izraza gej. SNP Nai smatra da su graani
Srbije ve vie godina unazad jasno pokazali da ne ele dravu u kojoj se
gej prajd ideologija promovie kao pozitivna vrednost i da ele drutveni ambijent u kojem e srpska deca nesmetano biti vaspitavana u hrianskom duhu i moralnom okruenju.36
Srpski narodni pokret Nai je na svom zvaninom sajtu objavio informaciju da je Ivan Vejvoda najplaeniji strani agent. Nai zahtevaju
tim povodom zatvaranje beogradske kancelarije Balkan Trust for Democracy (Balkanski fond za demokratiju) kao protivustavne i nezakonite organizacije koja javno radi na izgradnji nezavisnog Kosova i finansira rad
iptarskih organizacija direktno iz kancelarije u Beogradu, kao i hapenje
35 Ibid.
36 3 6http://www.novimagazin.rs/vesti/snp-nasi-trazi-zabranu-prajda-na-100-godina.
43
Ivana Vejvode i svih odgovornih za teka krivina dela viegodinjeg podrivanja ustavnog poretka Republike Srbije.37
Istiu da je Kancelarija organizacije Balkan Trust for Democracy u Beogradu operativni centar kroz koji, budetom od preko 50 miliona amerikih dolara javno finansira celokupan iptarski NVO sektor na okupiranoj
srpskoj teritoriji Kosova i Metohije u svrhu jaanja kvazi-drave Kosovo, a
pod koordinacijom Ivana Vejvode.38
U saoptenju se navodi da su neki od projekata koje finansira Balkanski fond za demokratiju i Podrka zavretku procesa nadgledane nezavisnosti Kosova koji sprovodi Kosovski institut za politiko istraivanje
i razvoj, kao i da su tu i Kosovski demokratski institut, Kosovska inicijativa za stabilnost, Internjuz Kosova, Omladinska inicijativa za ljudska prava Kosova, Kosovska fondacija za graansko drutvo, Kosovski omladinski
Savet, odnosno, ukupno u poslednje tri godine je finansirano vie od 30
projekata i iptarskih nevladinih organizacija, a re je o budetima vrednim vie desetina miliona amerikih dolara kojima iptarske organizacije
i projekte izgradnje nezavisnog Kosova, iz Beograda finansira i koordinira
Ivan Vejvoda i Balkanski fond za demokratiju.39
Vladina Kancelarija za saradnju s civilnim drutvom ocenila je da
udruenje SNP Nai svojim crnim spiskom nevladinih organizacija
naruava ugled Srbije kao i civilnog drutva u celini. Tu izjavu Nai su
osudili i izjavili da su Ivana irkovi i njeni saradnici u Kancelariji ovom
ocenom pokazali oiglednu nervozu zbog ukazivanja SNP Nai na leglo
korupcije i kriminalnu spregu dravnih struktura i nevladinog sektora.
SNP Nai zatraio je tim povodom od potpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vuia hitno smenjivanje direktorke Kancelarije Ivane irkovi.40
Jedna u nizu akcija koju su SNP Nai sproveli je i akcija lepljenja
plakata u Aranelovcu, Mladenovcu i Novom Sadu pod nazivom Strani
37 3 7http://ceas-serbia.org/root/index.php/sr/home-sr/93-preuzeto/642-snp-nasi-ivanvejvoda-najplaceniji-strani-agent , 17. decembar 2012.
38 3 8Ibid.
39 3 9Ibid.
40 4 0http://www.pressonline.rs/info/politika/252030/pokret-nasi-trazi-smenu-ivane-cirkovic.
html 12. novembar 2012.
44
Drava i ekstremizam
Republiki javni tuilac je pokrenuo postupak za zabranu udrenja
SNP Nai i SNP 1389, meutim, Ustavni sud je na sednici (15. novembra 2012) u veanju i glasanju, u predmetu VIIU-482/2011, doneo odluku
kojom je odbio predlog Republikog javnog tuioca, jer je utvrdio da ne
postoje procesne pretpostavke za voenje postupka utvrene Ustavom i
zakonom s obzirom na to da navedeno udruenje graana ne postoji, nije
registrovano i ne deluje.
Sud je zakljuio da u konkretnom sluaju nisu ispunjeni Ustavom propisani uslovi za zabranu rada udruenja, a ocenu temelji na stanovitu
41 http://www.novimagazin.rs/vesti/ds-trazi-zabranu-rada-snp-nasi.
42 Ibid.
43 Ibid.
45
46
47
Vladina kancelarija za saradnju sa civilnim sektorom sprovela je istraivanje o raspodeli budeta ministarstava i vladinih institucija namenjenog
tom sektoru. Utvrdjeno je da su najvea izdvajanja (93,2 odsto) udruenja
dobila preko budetske linije namenjene nevladinim organizacijama, neto vie od 2,8 milijardi dinara. Oko 3,5 odsto dobili su preko naknade iz
socijalne zatite, oko 2,5 odsto iz subvencija javnim nefinansijskim preduzeima, i neto manje na osnovu specijalizovanih i usluga po ugovoru.48
Izvetaj ukazuje da su nemali iznosi deljeni i mimo konkursa. Ministarstvo
omladine i sporta je podelilo najvie sredstava mimo konkursa.
U izvetaju se navodi i da je finansijsku podrku prole godine dobilo
ukupno 1.428 projekata, koje je realizovalo 1.178 NVO. Oko 1.000 je dobilo novac za jedan projekat, 114 za dva, 28 za tri, 12 za etiri, tri organizacije za est, dok je po jedna dobila pare sedam, osam i devet puta. Vie od
po 10 miliona dinara dobilo je 56 organizacija, a najvee iznose dobile su
sportske.
Ministarstvo omladine i sporta je podelilo 2,1 milijardu dinara, Ministarstvo rada i socijalne politike dalo je neto vie od pola milijarde, a
Fond za zatitu ivotne sredine je dodelio oko 130 miliona. Ostale institucije zajedno podelile su ukupno 276 miliona dinara.
Najvie sredstava dobio je Olimpijski komitet Srbije, 284 miliona za
godinji program, zatim Sportski savez Srbije, 117 miliona, pa Odbojkaki
savez (88 miliona), Teniski savez 75 miliona... Vee iznose su dobili i Egzit (neto vie od 30 miliona), Udruenje Ozon za akciju Oistimo Srbiju
(17 miliona), Udruenje graana Mlada Srbija (12 miliona), Udruenje
Palacea Solution (11 miliona), Bir fest (osam miliona), SUBNOR (oko 10
miliona), Pokret gorana Vojvodine (13 miliona), Udruenje ratnih i mirnodopskih invalida (oko 10 miliona), Udruenje boraca rata od 1990. (oko
devet miliona), Beogradska otvorena kola (10 miliona). Milionske iznose
dobilo je i vie udruenja za pomo osobama sa razliitim vrstama hendikepa ili invaliditeta.49
48 h
ttp://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/273692/NVO-od-Vlade-dobijaju-pare-na-rec , 30.
novembar 2012.
49 Ibid.
48
49
50
civilnom sektoru koji rade posao kojim drava ne eli da se bavi: analiziraju kontekst u kome su se desili zloini i kako je dolo do rata i sistemskog
zloina, objavljuju dokumenta koje su skupljali jo tokom ratova, tampaju knjige i prave filmove, javno govore i tako pokuavaju da u kolektivno
seanje ugrade injenice o onome to se desilo rtvama.
Rad Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i
Meunarodnog suda pravde nisu do kraja ostvarili svoje ciljeve, ali njihova
uloga je nezamenjliva. Sklonjeni su glavni akteri rata iz javnog ivota. Naalost, to nije imalo nikakvog efekta na stavove graana odnosno javnog
mnjenja u odnosu na rat, kao i u odnosu na odgovornost Srbije.
Saradnja Srbije sa Tribunalom je bila izuzetno komplikovana i pod
snanim pritiskom meunarodne zajednice. Srbija je esto opstruirala rad
suda i tima to je odbijala da potrebnu dokumentaciju i slubene dokumente iz devedesetih koji svedoe o raspadu Jugoslavije i ratu. Pred sudom
je podignuta 161 optunica u topku su jos 35 suenja.
Outreach programme Hakog tribunala nije imao gotovo nikakav
uspeh. To je najslabija taka Hakog tribunala. Neka suenja za ratne zloine prenoena su na nacionalnim televizijama, ali ovi prenosi nisu imali nikakvog efekta na promenu javnog mnjenja i informisanost o ratu.
Prenos suenja Slobodanu Miloeviu u Hagu vie je razvijalo simpatije
prema Miloeviu nego to je imalo funkciju saznavanja injenica o ulozi
srbijasnkih institucija u ratovima. Naime, sudnica je postala glasnogovornica Slobodana Miloevia, a gotovo nikakav znaaj nije pridavan svedoenjima svedoka optube. U pauzama prenosa, dovoeni su pravnici i drugi
eksperti koji su imali za cilj da komentariui suenja zapravo umanje ulogu Srbije u ratu i ublae eventualnu tetu za Srbiju.
Srpske elite su organizovano spreile efekat presuda Hakog tribunala na promenu javnog mnjenja. Izostala je moralna osuda osuenih zloinaca. Mnogi su doekani kao heroji, poput, na primer, Biljane Plavi.
Izostao je in njihovog kajanja, tako da njihov tretman nakon izdravanja
zatvorskih kazni u sutini obezvreuje rad MKSJ.
Nacionalni sud za ratne zlocine formiran je uz pritisak i podrku meunarodne zajednice. Naalost i ovaj sud je deo dravne strategije o relativizaciji i minimiziranju odgovornosti drave Srbije. Bez obzira na
51
52
su i dalje ostale nedostupne za veinu oteenih koji su svoja prava potraili pred pravosudnim institucijama Srbija. U toj oblasti, donete su dve
presude u korist oteenih. Ostaje da se vidi da li e te presude postati sudska praksa u narednom periodu i time omoguiti priznanje rtava i osim
materijalne, dati im i moralnu satisfakciju.
53
predstavljaju rezultat samostalnog rada Tuilatva. Kantonalni sud u Bihau je ustupio Tuilatvu predmet Bosanski Petrovac, a Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske je ustupilo predmet Tenja II. 56
Primetno je da sudovima u Srbiji i dalje izmiu srednje i visoko rangirani oficiri policije i vojske (Srbije i SR Jugoslavije). Od svog osnivanja
2003, do 2012. godine, Tuilatvo je optuilo samo dva nie i jednog srednje rangiranog oficira. Nespremnost da se procesuiraju visokorangirani
predstavnici bezbednosnih snaga se nastavlja i uprkos jasnim dokazima.
U 2012. godini, prvi put od poetka procesuiranja osimnjienih za ratne
zloine u Srbiji, Tuilatvu je kritiku uputilo i jedno sudsko vee.57 Meutim, Tuilatvo, do trenutka pisanja ovog izvetaja, nije podiglo ni jednu
optunicu protiv lica odgovornih po osnovu komandne odgovornosti.
U suenjima za ratne zloine u Srbiji jo uvek je veliki problem zatita i podrka svedoka. Zatita svedoka je i dalje u nadlenosti Ministarstva unutranjih poslova i nije izvren prenos nadlenosti na Ministarstvo
pravde.
Tuilac za ratne zloine Republike Srbije Vladimir Vukevi i glavni tuilac Bosne i Hercegovine Goran Salihovi potpisali su 31. januara 2013.
godine u zgradi Evropske komisije u Briselu Protokol o saradnji u progonu osumnjienih za ratne zloine, zloine protiv ovenosti i zloin genocida.58 Potpisivanjem Protokola sa BiH, zaokruen je neophodni okvir
za postizanje pravde u regionu. Na naelu dobrovoljnosti, ovaj dokument
omoguava ustupanje dokaza i informacija u predmetima ratnih zloina
izmeu dva tuilatva, posebno u sluaju paralelnih istraga. Primena ovog
protokola je stupila na snagu 28. februara 2013. godine.59
54
Institucionalne reforme
Tokom 2012. godine nije dolo do ozbiljnih reformi, niti pomaka
usmerenih ka dostizanju tranzicione pravde u Srbiji. Zatita svedoka je
ostala manjkava, puna propusta, te se i dalje oslanja na zakonski okvir
donet 2006. godine. Naime, tad je usvojen poseban zakon koji regulie
zatitu uesnika u krivinom postupku, sa posebnim akcentom na zatiti
svedoka.60 Pojedine odredbe novog Zakona o krivinom postupku takoe
sadre norme o zatiti svedoka.61 Za ovu oblast je relevantan i Pravilnik
Vieg suda u Beogradu kojim je predvieno postojanje Slube za pomo i
podrku svedocima i oteenima.62 Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju je uspostavio vane mehanizme za zatitu rtava i svedoka. Meutim, njihova iskustva nisu u dovoljnoj meri primenjena u postupcima
za ratne zloine u Srbiji.
Tokom susreta predsednika Srbije, Hrvatske i trojice predsedavajuih
Predsednitva BiH na Jahorini 3. februara 2012. godine, Ivo Josipovi i
Boris Tadi su se dogovorili o potpisivanju Sporazuma o saradnji u predmetima ratnih zloina.63 Cilj ovog sporazuma je spreavanje politizacije
predmeta ratnih zloina, kao i potovanje principa voenja postupka optuenih pred nadlenim sudovima matinih drava. U ovoj saradnji tokom
2012. godine nije bilo ozbiljnijih pomaka. Jedini oblik saradnje bio je na
nivou pravosudnih organa i bilateralne saradnja.
55
56
67 R
TVB92, Reakcije: Skandal, gore od nepravde, 16. novembar 2012.
68 V
eernje novosti, Odluka Vlade Srbije: Sa Hagom samo tehniki, 16. novembar 2012.
69 R
TVB92, Novi amar: Osloboen i Haradinaj, 29. novembar 2012.
57
ratne zloine Vladimir Vukevi je presudu proglasio nepravednom i rezultatom neprofesionalne zatite svedoka.70
Predsednik Nikoli je otiao najdalje u ocenjivanju presude i ponovo
aktuelizovao populistike i desniarske kvalifikacije o Hakom tribunalu.
Najnovija odluka Tribunala nije bazirana na pravu i pravdi, osnovnim postulatima na kojima bi trebalo da bude utemeljen taj meunarodni sud. Tribunal, po svemu sudei osnovan mimo meunarodnog prava, formiran je
da bi se sudilo srpskom narodu. Time se ele postii zacrtani ciljevi, koji su
srpskoj javnosti ve dobro poznati, izjavio je Nikoli.71
Poetkom 2013. godine, 28. februara, albeno vee Hakog tribunala
je oslobodio odgovornosti biveg naelnika Generaltaba Vojske SR Jugoslavije Momila Periia. Iako je ovo bila oslobaajua presuda visokom
oficiru Vojske Jugoslavije, politiki funkcioneri nisu je iskoristili za promenu negativne slike o Tribunalu, koju su stvarili tokom prethodnih nekoliko
meseci povodom presuda kosovskom i hrvatskim komandatima. Dravni
organi su pozdravili odluku Vea, a Vlada Republike Srbije je poslala i svoj
avion po generala Periia.72 Premijer Vlade Srbije Ivica Dai je iskoristio
ovu presudu kako bi doveo u pitanje uestvovanje bive SR Jugoslavije u
ratnim dejstvima devedesetih na prostoru bive Jugoslavije. Dai je ocenio da je ta presuda Hakog tribunal od velikog znaaja za Srbiju i srpski
narod, jer negira optube o navodnoj agresiji Vojske Jugoslavije na BiH i
Hrvatsku.73
Oslobaajua presuda Momila Periia, naelnik Generaltaba u periodu 19941998 nije izazvala vee reakcije u Srbiji i prola je u javnosti u
senci prethodnih oslobaajuih presuda Gotovini i Haradinaju. Tom prilikom nije bilo reakcija na odluku Hakog tribunala.
70 Isto.
71 R
TVB92, Reakcije: Srbija ima pravo na bes, 29. novembar 2012.
72 R
TV B92, Vlada alje avion po Periia, 1. mart 2013.
73 V
eernje novosti, Perii na slobodi, u petak u Beogradu, 28. februar 2013.
58
Reparacije
Vlada Republike Srbije je 29. marta 2012. godine usvojila Program za
povratak izbeglih i raseljenih Bonjaka iz optine Priboj u periodu 19911999. godine (u daljem tekstu Program). Ovim programom Vlada Srbije je
predvidela da u periodu od naredne etiri godine obezbedi sve neophodne infrastrukturne preduslove za povratak izbeglih i proteranih Bonjaka,
dravljana Srbije, iz ovog dela Sandaka. Na kraju dokumenta Vlada Srbije prvi put priznaje injenje nepravde drave nad sandakim Bonjacima:
Na ovaj nain bie ispravljena nepravda prema stanovnicima iz navedenih pograninih sela optine Priboj koji su se u periodu od 1991. do 1999.
godine zbog pretnji, straha i objektivnih opasnosti za ivot iselili iz svojih
domova.74 Programom je planirano da se u roku od etiri godine popravi
teta i obetete opljakani graani iz Kukurovia, Sjeverina i drugih pograninih sela prema BiH i da se stvore uslovi za odrivi povratak i opstanak
povratnika.75
U okviru sudskih postupaka za dobijanje reparacija, pravosudni organi Srbije su doneli dve presude u korist oteenih. To predstavlja veliki
napredak u odnosu na dosadanju praksu. Ipak, ova dva primera su nedovoljna za zadovoljenje brojnih zahteva koji jo uvek stoje pred sudovima u Srbiji u cilju zadovoljenja pravde. Prvu takvu presudu doneo je 10.
septembra 2012. godine Prvi osnovni sud u Beogradu kojom se Republika Srbija obavezuje da plati 360.000 dinara Seadu Rovaninu, Bonjaku iz
Prijepolja, jer su ga pripadnici Ministarstva unutranjih poslova zlostavljali 1993. godine. Portparolka tog suda Gordana Vukovi izjavila je da je
presudom od 11. juna usvojen tubeni zahtev, po kome je drava u obavezi da Rovaninu isplati 160.000 dinara na ime duevnih bolova zbog
umanjenja ivotnih aktivnosti i 200.000 dinara na ime pretrpljenog straha.
Presudom je utvreno da su pripadnici MUP Srbije 27. oktobra 1993. godine priveli Rovanina u policijsku stanicu u Prijepolju, tukli ga i prisilili
da potpie priznanje da poseduje oruje. Navodi se da e presuda ukoliko
postane pravosnana doneti samo deliminu satisfakciju Rovaninu, jer je
74 K
ancelarija za odrivi razvoj nedovoljno razvijenih podruja..
75 e -novine, 5. april 2012.
59
60
prekrajanje istorije, koje zloince agresorskih vojski drave Srbije predstavlja kao branioce zemlje. Smatramo sramnim da se podie spomenik uesnicima u agresorskim ratovima Srbije, iza kojih su ostajale rtve, ubijene,
oskaene, silovane, kao i uniteni i opljakani domovi, stoji u saoptenju
koje su tim povodom objavile ene u crnom80.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, zamenik predsednika Skuptine grada Beograda Zoran Alimpi, povod protesta javnosti zbog izjednaavanja rtava i zloinaca, izjavio je: Svi spomenici u svetu posveeni
vojnicima u ratovima, na neki nain su i spomenici ljudima koji su ubijali,
koji su pucali. Pa, to se podrazumeva. Svako ko bude tamo palio sveu ili polagao venac, razumee to na svoj nain.81 Uprkos protestima javnosti, 24.
marta 2012. godine, na Savskom trgu u Beogradu, gradski elnici Beograda
predvoeni gradonaelnikom Draganom ilasom otkrili su spomen-obeleje. Tri sedmice potom, spomenik je korodirao i onda je uklonjen. Predstavnici gradskih vlasti su izjavili da tu nije u pitanju propust, ve da je re
o konceptualnoj instalaciji82.
Odnosi Srbije sa zemljama u okruenju (posebno sa dravama nastalim raspadom bive Jugoslavije) u tesnoj su vezi sa suoavanjem sa sopstvenom ratnom prolou i odgovornou za krvoprolie iz devedesetih.
Taj proces u se u Srbiji odvija vrlo sporo, nekonzistentno i uz stalne opstukcije. Pogotovo nakon izbora Tomislava Nikolia za predsednika Republike, koji je u nekoliko intervjua i izjava ponitio (inae, vrlo skromna)
postignua Srbije u oblasti regionalnog pomirenja. Svojim izjavama da je
Vukovar srpski grad i da u Srebrenici nije bilo genocida, Nikoli je izazvao burna reagovanja u Hrvatskoj i BiH.83 Ovo je rezultiralo regionalnim
bojkotom Nikolieve inauguracije. Od regionalnih predstavnika prisustvovali su samo predsednik Crne Gore Filip Vujanovi i predsednik manjeg
BiH entiteta Milorad Dodik. Predsednik Hrvatske Ivo Josipovi je izjavio da
80 Isto
81 R
adio Slobodna Evropa, Beograd podie spomenik rtvama i ubicama devedesetih 16.
februar 2012.
82 D
anas, Ra namerno izazvana, 11. april 2012.
83 B
urne reakcije na Nikoliev stav o Vukovaru 25.maj2012. Al Jazeera Balkan.
61
se nee susresti sa Nikoliem dok se ne promene njegovi stavovi o prolosti. Do susreta dvojice predsednika jo nije dolo.
Premijer Dai je u septembru bio u zvaninoj poseti Bosni i Hercegovini. U Sarajevu se 12. septembra susreo sa lanom Predsednitva Bakirom
Izetbegoviem i tom prilikom izjavio da e Srbija potovati dravu Bosnu i
Hercegovinu.84 Takoe, dvojica dravnika su izrazili potrebu za bliom saradnjom dve drave.85 Dan posle, 13. septembra odran je zajedniki sastanak srbijanske i vlade Republike Srpske u Banjaluci. Tom prilikom su
potvreni specijalni odnosi Beograda i Banjaluke.86
U odnosima prema Crnoj Gori, premijer Dai je, za razliku od BiH,
bio dosta konkretniji. Premijer je istakao vanost saradnje dve drave i naglasio da ovu saradnju ne bi trebalo da opetereuju emocije.87 Takoe, ponovio je i da Srbija u potpunosti potuje crnogorsku nezavisnost.88
Kad je re o procesuiranju ratnih zloina, premijer se oglasio pri susretu sa efom tima za istraivanje trgovine organima na Kosovu, Robertom
Vilijamsom. Dai je tim povodom podrao istraivanje zloina i naveo da
e srbijanske institucije pruiti punu podrku ovom istraivakom timu.
Premijer, meutim, nije pomenuo i spremnost tih istih institucija da se
aktiviraju na istraivanju, privoenju i procesuiranju osoba koje su u ime
Republike Srbije poinile zloine na Kosovu.
62
63
II PRAVOSUE
64
65
Spora reforma
Reforma pravosua koja je sprovedena u Srbiji tokom 2009. godine, a poela je da se primenjuje 1. januara 2010, dobila je negativnu ocenu meunarodne zajednice. Srbija je u meuvremenu donela i izmenila itav niz
zakona u cilju efikasnog sprovoenja pravosudne reforme, jaanja pravosudnih organa i njihove samostalnosti i nezavisnosti, efikasnijeg suenja,
ali sama reforma jo uvek nije zavrena.
Sporo reformisanje pravosua, odrazilo se najneposrednije na porast
korupcije u Srbiji. Najnovija studija Transparensi interneenela za 2011,
pokazuje da Srbija zaostaje u borbi protiv korupcije. Manjkava reforma
pravosudnog sistema, krenje antikorupcijskih zakona i uticaj politikih
stranaka na rad javnog sektora izdvojeni su u studiji kao glavne prepreke
u borbi Srbije protiv korupcije. Na listi Transparensi interneenela Srbija
je na 86. mestu meu 182 zemlje sa indeksom percepcije korupcije (CPI) 3,3
odsto. U poslednje dve godine Srbija je bila na 71. mestu sa CPI 3.5 odsto.89
Da je reforma pravosua u Srbiji doivela fijasko, odnosno da je potrebno sve poeti ispoetka, saglasili su se uesnici skupa Pravosue u
zamci korupcije i partijske drave, odranog u Beogradu u organizaciji
Fondacije Konrad Adenauer. lan Saveta za borbu protiv korupcije Danilo
ukovi povodom sve eih primedbi koje zbog neuspele reforme pravosua dolaze iz Brisela upozorio je: Popravke u hodu vie ne mogu doneti
rezultate, reforma pravosua nije uspela zbog sprege politikih partija, tajkuna, izvrne vlasti, kriminala i pravosua, koja je zarobila drutvo, i pravosue kumuje endemskoj korupciji koja zahvata sve drutvene oblasti.90
On je naveo i da su reformu pravosua sproveli nestruni kadrovi i da je
set pravosudnih zakona donet bez prethodne analize stanja u pravosuu,
da je sudstvu potreban samostalni budet, to je predvieno Strategijom
za borbu protiv korupcije iz 2005. godine, a koja je ostala mrtvo slovo na
89 h
ttp://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/sr_Latn/features/setimes/
features/2011/12/06/feature-04.
90 D
anas, 26. april 2012.
66
91 Isto.
92 Mehanizam odgovornosti sudija 2010-2012 , istraivanjeTransparentnost Srbija i
Balkanskog fonda za demokratiju.
93 Isto.
Spora reforma
67
podnesu prijave protiv sudija, jer bez kriterijuma svaka prijava bi mogla da
se tumai kao lini odnos ili osveta.
Osim porasta korupcije, spora reforma pravosua odraava se i na rad
sudskih organa i njihovo funkcionisanje. Pred sudovima u Srbiji, nespremnim za lou reorganizaciju sudstva, naao se veliki broj predmeta koje je
trebalo reiti i to sa smanjenim brojem sudija koji su posle opteg reizbora
ostali na sudijskim funkcijama. Pred tim sudijama se takoe naao veliki
broj starih predmeta, koji su morali u to kraem roku da se zavre. Radi
efikasnijeg i breg rada, ali i kao oblik pritiska, sudije su morale nedeljno
i meseno da izvetavaju o svom uinku, tanije o broju predmeta koje su
u toku nedelje i meseca uspeli da zavre. Ovaj nain kontrole dodatno je
stvorio pritisak na rad sudija koje su, da bi ispunile normu, ubrzano poeli da rade na reavanju predmeta, to je dovelo da poveanja broja albi
koje su ulagale stranke u postupku, nezadovoljne prvostepenom odlukom
suda.
Posebno je veliki problem u postupku reforme pravosua i reorganizacije mree sudova to to drava nije ostvarila nikakve utede smanjenjem broja sudova i sudija; ta vie, drava je u period od 2010. godine
imala dodatne budetske trokove. Savet za borbu protiv korupcije nije uspeo da utvrdi trokove nove sudske mree na osnovu podataka koje je dobio od Ministrastva finansija. U izvetaju Saveta Evrope iz septembra 2010.
godine, ukazano je na nepostojanje podataka o finansijskim trokovima
nove sudske mree. Ministrarstvo pravde takoe, nema podatke o broju
izabranih sudija i tuilaca koji, preko plate, dobijaju naknade za stan, odvojeni ivot i prevoz. Pojedinani podaci se znaju: 25.000 dinara je naknada za odvojeni ivot sudije ili tuioca koji se preselio u drugi grad zbog
novog radnog mesta, a isto toliko je prosena cena za iznajmljeni stan,
koji se plaa iz budeta. To je dodatnih 50.000 dinara na platu samo za
jednog preseljenog sudiju, ali tome treba dodati plaeno putovanje vikendom do kue i nazad. Nema podataka o ukupnom broju takvih sluajeva.
Samo u Apelacionom tuilatvu u Novom Sadu trokovi stanovanja i odvojenog ivota pet zamenika tuilaca iznose oko 250.000 dinara meseno,
dakle bez trokova prevoza. Onima koji nisu toliko udaljeni, da bi imali
pravo na iznajmljen stan (na primer, od Zrenjanina do Novog Sada, ili od
68
Beograda do Smedereva i Paneva), nadoknauju se trokovi meugradskog ili sopstvenog prevoza, a neki ak imaju slubene automobile i vozae. Ima i onih koji putuju od Aranelovca do Kragujevca, ili od Kurumlije
do Pirota, to nije mala kilometraa. Ovi prevozni trokovi mere se desetinama, moda i stotinama hiljada dinara meseno, ali tanih podataka
nema. Svaki pojedinaan sud i tuilatvo slali su Ministarstvu sume koje
treba isplatiti za stavku naknada za zaposlene, ali to nikada nije zbrojeno i saopteno, niti je Ministarstvo vrilo bilo kakvu kontrolu. Meutim,
revizija reizbora sudija, sama po sebi ne predstavlja dodatni troak drave,
obzirom da su bivi sudski radnici koji 2009. godine nisu proli reizbor, tokom prethodne tri godine redovno dobijali plate.
Iako je Srbija dobila status kandidata za EU 1. marta 2012. godine,
Evropski parlament je u Rezolucijom usvojenom 29. marta 2012. godine
izrazio veliku zabrinutost, kad je re o sprovedenoj reformi pravosudnog
sistema i borbi protiv korupcije. Evropski parlament je u rezoluciji, pozvao
srpsku vladu da pojaa napore da bi se osigurala nezavisnost i strunost
sudstva i tuilatva, kao i dovrila reorganizaciji pravosudnog sistema. Takoe, Parlamentarna skuptina Saveta Evrope je 25. januara 2012. godine
usvojila Rezoluciju o Srbiji (br. 1858) kojom je konstatovala da je Srbija
ostvarila znaajan napredak u potovanju preuzetih obaveza; meutim,
izraena je zabrinutost zbog politikog uticaja skuptine i predsednika Republike na pravosue, a zbog nedostataka nezavisnosti u pravosuu naglaena je potreba da se osnae institucije i povrati poverenje graana u
sudstvo. Istom rezolucijom, apelovano je na Visoki savet sudstva i Dravno vee tuilaca da zavre postupak reizbora sudija i tuilaca po objektivnim, nespornim, transparentnim kriterijumima, u okviru razumnog roka
i u skladu sa evropskim standardima. Srbija je tada pozvana da donese i
primeni zakone o pravosuu koji e biti u skladu s evropskim standardima i koji e garantovati da sudije i tuioci budu imuni na politiki uticaj.94
Drutvo sudija Srbije (DSS) kritikovalo je dosadanji nelegitimni rad
VSS. Drutvo sudija Srbije obratilo se i zatitniku graana, Sai Jankoviu, sa zahtevom da se preispita rad VSS, koji je svojim postupcima nereizabranim sudijama povredio pravo na pravino suenje i ustavnu zabranu
94 P
olitika, 17. april 2012.
Spora reforma
69
diskriminacije, (re)izabranim sudijama ugrozio ustavom garantovanu stalnost sudijske funkcije, a graanima Srbije ugrozio pravo na nezavisan i nepristrasan sud. Drutvo sudija posebno je apostrofiralo problem legaliteta
i legitimiteta rada VSS posle ostavke sudije Milomira Lukia i hapenja sudije Blagoja Jakia, lanova stalnog sastava VSS iz redova sudija. Drutvo
sudija je ukazalo na to da ovi nedostaci u sastavu VSS, mogu da utiu ne
samo na proces revizija odluka po albama neizabranih sudija, ve i na izbor predsednika sudova koji je bio u toku.
Zatitnik graana je povodom pritube Drutva sudija ocenio da je
rad VSS u nepotpunom sastavu postao nelegitiman, a u miljenju koje je
tim povodom uputio Skuptini Srbije, zatraio je da ovo telo prestane sa
radom dok se problem sa kvorumom ne rei. Jankovi je u svom miljenju takoe, naveo da odluke koje je VSS doneo u krnjem sastavu, treba da
budu ponitene. Zatitnik je u saoptenju pozvao i druge nadlene organe
da preduzmu sve to je potrebno kako bi se sastav VSS uskladio sa odredbama Ustava, a pre svega, da se obezbedi neophodna veina sudija u njegovom sastavu. Jankovi je istom prilikom ukazao i na poloaj Predraga
Dimitrijevia, lana VSS, koji uprkos odluci Agencije za borbu protiv korupcije da mu funkcija u ovom telu prestaje po sili zakona, due od godinu
dana uestvuje u radu i donoenju odluka VSS.
Zatitnik graana kritikovao je i izmenjen Zakon o sudijama95 po kome
je, u toku postupka izbora sudija, VSS dobio u nadlenost da odluuje o izjavljenim albama na sopstvene odluke albe su konvertovane u prigovore o kojima treba da odlui isti organ koji je doneo osporavane odluke.
Jankovi je ukazao i na to da VSS ne radi javno96 kad razmatra predloge
95 U
stavni sud Srbije, krajem 2010. godine odrao je javne sednice u pedesetak sluajeva,
a onda su po hitnom postupku promenjeni pravosudni zakoni, po kojima je posao
preispitivanja odluka prvog saziva Visokog saveta sudstva o izboru sudija, preao
u nadlenost stalnog sastava VSS. Sve albe predate Ustavnom sudu prenete su u
VSS i pretvorene u prigovore. Mesecima je usaglaavan tekst pravila o postupku
preispitivanja, da bi roita pred dve komisije VSS poela 15. juna 2011. godine.
96 P
od rukovodstvom Nate Mesarovi, rad Saveta je protivno Ustavu bio proglaen tajnim i
tek posredstvom Poverenika za informacije od javnog znaaja, obelodanjeni su njegovi
zapisnici iz kojih se vidi da o sudijama nije bilo razgovarano pojedinano i sa naporom da
se daju argumenti za njihovu strunost, osposobljenost i dostojnost, ve su se pred Savet
70
Spora reforma
71
prigovorima neizabranih sudija i da e odluke o svim prigovorima biti donete do kraja februara, te je VSS zakazao izbore za kandidata za izbornog
lana VSS iz redova sudija apelacionih sudova.99
Iako je VSS krajem februara izabrao Miroljuba Tomia za novog lana
VSS, i time stekao uslov za rad u punom sastavu i dalje je nedostajeo jedan
izborni lan iz redova prekrajnih i osnovnih sudija, koji bi zamenio uhapenog sudiju Blagoja Jakia.100 Izborom sudije Tomia, VSS je dobio potrebnu veinu za odluivanje. VSS ima 11 lanova, a za veinu je potrebno
est glasova. Pravo glasa ima pet sudija i profesor Predrag Dimitrijevi, koji
nije bio lan prvog saziva VSS, pa tako nije uestvovao u donoenju odluka
u optem izboru sudija.VSS je ostalo da donese odluke o jo 444 prigovora neizabranih sudija, te da predloi kandidate za predsednike svih sudova u Srbiji. Podseanja radi, svi sudovi u Srbiji, osim Vrhovnog kasacionog
suda od 1. januara 2010. godine imaju vrioce funkcija predsednika, a zakonski rok za izbor istekao je u martu 2010. godine. Postupak predlaganja
kandidata koji je zapoet krajem 2010. godine, prekinut je kad su albe neizabranih sudija prele u nadlenost VSS kao prigovori, pa je poeo iznova
krajem 2011 godine.
Meutim, na sastanku koji je odran u Briselu sa predstavnicima Vlade Srbije 1. marta 2012, najblii saradnici evropskog komesara tefana
Filea, Simon Mordu i Pjer Mirel uputili su niz otrih kritika na reformu
pravosua i saoptili su precizne zahteve: neophodna je revizija svih odluka VSS koje je ovo telo donelo kada nije imalo kvorum, jer Evropska komisija (EK) sve odluke VSS za koje nije postojao kvorum smatra nelegalnim i
podrava primedbe ombudsmana Sae Jankovica. Takoe, Brisel je zahtevao od Srbije da predstavnicima EK obezbede prisustvo na svim narednim
sednicama VSS na kojima e se razmatrati reizbor sudija i tuilaca u postupku revizije. Takoe su insistirali i na pristupu dosijeima sudija u tuilaca
koji nisu reizabrani. Evropska komisija kritikovala je i dosadanje odluke
Dravnog vea tuilaca (DVT) u procesu reizbora, jer su one u suprotnosti
99 B
lic, 19. januar 2012.
100 S uspendovani lan VSS koji je bio u pritvoru zbog krivinog dela zloupotrebe slubenog
poloaja.
72
Spora reforma
73
finansiranje rada pravosua nee biti prebacivana iz Ministarstva finansija. Poseban pravosudni budet, kojim upravlja Visoki savet sudstva, trebalo bi da doprinese jaanju nezavisnosti sudstva, jer pravosue na taj nain
nee finansijski zavisiti od odluka izvrne vlasti ve iskljuivo od odluka
Visokog saveta sudstva, kao najvieg tela sudske vlasti.105
U aprilu, nakon boravka u Beogradu i brojnih susreta sa predstavnicima pravosudnih organa, dvoje sudija iz Medela Udruenja evropskih
sudija i tuilaca za demokraciju i slobodu Simon Gaborio iz Francuske i
Hans Ernst Boer iz Nemake na konferenciji za novinare izjavili su da su
potreeni stanjem u srpskom pravosuu nakon reforme.106 Sudije Simon
Gaborio i Hans Ernst Boer nakon sastanaka sa sudijama, lanovima VSS,
nevladinim organizacijama i drugim dravnim institucijama i nakon to
su se detaljno upoznali sa svim dokumentima o reformi srpskog pravosua, dali su pisano miljenje o svemu. Oni su konstatovali da sprovoenje
reforme pravosua, zapoeto u Srbiji 2009. godine nije, ni u kom sluaju u
saglasnosti sa principima koji su proklamovani i garantovani Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima, uprkos mnogim preporukama koje su
stizale iz Evropske unije, Saveta Evrope i Venecijanske komisije. Sudije iz
Medala su takoe naglasili da srpski narod, koji ima svoje mesto u zajednici evropskih zemalja koje ine Savet Evrope, zasluuje bolje od ove reforme. Ovakva reforma zasigurno nije onakva kakvu je elela EU, te da
graani Srbije ne mogu imati poverenje u pravosudni sistem koji nije bio
u stanju da potuje najosnovnija prava svojih sudija i tuilaca.
Takoe smatraju, da ova reforma mora biti iznova sprovedena: na takav nain da se prevazie trenutna kriza u pravosuu, i tako da ta grana
vlasti koja je neophodna za zdravo funkcionisanje svakog demokratskog
drutva moe da nae put do poverenja graana. Posebnu zabrinutost
izrazilu su zbog rada VSS, koji je ocenjen kao nedovoljno javan i netransparentan, kao i zbog nedostatka kvoruma za odluivanje u njemu, te su i oni
izneli isti stav da se sve odluke koje su donete pred VSS moraju revidirati.
Zvanian izvetaj pravnih eksperata i sudija Medela stigao je krajem juna. U njemu se navodi da postupak reforme pravosua mora da
105 P
olitika, 16. mart 2012.
106 V
reme, 19. april 2012.
74
Spora reforma
75
Samo nekoliko dana nakon izvetaja eksperata Medela, Srpska napredna stranka (SNS) najavila je da e jedan od prvih zadataka nove vlade biti revizija postupka izbora sudija, te da svim neizabranim tuiocima
i sudijama, ako to ele, treba omoguiti da se vrate na funkcije, a ako ne
onda da dobiju obeteenje.Taj stav se, inae, poklapa sa preporukama
strunjaka Medela koji su predloili da srpska skuptina donese izmene
zakona po kojima je vren reizbor i da se na osnovu toga svi koji ele vrate u pravosue.108 Profesorka Vesna Raki Vodineli, povodom ove izjave
SNS, ocenila je da e sudstvo time zapasti u jo goru situaciju, jer e imati
sudije, lojalne sad ve bivoj vlasti, kao i one koji e drati stranu buduoj
vlasti. Ona je takoe, izjavila da su izvrne vlasti gotovo uvek sprovodile
reforme sudstva radi dobijanja lojalnog kadra, a da najava SNS potvruje
tu praksu.109
76
Spora reforma
77
78
Spora reforma
79
automatskog povratka sudija u sistem odlukama Ustavnog suda, bio neselektivan. Do sada jo uvek nisu provereni navodi odluka VSS i DVT da su
se neki ogluili o pravdu i moral, pa zato EK oekuje od pravosudnih vlasti da to urade.
U julu 2012. godine, Ustavni sud je doneo pozitivnu odluku u sluaju
303 neizabrane sudije, te je nakon toga ostalo da se rei jo 350 albi neizabranih sudija. U meuvremenu, na predlog Ministrastva pravde Ustavnom sudu je upuen zahtev da se odredi jedinstveni rok za raporeivanje
svih sudija koji mogu da se vrate na posao, jer je vie od polovine sudija
jo uvek ekalo na odluku po albi.116 Dodatno vreme VSS je zatraio i kako
bi se sprovela anketa meu neizabranim sudijama i dobila slika o tome,
koliki je broj njih spreman da se vrati na sudijsku funkciju, obzirom da VSS
nije imao podatke o tome. Od broja sudija koji su spremni da se vrate u
sud, zavisi i broj dodatnih saradnika koji idu uz svakog sudiju i dodatno
pomono osoblje, to u mnogome moe uticati na dodatno poveanje finansijskih sredstava koje je potrebno obezbediti. VSS nije uspeo da dobije
od Ustavnog suda novi rok u kome bi se sve sudije vratile na posao.
Predsednica Drutva sudija Srbije Dragana Boljevi smatra da takva
anketa ne moe nikog pravno da obavezuje, te da je Drutvo sudija Srbije
protiv takve odluke VSS. Prema podacima Advokatske komore Srbije (AKS),
oko treine neizabranih prelo je u advokaturu. Od 1. januara 2010. godine, kad su neizabrani zvanino ostali bez funkcija, do poetka avgusta
2012, u advokatski imenik upisano je ukupno 269 neizabranih nosilaca
pravosudnih funkcija. Ovaj broj je meutim vei, zato to nisu uraunati
novi advokati iz vojvoanske komore koja nema te podatke.117
Prve 303 reizabrane sudije i 122 tuioca, vratili su se u septembru u
sudove u koje su radili i pre opteg reizbora. Tuioci koji su reizabrani i
vraeni u sudove, najavilu su i tube protiv drave Srbije povodom postupka neizbora kao i to da e od drave traiti odtetu.
U novembru Ustavni sud usvojio je jo 202 albe neizabranih sudija i
naloio da se oni ponovo izaberu. Ustavni sud je takoe naloio VSS da u
116 S ve reizabrane sudije imaju rok od 60 dana da stupe na funkciju, od dostavljanja odluke
VSS i DVT.
117 V
eernje novosti, 24. avgust 2012.
80
roku od 60 dana od prijema odluke izvri izbor podnosilaca albi, odnosno neizabranih sudija.
Iako je Drutvo sudija Srbije jo u avgustu 2012. godine uputilo predlog ministru pravde i dravne uprave Nikoli Selakoviu, za izmenu i dopunu Zakona o Visokom savetu sudstva, taj predlog jo uvek nije usvojen, jer
u Ministarstvu pravde smatraju da nema potreba za tim.
Aktuelni ministar pravde i dravne uprave Nikola Selakovi, nakon
razgovora sa efom delegacije EU u Srbiji, Vensanom Deerom, u septembru 2012 godine, najavio je da e drava doneti Strategiju pravosua i Akcioni plan za njeno sprovoenje do kraja godine. Strategija pravosua za
narednih pet godina i akcioni plan za njeno sprovoenje za dve godine,
predvidee mere koje moraju biti preduzete da bi se negativne posledice reforme pravosua u prethodnom periodu otklonile i izbegle. Ministar
je naveo da e u izradu strategije biti ukljueni svi zainteresovani akteri.
Osim Ministarstva pravde, koje e, kako je rekao, imati noseu ulogu, bie
ukljuena sva strukovna udruenja Drutvo sudija Srbije, Udruenje javnih tuilaca i zamenika javnih tuilaca, sindikati zaposlenih u pravosuu,
kao i predstavnici nevladinog sektora, naroito oni koji se bave borbom
protiv korupcije i organizovanog kriminala, Savet Evrope, predstavnici
OEBS i predstavnici Evropske komisije.118
U razgovoru sa delegacijom EU, definisana su tri prioritetna cilja Ministarstva pravde vraanje nereizabranih sudija i tuilaca i njihova reintegracija u pravosue, reavanje velikog broja zaostalih, gotovo zastarelih
predmeta, kao i izmena postojee mree sudova i tuilatava. Osim toga,
minister Selakovi dodao je da Dravno vee tuilaca i Visoki savet sudstva
moraju postaviti jasno definisane kriterijume za ocenu novoizabranih sudija i tuilaca, za jaanje disciplinske odgovornosti samih sudija i tuilaca,
kao i za jaanje mehanizama za ocenu te disciplinske odgovornosti.
Vlada Srbije je u aprilu 2013. godine usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o ureenju sudova, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama, kao i Predlog zakona o izmenama i
dopunama Zakona o javnom tuilatvu. Ukoliko predlog zakona o mrei sudova bude ustvojen u Skuptini Srbije, broj sudskih jedinica bie
118 P
olitika, 1. oktobar 2012.
Spora reforma
81
smanjen sa 102 na 14, abroj osnovnih sudova povean sa 33 na 73. Broj viih i apelacionih sudova ostae isti, kao iVrhovni kasacioni sudiUpravni
sud. Predlogom zakona o sudijama predvieno je da Visoki savet sudstva
moe Narodnoj skuptini da predloi samo jednog kandidata za sudiju
za jedno sudijsko mesto. Ukoliko taj kandidat ne bude izglasan na sudijsku funkciju, VSS e morati da predloi novog kandidata, ime se, kako je
obrazloeno, otklanja mogunost politizacije sudstva i meanja poslanike veine u odabir sudija. Takoe je iz Zakona o sudijama brisana odreba
prema kojoj sudija odgovara za tetu zbog krajnje nepanje, pa e odgovarati samo za nemar. Predlog zakona predvia potpunodrugaiji nain
vrednovanja rada sudija i predsednika sudovakoji omoguava da se ocena
njihovog rada obavi jasno i transparentno. Tim novinama je predvieno
da VSS formira komisije, tako da e sudije viih sudova, koji se nalaze u tim
komisijama, ocenjivati sudije niih sudova. Sudije koje ne budu zadovoljne ocenama, imae pravo albe. Takoe je u odreenim sluajevima predviena mogunost voenja upravnog spora.
Evropska komisija e tek za godinu dana analizirati rad sadanje vlade
na poboljanju stanja u sudstvu.
82
Mesarovi, kao i lanova prvog saziva Visokog saveta sudstva. Savet je zatraio i preispitivanje uloge ministarke pravde Sneane Malovi u spornoj
reformi pravosua, sprovoenje ove reforme od poetka, kao i formiranje nezavisnog budeta za finansiranje sudstva. U izvetaju Saveta navodi
se da je reforma omoguila dominaciju izvrne vlasti nad sudskom, a da
izvren reizbor sudija predstavlja grubo krenje ustavnog naela stalnosti sudijske funkcije, kao i da je izvrna vlast zakonom korumpirala lanove prvog saziva Visokog saveta sudstva, koji su izuzeti iz izbora i dato im
je pravo da bez konkursa, po isteku mandata napreduju u sudove vieg
stepena.120
I predstavnici Drutva sudija Srbije i Udruenja tuilaca i zamenika tuilaca, zatraili su od vlasti da utvrde odgovornost lanova VSS i DVT zbog
naina na koji je sproveden reizbor sudija i tuilaca. Udruenje javnih tuilaca i zamenika javnih tuilaca Srbije pokrenulo je i akciju prikupljanja
potpisa za pokretanje postupka za utvrivanje pojedinane odgovornosti
lanova prvog i stalnog sastava Dravnog vea tuilaca (DVT) iz reda tuilaca i njihovih zamenika. Naime, udruenje je vie puta postavilo pitanje
utvrivanja odgovornosti lanova DVT u postupku reizbora i preispitivanja
odluka neizabranih nosilaca javnotuilakih funkcija, ali se zvanini dravni organi nisu oglasili tim povodom.
U Skuptinu Srbije, u januaru 2013. godine stigao je predlog Visokog
saveta sudstva kojim se predlae da parlament po hitnom postupku donese odluku o prestanku funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda
(VKS) Nate Mesarovi nakon to je Ustavni sud utvrdio da odredba zakona
po kojoj je izbrana na tu funkciju nije u skladu sa Ustavom. Kako je navedeno u predlogu VSS, hitnost postupanja u tom pitanju je neophodna
kako bi se obezbedio zakonit rad Vrhovnog kasacinog suda i Visokog saveta sudstva (VSS), kao i uslovi za izbor predsednika VKS u skladu sa Ustavom
i Zakonom o sudijama. VSS je na vanrednoj sednici 23. januara, na predlog
ministra pravde i dravne uprave Nikole Selakovia, a povodom Odluke
Ustavnog suda kojom je utvreno da odredbe zakona po kojima je Mesarovieva izbrana na funkiciju nisu u skladu sa Ustavom, odluio da u Skuptinu uputi predlog za smenu Nate Mesarovi.
120 P
olitika, 3. maj 2012.
Spora reforma
83
84
domaa struna javnost, ve i dravni organi Srbije: poverenik za informacije od javnog znaaja, zatitnik graana i Ustavni sud Srbije.121
Predrag Dimitrijevi je samo mesec dana nakon odlaska dvoje sudija,
podneo ostavku na mesto lana VSS. Dimitrijevi je ostavku podneo, kako
tvrdi, iz linih razloga. Meutim, Agencija za borbu protiv korupcije svojevremeno je traila njegovo razreenje zbog sukoba interesa. Agencija je u
decembru 2010. zatraila prestanak funkcije Dimitrijevia, jer je utvrdila da
je on, dekan Pravnog fakulteta u Niu, prihvatanjem druge javne funkcije lana VSS, bez saglasnosti Agencije postupio suprotno Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije. Skuptina nije u decembru 2011, prihvatila
predlog Agencije za borbu protiv korupcije za razreenje Dimitrijevia.
Za novog lana Visokog saveta sudstva iz redova profesora, u novembru, izabran je dr Zoran Stojanovi, ef katedre za krivino pravo na pravnom fakultetu u Beogradu.
Spora reforma
85
Svetske banke iz 2003. godine pokazivala da procesi za novana potraivanja, od podnoenja presude do izricanja prvostepene presude u Srbiji
traju oko 900 radnih dana. Pred sudom u Strazburu se oko 25 odsto predstavki odnosi na povredu prava na pravino suenje u razumnom roku. U
Ministarstvu pravde ovo objanjavaju posledicama loe sprovedene reforme pravosua zbog koje su sudovi preoptereeni i istiu da dravne slube
nisu radile koordinisano.
Ser Nikolas Braca, predsednik Evropskog suda za ljudska prava, posle sastanka sa sudijama Vrhovnog kasacionog suda u septembru, potvrdio je navode da je pred Evropskim sudom oko 9500 predmeta iz Srbije,
i da se najvei broj predmeta odnosi na neizvrenje presuda nacionalnih
sudova u pogledu isplaivanja plata radnicima koji su radili u drutvenim
preduzeima. Predsednik Braca, izmeu ostalog, napomenuo je da Srbija to pre treba da rei probleme koje ima u primeni Evropske konvencije
o ljudskim pravima i ponudio pomo Evropskog suda u sprovoenju ove
konvencije.122
Na osnovu ukupno 369 pravosnanih presuda i odluka Evropskog
suda za ljudska prava, drava Srbija duguje svojim graanima 642.990
eura za naknadu nematerijalne tete i neto vie od 41 milion dinara za
naknadu materijalne tete.123
Ovakvo stanje u pravosuu u Srbiji, posledica je loe reforme. Promena Zakona o sudskim taksama iz 2009. godine, drastino su poveani iznosi taksi. Time, kao i uvoenjem nove mree sudova i skraenjem vremena
u kome odreeni procesi moraju da budu zavreni, drava je zapravo elela vetaki da smanji broj sudskih procesa, nagomilanih zbog neefikasnosti sudova, a zbog ega su se graani Srbije esto obraali Sudu za ljudska
prava u Strazburu. Posledica ovakve politike je, da se sve vie ljudi ali na
prvostepenu odluku, jer su one donete na brzinu sa mnogo vie proceduralnih greaka.
Meutim, jedan pomak u pravosuu napravljen je u martu 2012. godine kad je doneta prva presuda za pretnje LGBT populaciji na Fejsbuku,
koja je ujedno i prva presuda za ugroavanje opte sigurnosti upuivanjem
122 D
anas 28. septembar 2012.
123 B
lic, 28. septembar 2012.
86
124 D
anas, 3-4. mart 2012.
Spora reforma
87
88
Spora reforma
89
krivino delo se nalo i u novom predlogu izmena KZ. Izvestilac Evropskog parlamenta Jelko Kacin i Drago Kos iz grupe zemalja Saveta Evrope
za borbu protiv korupcije (GREKO), vie puta su poruivali srpskim zakonodavcima da u pogledu ovog dela postoje neusklaenosti sa evropskim
zakonodavstvom. Glavna primedba se odnosila na to da je previe iroko
definisano i anahrono.127
Na osnovu Zakona o dravnoj upravi, Ministarstvo pravde i dravne
uprave donelo je 11. septembra reenje o osnivanju radne grupe iji je zadatak bio da do 15. oktobra 2012. godine izradi radni tekst za izmene i dopune Zakona o krivinom postupku (ZKP). Kao najvanija izmena Zakona
navodi se ukidanje upotrebe termina uznemiravanje javnosti koji je kao
razlog, zbog koga tuilatvo moe da zahteva, a sud da odredi pritvor, uveden Zakonikom o krivinom postupku (koji je stupio na snagu 15. januara
2012). Radna grupa Ministarstva pravde, koja je radila na Nacrtu za izmene i dopune zakona, miljenja je da je uznemiravanje javnosti veoma
problematian osnov da se neko stavi iza reetaka i da postoji bojazan
da se proizvoljno tumai.
to se drugih izmena tie, planirano je pojaanje naela istine u krivinom postupku, ali ne na apsolutan nain. Osim toga, sud nee morati
da se bavi dokazima koji se tiu tuioca i njegove dokazne aktivnosti, ali
e morati uvek, bez obzira na inicijativu stranaka, da se bavi injeninim
stanjem ako je to u prilog odbrane. Na taj nain se, kako je naglasio predsednik radne grupe i profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu Milan
kuli, iz razloga pravinosti, izjednaava poloaj stranaka u krivinom postupku. Navedena reenja su u skladu sa Ustavom, koji propisuje da svako
ima pravo da trai da sud raspravi o osnovanosti sumnji i optubi. Po konceptu tuilake istrage od 15. januara 2012. godine postupaju specijalizovana tuilatva za organizovani kriminal i ratne zloine, dok su tuilatva
opte nadlenosti trebalo da ponu sa primenom januara 2013. godine.
Meutim, nakon usvajanja predvienih izmena u ZKP one e se odnositi
na sva tuilatva. Sutina izmena ZKP jeste u tome da istraga ostaje javnotuilaka, ali se uvodi, odnosno vraa znaajnija uloga suda i da se vraa
127 D
anas, 19. oktobar 2012.
90
mogunost izjavljivanja albe na reenje (naredbu) o sprovoenju istrage.128 Tuioci za organizovani kriminal i ratne zloine od polovine januara 2012. godine zadueni su za prikupljanje dokaza (materijalnih dokaza,
vetaenja i sasluanja svedoka) na osnovu kojih e odluivati da li e da
podignu optunicu protiv neke osobe, a u tom poslu nee imati pomo
istranog sudije, kao to je do sada bio sluaj.
Likvidacija devetoro Srba koja se 8. avgusta 1995. dogodila u Dvoru
na Uni, prvi je krivini predmet u Srbiji u kome je Tuilatvo za ratne zloine poelo da primenjuje odredbe o tuilakoj istrazi iz novog Zakonika
o krivinom postupku (ZKP). Novim ZKP prevazien je problem prikupljanja dokaza istranog sudije za raun tuioca i data je mogunost odbrani
da preduzima odreene pripremne radnje radi prikupljanja dokaza. Tuilac za ratne zloine Vladimir Vukevi smatra da je novi model istrage
veliki izazov za tuilatvo, ali i da tuilaka istraga otvara prostor za primenu instituta sporazuma o priznanju krivinog dela, to je veoma vano
za poboljanje kvaliteta rada sudova. Osim specifinosti prikupljanja dokaza, novine koje e biti na raspolaganju tuilatvu su i dokazne tehnike,
kao to su tajni nadzor komunikacije, tajno praenje i snimanje, simulirani poslovi, raunarsko pretraivanje podataka, kontrola isporuka i prikriveni islednik.
Pred Ustavnim sudom Srbije, pokrenuta je i inicijativa za preispitivanje ustavnosti lan 286. stav 3. ZKP koja glasi: Po nalogu javnog tuioca
policija moe u cilju ispunjenja dunosti iz stava 1. ovog lana pribaviti
evidenciju ostvarene elektronske komunikacije korienih baznih stanica
ili izvriti lociranje mesta sa kojeg se obavlja komunikacija. Inicijativu za
ocenu ustavnosti ove odredbe pokrenuli su poverenik za informacije i zatitu podataka o linosti Rodoljub abi i zatitnik graana Saa Jankovi.
abi objanjava da Ustav Srbije u lanu 41. jemi tajnost svih sredstava
komuniciranja i predvia da su odstupanja od garancije nepovredivosti
dozvoljena samo na osnovu odluke suda. Razlozi zbog kojih ove institucije traie ocenu ustavnosti ove odredbe isti su oni zbog kojih su svojevremeno, takoe zajedniki, pokrenuli postupak za ocenu ustavnosti Zakona
o Vojnobezbednosnoj agenciji (VBA) i Vojnoobavetajnoj agenciji (VOA), a
128 V
reme, 18. oktobar 2012.
Spora reforma
91
koji je okonan tako to je Ustavni sud utvrdio da su osporene odredbe neustavne.129 Postupajui po odluci Ustavnog suda povodom ustavnosti zakona o VBA i VOA, ef kabineta direktora BIA, Jovan Stoji u januaru 2013.
godine je izjavio da je bilo gotovo 52 odsto manje presretanja komunikacija i ostvarivanja uvida u njihov sadraj nego u isto vreme prole godine.
Meutim, ombudsman Jankovi upozorava da, iako Vojno bezbednosna agencija (VBA) i Bezbednosno-informativna agencija (BIA) bez odluke
suda vie ne zadiru u privatnost komunikacije, policija i dalje prislukuje graane pozivajui se na Zakon o krivinom postupku. Odluka Ustavnog suda povodom ove inicijative o ustavnosti odredaba ZKP, jo uvek nije
doneta.
92
Spora reforma
93
94
130 w
ww.tuzilastvorz.org.rs.
95
96
97
98
Hajdari (10), Samet Hajdari (15), Ferat Hajdari (8),Kamber Sahiti (8),Selimon Sadiku (11, ukupno 12),Burim Fazli (12), Sadiku Aliji (8) i efket Musliju (5). Osloboeni su emsi Nuhiju, Fazlija Ajdari, Redep Aliji, air airi,
Idriz Aliji i Ramadan Halimi. Sudija Sneana Nikoli Garoti rekla je prilikom izricanja presude da su osueni krivi za silovanje dve zatiene svedokinje C1 i C2, koje su svedoile u Specijalnom sudu. Sud je utvrdio da su one
silovane svakodnevno, da su tuene, davljene, kao i da su urinirali po njima
nakon silovanja. Osueni su im rekli da porue Srbima koji hoe da se vrate da e jo gore proi. Na podruiju Gnjilana u tom periodu ubijeno je 80
osoba, a ukupno je 260 zarobljeno, ali su za to prema navodima Tuilatva
za ratne zloine odgovorne i druge jedinice OVK.132
Beli Manastir: Za ratni zloin protiv civila poinjen 1991, u Belom Manastiru u Hrvatskoj etvorica pripadnika policijske uprave u tom mestu
proglaena su krivim 19. juna 2012. Po presudi Odelenja za ratne zloine u Beogradu optueni Zoran Vuki osuen je na maksimalnu kaznu od
20 godina zatvora, Slobodan Strigi na 10 godina, Branko Hrnjak na pet,
a Velimir Berti na godinu i po za ubistvo najmanje est civila nesrpske
nacionalnosti, protivzakonita zatvaranja, zastraivanje, povreivanje telesnog integriteta i muenja. Sud je utvrdio da su optueni od avgusta 1991,
do kraja te godine u Belom Manastiru poinili ratni zloin nad civilima,
protivzakonita zatvaranja, zastraivanje, teror, muenje i neoveno postupanje. Osueni su za ubistvo hrvatskih civila Adama Baria, etiri lana
porodice iak i ubistvo nenaoruanog starca Ive Maleke. Sud je utvrdio
da su optueni civile tukli pendrekom, terali ih da pevaju etnike pesme,
pretili im da e ih operisati noem, izbijali im zube, terali ih da se meusobno tuku i gurali im pitolj u usta. Dravno tuilatvo Hrvatske ustupilo je 2008, srpskom Tuilatvu za ratne zloine Srbije taj krivini predmet
upanijskog suda u Osijeku, na osnovu Sporazuma o saradnji u gonjenju
uinilaca krivinih dela ratnih zloina, zloina protiv ovenosti i genocida. Nakon izricanja presude, Tuilatvo za ratne zloine najvilo je albe na
visinu kazne izreene trojici od etvorice osuenih za ove ratne zloine.133
132 B
lic, 19. septembar 2012, Osueno 11 pripadnika Gnjilanske grupe, prvooptuenom
Memiiju 12 godina zatvora.
133 http://www.b92.net, 19. jun 2012. Krivi za zloine u Belom Mnastiru.
99
100
Ovari iri je uestvovao je i u streljanju poslednje grupe od desetak ratnih zarobljenika, navodi se u optunici.135
Od ukupno 20 optuenih u dosadanja tri premeta u sluaju Ovara
pravnosnano je osueno 15 okrivljenih na ukupno 207 godina zatvora,
dok je petoro osloboeno optubi.
101
postupci za ratne zloine nije bila ni u najavi mogunost da e okrivljenima biti mogue oduzimati imovinu. Zakon o oduzimanju imovine stupio
je na snagu 2. marta 2009, i tek je tada bilo mogue pokretati finansijske
istrage. Tuilac za ratne zloine Vladimir Vukevi kae da su neke presude
donete u meuvremenu, te da zbog takvog propisa vie nije mogue oduzeti imovinu osuenima u sluaju ubistva najmanje 196 hrvatskih ratnih
zarobljenika na Ovari, osuenim pripadnicima korpiona za ubistvo
Muslimana u Trnovu kod Srebrenice, kao i za zloin nad albanskim civilima i decom u Podujevu. Imovina se ne moe oduzimati ni hakim optuenicima, kao ni onima koji su preminuli u meuvremenu. U nekim od
postupaka u Srbiji, na primer, za Ovaru, okonane su finansijske istrage,
ali nije mogue podneti zahteve za oduzimanje imovine zbog isteka roka.
U sluaju optuenih za Ovaru utvreno je da su vlasnici nekretnina i zemljita u Vojvodini. Problem u voenju finansijskih istraga protiv optuenih za ratne zloine je, dakle, vremenski rok, jer su se poslednji zloini i
ratne pljake dogodile pre gotovo 23 godine.136
Ako, pak, ratno profiterstvo nije bilo rezultat direktne pljake, moe se
sticati i unovavanjem patriotskog vienja ratne prolosti, tampanjem
pompezno najavljenih knjiga o tome i objavljivanjem feljtona u srpskim
novinama. U Srbiji je, naime, ve postala praksa da bivi i sadanji zatvorenici, ili osuenici memoarski tumae ratno-kriminalna zbivanja iji su
bili akteri. Na primer, osim ve poznatog spisateljstva Vojislava eelja iz
eveningenskog pritvora, osuenik Veselin ljivananin, poto je odsluio
dve treine kazne u eveningenu i zatim puten na slobodu, objavio je knigu pod naslovom Branio sam istinu u izdanju Veernjih novosti i odmah
najavio novu. U markentikoj prezentaciji te knjige Veernje novosti su
istakle da, U iskrenom hakom dnevniku Veselin ljivananin prikazuje
gorki put od nacionalnog heroja, optuenika za ratne zloine, do ponovo
slobodnog oveka. U 16 poglavlja autor ispoveda sopstvenu golgotu, dugu
i mukotrpnu borbu za svoju i ast otadbine. Moje oruje je istina, poruuje Veselin ljivananin, koji detaljno opisuje teke zatvorske dane i bespotedno otkriva ponaanje drugih optuenika: Hrvata, Srba, Muslimana,
Makedonaca, Albanaca. Autor, takoe, opisuje sramno hapenje, izdajstvo
136 B
lic, 10. januar 2012, Profiterima sa Ovare i Lovasa ostaje ratni plen.
102
137 V
eernje novosti, mart 2012, najava knjige Branio sam istinu.
138 h
ttp://www.slobodnaevropa.org, 3. april 2012, Knjiga Veselina ljivananina:
Paradoksalni moral poinitelja.
103
Trgovina organima
Afera vezana za navodnu trgovini ljudskim organima koji su, po navodima srpskog Tuilatva za ratne zloine, vaeni otetim i zarobljenim
kosovskim Srbima, a zatim prodavani irom sveta tokom ratnih sukoba, i
tokom 2012. godine izazivala je medijsku panju, ali i reagovanja bive tuiteljke (Karle del Ponte) i aktuelnog tuioca Hakog tribunala (Ser Bramerc). Ipak, sudskog epiloga, niti konkretnih optunica u ovom sluaju
jo nema, uprkos najavljenim svedocima i njihovim potresnim izjavama
objavljivanih u srbijanskim medijima.
Tuilac za ratne zloine Vladimir Vukevi izjavio je da je Tuilatvo
za ratne zloine pronalo svedoka ilegalne trgovine ljudskim organima
na Kosovu. Bivi pripadnik Oslobodilake vojske Kosova (OVK) spreman je
da kao zatieni svedok svedoi o trgovini ljudskim organima na Kosovu
i na severu Albanije. Imamo osobu koja svedoi o medicinskoj proceduri raenoj na severu Albanije, odnosno o vaenju organa otetim Srbima
tokom konflikta na Kosovu izmeu OVK i srpskih snaga. Svedok je opisao
vaenje srca jednom srpskom zatvoreniku, u mestu kod Kukea (na severu Albanije) krajem devedesetih godina. Srce je kasnije prodato na crnom
tritu, a svedok je ispriao kako su izvaeni organi prebacivani do aerodroma u Tirani.139 Zamenik tuioca za ratne zloine Bruno Vekari potvrdio je za TVB92 da je pronaen svedok koji je govorio o ilegalnoj trgovini
ljudskim organima. Vekari kae da je tuilatvo radilo 16 meseci na tom
predmetu.140
Nakon razgovora s amerikim tuiocem Klintom Vilijamsonom, efom
specijalnog istranog tima EU o trgovini organima na Kosovu, Tuilac za
ratne zloine Vladimir Vukevi izjavio je u oktobru 2012, da to tuilatvo ima vane informacije koje mogu biti dragocene za istragu o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Metohiji tokom devedesetih. Vukevi
je dodao da u ovom trenutku nije u mogunosti da prezentuje javnosti
nove informacije do kojih se dolo, da je sastanak bio izuzetan i da su se
139 R
TVB92, 9. septembar 2012. Pronaen svedok trgovine organima.
140 Isto.
104
141 D
anas, 18. oktobar 2012, Vukevi: Imamo vane informacije za Vilijamsona.
142 Isto.
105
106
107
kritizera meunarodnog ad hoc suda za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije. Konanu, oslobaajuu odluku kojom su odbaene sve optube
protiv generala Gotovine i Markaa albeno vee Hakog tribunala donelo je 16. novembra 2012. godine. Ramu Haradinaj osoboen je po drugi put krivice za ratne zloine 29. novembra 2012, a sudsko vee naloilo
je da odmah bude puten na slobodu, kao i njegovi bivi pomonici Idriz
Baljaj i Lahi Brahimaj, koji su, takoe, proglaeni nevinim po svim takama optunice.
Prema tekstu koji je objavio sajt RTV B92 nakon oslobaajue presude
hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markau, tu presudu apelaciono vee Hakog tribunala utemeljilo je na jednom, kako je ocenilo,
pogrenom zakljuku iz prvostepene presude kojom su oni zbog progona Srba iz Kninske krajine 1995, bili osueni na 24 i 18 godina zatvora.149
Apelaciono vee je preglasavanjem trojica sudija bila su za, a dvojica
protiv razmatranje prvostepene presude suzilo na pitanje da li su artiljerijski napadi na Knin, Graac, Obrovac i Benkovac u okviru operacije Oluja, 4. i 5. avgusta 1995, bili protivzakoniti kako je utvrdilo prvostepeno
vee ili nisu, to je u albi tvrdila odbrana. Kako je, obrazlaui konanu
presudu, rekao predsedavajui sudija Teodor Meron, pravosnanom presudom utvreno je da je nalaz prvostepenog vea o nezakonitosti tih napada
bio kamen temeljac za zakljuak da su optueni uestvovali u zajednikom zloinakom poduhvatu vostva Hrvatske iji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje srpskog stanovnitva.
Prema prvostepenoj presudi, ti napadi na etiri grada uzeli su za metu
civile i civilne objekte i izazvali deportaciju velikog broja civila iz regiona Krajine, to je bio cilj zloinakog udruenja na ijem je elu stajao tadanji predsednik Hrvatske Franjo Tuman. Podseajui da je prvostepeno
vee nalaz o nezakonitosti napada utemeljilo na injenici da su projektili Hrvatske vojske (HV) padali 200 metara od pretpostavljenih vojnih ciljeva u gradovima, apelaciono vee je jednoglasno utvrdilo da je to bila
greka.150
149 h
ttp://www.b92.net, 16. novembar 2012. Obrazloenje oslobaajue presude Gotovini i
Markau.
150 Isto.
108
109
153 h
ttp://www.blic.rs/, 4. decembar 2012, Studenti ispred Skuptine poruili Hagu: Od
vae pravde nema vee nepravde.
154 P
olitika, 16. novembar 2012, Nikoli: Skandalozna odluka.
110
111
112
113
114
115
116
117
Svedoci su, u februaru 2013, potvrdili i da je komandant Vojske Repunlike Srpske stalno pretio da e sravniti pola Sarajeva. Zvaninik UN Entoni Banberi rekao je da je 1995, Armija BiH napadala i ubijala vojnike
UNPROFOR u Sarajevu. Banberi je prethodno potvrdio da su u aprilu 1995,
za dva dana u Sarajevu snajperima ubijena dva francuska vojnika UNPROFOR. On je odbacio tvrdnje odbrane da su se bosanski Srbi tokom celog
rata zalagali za prekid neprijateljstava. Banberi je izemu ostalog izjavio:
Iako su tvrdili da su zainteresovani za mirovni sporazum, prekid vatre i
neprijateljstava, bosanski Srbi obino bi pritom postavljali uslove koji nisu
bili prihvatljivi ni za vladu u Sarajevu, ni za vei deo meunarodne zajednice. Hteli su mir pod njihovim uslovima, to je bilo neprihvatljivo. On je
dodao i da je u UNPROFOR vladalo raireno uverenje da general Mladi izvre istinu.171
Edin Sulji, bivi pripadnik sarajevskog Cetra slubi bezbednosti (CSB)
koji je 5. februara 1994. godine izvrio uviaj nakon granatiranja Markala, predoio je izvetaj prema kome je u eksploziji minobacake granate na
pijaci, poginulo 67, a ranjene 142 osobe. Sulji je naveo da su balistiari
tada utvrdili pravac iz koga je granata doletela, a da su zatim graani, koji
su iveli na liniji doleta, policiji potvrdili da su uli zvuk ispaljenja i prelet
projektila iz pravca sela Mrkovii. Tamo je bio pozicioniran minobacaki
poloaj Vojske Republike Srpske.172
Tokom dosadanjeg trajanja procesa Mladi je dva puta udaljen iz sudnice, jer se glasno smejao iskazima svedoka o premlaivanju, muenju,
silovanjima. Suenje se nastavlja novim svedoenjima.
171 h
ttp://www.vesti-online.com, 8. februar 2013, Zvaninik UN: Muslimani napadali i ubijali
Unproforce.
172 h
ttp://www.slobodnaevropa.org, 15. februar 2013. Suenje Mladiu: ta je pokazala
istraga o smjeru granate na Markale.
118
119
120
Frankom Simatoviem Frenkijem, eljkom Ranatoviem Arkanom, Vojilavom eeljem, Mihaljem Kertesom, Radovanom Stojiiem Badom,
Milanom Martiem i pripadnicima JNA. Prema optunici, Hadi i drugi
uesnici planirali su, podsticali, naredili, poinili ili pomagali progon nesrba na rasnoj, verskoj ili politikoj osnovi.
Tuilac Stringer istakao je Hadievu politiku ulogu i odgovornost,
najpre kao premijera SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, a kasnije i
kao predsednika tzv. SAO Krajina, uz ocenu da je Hadi bio Miloeviev ovek na terenu. Prema njegovim reima, Hadi je dobijao instrukcije od Beograda, imao je novac i mo da ostvari planove iz zajednikog
zloinakog poduhvata. On je te planove sprovodio tako to je rukovodio
ubijanjem, iseljavanjem, hapenjima, pljakom, omoguavao da se ta zlodela izvre, ohrabrivao ih, odnosno nije nita inio da ih sprei, iako je to
mogao i morao. Tuilac je istakao da je Hadi bio lice SAO na meunarodnim sastancima i da je i u domaoj i meunarodnoj javnosti stalno
istupao s porukom da je jedino reenje za konflikt u Hrvatskoj razgranienje izmeu srpskog i hrvatskog naroda. Kao dokaz je priloen snimak sa
RTS u kome Hadi, uoi odlaska na pregovore u Njujork, govori da e jedino ovakvo razgranienje garantovati mir.176
Tuilac Stringer je rekao da je Hadi sprovodio diskriminatorske mere
prema Hrvatima i drugim nesrbima, da je naredio konfiskaciju hrvatske
dravne imovine i da se zalagao za granice Republike Srpske Krajine po etnikim linijama od pre Drugog svetskog rata. Takoe je uveo zabranu hrvatskim graanima da ulaze u Krajinu. Haki tuilac je Hadia imenovao
i kao oveka koji je olakavao ulazak vojnih i paravojnih snaga iz Srbije u
Krajinu, i da je potpuno bio ukljuen u razgovore izmeu civilnih vlasti
i tih snaga, to jest da su one bile integrisane pod Hadievom civilnom
vladom. Takoe je reeno da je Hadi esto bio u Beogradu, gde je iao
da dobije oruje i ukazano na blisku saradnju Hadia i paravojnih formacija eljka Ranatovia Arkana, kao i na injenicu da je centar za obuku
Arkanovih snaga bio u istoj zgradi u Erdutu, gde je bila smetena i vlada
SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
176 A
gencija Beta, 16. oktobar 2012, Poelo suenje Goranu Hadiu.
121
122
123
da je oigledno da proces protiv eelja nije uspena pria, jer traje tako
dugo i da nema problem da prizna da to nije primer kako meunarodno
pravo treba da funkcionie. Glavni tuilac je ocenio da za to postoji vie
razloga. Bilo je mnogo odlaganja, on je trajkovao glau, sam je sebe zastupao i nije olakavao sudu da se ubrza suenje.180
Predsjednik Hakog tribunala Teodor Meron rekao je pred Savetom
bezbednosti UN da oekuje da e presuda lideru Srpske radikalne stranke
Vojislavu eelju biti izreena do marta 2013. godine. Podnosei redovan
izvjetaj o radu Tribunala, Meron je pred Savetom u Njujorku rekao i da
mu se esto postavljaju pitanja o eeljevom zdravstvenom stanju. On je
naglasio da eelj, kao i drugi pritvorenici u eveningenu, uiva najbolju
moguu medicinsku negu i da Tribunal preduzima sve mogue mere da
osigura njegovo zdravlje.181
124
nee biti izreene nepravosnane presude u predmetima protiv Jovice Staniia i Franka Simatovia-Frenkija; Stojana upljanina i Mia Staniia i
estorice lidera bosanskih Hrvata, predvoenih Jadrankom Prliem. Zavrne rei u predmetu protiv Jovice Staniia i Franka Simatovia, Tribunal
je ranije zakazao za sredinu januara. Do oktobra idue godine, trebalo bi
da presudom bude okonan i postupak protiv biveg generala MUP Srbije
Vlastimira orevia koji je zbog zloina na Kosovu nepravosnano osuen na 27 godina zatvora. Pravosnana presuda petorici oficira Vojske Republike Srpske na elu sa Vujadinom Popoviem i Ljubiom Bearom, koji
su u prvostepenom postupku osueni na doivotni zatvor zbog genocida
u Srebrenici, oekuje se do jula 2014. godine. Pravosnanu presudu bivim politikim, vojnim i policijskim zvaninicima Srbije, na elu sa Nikolom ainoviem,Meron je najavio za oktobar idue godine. Naslee koje
Tribunal ostavlja, Meron je nazvao izuzetno znaajnom, naroito zbog
snane i autoritativne sudske prakse.Tribunal e naslediti sudski meunarodni mehanizam, odnosno privremeno telo Meunarodnog suda, iji
e ogranak biti smeten u Hagu i koje e odluivati o albama u procesima
protiv eelja, Hadia, Karadia i Mladia.183
183 h
ttp://www.kurir-info.rs, 5.decembar 2012, Meron: Presuda Mladiu kraj Hakog
tribunala.
125
126
127
128
129
godinu dana, znai do februara naredne godine, do kada pansko pravosue mora do donese odluku ili da Bojovia izrue Srbiji ili da njihov
sud protiv njega pokrene krivine postupke za dela poinjena u paniji. 193
Poetkom 2013. godine srpski mediji najavili su da je ekstradicija Bojovia i njegovih sauesnika jo neizvesna, jer Luki Bojoviu, Vladimiru Milisavljeviu i Sinii Petriu istie ekstradicioni pritvor u paniji u kom su
proveli godinu dana od hapenja 9. februara 2012. godine u Valensiji po
poternici srpskog Interpola. Meutim, iako je panski sud doneo prvostepene odluke o njihovom izruenju Srbiji, one jo nisu postale pravosnane, niti su oni odgovarali za krivina dela za koja se terete u toj zemlji, pa
e izvesno ostati iza reetaka do daljeg. Bojoviev branilac iz Srbije Borivoje Borovi rekao je da e njegovom klijentu po svemu sudei panski sud
da odredi pritvor zbog krivinih dela za koja mu se sudi u toj dravi, kao i
drugoj dvojici. Prvostepene odluke o izruenju sve trojice Srbiji su uslovne
i odlau njihovu ekstradiciju dok se ne okonanju krivini postupci protiv
njih koji se vode u toj dravi, odnosno dok oni ne odslue kazne na koje
bi eventualno mogli da budu osueni. Tek po isunjenju tog uslova, kao i
pravosnanosti odluke o ekstradiciji, zatim odobrenja panskog ministra
pravde, oni e moi da budu izrueni iz panije u Srbiju.194
U meuvremenu, u paniji su uhapeni supruga i brat Luke Bojovia,
u zajednikoj akciji panske i srpske policije. Barabara i Nikola Bojovi zajedno sa jo 13 uhapenih sumnjie se za likvidacije, pranje novca i prodaju
kokaina iz June Amerike, preko panije do Evrope.195 Nakon 20 dana dana
pritvora u zatvoru Fontakalent u Alikanteu oni su puteni na slobodu. Vuk
Bojovi, otac Nikole i Luke Bojovia, je tim povodom izjavio da je njihovo
putanje dokaz da je re o nametaljki koja je inscenirana odavde, iz Beograda. Dok je bio u pritvoru, Nikola mi je rekao da ne zna zato su ga uhapsili i da ne poznaje ljude s kojima su ga dovodili u vezu. Sad oboje spremaju
tubu i traie odtetu zbog neosnovanog boravka u pritvoru.196
193 Isto.
194 V
eernje novosti, 8. februar 2012. Luka Bojovi ostaje u pritvoru u paniji
195 h
ttp://www.telegraf.rs/vesti/375221-najnovija-vest-uhapseni-zena-i-brat-luke-bojovica,
11. oktobar 2012.
196 Barbara i Nikola Bojovi slobodni, Kurir, 31. oktobar 2012.
130
Bez obzira to jo nema sudskog epiloga za Luku Bojovia, u MUP Srbije ocenjuje se da je njegovo hapenje u paniji najjai udarac zadat zemunskom klanu posle akcije Sablja, ali ne i udarac koji je unitio klan.
Izvor iz MUP Srbije navodi da su na slobodi i dalje Bojovievi saradnici u
Beogradu, koji su poslednjih godina oformili kriminalnu grupu koja se
bavi istim poslovima kao i nekad uveni zemunski klan, kao i da je policija identifikovala desetak glavnih pripadnika klana, ali u cilju razotkrivanja svih kriminalnih aktivnosti njihova imena su i dalje slubena tajna.
131
132
133
ubistvo zatienog svedoka u postupku protiv Darka aria, u Nikolievom kabinetu podseaju da su ve opominjali da takva opasnost postoji. Meu prvim
informacijama koje smo dobili kada je Tomislav Nikoli preuzeo mesto efa drave bio je podatak da su Boris Tadi i lanovi tima koji je radio na borbi protiv
organizovanog kriminala ozbiljno ugroeni i da im preti opasnost od arievog
klana. Predsednik Nikoli je odmah javno rekao da e Tadi, njegova porodica
i ljudi koji su se borili protiv kriminala, biti maksimalno zatieni. To je i glavni razlog to Nikoli nije insistirao da se Tadi iseli iz rezidencije koja mu je kao
predsedniku drave bila dodeljena na korienje, navode u Predsednitvu. 206
Optuenik za verc narkotika Darko ari naruio je smrt grupe funkcionera koji su se posebno istakli u borbi protiv organizovanog kriminala,
potvreno za RTVB92.207
ari, kome se sudi u odsustvu po optunici da je organizator verca kokaina iz June Amerike u Evropu, kako saznaje RTVB92, nudi 10 miliona eura
za glave ljudi koje smatra najzaslunijima za propast njegovor klana. Bivi
predsednik Srbije Boris Tadi, ministarka pravde Sneana Malovi, direktor
BIA Saa Vukadinovi, tuilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljevi i
predsednik Biroa za koordinaciju Saveta za nacionalnu bezbednost Miodrag
Raki to su ljudi za ije glave optueni narko bos Darko ari nudi 10 miliona eura. Osnovni razlog je, kako se saznaje, odgovornost ovih ljudi za krah
arievog klana, za koga tuilatvo tvrdi da je organizator verca kokaina. Za
RTVB92 je potvreno da je jedna strana obavetajna sluba uhvatila kontakte
izmeu arievih ljudi i bivih crnogorskih zvaninika, ija imena nisu poznata, i dostavila ove informacije domaim bezbednjacima.208
Predsednik Demokratske stranke Boris Tadi izjavio je da se organizovani kriminal raduje politikim promenama u Srbiji i da od novog
predsednika drave oekuje garancije da nee biti kompromisa sa organizovanim kriminalom i strukturama oko hakih optuenika. Tadi je istakao da se zbog te spoznaje osea nebezbedno i da je u Srbiji, dok je on bio
predsednik, bilo uspostavljen najbezbedniji sistem. 209
206 Isto.
207 http://www.pressonline.rs/info/politika/230726/crnogorska-osveta.html, 10. jun 2012.
208 h
ttp://www. b92.net/ 16. jul 2012. arieve pretnje ozbiljne.
209 Isto.
134
135
delo i nastaviu da vodim ovu vladu, jer niko nema pravo da sada zaustavi
Srbiju. Pokuava se da se udarom na premijera dovede po pada vlade.211
Epilog afere Dai Radulovi je neizvestan. Ne zna se da li je re o
nametaljci na ta odgovor treba da daju rezultati istrage. Verujem da
premijer Dai nije poenio krivno delo, a to to ja verujem ne znai nita, to e morati da kau nadlene dravne insititucije, a ako kau drugaije..., rekao je Vui u emisiji Stav Srbije na TV Prva.212 Dodao je da je
svim slubama prosleen zahtev od tuilatva za prikupljanje obavetenja
vezanih za taj sluaj i da e slube sve to otkriju dostaviti nadlenom tuiocu. Ako se utvrdi da je neko poinio krivino delo, odgovare pred zakonom ove zemlje, on je dodao da se upravo na taj nain grade insitucije.213
Vicepremijer Aleksandar Vui najavio je da se pronalaenje i privoenje odbeglog narko bosa Darka aria moe oekivati u prvoj polovini
2013. godine, navodei da se ari ne nalazi tamo gde se ranije govorilo
da se skriva.214
Inae, nagaanja o skrovitu Darka aria ukljuuju gotovo sve meridijane od Latinske Amerike, Junoafrike Republike, preko Crne Gore i
panije, do vajcarske.
136
137
ubistva Zorana inia, ih je u tome spreilo. To je osujetilo celi plan, rekao je za internet portal Autonomija ugledni beogradski advokat Sra Popovi. Dodao je da je nedavno podizanje optunice za oruanu pobunu JSO
i istovremeno povlaenje krivine prijave protiv Vojislava Kotunice koju
je 2010. podneo upravo Popovi sramota srpskog pravosua i dokaz da u
Srbiji oigledno ne postoji volja da se razjasni politika pozadina ubistva
srpskog premijera Zorana inia.216
Iz dokaza koji su prikupljeni tokom istrage ne moe da se zakljui
da je u vreme pobune JSO 2001. godine postojala ideja ili plan o kasnijem
atentatu na premijera Zorana inia, izjavio je u Miljko Radisavljevi, tuilac za organizovani kriminal.217
Srdja Popovi istie da ova dva dogaaja povezuju sami akteri, jer su
Ulemek, Spasojevi i Jovanovi u pobuni Jedinice i u atentatu na premijera imali glavne uloge. U tom smislu o pobuni moe da se govori kao o dogaaju koji je hronoloki prethodio i, prema tome, bio uvertira u kasniji
atentat na premijera.218
Pred Specijalnim sudom za organizovani kriminal 3. oktobra 2012.
poelo je suenje osmorici pripadnika JSO zbog pobune u novembru 2001.
a optueni naveli da nisu krivi ili se nisu izjasnili.
Prvooptueni Milorad Ulemek je odluku da ne iznese odbranu obrazloio reima da je proces farsa usmerena protiv lidera DSS Vojislava
Kotunice. Ulemek je kritikovao tuilatvo to nije ranije istraivalo navodnu pobunu JSO i napomenuo da se pria o tome pokretala svaki put
kada se pribliavala godinjica ubistva premijera Srbije Zorana inia i
da su to radili vajni analitiari i nevladine organizacije, a ne tuilatvo.
Optueni Zvezdan Jovanovi je naveo da je zadrao pravo da se kasnije
izjasni o krivici dok su se i Dragoslav Krsmanovi, Dragia Radi i Vladimir Poti izjasnili da nisu krivi. Optueni Mio Petrakovi rekao je sudu
da je optunica za njega logiki jo zagonetka, a Veselin Lei izjasnio se
216 Radisavljevi: Optunica protiv osam pripadnika JSO, Veernje novosti, 9. mart 2012.
217 h
ttp://www.autonomija.info/srda-popovic-postojao-je-plan-likvidacije-dindica.html, 14.
mart 2012.
218 Radisavljevi: Optunica protiv osam pripadnika JSO, Veernje novosti, 9. mart 2012.
138
139
140
svedok.224 Nakon zavretka iskaza Branka Latasa Vii sud e, kako je najavljeno, odluku o rehabilitaciji Mihailovia saoptiti pisanim putem.
141
142
Krajem marta 2012, Evropski parlament usvojio je Reozoluciju kojom se trai hitna revizija 24 sporne privatizacije i sluaja visoke korupcije. Evropska komisija izrazila je ozbiljne sumnje kad je re o nezakonitosti
ovih privatizacija, a posebno su spomenute velike firme kao to su Sartid,
Jugoremedija, Mobtel, C-market, Luka Beograd, Nacionalna tedionica, Veernje novosti, Azotara Panevo, preduzee Nuba invest.227
143
generalnog direktora Puteva Srbije Zorana Drobnjaka. Do promene kvalifikacije krivinog dela i zamene optunog predloga optunicom dolo je
nakon dopune krivine prijave policije koja je Tuilatvu dostavila podatke o neplaenim dabinama dravnim i javnim preduzeima u postupku
izdavanja graevinskih dozvola za postavljenje optikih kablova. Optunica je podignuta zbog sumnje da su osumnjieni zloupotrebom slubenog
poloaja pribavili imovinsku korist u iznosu veem od 2,5 miliona dinara
preduzeu Nuba invest u Beogradu, a na tetu budeta Srbije. Za krivino delo za koje su optueni predviena je kazna od dve do 12 godina zatvora. Istrauju se i tokovi 5,6 miliona eura koji su, umesto u investiranje
u optike mree, zavrili na raunima povezanih preduzea na Kipru, Sejelima i u Holandiji. Tuilatvo za organizovani kriminal jo nije dobilo
podatke od slovenakih kolega koje, po zamolnici, proveravaju poslovanje
Nuba holdinga.228
Nakon istrage u aferi Azotara, nekadanji ministar poljoprivrede
Saa Dragin uhapen je 24. novembra 2012, u Novom Sadu a na teret mu
se stavljaju malverzacije sa regresiranim ubrivom. U istoj akciji uhapen je i Zvonimir Nikezi, vlasnik konsultantske kue Ces Mekon, jedan
od vrlo bliskih ljudi biveg premijera Miirka Cvetkovia. Na sasluanje su
privedeni i bivi predsednik Upravnog odbora HIP Azotare Panevo Radoslav Vujai, bivi zamenik direktora Azotare Mihajlo Gruji, bivi direktor PKB Milan Veljovi itd. U novembru su uhapeni Pavle Miljkovi
direktor preduzea Kargo logistiki centar brodogradilita Beograd i Zoran Janjuevi (49), specijalni savetnik u tom preduzeu, zbog sumnje da
su poilini krivino delo zloupotrebe slubenog poloaja.
Krivinom prijavom uhapenima se stava na teret da su uinili niz nepravilnosti u vezi sa prometom regresiranog mineralnog ubriva u toku
2009, i 2010. godine koje je, uredbama Vlade Srbije, bilo namjenjeno poljoprivrednim gazdinstvima, zadrugama i preduzeima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a u kojima drava ima svoj kapital. Tuilac za
organizovani kriminal, Miljko Radisavljevi tvrdi da su to ubrivo prodavali licima koja na njega nisu imala pravo i omoguili da etiri privatna
privredna drutva dobiju vestako ubrivo po povlaenim cenama i da na
228 www.rts.rs/, 29. oktobar 2012. Optunica protiv Dulia.
144
taj nain pribave imovinsku korist u iznosu od 470 miliona dinara, ili oko
pet miliona eura u to vreme, a da za taj iznos istovremeno otete budet
Republike Srbije.229
Joef Kasa, nekadanji potpredsednik vlade Zorana inia, bivi lider Saveza vojvoanskih Maara i gradonaelnik Subotice, zbog sumnje
da je zloupotrebio slubeni poloaj uhapen je 20. novembra 2012. Kao
nekadanji direktor subotike filijale Agrobanke u Subotici Kasa se tereti
za malverzacije prilikom odobravanja i korienja sredstava banke. U istoj
akciji, osim Kase su uhapeni i njegov tadanji zamenik Zoran Miloevi,
vlasnik preduzea Azohem, Mala Bosna i Azotara Subotica Pea Malianovi i sudski vetak Miomir Paovica.230
Afera Agrobanka otvorila je pandirinu kutiju pa su u zbog sumnje u zloupotrebe tokom avgusta 2012, uhapeni predsednik Upravnog
odbora banke Duan Antoni i jo sedmoro njegovih saradnika. Banka
je oterana u steaj davanjem milionskih kredita bez pokria, pa je drava morala da je spasava sa 300 miliona eura. Tuilatvo za organizovani
kriminal podiglo je optunicu protiv 21 osobe zbog sumnje da su zloupotrebom slubenog poloaja u aferi Agrobanka otetili tu banku za vie
od 5,7 milijardi dinara. Optunica je podignuta protiv Duana Antonia,
predsednika UO Agrobanke i jo 20 okrivljenih zbog nepravilnosti u vezi
s odobravanjem kredita i bankarskih garancija u Agrobanci. Na optunici
nije Joef Kasa, koji je uhapen u novembru prole godine i u meuvremenu puten iz istranog zatvora. Tuilatvo nastavlja istragu protiv ostalih
okrivljenih protiv kojih su donete naredbe o sprovoenju istrage a nisu
obuhvaeni podignutom optunicom231
Otkrivanja korupcionakih afera nizalo se ubrzano u poslednjem
kvartalu 2012, kad je na red dola i Jugoremedija. Jovica Stefanovi
Nini, bivi generalni direktor tog preduzea za proizvodnju lekova, uhapen je 7. novembra. Istovremeno, osim Ninija koji je i vlasnik preduzea
Jaka 80 iz Makedonije i MD Nini iz Nia, privedeni su i bivi direktor
229 www.alo.rs, 24. novembar, Uhapeni Saa Dragin i Zvonimir Nikezi.
230 w
ww.telegraf.rs, 1. januar 2013, Top 10 afera i hapenja u 2012: Padali tajkuni, ministri,
kradljivci bicikala.
231 K
urir, 2. februar 2013. Optunica: Otetili Agrobanku za vie od pet milijardi!.
145
za organizaciona, ekonomska i pravna pitanja Jugoremedije Zlatko Markovi i direktorka preduzea Nini doo, Olga Anti. Oni se sumnjie da
suzloupotrebom slubenog poloaja na tetu Jugoremedije Stefanoviu
pribavili korist od oko 7,5 miliona eura.
Vlasnik Vojvodina puta Duan Borovica jo je jedan od monih ljudi
koji su se nali iza reetaka u 2012. godini. On je uhapen 11. oktobra zajedno sa direktorom tog preduzea Zdravkom Iliem i direktorom JKP 8.
avgust Draganom Aleksiem zbog sumnje da suzloupotrebom slubenog
poloaja otetili budet optine Nova Crnja. Predsednik optine je naloio direktoru JKP 8. avgust, dabez sprovoenja postupka javne nabavke
za asfaltiranje parkinga na bazenu u Srpskoj Crnjii potpisanog ugovora
izmeu optine Nova Crnja i Vojvodina put,izda lane fakture optini.
Time jepreduzeu Vojvodina put omogueno korienje goriva i nabavka graevinskog materijala, koje je u iznosu od 3,1 miliona dinara platila optina Nova Crnja. Za isti posao zakljuen je ugovor koga su potpisali
direktor Vojvodina puta i Milankov na osnovu ega je sa rauna optine
uplaeno 3,9 miliona dinara na raun preduzea Borovica transport, iji
je vlasnik takoe Duan Borovica.232
Zbog zloupotrebe slubenog poloaja prilikom gradnje i prodaje stanova u Beogradu, 26. novembra uhapen je Milisav utovi, vlasnik firme
MB Konsalting. On se sumnjii da je prodavao stanove u izgradnji, tako
to je od 2004, do 2012. godine od 15 osoba uzeo avans za kupovinu stanova od 567.622 eura, a stanovi nikad nisu izgraeni, jer je MB Konsalting
otiao u steaj.233
Intezivni rad policije i hapenja zbog korupcije, zloupotrebe poloaja,
mita i organizovanog kriminala i kriminala imali su veliki odjek u javnosti. Mesecima su vesti o borbi protiv korupcije bile udarne vesti domaih
medija i doneli su veliku podrku Srpskoj naprednoj stranci (SNS) i posebno prvom potpredsedniku Aleksandru Vuiu.
232 w
ww.telegraf.rs, 1. januar 2013, Top 10 afera i hapenja u 2012: Padali tajkuni, ministri,
kradljivci bicikala.
233 Isto.
146
147
Mikovieve firme Hemslejd trejding limitid sa Kipra, sa godinjom kamatom od tri odsto.Meutim, umesto 25 miliona eura kredita sa kamatom, isplaeno mu je 26,5 miliona eura.235
Tuilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljevi rekao je da e
u ovom sluaju, kao i u drugim sluajevima koji se vode pred tim tuilatvom, biti voena i finansijska istraga. Direktor policije Milorad Veljovi
rekao je da u ovoj borbi nema zatienih. Jednostavno, naveo je tuilac,
nije bitno ime i prezime. On je dodao da e ova borba biti nastavljena
istim intenzitetom. Kao poruka javnosti da policija, u saradnji sa tuiocem
za organizovani kriminal, ovaj posao radi krajnje profesionalno, odgovorno i u skladu sa zakonom.236
Predlozi Mikovievih advokata za ukidanje pritvora, uz ponueno
jemstvo u visini koju odredi sud, kao i predlog da budu u kunom pritvoru sa elektronskim odailjaem i uzimanjem pasoa odbijeni su poetkom
januara 2013, a pritvor im je produen na jo tri meseca. Aleksandar Vui
je izjavio: Borba protiv korupcije je tek poela. Otvoreno je samo pet od
24 predmeta spornih privatizacija, jo 19 nije ni taknuto. Oekujem da se
o tim pitanjima nastavi, ali i da se u okviru ovih pet jo mnogo toga istrai
i da tuilatva reaguju.237
Na hapenje Mikovia reagovano je i iz evropskih krugova. Tako je iz
Evropske komisije (EK) porueno da je ohrabrena potezima Vlade Srbije u
borbi protiv korupcije. Portparol komesara za proirenje tefana Filea je
izjavio kako je stav EK da je borba protiv korupcije jedan od glavnih izazova sa kojima se Srbija suoava, te su ohrabreni pristupom srpske vlade.
Izvetavajui o privoenju biznismena Miroslava Mikovia svetske novinske agencije izvestile su da je on esto bio pominjan od strane vladine
Agencije za borbu protiv korupcije, ali i da neke zapadne diplomate strahuju da je Vlada vie motivisana politikim obraunima nego sutinskim
reformama.238
235 Isto.
236 www.rts.rs/ 12. decembar 2012. Priveden Miroslav Mikovi.
237 h
ttp://www.naslovi.net/, 16. decembar 2012, Vui: Borba protiv korupcije tek poela.
238 N
ovi magazin, 12. decembar 2012, Reakcije iz sveta na hapenje Mikovia.
148
149
150
Predstavnik Ujedinjenih nacija u Srbiji Vilijam Infante pohvalio je napore Vlade Srbije u borbi protiv korupcije i rekao da je istraivanje UNDP
o korupciji bilo referendum o radu Vlade. Istakao je da Srbija na pravom
putu. Vlada je pokazala da je objektivna i neselektivna u borbi protiv korupcije. To i hoemo, nultu toleranciju protiv korupcije i da nema zatienih. Kao dokaz za tu tvrdnju Infante je naveo da je od promene vlasti
sredinom 2012. godine otvoreno 150 predmeta u vezi sa korupcijom protiv ljudi iz dravnih institucija i van njih. Meu tim ljudima su, dodao je
Infante, i osumnjieni iz Srpske napredne stranke, Demokratske stranke i
Socijalistike partije. Infante je dodao da poslovni ljudi hoe da znaju da
borba protiv korupcije nije privremena kako bi bili sigurni u svoje poslovanje i investicije.245
Erhard Busek, austrijski strunjak za Balkan je izjavio da pored Kosova, Evropska unija paljivo snima i ono to Srbija ini u oblasti reformi, a pre svega u borbi protiv korupcije. Aktivnosti prvog potpredsednika
vlade Aleksandra Vuia su veoma vidljive i nailaze na pozitivne reakcije u
Uniji izjavio.246Prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vui je za est
meseci na vlasti postao omiljena linost ljudima iz sveta politike, kulture,
politikih konkurenata, pa i predstavnika meunarodne zajednice. Sa svih
strana stiu mu pohvale za energiju i hrabrost. Istiu njegovu reenost i
odlunost, a neki ga ak porede sa Zoranom iniem i nazivaju mladim
lavom. Poslednji u nizu onih koji ga hvale je bivi istaknuti funkcioner
Demokratske stranke Goran Vesi, koji je objasnio da je Vuieva akcija
protiv korupcije vana ne samo zato to je to zahtev Evropske unije, nego i
zato to su tokom deset ili 12 godina stvoreni moni karteli koji su uticali
na sve u drutvu.247
Vesna Pei je izjavila da je Daieva i Vuieva vlada prva posle inieve koja iskreno vodi Srbiju u EU i koja na realnim osnovama pokuava
da rei kosovsko pitanje. Pohvale su stigle i iz Evropskog parlamenta, posebno od Jelka Kacina koji je rekao da, iskreno reeno, moramo da istaknem da su obojica, kako premijer tako i prvi potpredsednik, nastupili
245 R
TS, 28. januar 2013, Borba protiv korupcije za bolju Srbiju.
246 V
eernje novosti, 15. januar 2013, Busek: Vuiu stiu samo pohvale.
247 B
lic, 28. januar 2013, Sezona udvaranja Vuiu.
151
veoma elokventno, profesionalno i posveeno. Moje kolege bile su impresionirane njihovom posveenou i pripremljenou za razgovor. 248
Zamenik predsednika Demokratske stranke Bojan Pajti izjavio je da
je poreenje predsednika Srpske napredne stranke Aleksandra Vuia sa
ubijenim premijerom i liderom DS Zoranom iniem, pre svega uvreda
za Zorana inia. Pajti je rekao da poreenje Vuia sa iniem nije
zasnovano na ozbiljnom promiljanju, ve na nekim pragmatinim razlozima. Ako zaista misle da se moe staviti znak jednakosti izmeu inia
i Vuia, onda se intelekt te i takve intelektualne elite samo moe staviti
pod znak pitanja.249
Kritiari Aleksandra Vuia u borbi protiv korupcije najee navode
da je re o njegovoj linoj promociji, podizanju vlastitog i politikog rejtinga Srpske napredne stranke. Zameraju mu se preuranjene najave krivinih
postupaka i hapenja, prejudiciranje odluka tuilatva i sudskih presuda.
Nada Kolundija, poslanica Demokratske stranke, je istakla: Kada je re o
borbi protiv korupcije, osim strane medijske hajke i masovnih hapenja,
ta oblast e moi da se ocenjuje tek kada se dobiju sudski epilozi. Ultradesniarske snage se osnauju, sistematski se preti institucijama, medijima i pojedincima, a vlada samim tim to ne osuuje, na neki nain to
podrava.250
Bivi sudija Vrhovnog suda Srbije Zoran Ivoevi ocenio je da potpredsednik Vlade Aleksandar Vui vri pritisak na sud estim izjavama o tome
da li je neko poinio krivino delo ili ne. Vui kae da on misli da neko
nije poinio krivino delo, ali da to to je rekao nita ne znai, nego je bitno ta e rei tuilac i sudija. Ako je to bitno, zato se onda on izjanjava o
tome da veruje da to nije tano. Ivoevi je naveo da su sudije zaplaene i
u stresnom stanju, jer njihov status jo nije sasvim siguran, nema predsednika suda, nego vrioca dunosti, a stanje u pravosuu je oajno. Vui
nije u strukturi pravosua i nije ministar pravosua, a ak i da jeste, ne bi
248 Isto.
249 www.blic.rs/, 10. mart 2013, Pajti: Uvredljivo je Vuia porediti sa iiem.
250 D
anas, 8. januar 2013. Pokuaj ulaska u istoriju.
152
251 www.blic.rs, 14. februar 2013., Ivoevi: Vui svojim izjavama pritiska sud.
252 www.dw.de, 21. septembar 2012, Sbija u borbi protiv korupcije, opet
253 w
ww.rts.rs/, 28. januar 2013., Raste podrka borbi protiv korupcije.
153
Sporne privatizacije: i
dalje u fokusu EU
Veliki broj privatizacija u Srbiji, koje su izvrene tokom protekle decenije
proglaen je za dravnu tajnu. Srbija je od 2002. godine inkasirala priblino 11 milijardi eura od privatizacija, a imovina koja je u tajnosti promenila vlasnika vredna je neto vie od tri milijarde eura.
Evropski parlament je u rezoluciji od 29. marta 2012. godine pomenuo 24 sporne privatizacije i pozvao Srbiju da smesta deklasifikuje dokumenta oznaena dravnom tajnom koja se tiu privatizacija.254 I poverenik
za informacije od javnog znaaja Rodoljub abi, tvrdio je da dokumenta vezana za sporne privatizacije ne mogu ni u kom sluaju biti tajna, ne
samo zato to je to u suprotnosti sa evropskom praksom, nego i sa zakonima Republike Srbije. abi je takoe naglasio da upozorenje iz EU treba
shvatiti krajnje ozbiljno, jer je ve poznato da su Rumunija i Bugarska izgubile ansu da koriste novac iz fondova EU zbog nezadovoljavajueg obrauna sa korupcijom.
Evropska komisija je proglasila spornim 24 privatizacije na osnovu
podataka i izvetaja Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije. Policija
i tuioci uveliko su poeli da rade na proveravanju svih navoda i na prikupljanju dokaza, a borbu protiv korupcije najavio je i prvi potpredsednik
Vlade Srbije Aleksandar Vui. Po njegovim reima u periodu od 1. avgusta 2012, do 10. marta 2013. godine, u predmetima 24 sporne privatizacije,
podnete su krivine prijave i dopune protiv 115 lica, a slobode je lieno 89
osumnjienih. Ukupna procenjena teta je 79 milijardi 841 milion 776 hiljada 302, a korist oko 60,2 milijarde.
Vui je izjavio i da istrage o 24 sporne privatizacije mogu biti znaajno usporene, da nema dovoljno sudija i tuilaca koji e taj posao raditi, jer
je vea guva u Specijalnom sudu, gde su u toku suenje Sretenu Jociu za
ubistvo hrvatskog novinara Iva Pukania, Luki Bojoviu za vie krivinih
254
lan 19. rezolucije Evropskog parlamenta.
154
dela, Darku ariu za verc narkotika, ponovljeno suenje za zloine zemunskog klana, suenja za trgovinu ljudima, suenja bivim crvenim
beretkama za oruanu pobunu. Posebno odeljenje Vieg suda za organizovani kriminal ima ukupno 17 sudija. Od tog broja, njih 14 sudi u redovnim postupcima, dok je dvoje sudija odreeno za prethodni postupak.
Interesantno je da je u ovo odeljenje privremeno delegirano troje sudija
iz Odeljenja za ratne zloine. U Odeljenje za organizovani kriminal u Apelacionom sudu rasporeeno je 11 sudija, podeljenih u dva sudska vea.
Evropski parlament je u svojoj rezoluciji kao sporne oznaio sledee 24
privatizacije:
1. Sartid
Akteri: ALEKSANDAR VLAHOVI, ministar privrede; NEMANJA
KOLESAR; GORAN KLJAJEVI, predsednik Trgovinskog
suda;DUAN MARIEVI, sudija Trgovinskog
suda;IVOMIR NOVAKOVI, direktor Sartida
Sartid je otiao u steaj i prodat amerikom Ju es stilu za 21,3 milion dolara 2003. godine, kad su preneti i dugovi preduzea od 1,7 milijardu dolara na dravu. Prve provere ovog posla poele su 2004. godine,
a 2009. godine Tuilatvo pokrenulo istragu. Sumnja se da je pre prodaje
u septembru 2003. godine odrano vie sastanaka na kojima je postignut
dogovor da se Sartid proda Ju Es stilu. Na tim sastancima kojima je,
navodno prisustvovao i deo dravnog vrha, dogovoreno je da se smederevsko preduzee proda kroz steajni postupak, neposrednom pogodbom i
bez ukljuivanja drugih potencijalnih kupaca.Amerika kompanija Ju-Es
stil je na taj nain dobila kompletnu novu i staru elezaru, koja se nalazi
na 300 hektara zemlje, tri livnice, fabriku belih limova u apcu (investicija vredna 150 miliona dolara), smederevsku luku od regionalnog znaaja,
slobodnu carinsku zonu u Smederevu na povrini od 21 hektara, fabriku
krea u Kuevu, kao i niz drugih nekretnina. Amerikanci su prole godine
napustili elezaru, a drava sada trai novog kupca.
155
U decembru 2012. godine Miroljub Labus, Aleksandar Vlahovi, Boidar eli i Nemanja Kolesar bili su zbog prodaje Sartida na informativnom razgovoru u policiji, u svojstvu graana. Do decembra je ukupno
sasluano vie od 20 osoba u ovom predmetu. Najavljeno je i sasluanje
biznismena Danka inia. Labus je u vreme prodaje smederevske elezare bio potpredsednik u Saveznoj vladi i ministar za ekonomske odnose sa
inostranstvom. Vlahovi je bio ministar privrede i privatizacije, eli ministar finansija, a Kolesar je bio ef radne grupe zaduene za privatizaciju
Sartida i ef kabineta tadanjeg premijera Zorana inia. uni je kao
vlasnik Ekonomskog instituta radio procenu ove kompanije.255
U Tuilatvu za organizovani kriminal u aprilu 2013. godine sasluani
su bivi predsednik Trgovinskog suda u Beogradu Goran Kljajevi i steajni upravnik preduzea Sartid Branislav Ignjatovi, posle ega su puteni
da se brane sa slobode. Iako je tuilatvo zatrailo pritvor, sudija za prethodni postupak odredio im je meru zabrane naputanja boravita. Kljajevi i Ignjatovi se sumnjie da su prilikom prodaje elezare u Smederevu
i njenih zavisnih preduzea zloupotrebili slubeni poloaj. U vezi sa prodajom Sartida, Tuilatvo je pokrenulo istragu i protiv Nemanje Kolesara
30. marta 2013 zbog istog krivinog dela, kome je posle sasluanja odreen pritvor od 30 dana. Takoe je najavljeno da e se protiv trojice okrivljenih Kljajevia, Ignjatovia i Kolesara, istraga nastaviti u jednistvenom
postupku.
Nemanja Kolesarje osumnjien da je zloupotrebio ovlaenja efa kabineta predsednika vlade, da je inicirao i svojim uputstvima naloio pokretanje steaja i prenoenje mesne nadlenosti s Trgovinskog suda u
Poarevcu na Trgovinski sud u Beogradu, kako bi lake kontrolisao steaj.
Goran Kljajevije osumnjien da je kao predsednik Trgovinskog suda samoinicijativno, 27. marta 2003. godine doneo reenje o skidanju svih hipoteka i zaloga nad imovinom Sartida i tako stvorio preduslov da se
Sartid proda bez tereta i dugovanja.
Saluanje osumnjienih je nastavak krivinog postupka koji je pre
nekoliko godina poeo pred Viim sudom u Beogradu, a koji je ustupljen
Tuilatvu za organizovani kriminal. U saoptenju tuilatva navedeno je
255 V
eernje novosti, 22.decembar 2012.
156
2. Jugoremedija
Akteri: J OVICA STEFANOVI, vlasnik makedonske firme
Jaka 80; ZLATKO MARKOVI, bivi direktor
Jugoremedije; OLGA ANTI, direktorka Nini
Jugoremediju je 2002. godine na aukciji kupio Jovica Stojanovi
Nini, iako je u tom trenutku bio na Interpolovoj poternici. Usledila je viegodinja borba radnika za raskid privatizacije, protesti, trajkovi glau,
privoenja, sukobi. Kad je privatizacija ponitena, preduzee su preuzeli
mali akcionari.
Prodaja 42 odsto akcija Jugoremedije je jedini poznat sluaj u kom
je Agencija iskoristila zakonsko ovlaenje da proda akcije na aukciji, zaobilazei berzu. Agencija je pripremila aukcijsku dokumentaciju, izvrila
nadmetanje i izabrala najpovoljnijeg ponuaa, firmu Jaka 80 iz makedonskog Radovia, iji je veinski vlasnik Jovica Stefanovi Nini. Meutim,
poto je re o prodaji akcija, kupoprodajni ugovor i ugovor o investicionom ulaganju zakljueni su izmeu Akcijskog fonda (ne Agencije, koja je
obavila sve radnje prodaje), i kupca. Savet za borbu protiv korupcije smatra da postupanja uesnika u privatizaciji Jugoremedije i na strani drave
i na strani kupca ukazuju na moguu korupciju i pranje novca.
3. Mobtel
Akter: BOGOLJUB KARI, vlasnik Mobtela
Savet za borbu protiv korupcije je, analizirajui dokumentaciju od
osnivanja ovog preduzea, zakljuio da je kompanija Mobtel osnovana uz ozbiljno krenje zakona, da je poslovala u privilegovanim uslovima
usled bliske veze s vlau. Korienje politikih uticaja i patronata drave radi sticanja profita spada u jedan od oblika korupcije, navodi se u
157
izvetaju i dodaje da taj uticaj korupcije nije prekinut ni posle 2000. godine. Osim toga, sporno je i kako je vlada nenadleno oduzela frekvenciju i
preduzee od prvih vlasnika, porodice Kari, pa formirala Mobi 63, a zatim ga prodala norvekom Telenoru. Savet je traio da se pokrene postupak za utvrivanje odgovornosti svih uesnika u ovoj korupciji u kojoj je
drava pretrpela ogromnu tetu. Zatraena je i odgovornost rukovodstva
PTT, lanova upravnog odbora PTT i lanovi UO Mobtela. Savet je, prilaui sve dokumente zatraio i da se pokrene postupak, makar politike odgovornosti za resorno nadlene ministre zbog nepreduzimanja zakonom
propisanih mera zatite dravne imovine.
4. C-market
Akteri: S LOBODAN RADULOVI; MILAN BEKO;
MIROSLAV MIKOVI; DANKO UNI
Privatizacija C marketa je poela u periodu kad jo nije bio kompletiran pravni okvir koji je pratio trgovanje na tritu kapitala, odnosno na
berzi. Jedna od najspornijih situacija je bila da se bez potpisivanja prospekta firme, od strane generalnog direktora, firma ne moe pojaviti na
berzi. Tako je tadanji direktor C marketa Slobodan Radulovi obilato
koristio tu zakonsku mogunost, stopirajui izlazak firme na trite da bi
se znalo koliko firma zaista vredi. Na kraju su biznismeni Milan Beko i Miroslav Mikovi u decembru 2005 godine kupili 75 odsto akcija C marketa za oko 53 miliona dolara. Bivi mali vlasnici C marketa od poetka
su tvrdili da su njihove akcije 2001. procenjene na 133.000 dinara, a otkupljene su po ceni od 25.800.
158
5. ATP Vojvodina
Akteri: ILIJA DEVI, vlasnik ATP Vojvodina; MAJA GOJKOVI,
eksgradonaelnica Novog Sada; LIDIJA TADI, kabinet grada
novog Sada; ALEKSANDAR JEFTI, direktor JP Urbanizam
Preduzee je privatizovano 2004. godine, posle ega je kupac Ilija Devi hteo da izgradi novu autobusku stanicu za meumesni i meunarodni
saobraaj. Iz obimne dokumentacije se vidi da je Devi zavrio investiciju
i dobio dozvole, ali mu je onemogueno da nova autobuska stanica pone da radi. Bez obzira na zvanine odluke, stara autobuska stanica nije izmetena, a kupcu nije ostavljena nikakva mogunost da ostvaruje prihod
i shodno tome izmiruje obaveze u realnom roku dogovorenom sa Agencijom. Ugovor je raskinut i ATP Vojvodina se nalazi u steaju.
6.Luka Beograd
Akteri: M
ILAN BEKO; PREDRAG BUBALO, ministar privrede;
MIODRAG OREVI, direktor Agencije za privatizaciju;
MILKO TIMAC, Komisija za hartije od vrednosti
Akcionari ove firme tvrdili su da su zbog pogreno uraene procene
vrednosti kapitala Luke prodali svoje akcije po devet eura, umesto za
22,18 eura po jednoj deonici. Oni su navodili da su oteeni za ukupno
71,5 milion eura, a drava za oko 49,4 miliona dinara. Kupac tih akcija
firma Vorldfin, biznismena Milana Beka, negirala je takve optube. Sud
je doneo presudu u korist tog preduzea, gde se u obrazloenju navodi da
se vrednost akcija utvruje na tritu odnosom ponude i tranje, da su akcionari svojom slobodnom voljom prodali akcije, da je postojala samo jedna ponuda za preuzimanje, te da su akcionari mogli da je ili prihvate ili
odbiju. Jo uvek nerazjanjenoj poziciji Luke i dalje kumuju i neraieni imovinski odnosi izmeu tog preduzea i grada Beograda, odnosno
ne zna se ta je ije od zemljita na priobalju Dunava. Taj spor je jo u toku.
Savet za borbu protiv korupcije je podneo krivinu prijavu zbog ovog sluaja protiv 17 osoba.
159
7. Nacionalna tedionica
Akteri: V
UK HAMOVI; VOJIN LAZAREVI;
MLAAN DINKI, guverner NBJ
Savet za borbu protiv korupcije analizirao je podatke o tome kako su
Nacionalnoj tedionici dodeljeni poslovni prostor Narodne banke Jugoslavije (NBJ) na besplatno korienje, kao i strukturu vlasnitva Nacionalne tedionice od njenog osnivanja, privilegije koje je drava dodelila ovoj
banci. Savet tvrdi da je tadanji guverner NBJ Mlaan Dinki omoguio Nacionalnoj tedionici, privatnoj banci koju kontroliu Vuk Hamovi i Vojin
Lazarevi, da besplatno koristi opremu i poslovni prostor biveg ZOP i dodelio joj je bez konkursa isplatu velikog dela stare devizne tednje. NBJ je
istovremeno propustila da utvrdi da povezana lica stiu kontrolni paketa
akcija Nacionalne tedionice, kao i da je u jednom danu znatan iznos deviznih sredstava napravio krug izmeu Bea, Moskve i Beograda na osnovu fiktivnog posla i da su na kraju od te transakcije kupljene akcije Banke.
Nacionalna tedionica je prodata grkoj EFG banci 2006. godine. Navode iz
ovog izvetaja istraivao je UBPOK, ali sluaj nikada nije procesuiran.
8. Veernjenovosti
Akter: MILAN BEKO
Savet za borbu protiv korupcije podneo je Viem javnom tuilatvu
u Beogradu krivinu prijavu protiv sedam osoba zbog osnovane sumnje
da su poinile krivina dela zloupotrebe slubenog poloaja, prevare, falsifikovanja isprave i udruivanja radi vrenja krivinih dela. Osobe obuhvaene krivinom prijavom sumnjie se za nezakonit upis akcionarskog
160
161
11. Tehnohemija
Akteri: V
ELJKO II; MILAN BEKO
Agencija za privatizaciju je raskinula kupoprodajni ugovor s kupcem
Tehnohemije bez obzira na to to je ispunio sve ugovorne obaveze, izmirio
pet ipo od ukupno est rata kupoprodajne cene i investirao 60 miliona dinara,
to je dvostruko vie nego to je ugovorom bilo predvieno. Sve ovo prvobitno je potvrdila i Agencija, ali je kasnije ugovor ipak raskinula. Savet je ukazao
vladi da se vei deo nekretnina Tehnohemije nalazi na lokaciji obuhvaenoj
promenama urbanistikog plana Beograda kojima je promenjena namena
dela zemljita u Luci Beograd, ime je vlasnicima Luke omogueno da na
tom prostoru grade stambeno-poslovne objekte. Da bi ostvarili svoje planove, vlasnici Luke nastoje da dou u posed zemljita Tehnohemije i drugih
preduzea na pomenutoj lokaciji. Savet je preporuio vladi da u svetlu ovih
injenica ispita sumnje na korupciju u postupanju Agencije u Tehnohemiji.
12. Srbolek
Akter: J OVICA STEFANOVI NINI
Komisija za hartije od vrednosti je 2007. utvrdila da su preduzea Jovice Stefanovia preuzela kontrolu nad fabrikom lekova Srbolek, a da nisu
dala ponudu za preuzimanje akcija i naloila mu da proda akcije ili da
podnese ponudu. Stefanovi je formalno izvrio ovaj nalog, ali je zadrao
faktiku kontrolu nad Srbolekom. Iako su ostali akcionari zbog ovakvog
posla i zbog nezakonitog poslovanja uprave kompanije, podneli krivinu
prijavu protiv Stefanovia i njegovog menadmenta, tuilatvo nije postupilo po njihovoj prijavi, tako da je Stefanovi nastavio da donosi odluke na
tetu preduzea, njegovih akcionara i Republike Srbije. Jovica Stefanovi i
direktor Srboleka Mladen Lui su uhapeni su 8. novembra 2010. godine na osnovu krivine prijave koju je protiv njih podnela Poreska uprava,
kao i zbog sumnji na zloupotrebe u poslovanju Srboleka. Nad Srbolekom je poetkom 2011. godine otvoren predsteajni postupak, kao posledica viegodinjeg tetnog poslovanja Stefanovieve uprave.
162
13. invoz
Akter: NEBOJA IVKOVI
U ovom sluaju, sumnja se baca na nesavesni rad Agencije za privatizaciju prilikom kontrole izvrenja ugovornih obaveza, to je novembra
2007. godine rezultiralo steajem invoza. Agencija za privatizaciju je tri
godine omoguavala kupcu da krenjem zakona i ugovora namerno vodi
firmu u steaj, iako joj je bilo poznato da Neboja Ivkovi nije izvrio investicionu obavezu iz ugovora u kupoprodaji kapitala. Tek posle ulaska u steaj, Agencija je 31. januara 2008. godine raskinula ugovor, posle protesta
15. januara na kom je umro akcionar invoza Radislav Stojanov. Ministar Dinki je tom prilikom organizovao konferenciju za novinare na kojoj
je rekao da postoji osnovana sumnja da je novi vlasnik namerno izazvao
steaj u invozu i najavio da e pokrenuti nadzor nad radom novosadskog ogranka Agencije jer postoji sumnja da su nesavesno poslovali.
15. Prosveta
Akteri: Media II d.o.o. (DEJAN PANTOVI, TEODORA PANTOVI)
Savet je ukazao na krenje zakona i ugovora u privatizaciji nekadanje najvee izdavake kue na Balkanu, i kupca i Agencije za privatizaciju.
Savet je utvrdio da kupac firma Media ne samo da nije izvrila ugovorne obaveze, za koje mu je Agencija ostavila vie naknadnih rokova nego
163
164
18.DelReal
Akter: M
IROSLAV MIKOVI
Savet za borbu protiv korupcije je 14. marta 2011, obavestio javnost
da je konverzija prava korienja na graevinskom zemljitu u pravo svojine na nain na koji je definisana aktuelnim zakonom, jedan od najoiglednijih primera sprege izmeu krupnog kapitala i izvrne vlasti, kojom
se zakonom stvaraju uslovi za sistemsku korupciju. Kao oigledan primer
izneto je Reenje o konverziji Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove
Gradske uprave Beograda, kojim je preduzeu DelReal priznato pravo
svojine na zemljitu u dravnoj svojini bez obaveze plaanja naknade. Re
je o 16 hektara zemljita na atraktivnoj lokaciji, koje je ovim reenjem
poklonjeno.
Vlasnik Delta holdinga Miroslav Mikovi sasluan je u policiji u svojstvu graanina u vezi sa poslovanjem Delreala u decembru 2012 godine.
165
166
19.Nuba invest
Akteri: OLIVER DULI, eksministar;
ZORAN DROBNJAK, direktor Puteva Srbije
Ovo je jedini sluaj koji je do kraja istraen i za koji su pronaeni
dokazi, dovoljni za podizanje optunice. Izdavanje dozvole Ministarstva
ivotne sredine i prostornog planiranja za izgradnju optikog kabla preduzeu Nuba invest iz Beograda, obavljeno je, kako se tvrdi, u nezakonitoj
proceduri, suprotno odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i Zakona
o telekomunikacijama. U pomenutoj proceduri izostalo je organizovanje
postupka javnog nadmetanja, a neobino je da je taj posao, mimo brojnih
operatera sa iskustvom i, godinu dana pre svih drugih dobilo nepoznato,
novoosnovano preduzee, koje se pre ovog posla nije bavilo telekomunikacijama, niti je imalo licencu Ratela (Agencija za telekomunikacije).
167
22.Putnik
Akter: S RBA ILI, vlasnik Univorld holdings limited
Putnik je privatizovan metodom javnog tendera u maju 2003. godine izmeu ATD Putnik kao prodavca, Agencije za privatizaciju i Univorld holdings limited (UHL) kao kupca. Agencija za privatizaciju je ugovor
168
kasnije raskinula, pa je UHL je pokrenuo postupak pred Meunarodnim arbitranim sudom koji je reen u korist ove firme. Agencija za privatizaciju,
meutim, nije postupila po odluci Meunarodnog arbitranog suda, niti
po zakljuku Vlade Srbije.
23.Srbija-Turist
Akter: S RBA ILI, vlasnik Univorld holdings limited
Univorld holdings limited (UHL) je 16. septembra 2003. godine s
preduzeem Srbija-Turist a. d. iz Nia i Agencijom za privatizaciju zakljuio ugovor o prodaji i kupovini drutvenog kapitala Srbija-Turista. Kao
i u sluaju Putnika, Agencija je 30. juna 2006. godine raskinula ugovor
primenom odredaba lana 41.a Zakona o privatizaciji, iako je ugovor zakljuen dve godine pre nego to su ove odredbe stupile na snagu. UHL se
i u ovom sluaju obratio Meunarodnom arbitranom sudu, koji je doneo odluku kojom je utvreno da je ugovor i dalje na snazi, a Agenciji i
Srbija-Turistu se nalae da priznaju izvrenje ugovornih obaveza i vrate
997.824 akcija.
24.Galenika
Takoe sluaj koji je imao epilog pred Meunarodnim arbitranim sudom Meunarodne trgovinske komore. U postupku Valeant farmasutikals
internenal (SAD) (bivi ICN farmasutikals INC) protiv drave, sud je 11. novembra 2004. godine doneo odluku kojom je ICN ovlaen da povrati svoj
osnovni novani ulog u ICN Galeniku do iznosa od 50 miliona amerikih
dolara i da ovo pravo ICN treba da se obezbedi putem likvidacije te kompanije. Odlukom je odreeno da svaka stranka u jednakim delovima snosi
trokove ove arbitrae u iznosu od 818.000 amerikih dolara.
U maju 2013. godine, policija je uhapsila osam osoba osumnjienih za
malverzacije u poslovanju kompanije Galenika. Meu uhapenima je i
doskoranji direktor kompanije Nenad Ognjenovi. U postupku je do sada
utvreno da je komapnija Galenika u poslovanju oteena za oko 12
miliona eura. Direktor policije Milorad Veljovi smatra da e se u daljem
169
170
171
256
Zakon o amnestiji koji je usvojen 2012. godine nije imao oekivan efekat
da smanji broj zatvorenike populacije. Prema podacima Uprave za izrenje krivinih sankcija 3600 osuenika bilo bi obuhvaeno amnestijom,
dok se u zatvorima u Srbiji u to vreme nalazilo 11.500 pritvorenih i zatvorenih lica, a kapaciteti zatvorskih ustanova u Srbiji neto su vei od 7000
mesta. Krajem 2012. godine osloboeno je 1050 osoba. Meutim, njihova
mesta su popunile osobe koje su ekale na izdravanje kazne zatvora, i to,
ak njih 450.
Prenatrpanost zatvora je samo jedan od problema, a davanje amnestije odreenom broju osuenika, nije reio ovaj problem. Prenaseljenost
je i posledica nedovoljne primene instituta uslovnog otpusta, ali i velikog
broja pritvorenika. Stie se utisak da sudovi neretko daju uslovni otpust, a
da sa druge strane, veoma esto izriu pritvor kao meru. U takvoj situaciji,
sa sporim sudskim postupcima i procesima, veliki broj ljudi se nalazi u zatvoru sa veoma malom mogunou uticaja na odluke sudova.
Zbog nedovoljnih kapaciteta i velike prenaseljenosti, u zatvorima
ne postoji klasifikacija i razmetaj zatvorenika po kategorijama, osim po
256 H
elsinki odbor za ljudska prava u Srbiji (HO) godinama sprovodi monitoring zatvorskih
ustanova. Tokom 2012. godine Helsinki odbor je uz podrku Ambasade Kraljevine
Holandije i Civil Rights Defenders, vrio monitoring sledeih zatvora u Srbiji: KPZ u Niu,
Sremskoj Mitrovici, Poarevcu, Subotici i zatvor za ene u Poarevcu. Osim navedenih
zatvorskih ustanova, odbor vri i monitoring psihijatrijskih ustanova i ustanova za
socijalno staranje. Tako je u protekloj godini Helsinki odbor posetio i Dom za decu
bez roditeljskog staranja Duko Radovi u Niu, Zavod za odrasla lica ometena u
mentalnom razvoju i duevno obolela lica Male pelice u Kragujevcu i Zavod za
vaspitanje omladine u Niu.
Helsinki odbor je i deo tima Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), koje
organizuje i vodi zatitnik graana. Tokom 2012. godine, u okviru poseta koje je
organizovao NPM, Helsinki odbor za ljudska prava vrio je monitoring sledeih
ustanova: zatvor u Sremskoj Mitrovici, zatvor za ene u Poarevcu, Okruni zatvor u
Subotici, Okruni zatvor u Kragujevcu, Okruni zatvor u Panevu, dom za decu i omladinu
ometenu u razvoju u Veterniku .
172
kategorijama na osuena lica, pritvorena i prekrajno kanjena. Zatvorenici sa manjim kaznama zatvora se uglavnom ne odvajaju od osoba sa
veim kaznama, zatim zatvorenici koji su poinila lake krivino delo od
onih sa tekim krivinim delima, maloletna lica od punoletnih, lica koja
su psihiki obolela, te lica koja su zavisna od psihoaktivnih supstanci. Ovaj
problem je u direktnoj vezi sa neadekvatnim tretmanom tokom izrvenja
kazne zatvora. esto se deava da je ak i polovina osuenike populacije,
povratnika populacija. Najei kriterijum razvrstavanja osuenika u zatvorima jeste bezbedonosni rizik.
Problem je i nedovoljan broj zaposlenih u svim slubama, a posebno u slubi obezbeenja. U nekim zatvorima odnos izmeu zaposlenih
u slubi obezbeenja i broja zatvorenika u jednoj smeni iznosi 1:30, to
moe biti problem u situacijama kad je potrebna brza i adekvatna reakcija
zaposlenih u obezbeenju. Osim toga, radnici slube obezbeenja veoma
esto rade produene ili duple smene, a da pri tome u poslednjih 10 godina nisu imali lekarski ili sistematski pregled.
Posebno slaba karika u zatvorskim ustanovama jeste zdravstvena
sluba. Ova sluba nije pod jurisdikcijom Ministrastva zdravlja, ve Ministrastva pravde, tako da se moe dovesti u pitanje objektivno i nezavisno
postupanje zdravstvenih radnika u zatvorskim ustanovama. Takoe, broj
lekara koji rade u zatvorima esto nije dovoljan za obavljanje redovnih i
vanrednih pregleda i davanja terapije. U mnogim zatvorima zbog deficita zdravstvenih radnika, sluba obezbeenja je dodatno optereena davanjem dnevne terapije osuenim licima.
Osim toga, prostorije za boravak i spavanje (nedovoljno kreveta za
spavanje ili spavanje na krevetima na tri sprata, vlaga, nedovoljno prirodnog svetla, loa kupatila i higijena), neadekvatna hrana (jednolina hrana
bez voa, povra ili mlenih proizvoda), neorganizovano slobodno vreme i nedovoljno radno angaovannje osuenih lica su takoe, ozbiljni
problemi.
Uprkos svim navedenim, ozbiljnim problemima, koje treba sistemski
reavati, drava je procenila da prioritet imaju kadrovska pitanja u Upravi i zatvorima. U oktobru 2012, dolo je do smene direktora Uprave za izvrenje krivinih sankcija. Za novog direktora uprave postavljen je Milan
173
174
koji su davali ili primali mito i svi koji su vie od tri puta pravnosnano
osueni na zatvorsku kaznu, a osuda im nije brisana.
Prema podacima (od 15. aprila 2013. godine) Uprave za izvrenje krivinih sankcija, od novembra prole godine, kad je usvojen Zakon o amnestiji, puteno je oko 2000 osuenika koji su izdrali devet desetina kazne
zatvora.
Direktor uprave Milan Stevovi je obavestio skuptinsku Komisiju za
kontrolu izvrenja krivinih sankcija da je brojno stanje u zatvorima smanjeno sa 11.300 lica lienih slobode na 10.228.
Meutim, stanje u zatvorima je i dalje alarmantno kad je re o prenaseljenosti. Nema tanih i zvaninih podataka o tome koliki broj osuenih
lica je do momenata stupanja zakona na snagu ekalo na izvravanje kazne zatvora, te koliki je broj zatvorenka koji je nakon donoenja Zakona o
amnestiji otiao na izdravanje kazne zatvora.
Loa praksa u primeni ovog zakona se ogleda u tome to se pre usvajanja Zakona o amnestiji, veliki broj osuenih lica koja su ekala izvrenje
kazne zatvora, dobrovoljno javljao na izdravanja kazne, oekujui primenu tog zakona, te su u tom momentu zatvorske ustanove bile dodatno prenaseljene. Na primer, u zatvoru za ene u Poarevcu su dodatno ubacivani
kreveti da bi mogao da primi sve ene na izdravanje kazne. Dnevno je u
taj zatvor stizalo i po pet ena, pa su sobe sa jednim krevetom postajale
dvokrevetne ili trokrevetne. Tako se u sobama (primer IV paviljona) u kojima je dozvoljeni kapacitet smetaja za 71 osobu, nalazilo 85 ena.
Druga loa strana ovog zakona jeste to to je njegovom primenom vie
osoba dobilo skraenje kazne (gotovo svaka trea), nego to je amnestirano
i puteno iz zatvora. Takoe se moe dovesti u pitanje i to koja osuena lica
su dobila amnestiju nakon usvajanja ovog zakona. Na primer, amnestiju
je dobio Miladin Kovaevi, koji je nagodbom sa tuilatvom osuen na
kaznu zatvora u trajanju od 27 meseci, zbog prebijanja amerikog studenta Brajana Stajnhauera u Bostonu. Kovaevi je trebalo da odslui kaznu
zatvora u januaru 2013. godine, a iz zatvora je puten u novembru 2012.
godine. Na slobodi se ranije naao i Uro Mii, koji je na fudbalskim tribinama bakljom palio andarma Neboju Trajkovia, a kazna zatvora mu
je isticala u junu mesecu 2013. godine. Sretenu Jociu i akterima ubistva
175
176
177
178
179
180
181
182
spoljne i bezbednosne politike, ali to je sve. Uestvovanje se bazira na saradnji i solidarnosti koje nisu striktno i precizno propisane.
ZBOP, kao i Zajednika spoljna i bezbednosna politika EU (ZSBP), formiraju se tamo gde, prema proceni EU, postoji takva potreba, ali drave lanice jo uvek predstavljaju suverene nosioce spoljne, bezbednosne i
odbrambene politike. Tek kada one, u organima EU, odobre neku akciju EU u okviru ZSBP i ZBOP, zajednika politika stupa na scenu i postaje
obavezujua.
Neki strunjaci u Srbiji smatraju da su tim novinama male drave dovedene u situaciju da prate i podravaju spoljnu politiku velikih lanica
EU iako se, moda ne slau sa svim odlukama od vitalnog interesa, ali da
drugaije ne bi moglao da bude postignut dogovor o zajednikoj politici.
Cilj ove politike jeste obezbeivanje operativne sposobnosti EU za izvoenje odreenih vojnih i civilnih misija irom sveta. Lisabonski ugovor
uvodi proirenu listu Peterburkih zadataka, koja sada, uz tradicionalne
operacije kao to su humanitarne misije, obuhvata misije spasavanja, misije odravanja i nametanja mira, operacije upravljanja krizama, operacije
zajednikog razoruavanja, vojnog savetovanja i pomoi i operacije protiv
terorizma. Ugovor formulie i tzv. klauzulu zajednike odbrane, prema
kojoj su drave lanice EU, koje su prihvatile odredbe Zajednike bezbednosne i odbrambene politike, obavezne da pomognu jednoj od lanica EU
u sluaju da bude napadnuta. Poto se ne precizira vrsta pomoi koju su
ove drave dune da prue, ova odredba nikako ne moe biti uporeena
sa lanom 5. Ugovora o NATO. Postoji i klauzula solidarnosti, koja obavezuje na pruanje eventualne vojne pomoi onoj lanici koja je pogoena
ljudskom ili prirodnom katastrofom ili teroristikim napadom. Ugovorom
je predviena i stalna strukturna saradnja. Ona je otvorena za sve zemlje koje ele da budu deo programa evropskog vojnog naoruanja i da na
raspolaganje stave borbene jedinice spremne za trenutnu akciju. Ugovor
klauzulom o solidarnosti podrazumeva obavezujuu, mada neprecizno
definisanu, eventualnu vojnu pomo izmeu drava koje su lanice EU.
O tome, u kojoj meri vojna neutralnost stie novo znaenje ulaskom
zemlje u EU vode se velike rasprave, izmeu ostalog i zato to se u samom
Lisabonskom sporazumu kae: uvoenje klauzule o meusobnoj odbrani
183
ne pogaa specifian karakter politike bezbednosti i odbrane nekih drava lanica, ali da je pitanje da li e, imajui u vidu samu sutinu klauzule,
neutralnost tih drava moi da bude ouvana. Ambasador vedske u Srbiji Krister Asp, ocenio je da u sluaju napada na neku dravu EU vedska
ne bi ostala pasivna te da politika neutralnosti u novim okolnostima ne
bi bila relevantna. Ove klauzule ni na koji nain ne impliciraju da pomo
mora biti ograniena na vojna sredstva. U sluaju eventualnog napada,
vojna pomo napadnutoj lanici EU, verovatno ne bi ni morala da bude
regulisana ZBOP, da bi bila ostvarena. Iako je Lisabonski sporazum stupio
na snagu mesec dana posle usvajanja stratekih dokumenata Republike
Srbije, u Srbiji nije bilo adekvatne strune rasprave o novinama koje taj
document donosi u oblasti bezbednosti i odbrane. U Srbiji je malo poznata injenica da se u Lisabonskom ugovoru potvruje da NATO i dalje ostaje
osnova kolektivne bezbednosti onih svojih lanica koje su istovremeno i
lanice EU. To se ne odnosi na one lanice EU koje nisu lanice NATO, ukoliko one to ne ele.
U Srbiji nije dovoljno poznata injenica da ZBOP za sada ne pretenduje
na to da postane odbrambena funkcionalna struktura koja moe da bude
alternativa NATO. ZBOP nema zajedniki lanac komandovanja, te ne moe
biti alternativa ulanjenju u NATO kako su to neki politiari i analitiari u
Srbiji pokuali da predstave.
Kao to je ve spomenuto, lanstvo u ZBOP ne znai da lanice moraju
da se odreknu vojne neutralnosti. Ipak, neke odredbe ZBOP, pre svega one
vezane za zajednike interese i misije, poput funkcionisanja EULEX, nisu u
saglasju sa nainom na koji je Srbija definisala svoju vojnu neutralnost i
spoljnu politiku, na ta je i prethodna vlada, prilikom popunjavanja upitnika EK, obratila panju u poglavlju 31.258
Pre usvajanja politike vojne neutralnosti treba dati odgovor na sutinsko pitanje: da li je vojno neutralna Srbija, bez obzira na sve bilateralne sporazume o saradnji u oblasti odbrane, u stanju da sama odgovori na
sve bezbednosne izazove, rizike i pretnje novog veka. Globalizacijom su do
258 J an Litavski: Kontroverze vojne neutralnosti Srbije, tromesenik Novi Vek,CEAS, br.1,
avgust 2012.
http://ceas-serbia.org/root/tromesecnik/novi-vek-broj-02.pdf.
184
185
186
Republika Srbija, kao drava koja eli da to pre dobije datum otvaranja
pregovora za lanstvo u EU, mora biti svesna ta je u tom smislu eka od
procesa evropske bezbednosne integracije. Neki od ovih uslova ve su bili
predmet reformi i ocena Evropske komisije, ali neki od njih (zapravo, najvei broj zahteva ili obaveza) bie otvoreni tokom pregovora, kada bude
otvoreno pregovarako poglavlje 31, koje se odnosi na Zajedniku spoljnu,
bezbednosnu i odbrambenu politiku.
Prva grupa obaveza politiki kriterijumi: Opta obaveza svake od
buduih lanica EU jeste potovanje evropskih vrednosti, u koje svakako
treba ubrojati i optu demokratizaciju i zabranu diskriminacije. Svakako
najznaajniji zahtev u ovom smislu, u oblasti bezbednosti jeste civilna i
demokratska kontrola snaga bezbednosti (oruanih snaga, policije i bezbednosnih slubi, civilnih i vojnih). Ova se obaveza smatra demokratskom
tekovinom razvijenih evropskih drutava, a time postaje i politiki kriterijum za svaku dravu koja eli da postane lanica EU.
Pravna osnova za ovakvu kontrolu u Srbiji je ustanovljena i ustavnom
odredbom prema kojoj su oruane snage pod demokratskom i civilnom
kontrolom, a Skuptina mora odobriti njihovu upotrebu van granica drave. Ove odredbe su dalje razraivane u okviru zakona (Zakon o vojsci, o
odbrani, o osnovnim naelima osnivanja slubi bezbednosti, o VOA i VBA, o
upotrebi vojske u multinacionalnim operacijama i drugim), u okviru strategijskih dokumenata (strategije odbrane, nacionalne bezbednosti), kao i
u okviru Odluke o ukidanju obaveznog sluenja vojnog roka. Slino je uraeno i u oblasti policije, usvajanjem Zakona o policiji i strategiji razvoja
MUP za period 20112016. godine. Iako je odgovarajua, zakonska osnova
ima mnogo prostora i za poboljanja u ovom segmentu, pre svega u smislu
jaanja sektora za internu kontrolu MUP i sektora za spreavanje korupcije. Naroito veliku zabrinutost izazivaju istrane aktivnosti bezbednosnih
slubi, jer mogu da kontroliu obavetajni materijal koji se koristi u krivinim istragama.
Meutim, kljunu ulogu u demokratskoj i civilnoj kontroli ima Narodna skuptina i njeni nadleni odbori za odbranu i unutranje poslove i
za nadzor slubi bezbednosti. Prema oceni Evropske komisije iz miljenja
za status kandidata 1 i najnovijeg Izvetaja o napretku za 2012. godinu,2
187
188
189
190
podacima i odreivanje pravila za njihovo korienje utvrivanjem minimalnih standarda bezbednosti (personalne i fizike), definisan je odlukom
Saveta EU.8 Tajni podaci, u skladu sa ovom odlukom, odreeni su kao svi
podaci i materijali koji imaju bezbednosnu kvalifikaciju EU, za iju zatitu je, na nivou EU zaduen Generalni sekretarijat Saveta i ije neovlaeno
otkrivanje moe da izazove razliiti stepen tete za Uniju ili njene lanice.
U oblasti zatite tajnih podataka obaveze Srbije poele su zakljuivanjem Sporazuma o ukljuivanju u misije EU,9 prema kome je Srbija prihvatila nain zatite i obezbeivanja tajnosti, koji je u skladu sa pravilima
Unije. To, sa druge strane, podrazumeva i postojanje celokupne strukture koja je za ostvarivanje ove obaveze neophodna, naroito u sluaju uestvovanja u misijama odravanja mira EU. Kako je ovakvu strukturu teko
postii u kratkom roku, do njenog potpunog ustanovljenja problemi u pristupu tajnim podacima reguliu se u skladu sa Sporazumom o bezbednosnim procedurama za razmenu tajnih podataka, koji predvia tehnike
aranmane za svako pojedinano ukljuivanje vojnika, policajaca ili civila
u ove misije EU.
Treba posebno naglasiti da veoma vano pitanje za odbrambenu industriju Srbije predstavlja stvaranje uslova za uee na tenderima u Uniji,
za koje je, kako je naglaeno, potrebno potovanje tajnosti podataka. Ovo
pitanje je u direktnoj vezi sa oblau industrijske bezbednosti, koja podrazumeva zatitu podatka, to je obavezno za ona preduzea sa kojima EU
ima ugovor ili pregovara o zakljuivanju ugovora. Ovo pitanje u Srbiji jo
uvek nije regulisano zakonskim propisom, to domaa preduzea ograniava u aktivnostima na tritu EU, ali predstavlja i ozbiljnu manjkavost u
usklaivanju sa pravom EU.
Opasnost od irenja oruja za masovno unitenje (Weapons of Mass
Destruction, WMD) jedan je od bezbednosnih izazova koji konstatuje svaka
strategija, pa i Strategija bezbednosti EU. Dodatno, Evropski savet je usvojio i Strategiju EU protiv irenja oruja za masovno unitenje, koja treba
preventivno da deluje kako bi spreila programe iji je cilj razvoj, irenje i
isporuka WMD. Ova strategija promovie sveobuhvatni pristup borbi protiv irenja svih vrsta naoruanja. To se odnosi i na domen kontrole izvoza robe dvostruke namene, borbe protiv krijumarenja lakog i streljakog
191
192
institucija iz ove oblasti. Ono to u ovoj oblasti ostaje kao nezavren posao
jeste obeleavanje oruja prilikom uvoza, kako je to propisano Protokolom
UN razlog je kodifikacija u skladu sa NATO standardima, koja je u Srbiji
usvojena tek nedavno.
Oblast odbrambene industrije i jaanje njene osnove od velikog su
znaaja i za Uniju i za njene lanice, jer je to uslov i za jaanje Zajednike
bezbednosne i odbrambene politike EU. Ne samo zato to je to jo jedna
od industrijskih grana koja donosi znaajan profit, ve i zato to se i putem odbrambene industrije i inovacija u tehnologiji Unija moe potvrditi i na globalnom tritu i poveati svoj uticaj u svetu. Centralno telo koje
treba da ojaa ovaj segment i da uskladi aktivnosti lanica jeste Evropska odbrambena agencija (European Defence Agency, EDA), iji je cilj jaanje odbrambenih sposobnosti i promocija istraivanja i razvoja u oblasti
odbrane i saradnje u domenu naoruanja.11 Osnovni prioriteti EDA jesu
otkrivanje i uklanjanje eksplozivnih naprava, medicinska podrka, obavetavanje, osmatranje i izvianje, helikopteri, sajber-odbrana, multinacionalna logistika podrka, razmena informacija, strategijski i tehniki
menadment, goriva i energenti. Kako su ovo prioriteti koji odgovaraju i
namenskoj industriji i potrebama Vojske Srbije, uspostavljanje saradnje sa
EDA predstavlja jedan od njenih znaajnih prioriteta.
Za uspostavljanje ove saradnje neophodno je zakljuivanje tehnikog
aranmana, za ta je Upravni odbor EDA (koji ini 26 ministara odbrane
lanica EU, a predsedava mu Visoka predstavnica za CFSP) dao zeleno svetlo u martu 2012. godine. Zakljuivanje ovog aranmana stavie Srbiju u
vrh partnera u oblasti israivanja i razvoja namenske industrije u regionu, ali i u Evropi, kao jedinu u regionu Zapadnog Balkana, a, uz Norveku
i vajcarsku, treu u Evropi sa ovakvim sporazumom. Kljune oblasti potencijalne saradnje izmeu Srbije i EDA odnose se na istraivanje i razvoj
tehnologija (u skladu sa Evropskom strategijom istraivanja i tehnologije
u oblasti odbrane)12, razvoj i nabavku naoruanja i vojne opreme, kao i
razvoj Evropske odbrambene tehnoloke i industrijske baze.
Konano, kao vrhunac zajednike aktivnosti, ali i dokaz operativnih
sposobnosti, za svaku dravu koja eli da postane lanica Unije predvieno
je i ukljuivanje u operacije i misije upravljanja krizama, kao i uestvovanje
193
u borbenim grupama Unije. Smatramo da ne samo to ovakva operativna aktivnost predstavlja dokaz preuzimanja standarda i mera koji postoje
u EU, ve je politika korist ovakvog angaovanja viestruka. Pravni osnov
za ovakvo ukljuivanje Srbije postavljen je potpisivanjem Sporazuma o uspostavljanju okvira za uestvovanje Republike Srbije u operacijama EU za
upravljanje krizama (tzv. Okvirni sporazum) i Sporazuma o bezbednosnim
procedurama za razmenu i zatitu tajnih podataka. Osnovu ini i unutranje pravo Srbije, koje doputa slanje snaga odbrane u multinacionalne
operacije. Meutim, sam pravni osnov ne znai mnogo ukoliko ne postoji neopodna interoperabilnost sa oruanim snagama onih drava koje
u ovim operacijama uestvuju mora postojati operativna i materijalna
standardizacija, poznavanje stranih jezika i optih procedura. EU ne definie niti utvruje ta je to interoperabilnost za potrebe svojih operacija, ve
se vodi pravilima koja su definisana u okviru NATO.
Da bi zaista mogla ostvariti zahtev za ulanjenje u EU, Srbija mora potovati pravila iz partnerskog odnosa sa NATO. Realizovanjem partnerskih
ciljeva u okviru Partnerstva za mir, deklarisanjem jedinica i razvojem programa Koncepta operativnih sposobnosti, mogue je operativno ukljuivanje u misije EU. Naglaavamo da je re o veoma efikasnom i praktinom
pristupu, jer se kapaciteti ne dupliraju, ve osnauju.261
194
195
poveati uinak uspenih primera proaktivnih istraga i pravosnanih presuda u predmetima organizovanog kriminala. Generalno, pripreme u
oblasti pravde, slobode i bezbednosti umereno su napredovale.
Poglavlje 31: Spoljna, bezbednosna i odbrambena politika
to se tie zatitnih mera, u februaru 2012, Srbija je ratifikovala sporazum iz maja 2011. sa EU o zatitnim postupcima za razmenu i zatitu poverljivih informacija. to se tie zajednike spoljne i bezbednosne politike
(ZSBP), u februaru 2012, Srbija je ratifikovala sporazum iz juna 2011. kojim
se osniva okvir za uee Srbije u operacijama za civilno i vojno upravljanje krizama. Srbija uestvuje u operaciji EU Navfor-Atalanta u Somaliji
i u operaciji EUTM u Somaliji, sa po jednim lanom u svakoj. Srbija je uestvovala na konferenciji EU Battlegroup (Borbena grupa) u aprilu 2012.
Nakon dodeljivanja statusa kandidata, Srbija je poela da uestvuje na sastancima Vojnog odbora EU u martu 2012.
Zakljuak: Srbija je znaajno unapredila svoju usaglaenost sa EU deklaracijama i odlukama Saveta u oblasti ZSBP i pokazala je kontinuiranu
posveenost ueu u operacijama civilnog i vojnog upravljanja krizama.
Generalno, pripreme u oblasti spoljne, bezbednosne i odbrambene politike su uveliko u procesu.265
Gotovo svi drugi delovi iz ovogodienjeg Izvetaja o napretku Srbije, kao i oni prethodnih godina, u srpskim medijima dobijali su mnogo vei prostor nego oni koji se direktno ili indirektno odnose na sektor
bezbednosti.
196
mediji smatrali da je to tema o kojoj bi tokom kampanje trebalo da razgovaraju sa uesnicima. Rezultati izbora doveli su do promene u raspodeli
politike moi. Stranke koje ine vladajuu veinu uopte nisu spominjale reformu sektora bezbednosti kao jedan od prioriteta, ni tokom izborne
kampanje, niti se ita navodi meu prioritetima u programu nove vlade.
Do zavretka predsednikih izbora izvetavanje medija o brojnim temama bilo je prilagoeno okolnostima kampanje. Teme su uglavnom nametali uesnici izbora, a meu njima stanja u sektoru bezbednosti nije
bilo. Mediji su, naalost, mnogo manje nego to je bilo mogue, koristili
pravo i novonastalu priliku da problematizuju i druge teme za koje sami
smatraju da zavreuju panju i da bi javnost trebalo da uje ta o njima
misle uesnici izbornih procesa. Naalost, velika veina medija u Srbiji
nije stanje u sektoru bezbednosti, rezultate reforme sistema bezbednosti i eventualne dalje korake, prepoznala kao teme od opteg drutvenog
interesa.266
Nakon to je formirana veina u Skuptini Srbije, donet je niz problematinih zakona i odluka koji se odnose na sistem bezbednosti. One su
mahom u suprotnosti sa demokratskom praksom i ranije postignutim nivoom demokratske kontrole sistema bezbednosti.
Izmene zakona o osnovama ureenja slubi bezbednosti usvojene su
bez ire strune i ekspertske rasprave. U zakonskom predlogu predvieno
je da u budue sekretara Nacionalnog saveta za bezbednost (NSB) imenuje
predsednik Srbije, a ne da na to mesto, po automatizmu dolazi ef kabineta predsednika, kao to je do tada bio sluaj. Time je proiren mandat
predsednika Srbije, koga bi trebalo da odreuje iskljuivo Ustav Srbije. Za
koordinatora rada svih obavetajnih slubi, to je glavna nadlenost sekretra NSB, postavljen je ministar odbrane Aleksandar Vui, ime je uruena
autonomija rada civilne bezbednosno-informativne agencije, BIA. Eksperti sa kojima je razgovarano za potrebe ovog izvetaja ukazuju i na to da je
Aleksandar Vui, ministar odbrane, uveliko proirio ono to se uobiajeno smatra koordinacijom rada slubi bezbednosti, ili ono to se smatra politikom odgovornou za koordiniranje rada slubi, bez uplitanja
266 Izvetaj Sektor bezbednosti kao Prvi glas Srbije, CEAS mart 2013.
http://ceas-serbia.org/root/prilozi/Izvestaj-sektor-bezbednosti-Srbije.pdf.
197
198
199
200
Zakon o osnovama ureenja vojnih slubi bezbednosti menjan je ponovo u zimu 2013. godine, tek poto je Ustavni sud Srbije proglasio neustavnim neke odredbe Krivinog zakona. Na te su odredbe ve vie od
godinu i po dana ukazivali poverenik za informacije od javnog znaaja i
zatitu podataka o linosti i zatitnik graana, koji su tim povodom i predali zahtev za ocenu ustavnosti odreenih odredbi KZ.
Bez obzira na gorenavedeno, sveobuhvatno reenje popravljanja stanja u oblasti nadzora elektronskih komunikacija, koje su Jankovi i abi
izneli u 14 taaka u leto 2012. godine, ni vladajua veina ni opozicija nikad nisu ozbiljnije razmatrale.268
Premijer, ministar unutranjih poslova Srbije i predsednik SPS Ivica
Dai, glavni pregovara u Briselu, pod istragom je zbog sumnjivih susreta
sa Rodoljubom Raduloviem, protiv koga je dosta kasnije podignuta optunica za verc narkotika, a koji je trenutno u bekstvu. Ova afera otvorena
je u februaru 2013. godine u dnevnim novinama Informer, za koje se smatra da ih kontrolie deo vrha Srpske napredne stranke (SNS) i deo vrha BIA.
Dravni sekretar MUP Srbije Vladimir Boovi, kadar SNS, izjavio je krajem
marta 2013. godine da se u vezi sa ovom okolnou radi vrlo intenzivno
bez obzira na ime, prezime, funkciju i poloaj i da niko nee biti zatien
od istrage. Tokom ove afere ponovo je poelo da se spominje i ime Branka
Lazarevia, biveg efa kabineta i najblieg saradnika tadanjeg i sadanjeg
ministra policije Ivice Daia, koji je 2010. godine preao u Ministarstvo
spoljnih poslova (MSP). Navodno, Dai je raskinuo saradnju sa Lazareviem zbog njegovih, navodnih ranijih prijateljskih veza sa nekim ljudima
koji su doli u sukob sa zakonom, a Lazareviev prelazak u MSP je organizovan da bi se zatakale neprijatne indicije. Tuilatvo za organizovani kriminal najavilo je u februaru 2013. godine pokretanje pretkrivinog postupka
protiv Branka Lazarevia, kao i protiv jo najmanje pet visokih rukovodilaca MUP Srbije, koji su imali kontakte sa Rodoljubom Raduloviem, pripadnikom kriminalne grupe narko-bosa Darka aria.
268 P
overenik za informacije od javnog znaaja i zatitu podataka o linosti, Faktiko stanje
u oblasti zatite privatnosti u znaajnom raskoraku sa ustavnim garancijama 06.11.2012.
http://www.poverenik.rs/yu/aktuelnosti/1386-konferencija-za-medije.html.
201
Kredibilitet ministra unutranjih poslova, ali i celog MUP Srbije, dodatno je doveden u pitanje mogunou da budu sprovedene adekvatne
istrage protiv pripadnika andarmerije, posle optubi koje su dole iz delova samog MUP, a opet putem dnevnih novina Informer, da su njeni pripadnici inili kriminalne radnje, pre svega na jugu Srbije. Interesantno je
da je tokom ove afere online portal Pravda, blizak delu SNS, objavio seriju tekstova u kojima se kritikuje rad policajaca koji su optuili pripadnike
andarmerije i brani njen komandant. Inae, komandant andarmerije
Bratislav Diki, od ranije poznat javnosti po vrlo autoritarnom i samovoljnom ponaanju, oglaavao se i na svom fejsbuk profilu vrlo problematinim izjavama, koje niko od zvaninika nije imao hrabrosti da osudi.
Dravni sekretar u Ministarstvu unutranjih poslova Srbije Vladimir
Boovi izjavio je krajem marta 2013. godine da se uskoro mogu oekivati prvi rezultati istrage o zloupotrebama u andarmeriji. Neposredno pre
objavljivanja ovog izvetaja Informer je pokrenuo jo jednu aferu u kojoj
se tvrdi da vrh policije trai smenu specijalnog tuioca za organizovani kriminal Miljka Radisavljevia.
Do kraja maja 2013, ozbiljne indicije o kriminalnim radnjama propadnika andarmerije jos nisu istraene. elnici MUP Srbije nisu reagovali na otre optube pripadnika andarmerije o njihovom radu, iznoene u
intervjuima i na socijalnim mreama. Poverenik za dostupnost informacija od javnog znaaja i zatitnik graana ukazuju na to da su, do sredine
2013. godine upravo prislune mogunosti u Upravi kriminalistike policije i andarmerije ostale iroko izvan zakonske regulative.269
202
dobila za 2013. godinu, to e omoguiti nabavku novih vatrogasnih vozila, kao i poetak podizanja Civilne zatite u Srbiji.270
Samo nekoliko dana kasnije dolo je do ozbiljnog incidenta prilikom
posete Aleksandra Vulina, direktora Vladine kancelarije za Kosovo i Metohiju, Graanici. Kosovska policija mu je saoptila da ga mora sprovesti sa
Kosova, poto je Vulin, prema navodima agencije Tanjug, eleo da poseti
policijsku stanicu u Graanici u koju je tada privedeno vie Srba. Ministar
unutranjih poslova Kosova Bajram Redepi izjavio je tom prilikom da je
razlog za hapenje devet osoba bilo to to su ta lica navodno na sebi imala
obeleja civilne zatite. Uhapeni, za koje se tvrdilo da su iz pratnje direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandra Vulina, zadrani su na
informativnom razgovoru u policijskoj stanici, gde su pripadnici kosovske
policije nad nekima od njih vrili nasilje. Inae, oko spomenutog nasilja
se s razlogom podigla velika buka u srpskim medijima, ali nikad posle nije
izveteno da su izgrednici kanjeni.
Komandant taba Civilne zatite u Kosovskoj Mitrovici Krstimir Panti
u februaru 2013. godine otro je reagovao na optube komandanta KFOR
Folkera Holbauera o legitimitetu, pravnom statusu, aktivnostima, noenju
oruja pripadnika Civilne zatite i njegovih pretnji da e KFOR odluno reagovati u sluaju da pripadnici Civilne zatite postanu pretnja po slobodu
kretanja, sigurno i mirno okruenje.271 Prema vaeem Zakonu o vanrednim situacijama RS, pripadnici Civlne zatite nemaju pravo noenja oruja.
Krajem marta 2013. godine Bratislav Rani, naelnik Uprave za civilnu zatitu u Sektoru za vanredne situacije MUP Srbije, najavio je da polovinom maja poinje prva obuka pripadnika specijalizovanih jedinica civilne
zatite, te da e pozivi obveznicima biti prosleeni putem Ministarstva odbrane. Time e, smatra se, praktino poeti proces obnove ove slube u
Srbiji.
U intervjuu datom dnevnom listu Politika Bratislav Rani istie:
Na obuku e se pozivati pre svega oni koji su vojni rok sluili bez oruja,
270 B
lic, 18. novembar 2012. Odrana veba Civilne zatite u Mitrovici
http://www.blic.rs/Vesti/Politika/353660/Odrzana-vezba-Civilne-zastite-u-Mitrovici.
271 Izvetaj X Faktor Srbija, CEAS april 2013.
http://ceas-serbia.org/root/images/CEAS_IZVE%C5%A0TAJ_-_X_FAKTOR_SRBIJA.pdf.
203
odnosno civilno kako je to tada popularno nazivano. Oni su tokom sluenja vojnog roka ve proli kroz odgovarajuu obuku i svi su dobili raspored u rezervi Civilne zatite. Ne bih eleo da bude nesporazuma, nije u
pitanju nikakva mobilizacija, ni vojna veba, ve obuka za humanitarne
zadatke u sluaju potrebe.
Ova sluba, koja je do pre nekoliko godina bila u nadlenosti Ministarstva odbrane, tokom velike reforme sistema za vanredne situacije prela je u nadlenost MUP Srbije.
Sada je dolo vreme za osposobljavanje jedinica civilne zatite, koje bi
se u sluaju potrebe mogle angaovati kao dodatna podrka profesionalnim vatrogasno-spasilakim jedinicama. Mi sada obuavamo specijalizovane jedinice civilne zatite. Ove godine u planu je obuka 1400 pripadnika
civilne zatite, a na kraju tog procesa specijalizovane jedinice civilne zatite
trebalo bi da imaju vie od 11.000 pripadnika irom Srbije. Postoje i jedinice civilne zatite opte namene, ali je njihovo organizovanje nadlenost
lokalnih samouprava. Nedavno je usvojen Pravilnik o uniformi i oznakama civilne zatite, oznakama funkcija, specijalnosti i linoj karti pripadnika civilne zatite. Posle mnogo godina Civilna zatita bie prepoznatljiva
po modernim uniformama.
Poetkom ove godine usvojen je i Pravilnik o obuavanju, nastavnim
planovima, programima i normativima nastavnih sredstava i opreme za
obuavanje pripadnika civilne zatite, ime su stvoreni preduslovi za poetak obuke.Prvo e se obuavati specijalistike jedinice za zatitu od poara,
i to one u Kruevcu i Valjevu. Rezervisti civilne zatite iz tih gradova proi
e kroz petodnevnu obuku, a zatim e se obuke sprovoditi irom Srbije, i
to svake sedmice za po dve jedinice.
Kada je re o specijalistikim jedinicama civilne zatite, predvieno je
obuavanje 27 jedinica za zatitu od poara, odnosno pri svim podrunim
upravama Sektora za vanredne situacije MUP. Obuie se i devet jedinica za
spasavanje iz ruevina, i to u Uicu, apcu, Kikindi, Zajearu, Vranju, Novom Pazaru, Pirotu, Valjevu i Sremskoj Mitrovici. Beograd i Sombor imae jedinice za spasavanje na vodi, a aak i Prokuplje imae jedinice za
pruanje prve medicinske pomoi. Predvieno je obuavanje jedinice za
204
272 P
olitika, 27. mart 2013. Poinje obuka rezervista civilne zatite,
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Pocinje-obuka-rezervista-civilne-zastite.lt.html.
205
206
277 O
tvoreni Parlament, zapisnik sa sednice Narodne Skuptine 15. aj 2013, o Predlogu
odluke o upotrebi i ueu pripadnika vojske Srbije u Misiji EU za obuku vojnih i
bezbednosnih snaga Malija, Izvetaju odbora za kontrolu slubi bezbednosti o izvrenom
nadzoru nad radom slubi bezbednosti za 2012. godinu, sa predlogom odluke o usvajanju
Izvetaja.
http://otvoreniparlament.rs/2013/05/15/475940/
278 Izvetaj X Faktor Srbija, CEAS april 2013.
207
Stanje u Ministarstvu
odbrane i Vojsci Srbije
O stanju u Ministarstvu odbrane (MO)279 ima mnogo manje informacija,
delom i zato to se Aleksandar Vui, verovatno zbog mnotva funkcija
koje obavlja, funkciji ministra odbrane najmanje posveuje. Meu glavnim obelejima promena u politici Ministarstva odbrane od smene vlasti
u Srbiji 2012. godine, su intenzivno naglaavanje vojne neutralnosti Srbije
i potrebe jaanja bilateralne sradnje sa Rusijom radi uspostavljanja ravnotee koju je naruila prethodna vlada. Prema saznanjima do kojih je
Odbor doao, MO je u vrlo nezavidnom materijalnom poloaju. Dve serije
promovisanja i penzionisanja viih i visokih vojnih zvaninika ukazuju na
jaanje uloge naelnika Generaltaba VS Ljubie Dikovia, kompromitovanog tokom sukoba na Kosovu, i njemu lojalnih kadrova. (ovde ili dodati
spisak ili nek Sonja vidi)
Kao to je ve navedeno i pored ogromnih propusta u demokratskoj
kontroli, netransparentnosti korienja budeta, problematinim kadrovskim reenjima i drugih problema sektor bezbednosti, pa ni sektor odbrane, gotovo uopte nisu bili predizborna tema nijedne stranke koja je
uestvovala na predsednikim i parlamentarnim izborima 2012. godine.
Odmah po konstituisanju novog saziva Narodne skuptine Srbije, izmenjen je Zakon o osnovama ureenja slubi bezbednosti, pa je za koordinatora svih slubi, sa velikim ovlaenjima, postavljen Aleksandar Vui,
inae novi predsednik SNS, prvi potpredsednik Vlade zaduen za borbu
protiv organizovanog kriminala i korupcije i ministar odbrane, ime je
znaajno ugroena autonomija rada BIA, koja je agencija osnovana od Vlade Srbije.
Pri konstituisanju novih skuptinskih odbora za bezbednost i za kontrolu obavetajnih slubi, oba dakle, nadlena i za stanje u Ministarstvu
279 R
ad slubi koje funkcioniu u okrivu Ministarstva odbrane, Vojnoobavetajne agencije i
Vojnobezbednosne agencije obuhvaen je prethodnom odeljkom.
208
Kadrovske (ne)promene u VS
Nove vlasti u Srbiji, iako su pokazale oitu spremnost da u sektoru
bezbednosti smenjuju kadar koji im nije po volji, pre svega u BIA, ali i u
policiji i Ministarstvu unutranjih poslova, nisu napravile nijednu personalnu izmenu u vrhu Generaltaba (G) niti u vrhu Vojnobezbednosne
agencije,VBA (jedne od dve agencije koje rade u okviru MO), iako su na tim
mestima ljudi kompromitovanih profesionalnih karijera, ako ni zbog ega
drugog, ono zbog injenica da su pod njihovom komandom ili u njihovim
zonama odgovornosti poinjeni ratni zloini. tavie, naelnik G Ljubia Dikovi za ijeg su mandata na Kosovu navodno poinjeni mnogi ratni zloini u zoni njegove komandne odgovornosti, unapreen je, kao i svi
njegovi najblii saradnici.280 Predstavnici diplomatske zajednice u Srbiji
procenjuju da je i drugim kadrovskim promenama u VS, unapreenjima i
280 R
TVB92, 13. februar. 2013. Nikoli unapredio Dikovia.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=02&dd=13&nav_
category=11&nav_id=686626.
209
210
211
Svoj reformski vrhunac ministar je postigao okonavanjem profesionalizacije Vojske Srbije. U decembru 2010. godine u Vojsku Srbije upuen
je poslednji kontignet mladia koji su sluli obavezni estomeseni rok.
Tim povodom Drgan utanovac je pred poslanicima Skuptine Srbije 30.
novembra 2010. obrazlagao Nacrt odluke Ministarstva odbrane, odnosno
Vlade Srbije, o obustavi obaveznog sluenja vojnog roka kojom je prilikom
istakao: da je profesionalizacija Vojske Srbije jedna od najsveobuhvatnijih reformi u proteklom periodu; da je u okviru tog procesa zaokruen
strategijski okvir; da je unapreeno vojno kolstvo i zdravstvo; da su
prvi put ene primljene u redove profesionalnih vojnika; da se oekuje
formiranje univerziteta odbrane; da su doneti zakoni o vojnim agencijama bezbednosnoj i obavetajnoj; da je uspostavljena intenzivna meunarodna saradnja.288
utanovev nastup u Skuptini bio je ubedljiv i respektabilan. Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) proglasila je utanovca
reformatorom godine istakavi da je jedna od najveih i najbrih reformi u 2010. godini profesionalizacija vojske Srbije...289 Meutim, izostala
je rasprava o tome da li je Srbiji potreban univerzitet odbrane, odnosno
da li je to racionalno reenje. Formiran odlukom Vlade Srbije 24. februara 2011, Univerzitet odbrane je poeo da radi poetkom 2012. godine, a
njegov rektor, general dr Miodrag Jevti je formiranje Univerziteta, osim
otalog, pravdao argumentom: Ovakvi univerziteti postoje u svim veim
dravama sveta, kao i u vie zemalja u okruenju...290.
Zakon o vojnim obavetajnim i bezbednosnim slubama je tek formalno predoen javnosti, bez gotovo bilo kakve javne rasprave, iako su
funkcioneri ovih slubi, pa i ministar odbrane slali javnosti suprotne informacije. Skuptina Srbije je usvojila zakon gotovo bez ikakvih promena.
Praksa je ubrzo pokazala jednu od loih strana koja je otklonjena tek u prvim mesecima 2013. godine. Naime, po tom zakonu, agenti Vojnobezbednosne i Vojnoobavetajne agencije mogli su samo na osnovu odobrenja
288 R
adenko Mutavdi: U vojsku samo dobrovoljno, magazin Odbrana br. 126, 15.
decembar 2010.
289 A
. Petrovi: Za bolju Srbiju, magazin Odbrana br. 126, 15. ecembar 2010.
290 S andra Gucijan: I budui oficiri studiraju po Bolonji, Politika, 24. februar 2012.
212
direktora Vojnobezbednosne agencije (neprikosnoveni, formalno penzionisani general Svetko Kova!) i, naravno, uz zakonsku podrku telekomunikacionih operatera da kontroliu elektronsku komunikaciju svakog
graanina Srbije za koga oni utvrde da je zanimljiv za bezbednosnu obradu. Na taj nain vojne su agencije grubo naruavale jedno od osnovnih
ljudskih prava, pravo na privatnost. U februaru 2013 usvojen je Predlog o
izmenama i dopunama Zakona o Vojnobezbednosnoj i Vojnoobavetajnoj
agenciji.
Predlog je proao kroz skuptinsku proceduru i 20. februara 2013.
usvojen je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Vojnobezbednosnoj
agenciji i Vojnooabvetajnoj agenciji.291 Zakon ima 19 lanova. Sa stanovita zatite privatnosti graana moda je najvaniji lan 8. Zakona kojim je
onemogueno agentima slubi da vrljaju po elektronskoj poti graana
bez odgovarajue odluke vieg suda.
Nakon zavretka procesa profesionalizacije Vojske, (verovatno najvei
uspeh Dragana utanovca), vojna reforma je najpre zastala, da bi vrlo brzo
nakon toga krenula nizbrdo. Novi ministar odbrane ne pokazuje interes
za nastavak reformi.
Svake godine otkako je zauzeo ministarsku osmatranicu, Dragan
utanovac je bio izloen estokoj unakrsnoj kritici zbog toga to je ne samo
po tvrdnjama i dokazima rodbine radnika RTS poginulih prilikom NATO-intervencije 1999. godine, ve i po tvrdnjama i dokazima pojedinih uglednih medijskih poslenika i nekih drugih uglednih graana unesreenim
porodicama uskratio dokumentaciju koju je, po njihovom miljenju, i on
skrivao od javnosti, a prema kojoj bi se tano moglo utvrditi ko je odgovoran za rtvovanje ovih ljudi i zarad kog i kakvog cilja su rtvovani.1 Veoma
sline optube exministar je doivljavao i o godinjicama pogibije gardista
Draena Milovanovia i Dragana Jakovljevia koji su izgubili ivote 5. oktobra 2004. godine u topiderskoj kasarni u Beogradu. Bez obzira na nalaze nezavisne dravne komisije i potvrde tih nalaza od drugih kontrolnih
tela, da su vojnike ubio trei poinilac, niko od nadlenih u VS nikad nija
kanjen ni za brojne neupitne proceduralne propuste koji su otkriveni tokom istrage o stradanju vojnika, a kamoli za njihovo ubistvo. Ustavni suda
291 www.parlament.gov.rs.
213
Srbije (USS) je tek u februaru 2013, posle rovoske borbe advokata porodica, konstatovao da je porodicama stradalih gardista Dragana Jakovljevia
i Draena Milovanovia povreeno pravo na pravino suenje i pravo na
ivot.
Centar za evroatlantske studije iz Beograda je tom prilikom ocenio:
Ovaj nalaz je velika pobeda porodica i njihovih pravnih zastupnika, koji
sada mogu da nastave da trae pravdu i pred sudom u Strazburu. Ovaj nalaz je i novo orue svim ozbiljnim politikim akterima i organizacijama civilnog drutva da u trajnoj koordiniranoj akciji, koja je svih ovih godina
naalost nedostajala, ne dopuste da ova ubistva ostanu nerasvetljena. Sluaj Topider se mora reiti ak i ako se pokae da su u njemu, protivustavno, uestvovali i strani elementi.292
Naalost, ova pitanja kao i pitanje skrivanja Ratka Mladia i uloge VS u
njima i dalje ne uspeva da privue panju strune, ire, a naalost, ni meunarodne javnosti.
Penzionisani potpukovnik Laki orovi je javno tvrdio, naroito posle postavljenja Ljubie Dikovia za naelnika Generaltaba, da utanovac
ne zna ta radi, da nije dorastao funkciji i bojim se da je samo igraka u
rukama Svetka Kovaa, raznih generala, pukovnika, politiara, biznismena...293 Sve orovieve javne nastupe ovdanje vojna i politika vlast, u
prvom redu ministar utanovac, odbacila je kao bezvredne, kvalifikujui
ih kao klevetu. Meutim, teko da su se orovieve tvrdnje mogle tek tako
292 S aoptenje za javnost Povodom odluke USS u sluaju Topider, CEAS 24.02.2013.
http://ceas-serbia.org/root/index.php/sr/saopstenja/841-povodom-odluke-uss-u-slucajutopcider.
293 P
oto je Dikovi koncem 2011. godine bio zauzeo mesto dotadanjeg naelnika
Generaltaba Miloja Miletia, iako su se u javnosti pojavile optube da je Dikovi,
kao negdanji komandant 37. motorizovane brigade ovdanje vojske, odgovoran za
neke teke ratne zloine koje su poinili pripadnici njegove jedinice nad civilnim
stanovnitvom na Kosovu, novinarka RTS Olivera Kovaevi pozvala je u svoju emisiju
Da, moda, ne i Lakia orovia, oveka koji je o reenim zloinima svedoio i u
Hakom tribunalu. Njegovo izlaganje u emisiji, koje je takoe teko teretilo Dikovia,
dakle i politiko-vojni vrh koji je tog generala postavio na elno mesto u Generaltabu,
bio je povod novinarki sarajevskog nedeljnika BH Dani Tamari Nikevi da u tom glasilu
objavi intervju sa Lakiem oroviem; uz dozvolu autorke, e-novine su u celini prenele
intervju u dva nastavka, 16. i 18. februara 2012. godine.
214
294 V
est agencije Beta koju je objavio i dnevni list Danas, 1. januar 2012.
215
znaio reformski sunovrat koji malo ko u inostranstvu shvatio ili prihvatio; i tree, Nikoli i Vui i njihova stranka bi to teko politiki preiveli.295
216
Ocenjeno je da je bezbednosna situacija u Srbiji stabilna i da je Vojska Srbije zadrala dostignuti nivo operativnih i funkcionalnih sposobnosti a da
e u narednom periodu unapreivati osposobljenost i interoperabilnost sa
poveanjem broja pripadnika Vojske u multinacionalnim operacijama.298
Kad su se, posle izdvajanja Crne Gore iz dravne zajednice sa Srbijom,
umne srpske glave najzad odluile da je najprimerenije naoj politikoj i
vojnoj tradiciji da i Dan dravnosti i Dan Vojske Srbije obeleavamo na
Sretenje, 15. februara, u znak seanja na datum donoenja prvog srpskog
ustava i, istovremeno, na poetak Prvog srpakog ustanka, tadanji predsednik Srbije, dakle i vrhovnokomandujui njene Vojske, Boris Tadi uzdizao je Karaora malte ne do sveca, a Marievia jarugu do svetilita. A
onda su se Tadi, utanovac i njihovi saradnici 2012. godine peredomislili
i konstatovali da ba i nije najbolje reenje to da se Dan Vojske slavi istovremeno kad i Dan dravnosti, jer na taj nain Drugi srpski ustanak, Takovo i Milo neopravdano ostaju zapostavljeni,
Prvi put Dan Vojske je sveano proslavljen 23. aprila (centralna proslava je ovom prilikom izmetena iz Beograda i odana u Leskovcu) ime e
se i u budue obnavljati seanje na takoe veliki i znaajan datum nae
istorije na odluku o Drugom srpskom ustanku.299
Osim to je 23. april proglaen za novi Dan Vojske Srbije, javnosti je tada saopteno da je Vojska dobila i novo Pravilo slube. Profesionalizacija Vojske, uvoenje verske slube, uee u multinacionalnim
operacijama, povean broj ena u sistemu odbrane, te brojne organizacijsko-formacijske promene vojnih sastava i prilgoavanje svremenim
drutvenim tokovima, uslovili su izmene jednog od najvanijih propisa u
vojnoj organizaciji Pravile slube.300
Gotovo svaka vojna formacija ili specijalna jedinica, kao i ustanove
u Vojsci i Ministarstvu odbrane Srbije obeleavaju svoj dan. Prola, 2012.
298 V
est sa sajta Ministarstva odbrane od 21. mart 2012.
299 E kipa novinara magazina Odbrana u broju 159, 1. maj 2012. godine: Obeleen Dan
Vojske Srbije Elitni ealoni ; Redovna rubrika u listu Danas Pitanje odgovor, 25.
april 2012. godine, a pitanje je glasilo: Da li e (novi) Dan Vojske zaiveti u narodu?
300 M
irjana Borovina: Novo Pravilo slube Vojske Srbije Okvir za sliku moderne vojske,
magazin Odbrana br. 161, 1. jun 2012.
217
218
Tako su, na primer, prvi ovek Vojne akademije, general Mladen Vuruna i
episkop hvostanski Atanasije poetkom 2012. godine potpisali Sporazum o
saradnji koji se odnosi na vre utemeljenje veronuke u obarzovno-vaspitnom procesu u Vojnoj akademiji.304Veronauka je ula u Vojnu gimnaziju
(Gimnazija je u sastavu Vojne akademije) kao obavezan predmet jo 2007.
godine. U Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, osim prilino prostrane kapele i ostalih crkvenih prostorija dograenih u glavnom holu, holom dominira mozaiki lik Svetog Save.
Ovakva simbioza izmeu Vojske i Srpske pravoslavne crkve ne bi bila
upitna kada bi se Crkva ograniila na versko aspekt. Meutim, Srpska pravoslavna crkva, ne samo to je konzervativna (protiv je drugosti etnikoj,
verskoj, seksualnoj), ve se uplie u sve u sve dravne poslove. Pukovnik
Stevica Karapanda je izjavio da: Vrenje verske slube nije predvieno
radi misionarstva crkava i verskih zajednica u vojnoj sredini, ve iskljuivo radi razvoja, izgradnje, odravanja poveanja operativnih sposobnosti
Vojske Srbije!305
219
uju izjave poput one kako je Srbija u vojnikom smislu lider u regionu,
odnosno kako je Vojska Srbije borbeno najsposobnija i operativno najspremnija u regionu, tako da bi bila u stanju da za kratko vreme zauzme
borbeni poloaj. Te izjave posebno su karakteristine za desniarske i profaistike nevladine organizacije, te penzionisne generale i pukovnike.
Osim oruja, Vojska Srbije i Ministarstvo odbrane nude usluge Vojne
akademije (odnedavno Univerziteta odbrane) i jo nekih kolskih i vebovnih kabineta i prostorija. Jedan od prvih poseta novog naelnika Generaltaba, Ljubie Dikovia bila je poseta oruanim snagama susedne
Hrvatske. Reporteri magazina Odbrana tim su povodom zabeleili i ovo:
general Dikovi je naglasio da Vojska Srbije nudi svoje kapacitete za aktivnu vojnu saradnju, pre svega, Centar za obuku ABHO u Kruevcu i bazu
Jug kod Bujanovca.307
Dragan utanovac je u intervjuu listu Danas pohvalio Vojsku i Ministarstvo reima: Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije meu prvima su
unutar svoje strukture uspostavili standarde EU. Na stalni napredak je
svake godine beleila i Evropska komisija, a 14. marta, na general Neboja ukanovi bio je prvi zvanini predstavnik Srbije u nekom telu Unije,
a to je Vojni komitet EU. Dakle, Vojska Srbije je prva ula u Evropu...308 A
u redakcijskom tekstu beogradske Politike navedena je i sledea pohvala
Vojsci Srbije: ... Srbija je danas faktor stabilnosti u regionu, a njena vojska
oslonac razvijanju dobrih bilaterarnih odnosa u Evropi i ire... Danas ni u
zemlji ni u svetu niko o naoj vojsci ne misli loe, ini mi se da smo cenjeniji nego ikada.309
tzv. stelt (nevidljiv) tehnologiji. Pri tome, em je zanimljivo, em je indikativno to da
komandant diviziona i glavna linost tog ina, tada major a docnije pukovnik, Zoltan
Dani nije bio Srbin ve Maar po nacionalnosti, ali je zato nosio srpsko ratno i ime i
prezime: Gvozden uki!
307 R
edakcijski tekst u magazinu Odbrana br. 165, 1. avgust 2012. godine: General Dikovi u
poseti Hrvatskoj Jaanje regionalne stabilnosti.
308 A
ntrfile pod naslovom Vojska Srbije prva ula u Evropu objavljen je u vikend izdanju
lista Danas, 1718. mart 2012. godine, a u okviru intervjua to ga je ovom listu dao
tadanji ministar odbrane Dragan utanovac
309 R
edakcijski tekst: Vojska faktor stabilnosti, Politika, 13. februar 2013. godine; Takoe
redakcijski tekst u Politici, 11. mart 2012. godine: Srbija uskoro u Evropskoj odbrambenoj
220
agenciji; P. D. : Srbija partner s Evropskom agencijom za odbranu, Danas, 23. mart 2012.
310 P
oetna strana sajta Ministarstva odbrane www.mod.gov.rs; sadraj sajta: Meunarodna
vojna saradnja, odeljak Partnerstvo za mir, pododeljak Vodi kroz PzM.
311 Isto.
312 Isto.
221
222
223
224
225
226
227
228
saradnji odbrambenih industrija u realizaciji zajednikih projekata i nastupa na treim tritima. Interesantno, tema razgovora dva ministra tom
prilikom bio je i Regionalni centar u Niu, koji je navodno humanitarno
rusko-srpski centar koji slui za reagovanje u vanrednim situacijama, za
koje je u Srbiji zadueno Ministarstvo unutranjih poslova, a u Rusiji posebno minsitarstvo, dakle, u oba sluaja to nisu ministarstva odbrane.
Vui je po povratku iz Rusije obelodanio da e Srbija od Rusije kupiti est borbenih avionia i raketni sistem, bez javne nabavke to zakon, naalost, doputa ali je neuobiajno. Otplata e ii kroz robni kredit koga bi
trebalo da odobri ruska strana.322
Deo kadra u VS pripada ruskoj koli, dok su penzionisani kadrovi iz
te generacije vrlo aktivni radom u think tanks i drugim organiacijama sa
kojima MOD blisko sarauje, to nije sluaj kada je re o saradnji sa organizacijama civilnog drutva koje nemaju takvu pozadinu.
Generalno, xfaktor Rusija, od uloge takozvanog Meunarodnog humanitarnog centra u Niu nadalje, stepena njenog uticaja na politika deavanja u Srbiji, nije ni priblino sitemski i analitiki obraen u meri u
kojoj bi to bilo potrebno, pa i u svrhu odrivosti dogovora sa Pritinom,
ukoliko do njega doe.323
229
230
materijalne obaveze prema zaposlenima ili u vezi sa nabavkom materijalno-tehnikih resursa.327 Meutim, vojni analitiar Aleksandar Radi je
ocenio da e se domaa odbrambena industrija razvijati onoliko koliko se
u nju bude ulagalo.328
231
232
moralno se posredno terete i tadanji ministar odbrane Dragan utanovac i takoe tadanji predsednik drave i vrhovni komandant Vojske Srbije
Boris Tadi koji su generala Dikovia postavili na mesto naelnika Generaltava Vojske Srbije.
Dokazi na kojima se zasniva presuda Meunarodnog krivinog suda
za bivu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu Milutinovi i drugi, preivele rtve
iz Drenice koje su svedoile u MKSJ ili dale izjavu Fondu za humanitarno
pravo, kao i dokumenta sadrana u javnoj Bazi podataka MKSJ, ukazuju na
brojne teke i masovne ratne zloine koji su poinjeni prema albanskim civilima u zoni odgovornosti komandanta 37. motorizovane brigade Vojske
SRJ, novopostavljenog naelnika Generaltaba Vojske RS, general-potpukovnika Ljubie Dikovia. Tokom NATO bombardovanja, ratni zloini koje
su vrili pripadnici VJ/MUP su se ponavljali. Iako je imao obavezu da sprei
ratne zloine, komandant 37. motorizovane brigade to nije uinio. Do danas, pripadnici i komandanti jedinica koji su uestvovali u izvrenju ratnih zloina u irezu, Starom ikatovu, Baksu, Vrbovcu i Glogovcu, gde je u
toku etiri nedelje ubijeno najmanje 200 civila nisu procesuirani... Fond
za humanitarno pravo smatra da oficir poput Ljubie Dikovia nije dostojan da bude naelnik Generaltaba Vojske Republike Srbije...334
Pod Dikovievom komandom, od maja 1998. godine, u 37. mtbr, vie
oficira Vojne bezbednosti, meu kojima i potpukovnici Slobodan Stoi i
Miodrag orevi, obuavali su i uvebavali grupe ubica, kriminalaca, ak
i nekoliko desetina osuenih ubica iz zatvora u Sremskoj Mitrovici. Od
jula 1998. godine odvodili su ih na Kosovo, kao dobrovoljce i pripadnike
VJ. Mnoge od osuenih ubica, po zahtevima vojnih slubi i policijskih tajnih slubi, sudovi u Srbiji su oslobaali ostatka zatvorskih kazni i putali
na slobodu. Potpukovnik Stoi im je davao uniforme, najubojnija oruja, hemijska i druga sredstva za tihe likvidacije, i znake pripadnika Vojne
bezbednosti...335
233
234
339 Isto.
340 N
. Tomi: Dikovi podnosi tubu po svih sdam taaka dosijea FHP, Danas, 26. januar
2012; Branka Trivi: Kandi: Kod nas generali ne odgovaraju, Radio Slobodna Evropa
30. januar 2012.
235
utanoveva reakcija je dezorijentisana zato to iza svakog navoda mi dajemo izvor podataka...341
Blic je krajem janura 2012. godine aludirao na potrebu da se osudi
Nataa Kandi, jer da ako tako ne bude, znailo bi da je ona u pravu, a to
je put ka destabilizaciji drave, autor komentara Ranko Pivljanin je nastavio: Ili je pogreio vrh ove drave koji ga je postavio, a sumnjamo da je to
moglo biti uraeno bez adekvatnih provera Dikovievog dosijea i eventualnih nepoinstava, ak i u Srbiji ili su fondovi negde omanuli. O tome
e najverovatnije morati odluku da donese sud, jer je protiv Natae Kandi
najavljena tuba, a od sudske odluke zavisi ast vojske i drave, ali i kredibilitet Kandikinog tribunala! Rialiti renikom reeno, moe biti samo
jedan!
Tuilatvo za ratne zloine Republike Srbije, odnosno portparol Bruno
Vekari je, izmeu ostalog, za Radio Slobodna Evropa izjavio: Tuilatvo
za ratne zloine Republike Srbije izvrilo je proveru navoda Fonda za humanitarno pravo uvidom u sve predmete ratnih zloina koje je Fond naveo
u Dosijeu Ljubia Dikovi i utvrdilo da ne postoji bilo kakav osnov za krivinu odgovornost naelnika Generaltaba Vojske Srbije generala Dikovia
za ratne zloine. Tokom pretkrivinog postupka za dogaaje na opisanim
mestima u dosijeu Fonda, sasluali smo 120 svedoka, meu kojima i 10 kosovskih Albanaca, i ni u jednoj od tih izjava se ne pominje general Dikovi
kao ovek koji je tamo uradio neto loe, naprotiv pominje se samo kao
ovek koji je spasao, odnosno, pomagao tri ili etiri romska deteta koji su
bili u to strano vreme na pogrenom mestu...342
General Dikovi je dao intervju magazinu Odbrana, 1. februara 2012;
nedeljniku Vreme 2. februara 2012; Politici 16. aprila. 2012. godine; najposle i Veernjim novostima, ali godinu dana kasnije, dakle 15. februara
2013. godine. Njegov kljuni argument bio je: Ovih dana mnogo se govorilo o tvrdnjama Fonda za humanitarno pravo iznetim u takozvanom dosijeu Dikovi Ljubie. Napisan je niz neistina i mislim da je to udar na Vojsku
Srbije kao stabilnu i uglednu instituciju i udar na funkciju naelnika
341 Isto.
342 B
ranka Trivi: Sluaj Dikovi general za primer ili za sud, Radio Slobodna Evropa, 25.
januar 2012.
236
Generaltaba...343 Nataa Kandi i njeni saradnici nisu bili ni svesni koliku snagu oni poseduju, jer kako bi drgaije mogli da izvre udar na jednu
respektabilnu vojsku kakva je srpska i na njenog sposobnog, asnog i uglenog naenika kakav je Ljubia Dikovi!
Iako je general Dikovi podneo tubu Prvom osnovnom sudu u Beogradu protiv Natae Kandi zbog klevete jo krajem marta 2012. godine, ona se (tuba) u Prvom osnovnom sudu kuvala sve do sredine
februara 2013. godine, kada je pomenuti Sud obustavio postupak. U beogradskoj tampi stoji da je postupak obustavljen zbog izmene Krivinog
zakonika Srbije i dekriminalizacije krivinog dela za koje je general teretio
Kandievu.344
Nataa Kandi ali to je proces obustavljen, a da nije ni poeo: Lino
mislim da je velika teta to smo Fond za humanitarno pravo, ali i ja lino,
izgubili priliku da pred sud iznesemo sve relevantne dokaze do kojih smo
doli i koji su obelodanjeni u dosijeu Dikovi...345 Nekako u isto vreme
kad je postupak obustavljen, naelnik Generaltaba Vojske Srbije dao je
intervju beogradskim Veernjim novostima. U intervjuu ni rei o obustavljenom sudskom postupku, ni u pitanjima ni u odgovorima.
343 R
adenko Mutavdi: ast kao jemstvo, magazin Odbrana, br 153, 1. februar 2012.
344 M
.D.Miliki: Obustavljeno suenje general Dikovi protiv Natae Kandi, Danas, 20.
februar 2013.
345 Isto
237
Zakljuci
Iz praktinih poteza Vlade Srbije ne vidi se namera reformisanja sektora bezbednosti, ve pre svega njegovo dalje stavljanje pod partijsku kontrolu. Primetno je i odsustvo namere da se formiraju stalne institucije i
mehanizmi za borbu protiv korupcije, koja se, pre svega, preko medija koji
kontroliu delovi ili cele slube bezbednosti, koristi za politike obraune
i eliminaciju poslovne konkurencije. Nereformisani sektor bezbednosti,
pre svega zbog nedovrenog i pravno neusaglaenog sistema demokratske
kontrole i kompromitovanih kadrova, koji je i sam zahvaen korupcijom,
nee biti u stanju da ostvari ambiciozne zadatke koji su mu navodno dati.
Isti je sluaj i sa pravosuem.
Meunarodna zajednica bi morala imati objektivniju sliku u odnosu
na deavanja u Srbiji, a pre svega o haotinom i opasnom stanju u sistemu bezbednosti. Tim pre to je za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije
neophodna neodrivost sporazuma. Potrebno je mnogo vie i drugaije od
aktuelnog pristupa, koji ne garantuje odrivost, a ve uveliko se uruava
ranije postignuta demokratska procedura i prakse u Srbiji.
Nova vlast nije pokazala nameru da se detaljnije posveti rasvetljavanju
okolnosti koje su dovele dugogodinjeg uspenog skrivanja Ratka Mladia
i Radovana Karadia Ima dosta indicija da su im u skrivanju pomagali i
delovi sistema bezbednosti, pre svega VS. Naalost, ni meunarodna zajednica ovome ne pridaje vie nikakvu zvaninu panju.
Fond za humanitarno pravo upozorava da je u Srbiji uoljiv trend
smanjenja broja suenja za ratne zloine pred domaim sudovima.346 Naalost, broj poinjenih zloina snaga bezbednosti drave Srbije i njenih
prethodnica je izuzetno nesrazmeran sa brojem pravosnano osuenih za
ratne zloine.
Sve su ee i argumentovanije objektivne pritube na politizaciju
rada srpskog Tuilatva za ratne zloine. Sluaj amerikih dravljana, brae Bitii, ubijenih u Srbiji 1999. godine, i nedavna odluka Apelacionog
suda koji je potvrdio odluku kojom su policajci Sreten Popovi i Milo
346 M
arija Risti: Mali broj suenja za ratne zloine u Srbiji, Balkan Insight, 18.januar 2013.
238
Stojanovi osloboeni optubi za pomaganje u njihovom ubistvu u Petrovom Selu, ilustrativan je primer i loeg rada Tuilatva.347
Mehanizmi tranzicione pravde, a pre svega obaveza saradnje sa Tribunalom u Hagu, bili su jedini pravno raspoloivi mehanizam, osim
penzionisanja, za promenu kadrova u sistemu bezbednosti. Dosledno
sprovoenje tranzicione pravde, a pre svega suenja za rane zloine pred
domaim sudovima i Hakim trbunalom, najbolji je, a ponekad i jedini
mehanizam kreiranja sutinskih uslova za reformu sistema bezbednosti.
Nereformisan i kriminalizovan bezbednosti je neretko glavna prepreka
stabilizaciji i demokratizaciji u postkonfliktnim zemljama.
347 P
redmet BYTYQI (Sreten Popovi i Milo Stojanovi), Fond za humanitarno pravo,
http://www.hlc-rdc.org/Transkripti/bitici.html.
239
IV SKUPTINA SRBIJE
IV SKUPTINA SRBIJE
240
241
Ekstremni viepartizam
Parlament Republike Srbije je Titanik; preglomazan je, trom je, njime se
teko manevrie i preti mu opasnost od ledenih santi, koje sve tee izbegava. Takav opis srpske skuptine, koga je dao nauni saradnik Instituta
drutvenih nauka i narodni poslanik Socijaldemokratske partije Srbije Neven Cvetianin, u autorskom tekstu za nedeljnik Vreme348, moda je malo
preteran, ali ipak prilino plastino odraava sliku te institucije.
Uz takav opis najvieg zakonodavnog tela, nije udno poslovino nisko
poverenje graana u parlament, koje je karakteristika celog postokrobarskog perioda i koje se kretalo od pet do 15 odsto, a po nekim istraivanjima bilo je samo dva odsto.
Skuptina je dobrano zaostajala i jo zaostaje po popularnosti za institucijama predsednika Republike i republike vlade, tek vojsku i crkvu da
ne pominjemo, kao i rejtinge pojedinih politiara, naveo je Cvetianin.349
Uprkos nekim pomacima koji su poslednjih godina nainjeni (izvesno upristojavanje poslanika, poteniji izborni procesi bez izbornih kraa), parlamentarizam u Srbiji se ne razvija dovoljno brzo i sveobuhvato,
kako bi to odgovaralo razvijenim demokratijama.
Meutim, u Srbiji je demokratija, sa institucijama koje se ne potuju,
praktino u zaetku, a dok god je partokratska drava, a Srbija to jeste, parlament e biti glasaka maina stranakih centrala, a ne glas onih koji su
poslanike izabrali da zastupaju njihove interese.
Novi parlament konstituisan je 31. maja 2012, a prvi dan njegovog
rada (23. jul 2012) protekao je u vieasovnoj svai i meusobnom vreanju predstavnika vlasti i opozicije. Kasnije je situacija bila uglavnom
mirna, jer se pokazalo da je vladajua veina Srpska napredna stranka,
koalicija SPS-PUPS-JS i Ujedinjeni regioni Srbije stabilna, a opozicija (DS,
LDP, DSS) anemina,dezorijentisana i neslona.
348 V
reme, 21. februar 2013.
349 Isto.
242
Novi sastav Skuptine pokazao je ekstremni viepartizam koji, po oceni analitiara, unosi jo veu konfuziju na i inae prilino konfuznu politiku scenu Srbije. U parlamentu ima 45 stranaka, vie ak i od Indije, koja
ima 150 puta vie stanovnika.350 U prethodnom sazivu u skuptinu su ule
22 stranke, a 2004, bilo ih je samo 17. Ako se politikim partijama dodaju
razne grupe, udruenja, sindikati, broj stranaka i grupa se umnoava na
ak 123.351
Udruivanjem u predizborne koalicije patuljaste stranke su se lukavo dosetile kako da preskoe izborni prag od pet odsto i domognu se
parlamenta. Tako je parlament postao miting point velikog broja politikih partija koje se posle ulaska u parlament u predizbornim koalicijama
razdvajaju na nepredvidiv nain, to esto nije po ideolokim i politikim kriterijumima i ime se samo poveava politika neizvesnost u zemlji smatra Vladimir Goati, predsednik organizacije Transparentnost
Srbija.352
to se broja poslanika tie, analitiari veruju da bi parlament bio efikasan i reprezentativan i sa 150 poslanika (sada 250), dok drugi dodaju
da bi mogao da funkcionie i sa 100 poslanika, budui da se njihov posao
svodi na lojalnost partijskim centralama, a ne graanima koji su ih izabrali. Osim to bi bio efikasniji, parlament s manje poslanika bio bi i racionalniji, a budet Srbije bi prema nekim procenama bio bogatiji za oko tri
miliona eura.353
To je mogue ostvariti ukrupnjavanjem politike scene, to je proputeno i na prethodnim izborima. Srpska napredna stranka (SNS) je u decembru 2011, (dok je bila u opoziciji) pokrenula inicijativu za smanjenje
parlamenta sa 250 na 125 poslanika, to je svojim potpisima podralo
280.000 graana. Sredinom marta 2012, tu inicijativu prihvatio je skuptinski Odbor za ustavna pitanja,354 ali se dalje od toga nije otilo, niti se
zna kad e, uz objanjenje napredlnjaka da je promena Ustava kompi350 P
olitika, 23. jul 2012.
351 N
ovi magazin, 21. jun 2012,
352 B
lic, 25. jun 2012.
353 B
lic, 17, januar 2012.
354 h
ttp://www.kurir-info.rs/vesti/politika/tomislav-nikolic-smanjiti-broj-poslanika-80266.php.
Ekstremni viepartizam
243
Zakonodavna aktivnost
Srbija je samoj sebi postavila cilj da harmonizuje kompletan pravni sistem sa evropskim zakonodavstvom do kraja 2012. U prolom skuptinskom sazivu, sprski parlament je zaista ubrzano radio i s prilinim
uspehom doprineo usaglaavnju domaeg zakonodavstva sa standardima
Evropske unije (ako se izostave propisi doneti na brzinu i zbog toga su gotovo neprimenjivi), postajui jedna od najefikasnijih dravnih institucija.
Zbog tako velikog broja zakona (za tri i po godine vie od hiljadu) tadanja
predsednica Skuptine Slavica uki Dejanovi proglasila je Srbiju ampionom evrointegacija.
Meutim, raspisivanje parlamentarnih izbora (sredinom marta 2012),
umrtvilo je rad parlamenta i zamrzlo desetine zakona u proceduri, jer je
nepisano pravilo parlamentarnog ivota da se u periodu izmeu raspisivanja i odravanja izbora skuptina bavi, osim izuzetno, uglavnom tekuim stvarima.
Aktuelni saziv Skuptine Srbije, tokom sedmomesenog rada, od konstituisanja 31. maja do 29. decembra 2012, usvojio je vie od 70 zakona i
vie od 40 drugih akata.356 Ipak, Evropska komisija je u izvetaju iz oktobra
2012, konstatovala usporenje u zakonodavnoj aktivnosti i navela da nije
bilo daljeg napretka ka uspostavljanju funkcionalne trine privrede.357
Stara praksa u Skuptini Srbije da se zakoni esto donose na brzinu,
bez ozbiljnih priprema, da nekritiki podraavaju inostrana reenja i da su
u praksi neprimenjiva, pa se njihovo stupanje na snagu viekratno odlae,
nije mimoilo ni ovaj skuptinski saziv.
355 P
olitika,1. april 2013.
356 V
eernje novosti, 29. decembar 2012.
357 h
ttp://www.europa.rs/mediji/najnovije-vesti/1674/
Klju%C4%8Dni+delovi+Izve%C5%A1taja+o+napretku+za+Srbiju.html.
244
Ekstremni viepartizam
245
od zakljuaka ovog istraivanja koje je obavila SeConS Grupa za razvojnu inicijativu. 361
Smena guvernera
Ubrzo po konstituisanju, novi parlament je zapoeo proceduru za
smenu guvernera Narodne banke Srbije (NBS), ime je nagoveteno naruavanje nezavisnosti te institucije, ali i ogoljeno ukazao na to da od gromoglasno najavljivane departizacije nema nita. Ni upozorenje zamenika
efa delegacije EU u Srbiji Adrijana Martinsa, da Nacrt zakona o izmenama zakona o NBS budi duboku zabrinutost jer bi odredbe mogle ozbiljno
da ugroze principe nezavisnosti NBS362 nije spreilo vladajuu koaliciju da
poetkom avgusta 2012, usvoji te izmene.
Guverner NBS Dejan oki, koji je, kao nestranaka linost i profesor
Univerziteta u Beogradu, izabran na to mesto 28. jula 2010. godine, predupredio je svoju smenu (pre isteka estogodinjeg mandata), podnosei ostavku istog dana kad je parlament raspravljao o izmenama Zakona.
U ostavci je naveo da tim inom eli da sprei da politiko iznuivanje
promene na vrhu nezavisne institucije poput NBS, bude jedini razlog za
usvajanje loeg zakona, s moguim ozbiljnim posledicama na finansijsku
stabilnost i kredibilitet drave.
Zakon je ipak, sa svim spornim izmenama, usvojen. One su, izmeu
ostalog, predviale da funkcionere centralne banke, ukljuujui guvernera, bira i razreava parlament, kao i da e guverner, viceguverneri, direktori nove Uprave za nadzor nad finansijskim institucijama i lanovi Saveta
NBS biti izabrani u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona.
Predlagai (105 poslanika vladajue koalicije) su objanjavali da je tim
izmenama trebalo da se obezbedi poveanje nadzora Skuptine nad NBS
i izbor svih funkcionera centralne banke u parlamentu, kao i formiranje
Uprave za nadzor finansijskih institucija u okviru NBS.
etiri dana po izglasavanju zakona, (6. avgust 2012), za guvernera je
izabrana potpredsednica vladajue SNS Jorgovanka Tabakovi, ije je ime
361 Isto.
362 B
lic, 2.avgust 2012.
246
Ekstremni viepartizam
247
248
zakon o tome kako bi trebalo da bude unutranje ureenje takozvane sutinske autonomije, nastao bi veliki problem u odnosima sa EU i postavilo
bi se pitanje nastavka pregovora, a time bi bio zatvoren proces napredovanja Srbije prema EU.367
Opozicija je taj dokument ocenila kao populistiki i nerealan, uz upozorenje da sadri i predlog za prekid tehnikog dijaloga sa Kosovom (Dragan ilas, predsednik DS),368 a za Zapad je posebno bila sporna reenica
nita nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno (uzeto iz modela dve Nemake), jer bi to moglo da znai razvlaenje dogovora o Kosovu u beskraj,
odnosno i suspendovanje pregovora Beograda i Pritine. Za predstavnike
EU i za Vaington bila su sporna i neka druga reenja koja se tiu prisustva
srpskih institucija na Kosovu.
Platforma je bila i nain odmeravanja politike moi i uticaja glavnih aktera aktuelne vlasti, na relaciji Dai-Vui-Nikoli. Bilo je ocena da
je Nikoli vie pisao Platformu za unutranjepolitiku upotrebu nego kao
osnovu za pregovore Beograda i Pritine. Dnevnik Blic 369 je, pozivajui se
na izvore bliske vladajuoj koaliciji, naveo da je Nikoli, vodei vie rauna o svojoj politikoj poziciji nego o problemu na stolu, ovim planom
pokuao da se distancira od Vlade koja vodi pregovore u konkretnim oblastima, oekujui da Platforma bude odbijena, pa da ceo vru krompir
pregovora o Kosovu ostane u rukama premijera Ivice Daia.
Javnost je na kaiicu obavetavana o tom dokumentu koji je nosio
oznaku tajnosti (mada je sa njom Nikoli najpre upoznao ambasadore Rusije, Kine i Velike Britanije i EU u Srbiji), a gotovo do poslednjeg trenutka u
dravnom vrhu nije bilo ni saglasnosti oko toga da li e se Platforma uopte pojaviti pred Skuptinom.
Konano, posle sastanka dravnog vrha (16. decembar 2012) i u produetku odvojenog sastanka premijera Daia i njegovog prvog potpredsednika Aleksandra Vuia, dokument je ispeglan, reenica koja je smetala
367 h
ttp://www.blic.rs/Vesti/Politika/360372/Vucic-je-mocniji-od-Dacica-i-popularniji-odNikolica.
368 h
ttp://www.pressonline.rs/info/politika/256061/djilas-platforma-o-kosovu-populisticka-inerealna.html.
369 h
ttp://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/359523/Vlada-ce-ignorisati-Nikolicevu-platformu.
Ekstremni viepartizam
249
Zapadu je skinuta, plarforma je pretoena u Rezoluciju i posle celodnevne ustre rasprave u Skuptini, usvojena. Pre toga, Vlada Srbije je skinula
oznaku tajnosti sa Platforme o Kosovu, to je zahtevala DS.
U rezoluciji, koju su podrale sve stranke osim LDP, LSV i DSS i samostalnog poslanika Rize Haljimija, za koju je glasalo 175 poslanika dok je
19 bilo protiv, navodi se da je Srbija, kada je re o dijalogu sa Pritinom
spremna na dodatne ustupke, ali ne na ugroavanje dravnih i nacionalnih interesa.370
Premijer Ivica Dai je, obrazlaui dokument, poslanicima poruio
da je Srbiji potrebna pragmatina politika (o Kosovu ne moemo vie da
priamo na nivou mita i bajki), a da e se u pregovorima insistirati na
formiranju autonomne zajednice srpskih optina na Kosovu. I u ovom dokumentu se ponavlja da Srbija nee priznati Kosovo, ali je Dai istakao da
Beograd prvi put nudi reenje za izlazak iz dosadanjeg paralelizma i paralize institucija na Kosovu.
Zasedanje Parlamenta pratile su i najave protesta ultradesniara okupljenih u pokretu Nikad granica, kao i nacionalistike vanparlamentarne
Srpske radikalne stranke (SRS). Vlast je oba skupa zabranila, ali su se radikali ipak okupili ispred Skuptine, oko koje su bile razmetene pojaane
policijske snage.
Budet
Novi parlament se potrudio da budet, najvaniji finansijski zakon,
prvi put posle dugo godina bude donet na vreme. Krajnji rok za njegovo
usvajanje je 15. decembar, a novi skuptinski saziv je taj posao obavio 1.
decembra 2012. Za budet je glasalo 138 poslanika vladajue veine, 69 poslanika opozicije je bilo protiv, a troje poslanika nije glasalo.
Zavrnica rasprave o budetu za 2013, kojim je predvien duplo
manji deficit nego godinu dana ranije, nije prolo bez uobiajeno suprotstavljenih stavova i meusobnog optuivanja vladajue koalicije i opozicije. Mlaan Dinki, ministar finansija tvrdio je da je takav budet temelj
370 h
ttp://www.slobodnaevropa.org/content/skupstina-srbije-odlucuje-o-kosovskojrezoluciji/24822196.html.
250
371 h
ttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/1216400/
Tvitovanje+Bud%C5%BEeta,+prekinuta+sednica+++.html.
372 h
ttp://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=12&dd=01&nav_
category=11&nav_id=665058.
373 h
ttp://www.politika.rs/rubrike/Politika/Poslanici-o-budzetu-izvinjenjima-i-odgovornosti.
lt.html.
Ekstremni viepartizam
251
kritiara budeta. eleo sam da javno zabeleim ono to je bio moj utisak,
da u klupama nema nikoga iz nekada najvee stranke374.
252
da lii na evropske, odavno je predvieno donoenje Etikog kodeksa ponaanja po modelu Evropskog parlamenta. Zato je u Skuptini Srbije krajem 2011, formirana radna grupa iji je zadatak bio da saini predlog tog
kodeksa, u kome bi bilo predvieno da poslanik treba da se ponaa u skladu sa moralnim normama, da ne sme da vrea, psuje, da bude korumpiran, niti da opstruira rad parlamenta, a da, ukoliko ta pravila prekri, bude
sankcionisan i novanom kaznom
Poetkom 2013, formirana je radna grupa za izmenu Nacrta kodeksa,
koju ine predstavnici poslanikih klubova, izuzev Liberalno demokratske
stranke koja je odbila da uestvuje u izradi kodeksa, jer smatra da nije potrebno propisivanje kolskih pravila koja bi mogla duboko da zadiru u
prava poslanika i da dovedu do toga da opozicija zbog samovolje vlasti
bude uniena.377
Ambicija kodeksa, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja 2013, je
da bude model ponaanja svih javnih funkcionera, ali strunjaci su uglavnom sumnjiavi prema buduim efektima tog dokumenta bez sutinskih
promena u drutvu, promene izbornog sistema, novog parlamenta sa
znatno manjim brojem poslanika i to onih koji direktno predstavljaju svoje glasae.
Zakljuak i preporuke
377 h
ttp://www.dnevnik.rs/politika/po-novom-kodeksu-ponasanja-verovatno-od-septembra.
Ekstremni viepartizam
253
tad se ne bi, kao do sada, dogaalo da se u godinjim skuptinskim izvetajima jednostavno kopiraju isti problemi, iako su ba ti
problemi meu najznaajnijim generatorima korupcije protiv koje
je nova vlast prograsila pravi rat. Parlament mora da ima vie sluha i potovanja prema nezavisnim institucijama i njihovim izvetajima koje usvaja. Problem je i u tome to posle usvajanja tih
izvetaja Skuptina ne prati njihovu primenu;
378 D
anas,20.mart 2913.
254
255
V NEZAVISNA
REGULATORNA TELA
256
257
379 h
ttp://ombudsman.yucom.org.rs/odrzana-konferencija-zastitnik-gradana-preporuke-upraksi
380 h
ttp://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Vladavina-prava-jos-u-senci-politicke-volje.lt.html
258
381 h
ttp://www.ombudsman.rs/index.php/lang-sr/izvestaji/godisnji-izvestaji.
382 h
ttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1292920/
Godi%C5%A1nji+izve%C5%A1taj+ombudsmana+.html.
383 h
ttp://www.euractiv.rs/ljudska-prava/4501-saa-jankovi-ponovo-ombudsman-.
384 h
ttp://www.vreme.com/cms/view.php?id=926661.
259
koji je bio namenjen za kancelariju ombudsmana dodeljen Visokom savetu sudstva, a Kancelariji su naknadno date druge prostorije.
Sau Jankovia, jednog od najupornijih kritiara loih sudova, spore
administracije i samovolje vlasti 385, Skuptina je reizabrala tek posle viemesenog natezanja, pokuaja smanjenja njegovih ovlaenja i pod velikim pritiskom javnosti. Pri tom je bio probijen zakonski rok kojim est
meseci pre isteka mandata ombudsmana mora da se zapone procedura
izbora novog, odnosno reizbora starog.
Konano, Saa Jankovi je reizabran poetkom avgusta 2012, uz podrku svih parlamentarnih grupa i uz glasove ak 167 poslanika, uz samo
jednog uzdranog. Praktino, izabran je konsenzusom, to se retko dogaa
i u najrazvijenijim dravama.
Institucija zatitnika graana uvedena je u pravni poredak Srbije 2005.
godine, kada je donet Zakon o zatitniku graana. Postojanje te institucije
potvreno je i Ustavom Srbije iz 2006. godine. Za prvog zastitnika graana
izabran je Saa Jankovi (stupio na dunost krajem jula 2007), koji je nakon pet godina reizabran.
260
387 Z a razliku od 2011. godine kada se najvei broj pritubi odnosio na rad republikih
organa.
261
262
dva kazneno-popravna zavoda, tri okruna zatvora, vei broj gerontolokih centara i domova za stare i policijskih stanica.
Tokom 2012. godine pokrajinski ombudsman organizovao je i uestvovao je u organizaciji i pripremama savetovanja o ostvarivanju i potovanju ljudskih prava, prikupljao je informacije o primeni zakona i drugih
propisa u oblasti ljudskih prava i vrio istraivanja u raznim segmentima
drutvenog ivota. Pokrajinski ombudsman tim povodom objavio je tokom 2012. godine i nekoliko izvetaja: Vojvoanski uenici o diskriminaciji, Dve godine nacionalnih saveta II deo, Spreavanje i zatita dece od
zlostavljanja i zanemarivanja u osnovnim kolama u AP Vojvodini, Nasilje
nad enama u porodici i Primena posebnog protokola Ministarstva zdravlja Republike Srbije za zatitu i postupanje sa enama koje su izloene
nasilju.
Pokrajinski ombudsman inicirao je i dva nova istraivanja: Primena
principa rodne ravnopravnosti odredbi Zakona o ravnopravnosti polova
u jedinicama lokalne samouprave i istraivanje Eksploatacija dece na
internetu. Objavljivanje izvetaja o ovim istraivanjima oekuje se u toku
2013. godine. 389
263
391 h
ttp://www.poverenik.rs/sr/saopstenja/1563-godisnji-izvestaj-poverenika-za-2012-godinu.
html.
264
392 h
ttp://www.danas.rs/danasrs/drustvo/najvise_zalbi_na_mup.55.html?news_id=258739.
393 h
ttp://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/374480/Sabic-Broj-obracanja-graana-porastao-za-25odsto.
394 h
ttp://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/278383/Gradane-Srbije-spijuniraju-na-svestrane.
265
395 h
ttp://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/377992/Diskriminacija-u-Srbiji-Picerija-koje-zaposljavasamo-zene-kelneri-ne-usluzuju-slepu-i-gluvu-decu.
396 h
ttp://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/306875/Najvise-mrzimo-Rome--LGBT--Hrvate.
266
267
Poverenica je tokom 2012, uputila 117 preporuka organima javne vlasti. U toj godini je i prilino povean broj pritibi (za treinu u odnosu na
prethodnu godinu) koje graani podnose kancelariji poverenika za zatitu
ravnopravnosti, ali to ne odraava pravu sliku rasprostranjenosti diskriminacije u Srbiji. Diskriminacija je, prema oceni Nevene Petrui,400 mnogo
vie rairena nego to to potvruje broj pritubi, a graani jo nisu spremni da se obrate institucijama i koriste mogunost za sudsku zatitu.
Poverenik za zatitu ravnopravnosti je uspostavljen na osnovu Zakona
o zabrani diskriminacije iz 2009, a Skuptina Srbije je za prvu poverenicu, u
maju 2010, izabrala Nevenu Petrui. Protiv nje je krajem 2012, i poetkom
2013. godine voena estoka medijska kampanja (tabloid Kurir), a Skuptini Srbije uruena je peticija za njenu smenu s potpisima 140 graana,
uglavnom desniarsko-nacionalistikog opredeljenja.Civilno drutvo Srbije stalo je u odbranu poverenice, navodeci da su napadi protiv nje pokuaj
ugroavanja nezavisnosti institucije poverenika za zatitu ravnopravnosti.
400 h
ttp://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/332053/Poverenici-za-ravnopravnost-za-sest-mesecistiglo-oko-200-prituzbi.
268
269
te da je taj proces obavljen tokom mandata prethodne vlade. O ovom potezu Agencija je obavetena preko medija, o emu je izdala i saoptenje u
kome se, izmeu ostalog, kae: Agencija takoe izraava zabrinutost jer je
saopteno da e Savet za borbu protiv korupcije imati nadzornu ulogu u
sprovoenju Strategije. To bi znailo da Ministarstvo pravde namerava da
ovaj nadzor, koji predstavlja jednu od najznaajnijih nadlenosti Agencije,
oduzme Agenciji i prenese ga u nadlenost savetodavnog tela Vlade.402
Nakon to je tekst radne verzije Strategije stavljen na uvid Agenciji, Agencija je objavila i Komentare na radnu verziju Strategije, podseajui javnost
da je Ministarstvu pravde i dravne uprave ve bila dostavila emu Minimalni standardi za kvalitetniju strategiju.403
Sama Agencija je u svom godinjem izvetaju za 2012. godinu ponudila koncept izvetaja na takav nain da prati logiku strukturu svrhe nadlenosti koje je Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije poverio ovom
nezavisnom dravnom organu: 1) Kontrola raspolaganja javnim resursima (Agencija je duna da: reava o nespojivosti javnih funkcija i sukobu
interesa, sprovodi kontrolu imovine javnih funkcionera i da vodi registar
javnih funkcionera, imovine i poklona, kontrolie finansiranje politikih
subjekata); 2) Razotkrivanje nepravilnosti (koje uine pojedinci i/ili grupe,
nezavisno od njihovog statusa, zbog kojeg je Agencija duna da postupa
po predstavkama i prijavama pravnih i fizikih lica; 3) Edukacija (predstavnika javnog sektora i drugih cijlnih grupa, ukljuujui i optu javnost, o
pitanjima znaajnim za antikorupcijsko delovanje); 4) Obezbeivanje mehanizama za uspostavljanje i unapreenje integriteta u institucionalnom
i regulatornom okviru (zbog ega je Agencija duna da: koordinira proces uvoenja i nadzire sprovoenje planova integriteta u javnom sektoru;
nadzire i izvetava o procesu sprovoenja nacionalne antikorupcijske strategije; analizira propise na rizike od korupcije i daje incijative za izmenu i
donoenje propisa radi otklanjanja koruptivnih rizika; sprovodi istraivanja i analize kako bi obezbedila empirijska znanja za formulisanje antikorupcijskih javnih politika); 5) Uspostavljanje i jaanje veza sa okruenjem
u kojem radi (zbog ega je Agencija duna da: sarauje sa predstavnicima
402 www.acas.rs.
403 h
ttp://www.acas.rs/sr_cir/praksa-agencije/pracenje-strategije.html.
270
404 h
ttp://www.acas.rs/sr_cir/aktuelnosti/881-podneta-inicijativa-za-izmene-i-dopunezakona.html
405 h
ttp://www.acas.rs/sr_cir/aktuelnosti/896-treci-godisnji.html
271
Nastavljena je praksa da vlast ne reaguje na godinje izvetaje nezavisnih dravnih organa, odnosno na preporuke koje se u tim izvetajima
objavljuju. Ne postoji precizna obaveza organa vlasti da, nakon formalnog
usvajanja izvetaja nezavisnih organa od strane republike skuptine, u
skladu sa njima i postupaju.
272
273
VI DRAMATINA
EKONOMSKA SITUACIJA
274
275
276
Srbije, i njen novi lider i prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vui, koji
je brzo preuzeo gotovo svu vlast, mada je nominalno samo prvi potpredsednik vlade, ministar odbrane i koordinator rada obavetajnih slubi.
Ova smena vlasti u najgorim ekonomskim prilikama, moe se se, ini
se, na dui rok ispostaviti i kao prilino krupna promena modela ekonomske politike koji e biti na snazi u Srbiji narednih godina bez obzira to su u vladajuoj koaliciji ostali (i napredovali), osim predstavnika
SPS, i Ujedinjenih regiona Srbije (URS), na elu sa novim-starim ministrom
finansija i privrede Mlaanom Dinkiem. No, iako su vladi dve treine
ministara iz predhodne vlade Mirka Cvetkovia, ona je sa premijerskom
pozicijom SPS i sa ulaskom SNS u njen sastav ipak bitno promenjena, pa se
moe oekivati i njen radikalniji zaokret u ekonomskoj filozofiji.
No, promena ekonomske politike od relativno liberalnog modela trine regulacije, uz neodrivo ouvanje visokog uea javnog privrednog
sektora u trinom prostoru ka pojaanom dravnom intervencionizmu
kao instrumentu socijalno odgovorne drave bie ipak ograniena nastavkom generalne orijentacije nove koalicije ka evropskim integracijama,
a taj pravac, koji je u poetku izgledao taktike naravi, ini se da je uvren
majskim sporazumom (2013) Beograda i Pritine u Briselu, u aranmanu
Evropske unije (i SAD).
Zasad je izvesno da je nova koalicija, im je preuzela vlast, energinije
zagrizla u kosovski problem, da bi isposlovala datum poetka pregovara o ulasku Srbije u Evropsku uniju, ali je neizvesno koliko je ta koalicija
spremna za ponovno pokretanje temeljnih drutvenih i privrednih reformi koje su zamrznute ve vie godina, kako bi Srbija napokon okonala razdoblje simulirane tranzicije i upodobila svoj sistem sa zemljama
Evropske unije.
277
ekspoze novog premijera Ivice Daia, koga je on odrao prilikom formiranja nove vlade 26. jula 2012. godine.
Dai je to i sam istakao, uveren da je to najnoviji svetski trend: Ulogu drave shvatam kao potrebu da se pomogne i graanima i privredi i
svim drugima kojima je pomo potrebna, pravda, jednakost za sve, pogotovu za one koji su u vremenima tranzicije ostali bez posla i prihoda za
ivot, bie prioriteti ove vlade, itd.407 U tom smislu ovaj ekspoze bio bi prihvatljiv i na svakom evropskom socijaldemokratskom skupu pre tridesetak
godina, kad je bio u modi klasini koncept drave blagostanja (welfare
state). Istina je da se o povratku na neki slian model ekonomske politike, pa i drave, ponovo raspravlja u svetu u vremenu otegnute krize, naroito u eurozoni, ali ne ba u onim zemljama koje, poput Srbije, imaju
pre svega problem velikog budetskog deficita, to jest drava u kojima ni
malu, to jest nedovoljnu socijalnu potronju nema ko da finansira, uprkos ogromnom broju socijalno nezatienih (pre svega nezaposlenih). A,
realna drava blagostanja mnogo kota, zato je due od decenije i bila
naputena i u najbogatijim i najrazvijenijim dravama sveta.
Nasuprot toj kljunoj razlici izmeu Srbije i zemalja koje su isprobavale model drave blagostanja, premijer Dai je u svom promotivnom
ekspozeu naglasio: Sve ono to je u Srbiji zapostavljeno, zaboravljeno,
zloupotrebljeno, odbaeno, a vredno, mora da se vrati na svoje zaslueno
mesto. Neki itavi delovi Srbije moraju da oive. Da dobiju infrastrukturu,
privredu, radna mesta i postanu mesta u koja e se ljudi vraati. Ne tamo
da umru, nego da bi tamo iveli. U ovom stavu, kao i u nizu drugih koje
ovde nije potrebno due citirati, Dai je najavio povratak na koncept drave koja svima pomae, koja naciji pomae da se fiziki obnovi i uvea,
koja odrava opstanak naputenih sela i zaputene provincije, koja u naelu pomae i privredu i graane, naroito siromane radnike, seljake i
tranzicione gubitnike (nezaposlene), koja, navodno zbog toga zadrava u
dravnom vlasnitvu ceo privredni javni sektor (nee se privatizovati EPS,
PTT, TP, Aerodrom, rekao je premijer), suoava se sa izazovom reindustrijalizacije, kako bi Srbija imala svoju privredu i svoje radnike, odvaja
ogromna sredstva za ulaganja i podsticaje u poljoprivredi, kako bi Srbija
407 V
reme, 2. avgust 2012.
278
postala bata Evrope, trai od finansijskog sektora da pomognu razvojnim investicijama, od centralne banke zahteva fiksni devizni kurs dinara
(da zaposlenima i penzionerima ne bi erodirala primanja), koja od privrednika zahteva da isplauju plate i ne iznose kapital u inostranstvo, koja
vraa bolesnima besplatno zdravstvo i tako redom. Dai tako vidi i ulogu
vlade koja e sve to osigurati socijalnim dogovorom sa poslodavcima i
zaposlenima, a dogovor sa penzionerima je praktino ve postignut, da se
ne zamrzavaju niija primanja, pa ni njihova (ve samim koalicionim dogovorom SPS i Partije udruenih penzionera Srbije PUPS).
Nakon ovakvog ekspozea Ivice Daia, u leto 2012. godine, meu posmatraima se postavilo tugaljivo pitanje da li premijer svojim promocionalnim govorom poziva na zaustavljanje tranzicionog procesa, poto je
on tada ekspicitno rekao: Promene drutvenog poretka nisu dale oekivane rezultate. Srbija je i dalje zemlja izneverenih oekivanja i proputenih
prilika. Uinjene su krupne greke, neke i kriminalne prirode u privatizaciji drutvene svojine, upropaeni su ogromni privredni potencijali zemlje.
Stupili smo u sveopte siromatvo i pad ivotnog, ekonomskog, kulturnog
i civilizacijskog standarda srpskog drutva.
Naime, u ovom stavu postoji jedna opasna meavina ideoloke manipulacije i gole poluistine. Jer, ne moe se ba rei da je Dai pozvao na
povratak u socijalizam, ali se mogao izvui zakljuak da kapitalizam nije
za Srbiju, to jest neko je mogao razumeti da zapravo privatizacija sama po
sebi upropaava nekakav ogromni privredni potencijal zemlje. Kao da taj
potencijal nije bio upropaen jo pre privatizacije. Istina, premijer Dai
je naveo samo da su u tranzicionom procesu uinjene greke, ali se stie
utisak da je mislio da je sama tranzicija istorijska greka.
Ipak, Dai tada nije ponovio rei iz predizborne kampanje, kada je
odbacivao pomo Meunarodnog monetarnog fonda i poruio mu da ide
u druge zemlje i tamo vri neuspele eksperimente, ve je odmah najavio
da e i njegova Vlada traiti nastavak pregovora sa Meunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, jer je verovatno bio svestan da zasad
Srbija mora saraivati i sa starim kapitalizmom, kako bi izala iz finansijskog bunara.
279
Ivica Dai je u promotivnom ekspozeu 2012. godine, najkonkretniji bio u kritici dotadanje monetarne politike. Na tu temu on je rekao: U
poslednje vreme dolo je do drastinog slabljenja nacionalne valute. Nacionalna valuta je, u odnosu na septembar 2008. godine, doivela pad vrednosti od 53 odsto. Plate i penzije su obezvreene, rate stambenih i drugih
kredita graana viestruko su uveane, a i bilansi mnogih preduzea trajno oteeni.
Apsurdno je da je to period u kome su devizne rezerve viestruko uveane. Drava jednostavno ne moe pred tim da zatvori oi. Neuspeh u odbrani nacionalne valute koji su doivele Narodna banka i Vlada Srbije kao
direktnu posledicu imali su osiromaenje graana Srbije i nae privrede.
Srbiji je potreban plan za stabilnu nacionalnu valutu. Taj plan mora
biti rezultat koordinisane i zajednike politike Vlade, monetarnih vlasti i
privrede. Efikasnije korienje instrumenata monetarne politike, aktivnije
privlaenje stranih investicija, spreavanje odliva deviza sivim kanalima,
rad sa naom dijasporom, destimulisanje nepotrebnog uvoza, podsticaj
preduzeima koja svojim radom supstituiu uvoz i ozbiljna izvozna strategija najvaniji su elementi ovog plana.
Da li e se i kako e se Daiev kabinet drati ovih smernica ekonomske politike, koje je najavio kao program svoje vlade, ostaje da se vidi. U
drugom polugou 2012. godine, kada je ova vlada preuzela vlast, ona se
u prvih sto dana ponaala kao vlada konsolidacije koja je prinuena na
interventne mere, pa se zasad ne moe sa sigurnou govoriti kakva je doista njena ekonomska filozofija. Ako takvu filozofiju uopte ima i moe da
uskladi unutar sopstvene, vladajue koalicije u kojoj koaliraju i dominiraju stare leve fraze i ideje klasinog desniarskog nacionalizma, a napose
u kojoj je primetna i stara fascinacija srpske politike Rusijom i njenom navodnom zatitnom ulogom prema Srbiji.
280
281
282
283
bila re o izbornoj godini, vlada je dozvolila da zarade, bez poreza i doprinosa, nominalno budu vee u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu, za
9,3 odsto, a realno za 1,4 odsto (prosena mesena plata je bila neto iznad
300 eura), dok je kupovna mo penzija bila u opadanju.
Glavni izgovor vlade za domicilnu recesiju bio je pozivanje na svetsku
finansijsku krizu, a posebnu recesionu krizu u Evropskoj uniji. U 2012. godini ostvarena je razmena sa inostranstvom u vrednosti od 30.366,9 miliona USD izvozje iznosio 11.353,6 miliona USD, a uvoz 19013,3 miliona
USD. Prema 2011. godini, izvoz jesmanjen za 3,6 odsto u odnosu na 2011.
godinu, a uvoz, takoe,smanjenza 4,3 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom
je bila 59,7 odsto i bila je vea od pokrivenosti u 2011. godini. Vie od polovine ukupne razmene sa inostranstvom Srbija obavlja sa zemljama EU u
2012. godini udeo ovih zemalja je u ukupnoj razmeni Srbije sa inostranstvom iznosio 58,1odsto.413
284
tekue kamate na visokom nivou (uz pad kreditnog rejtinga drave za jedan stepen).
Tako je dolo do stagnacije zaduivanja privrede u inostranstvu, ali
porasta zaduivanja drave na meunarodnom finansijskom tritu. Tako
je i dolo do prave eksplozije javnog duga, koji je tokom godine porastao
sa, realno oko 49 odsto BDP, na, prema proceni novog ministra finansija
i privrede Mlaana Dinkia, blizu 65 odsto bruto domaeg proizvoda, sa
tendencijom daljeg rasta.
Na problem brzog porasta javnog duga i ugroenosti dravnih finansija, prvi je, u junu 2012. godine skrenuo panju Fiskalni savet Srbije na elu
sa Pavlom Petroviem, a poetkom 2013. godine Fiskalni savet je saoptio
da je deficit budeta Srbije u predhodnoj godini iznosio 217 milijardi dinara ili 6,6 odsto BDP, to je bilo daleko iznad budetske projekcija. Javni
prihodi su bli za oko 25 milijardi dinara manji od planiranih, a najvie su
podbacile akcize i prihodi od PDV.
Dakle, ukupno uzev, Srbija se tokom 2012. godine zaduila za oko 4,5
milijardi eura, a najvei deo te sume otiao je na otplate ranije uzetih kredita i popunjavanje budetskog deficita, jer je samo 20 odsto tog zaduenja
odvojeno za javne investicije i dravne garancije.
Veliko finansijsko naprezanje Srbije i njene privrede u 2012. godini
dramatizovao je i porast gubitaka u bankarskom sektoru, izazvan naglim
skokom stope nenaplativnosti odobrenih kredita, to samo ilustruje loe
finannsijsko stanje cele privrede. Kako je saopteno u Udruenju banaka
Srbije, oko 19.000 preduzea je u docnji sa otplatama kredita, kao 16.000
preduzetnika, sa ukupnim obavezama koje se procenjuju na iznos izmeu
250 i 300 milijardi dinara. Zasad je u docnji duoj od 90 dana suma otplata
od oko 3 milijarde eura, to zajedno sa rezervisanim sredstvima u bankama od takoe, 3 milijarde eura, znai da je blokirano oko 6 milijardi
eura kreditnog potencijala (dok je ukupna kapital banaka u Srbiji samo 5,5
milijardi eura).414
Ljuljanje banaka pod pritiskom loih kredita izazvalo je i relativno neuspeno poslovanje svih banaka u 2012. godini, mada su one zbirno gledajui, ostvarile u toj godini dobit od 8,4 miliona dinara (oko 80
414 P
olitika, 3. maj 2013.
285
miliona eura), ta dobit je bila za oko 64 odsto manja od one koju su banke zbirno ostvarile u 2011. godini. Od ukupno 32 poslovne banke koje su
poslovale u Srbiji, ak 11 banaka je zavrilo sa gubicima, a 13 banaka je u
proteklih pet godina izgubilo tri puta vie novca od tekue zarade.415
Ovoj relativno looj slici bankarskog sistema naroito negativan doprinos dao je slom Agrobanke, u kojoj je drava imala 20 odsto akcija, ali je
u ovom sluaju uinila pokuaj veoma skupog spasavanja klijenata ove
banke. Taj slom Agrobanke, u dva koraka (26. maja, kad je uinjen pokuaj
sa osnivanjem Nove Agrobanke i 26. oktobra, kada je ta nova banka likvidirana), predstavlja moda prelomni finansijski dogaaj godine ne toliko zbog velikog volumena finansijske operacije koju je izazvao, nego vie
zbog toga to je ta afera znatno uticala i na irenje svesti da se borba protiv visoke korpucije vie ne moe odlagati. To saznanje dobro je iskoristila
opozicija na majskim izborima, pre svega SNS, jer je prva shvatila da joj ta
borba prua veliki resurs popularnosti.
Mada pria o slomu Agrobanke ad u Beogradu poinje jo krajem
2011. godine, kad je Narodna banka Srbije (NBS) nad njom uvela prinudnu upravu, zbog gubitaka u poslovanju od 290 miliona eura, ira javnost
je shvatila dimenzije njene propasti, kako smo napomenuli, tek za vikend
26. maja, kada je obelodanjeno da je likvidirana stara i osnovana Nova
Agrobanka u potpunom vlasnitvu drave. U ovoj operaciji koja je odigrana samo nekoliko dana posle izbora, Cvetkovieva tehnika vlada je najpre, 24. maja donela odluku o emitovanju dugoronih hartija od vrednosti
od 85 miliona eura za Novu Agrobanku, sa dospeem 2015. godine, pa je
sutradan, 25. maja, tadanji guverner NBS Dejan oki doneo reenje o
likvidaciji Agrobanke, a Nova Agrobanka je osnovana 26. maja uz pomo
dravnih obveznica i ivih 25 miliona eura iz budeta, kojima je Vlada
Srbije omoguila kakav takav nastavak svakodnevnog rada ove banke. U
zvaninom saoptenju NBS je tada naglaeno da je osnivanjem Nove Agrobanke sa dravnim kapitalom od 10.417.990.000 dinara zatiena uteevina od 165.367 graana i ouvana stabilnost 4.872 preduzea. Ispostavie
se da sve to to je preduzeto nije bilo dovoljno, a iskrsao je i problem sa
415 B
lic, 4-5 maj 2013.
286
stranim suvlasnicima Agrobanke, koji su ovom odlukom praktino bili eksproprisani, pa su zavapili da su izgubili 70 miliona eura.
Pet meseci kasnije, opet uoi vikenda, 27. oktobra 2012. godine nova
Vlada Srbije, na elu sa Ivicom Daiem donela je odluku o likvidaciji i
Nove Agrobanke i utapanju depozita i imovine te banke u Potansku tedionicu. Iz Nove Agrobanke u Potansku tedionicu preneta su 392,3 miliona
eura ukupnih obaveza, od ega e 238,5 miliona eura osiguranih depozita, kako je tada objavljeno, biti pokriveno u keu iz Agencije za osigurnje
depozita. Preneti su i neosigurani depoziti i ostale obaveze, koje su pokrivene hartijama od vrednosti koje je Cvetkovieva vlada ve bila emitovala.
Potanska tedionica je osim toga, stekla oko 60 ekspozitura i 65 miliona
eura navodno zdrave aktive. Ona je preuzela i 300 zaposlenih, dok je 500
ljudi izgubilo zaposlenje.
Premijer Ivica Dai je tim povodom izjavio da bi propast Nove Agrobanke imala ogromne i teke posledice ne samo na finansijsko trite, ve
i po graane Srbije i preduzea koja imaju depozit u Agrobanci, zbog ega
je reagovanje vlade, navodno, bilo neophodno.
Ovom akcijom sluaj Agrobanke, meutim, nije zatvoren, kao to ni
hapenja odgovornih nije okonano sa privoenjem glavnog menadera
te banke Duana Antonia. U pritvor je zbog sumnji za raznovrsne malverzacije dosada smeteno 16 funkcionera banke, ali i neki lanovi Upravnog
odbora, dok su tabloidi stalno insistirali da je Agrobanka bila krava muzara SPS i Cvetkovieve vlade. Neke prie o doista bahatom odobravanju
velikih kredita bez gotovo ikakvih, ili sa veoma sumnjivim obezbeenjima
imale su ogroman odjek i doista su izazvale ogorenje u javnosti, toliko da
su samlele svaki kredibilitet kako nadzornih i kontrolnih organa i firmi,
tako i samih institucija vlasti.
Iza Agrobanke, poetkom 2013. godine slomie se i Razvojna banka
Vojvodine, pa i KBC banka u Beogradu. Ukupno uzev, likvidacija ove dve
banke kotae poreske obveznike Srbije oko 600 miliona eura. Ipak, mora
se priznati, spasen je kredibilitet bankarskog sistema, to, dakako, nije
nevano.
287
288
289
290
Kad je re o projekciji budeta za 2013. godinu, koja je takoe izneta Misiji MMF tokom njene petodnevne posete Srbiji, u spomenutom pismu valja zapaziti jo tri stava. Prvi je da MMF procenjuje da e deficit
eksternog bilansa tekuih transakcija dostii dvocifreni nivo tokom 2012.
godine. Drugi zanimljiv stav je da predstavnici MMF oekuju da se bez odlaganja usvoji jasan i realan srednjoroni program fiskalne konsolidacije
radi smanjenja javnog duga ispod 45 procenata BDP u skladu sa odredbaama zakona o budetskom sistemu, to podrazumeva iroki ambiciozni
program strukturalnih reformi.
Koliko je to bio teak zadatak svedoi procena Fiskalnog saveta da bi
se ak 2013. godine, i uz fiskalni deficit od 3,5 odsto, uee javnog duga u
BDP popelo na 62,6 odsto, a sa sputanjem budetskog deficita i na nulu,
u naredne dve godine, 2016 godine bi to uee bi i dalje iznosilo ak 57,2
odsto. Trei stav, koji je iznet u pismu Murgasove, upuivao je na zakljuak
da MMF nee tek tako oprostiti Vladi Srbije to je izmenama zakona o Narodnoj banci naruila njenu nezavisnost, jer se istie potreba za korektivnim merama koje bi pomogle da se ojaa nezavisnost NBS.
Prvog decembra 2012. godine, dakle posle niza godina u zakonskom
roku, ministar finansija i privrede Mlan Dinki je u Narodnoj skuptini
Srbije dobio podrku i za budet Srbije za 2013. godinu. Usvojena je projekcija ukupnih budetskih rashoda u visini od 1067 milijardi dinara, za
koje e se sakupiti 956 milijardi dinara ukupnih prihoda dakle planiran
je budetski deficit od neto vie od 121 milijarde dinara to je znailo da
se u 2013. godini oekivalo smanjenje budetskog deficita za neto vie od
40 odsto.416 Budet za 2013. godinu, osim Ministarstva finansija, koje ga je
sainilo, na kraju je pozitivno ocenio i Fiskalni savet.
Paralelno sa budetom za 2013. godinu usvojena je i strategija fiskalne konsolidacije do 2020. godine. Njen cilj je da se 2014. godine zaustavi porast uea javnog duga u BDP zemlje, a da se njegovo sputanje na
zakonski limit od 45 odsto BDP moe oekivati, u najboljem sluaju 2018.
godine, a realno tek 2020. godine. Ve posle prva tri meseca 2013. godine
utvreno je da je taj budet nerealno projektovan i da deficit nezadrivo napreduje.
416 V
reme, 6. decembar 2012.
291
292
Srbija je donela Zakon o radu 2005. godine koji je izmenjen 2009; ratifikovana je revidirana Evropska socijalna povelja (2009); usvojen je Zakon
o zapoljavanju i osiguranju za sluaj nezaposlenosti i Zakon o preofesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba sa invaliditetom (2009); usvojen
je Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, kojim je regulisano inkluzivno obrazovanje i olakan upis dece iz socijalnoosetljivih grupa (2009); objavljen je Prvi nacionalni izvetaj o socijalnom ukljuivanju i
smanjenju siromatva u Republici Srbiji (2011).
Prema nezvaninim podacima, u Srbiji 700.000 ljudi radi na crno, dok
100.000 ljudi ne prima platu. Radnici su svakodnevno suoeni sa neadekvatnim uslovima rada za minimalni lini dohodak, ili rade ak i bez ikakve
nadoknade, bez uplaenih doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranja, sa prekovremenim radom, socijalnom i ekonomskom nesigurnou,
to ih drutveno marginalizuje s objedinjujuim nazivom prekarijat.418
Prava radnika u Srbiji naruena su i nakon privatizacija, kojima je deo
preduzea nestao, ostavivi radnike bez posla, ali i bez otpremnina koje bi
im pripadale.
Gorui problem su zdravstvo i zdravstveno osiguranje, budui da su
naruena i prava radnika iji poslodavci ne plaaju doprinose, zbog ega
su oni faktiki kanjeni time to ne mogu da koriste zdravstveno osiguranje. Osim toga, rasprostranjena korupcija u zdravstvu takoe podriva
sistem.
Prvi nacionalni izvetaj o socijalnom ukljuivanju i smanjenju siromatva u Srbiji pokazuje da je stopa rizika od siromatva u Srbiji via nego
u EU. Romi su izloeniji riziku od nezaposlenosti. Njihovo siromatvo je
posebno izraeno, jer praktino ive u zaaranom krugu zbog toga to je
stopa kolovanja nia nego u optoj populaciji.
Osobe sa hendikepom i smetnjama u razvoju, takoe imaju restriktivniji pristup obrazovnom sistemu i tritu rada. Inkluzivno obrazovanje,
koje predvia ukljuivanje osoba sa hendikepom u redovno obrazovanje,
kao i zakonska obaveza preduzea da zapoljavaju osobe sa hendikepom
su uvedene tek nedavno. Za prave rezultate tih mera e, meutim, biti potrebno vreme. Glavne prepreke su nedovoljna obuenost nastavnog kadra,
418 http://www.sindikalizam.org/index.php?fullnews=1537.
293
kao i neznanje i otpor javnosti. Kada je re o zapoljavanju osoba sa hendikepom, deo preduzea i dalje smatra da im je lake da plate kazne nego
da zaposle osobe sa hendikepom.419
Socijalni dijalog, kao okvir za ureivanje uslova rada, nije funkcionalan, a sindikati, po miljenju veine graana, ne obavljaju svoju funkciju
zatite prava radnika, pogotovo u privatnom sektoru. Sindikatima nedostaje strategija, kao i posebni trajkaki fondovi i fondovi za bolesne radnike, kao i za one koji ostaju bez posla. Mnogi sindikati su blii politikim
strankama i dravi nego svojim lanovima, to ih je pretvorilo u neme
posmatrae bez elje i moi da se bore za prava radnika. Srbija ima najmanje trajkova i protesta u regionu, uprkos injenici da njeni graani
ive znatno loije. Sociolog Boris Jaovi, osim tradicionalne nesolidarnosti meu sindikatima, razlog za izostanak protesta vidi i u tome to su
ljudi mahom usmereni na obezbeivanje osnovnih egzistencijalnih potreba. On tvrdi da kad veina radi samo da bi preivela, ne ostaje mnogo
prostora za graanski aktivizam. On takoe, istie da su se u prvom planu nalazila politika pitanja (Kosovo, Evropa) na koja obian ovek teko
moe da utie. Vie od milion obespravljenih radnika, tvrdi on, po posledicama, je problem koji se ne tie samo onih koji ine ovu statistiku ve i
celog drutva.420
Osnovna pretpostavka za efektivno uivanje ljudskih prava je njihovo poznavanje. Veina graana Srbije, verovatno nije ni svesna da je sada
njihovo pravo na rad, pravine i povoljne uslove rada, socijalno osiguranje
i obrazovanje zatieno i pred telima Saveta Evrope. Viegodinja demonizacija nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima u Srbiji, u
mnogome je naruila odnos izmeu civilnog sektora i graana. Mali broj
organizacija civilnog sektora se specijalizovao za pitanja socio-ekonomskih
prava. Izmeu ostalog i zbog toga to ne postoji ni interes donatora da podre takve projekte.
419 http://www.euractiv.rs/ljudska-prava/4515-socio-ekonomska-prava-u-srbiji.html.
420 Ibid.
294
295
296
297
Institucionalni okvir
Hronini problemi neustavnog karaktera Zakona o crkvama i verskim zajednicama i njegove proizvoljne primene od strane nadlanih institucija
jo uvek nisu reeni, kao ni diskriminatorne odredbe podzakonskog akta
Pravilnika o sadrini i nainu voenja Registra crkava i verskih zajednica.
Reenja sadrana u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u suprotnosti su sa odredbama iz lana 9. Evropske konvencija o ljudskim pravima,
odredbama lana 18. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, kao i sa odredbama Ustava Republike Srbije iz lanova 43, 44, i 21.
Formalno, prema poslednjem stavu lana 7. Pravilnika o sadrini i nainu voenja Registra crkava i verskih zajednica, verska organizacija koja
nema prijavu i koja ne eli da se upie u Registar uiva verske slobode na
osnovu Ustava i meunarodnih konvencija o ljudskim pravima i slobodi
veroispovedanja, u skladu sa l. 1, 2, i 5. Zakona, osim ako je njeno delovanje u suprotnosti sa lanom 3. Zakona. Meutim, iako registracija nije
obavezna za verske zajednice, one koje se ne registruju suoavaju se sa
znaajnim problemima prilikom otvaranja bankovnih rauna, kupovine
ili prodaje imovine, zapoljavanja verskih slubenika, tampanja i objavljivanja literature, plaanja Poreza na dodatu vrednost ...
Prema zvaninim podacima, koji su bili dostupni na zvaninoj internet prezentaciji nekadanjeg Ministarstva vera i dijaspore, na osnovu Zakona o crkvama i verskim zajednicama i Pravilnika o sadrini i nainu
voenja Registra crkava i verskih zajednica, priznat je pravni subjektivitet sledeim crkvama i verskim zajednicama: Srpskoj pravoslavnoj crkvi
(SPC), Rimokatolikoj crkvi, Slovakoj evangelikoj crkvi a.v., Reformatskoj
hrianskoj crkvi, Evangelikoj hrianskoj crkvi a.v., Jevrejskoj zajednici,
Islamskoj zajednici, Eparhiji Rumunska pravoslavne crkve Dakija Feliks sa
seditem u Deti (Rumunija) i administrativnim seditem u Vrcu.
Na osnovu donetih reenja o upisu u Registar crkava i verskih zajednica, u Ragistru su upisane sledee verske zajednice: Hrianska adventistika crkva, Evangelika metodistika crkva, Crkva Isusa Hrista svetaca
298
poslednjih dana, Evaneoska crkva u Srbiji, Crkva Hristova ljubav, Hristova duhovna crkva, Savez Hrianskih baptistikih crkava u Srbiji, Hrianska hazarenska verska zajednica, Crkva Boja u Srbiji, Protestantska
hrianska zajednica u Srbiji, Hristova crkva brae u Srbiji, Slobodna crkva Beograd, Jehovini svedoci Hrianska verska zajednica, Zavetna crkva Sion, Unija reformnog pokreta adventista sedmog dana, Protestantska
evaneoska crkva Duhovni centar, Hristova jevaneoska crkva.
Pojedine verske zajednice sa prethodnog spiska upisane su u Registar tek posle sudske presude, a pojedine se i dalje spore sa Ministarstvom
kako pred domaim sudovima, tako i pred Meunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu. Sticanje pravnog subjektiviteta preduslov je reenja
brojnih problema sa kojima se susreu verske zajednice u svom svakodnevnom funkcionisanju, a jedan od njih je i problem restitucije, odnosno
vraanja bespravno oduzete imovine. Mnogim netradicionalnim verskim
zajednicama takoe je oduzimana imovina, ali njihov trenutni pravni (registracioni) status uslovljava mogunost ostvarivanja prava na restituciju.
Ministarstvo vera i dijaspore, koje je nastalo spajanjem ministarstva
vera i ministarstva za dijasporu nakon rekonstrukcije republike vlade u
martu 2011. godine, a na ijem elu je stajao dotadanji ministar za dijasporu Sran Srekovi, ukinuto je formiranjem Vlade Republike Srbije nakon parlamentarnih izbora u maju 2012. godine. Nadlenosti nekadanjeg
ministarstva vera, Uredbom o Kancelariji za saradnju sa crkvama i verskim
zajednicama421 donetom 2. avgusta 2012. godine, prenete su na novoosnovanu Kancelariju za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama. Odluka
da se ukine minsitarstvo vera, iako su u prethodnom, rekonstruisanom sazivu Vlade Republike Srbije resori ministarstva vera i ministarstva dijaspore bili objedinjeni u ministarstvo vera i dijaspore, kritikovana je od strane
pojedinih verskih zvaninika.422
421 U
redba o Kancelariji za saradnju sa crkvama i verskim
zajednicama: http://www.vere.gov.rs/KSCVZ/uploads/Dokumenti/
UredbaOKancelarijiZaSaradnjuSaCrkvamaIVerskimZajednicama.pdf.
422 M
itropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ocenio je da nije dobro da Srbija ukine
ministarstvo vera i da se to moe negativno odraziti in a finansijsku stranu crkvenog
ivota. (Loe ukidanje Ministarstva vere, RTVB92, 22. jul 2012, http://www.b92.net/
info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=07&dd=22&nav_category=11&nav_id=628743);
Institucionalni okvir
299
Pomenutom Uredbom predvieno je da Kancelarijom rukovodi direktor koga postavlja Vlada na pet godina, te da je njegova prva dunost da u
roku od 30 dana od stupanja na snagu Uredbe donese pravilnik o unutranjem ureenju i sistematizaciji radnih mesta u Kancelariji.423 Nepotujui
sopstvenu uredbu, Vlada je imenovala direktora Kancelarije tek 6. septembra 2012. godine, a na tu funkciju izabran je Mileta Radojevi (roen 1955.
godine u Mirosaljcima kod Lazarevca), lan Glavnog odbora Socijalistike
partije Srbije, magistar tehnikih nauka i bivi direktor Gradskog saobraajnog preduzea (GSP) Beograd.
Nakon burnih rasprava koje su pratile primenu Zakona o vraanju (restituciji) imovine crkvama i verskim zajednicama, Zakona o privatizaciji i
Zakona o planiranju i izgradnji, kao i odlaganje imenovanja novog direktora dravne Direkcije za restituciju i relativizovanja primene zamenske
restitucije, tokom kojih su zvaninici tradicionalnih crkava i verskih zajednica upuivali veoma otre kritike na raun Vlade Republike Srbije, formirana je Agencija za restituciju koja bi, prema najavama, trebalo da olaka i
ubrza proces povraaja imovine.
Podseanja radi, Direkcija za restituciju osnovana je Zakonom o vraanju (restituciji) imovine crkvama i verskim zajednicama iz 2006. godine,
ali je zbog zbog administrativnih problema i propusta poela sa radom sa
vie od godinu dana zakanjenja, odnosno krajem 2007. godine. Agencija
za restituciju je, shodno lanu 63. stav 2. Zakona o vraanju oduzete imovine i obeteenju, 1. marta 2012. godine, preuzela predmete, sredstva za
rad, arhivu i zaposlene Direkcije za restituciju.
Prema zvaninim podacima sa internet prezentacije Agencije za restituciju, odnosno Direkcije za restituciju,424 tokom dvogodinjeg roka za
podnoenje zahteva za restituciju (1. oktobar 2006 30. septembar 2008.
Reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilki ocenio je danas da je ukidanjem
Ministarstva vera ostala velika praznina, ali da ne oekuje velike promene formiranjem
Kancelarija za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama. (Zilki: Ukidanjem
Ministarstva vera ostala velika praznina, Blic, 2. avgust 2012, http://www.blic.rs/Vesti/
Politika/336169/Zilkic-Ukidanjem-Ministarstva-vera-ostala-velika-praznina).
423
lan 6. Uredbe o Kancelariji za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama
424 Direkcija za restituciju, Agencija za restituciju, http://www.restitucija.gov.rs/direkcija-zarestituciju.php.
300
Institucionalni okvir
301
302
428 Zakon ograniava verske slobode, Politika, 31. jul 2012. godine, http://www.politika.rs/
rubrike/tema-dana/SAD-Srbija-ne-postuje-verske-slobode-za-razliku-od-Pristine.lt.html.
429 Potuje li Srbija verske slobode?, B92, 31. jul 2012, http://www.b92.net/info/vesti/index.
php?yyyy=2012&mm=07&dd=31&nav_category=12&nav_id=631122.
430 Ima li verske slobode u Srbiji?, Danas, 31. jul 2012, http://www.danas.rs/danasrs/
drustvo/ima_li_verske_slobode_u_srbiji.55.html?news_id=245106.
431 Isto.
Institucionalni okvir
303
Znaaj (ne)registrovanja verske zajednice, a posebno statusa (ne)tradicionalne verske zajednice, izuzetno je vaan sa aspekta finansijske podrke
koju verska zajednica moe oekivati od drave.
Prema izvetavanju Ministarstva vera i dijaspore, krajem januara 2012.
godine, od ukupno 678.000.000 dinara koliko je predvieno dravnim
budetom, najvie novca namenjeno je Srpskoj pravoslavnoj crkvi, oko 85
odsto, dok udeo od petnaestak odsto dele rimokatolici, muslimani, Jevreji
i ostali. Svetenstvu i monatvu Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji namenjeno je 55 miliona dinara, a zajedno sa programima za crkveno graditeljstvo Srpska pravoslavna crkva na Kosovu i Metohiji raspolae
sa ukupno 75 miliona dinara iz dravne kase. Novac se, kako objanjavaju
u Ministarstvu vera i dijaspore, ne deli procentualno po verskim zajednicama, ve se sredstva osvajaju na konkursima. Na osnovu obrazloenih
projekata crkve dobijaju namenska sredstva, o ijem troenju polau precizan raun.432
Kako je najvljeno i dogovarano prethodne godine, Uredbom o uplati doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje za svetenike i verske slubenike,433 koju je Vlada Republike Srbije usvojila 4. maja
2012. godine, drava preuzima obavezu oko plaanja poreza i doprinosa
svetenim licima u Republici Srbiji. U Ministarstvu rada i socijalne politike napominjano je da, osim Republike doprinose za penzijsko i invalidsko
osiguranje moe da plaa i lokalna samouprava, pokrajina, pa i crkva ili
samo svetenstvo. Porezi i doprinosi e se plaati na minimalni iznos zarade. Prema podacima Fonda PIO, u Srbiji slui oko 2000 svetenika svih
konfesija, a najbrojniji su pravoslavni klirici (1700).
Do 1997. godine drava je uplaivala deo poreza i doprinosa koji je
tada bio u vrednosti polovine ukupne plate, ali je od 1997. godine ova
432 Dakovi para kraj oltara, Veernje novosti, 25. januar 2012.
433 U
redba o uplati doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje za svetenike
i verske slubenike, Slubeni Glasnik RS, br. 26/2012.
304
Institucionalni okvir
305
hteli-ne hteli, bili u obavezi da plaaju, slilo se vie od 462.000.000 miliona dinara. Godinama unazad tampano je najmanje 2,5 miliona markica
godinje, dok je 2001. godine tampan ak 21,200.000 markica. Takoe je iz
budeta Srbije samo 2010. godine za rekonstrukciju ove graevine izdvojeno 51,170.000 dinara, a 2011. godine 6,59 miliona.438 Udruenje Ateisti
Srbije povodom uredbe podnelo je tubu Ustavnom sudu, ali i 2006. godine nezadovoljni graani su u dva navrata podnosili inicijativu Ustavnom sudu Srbije za ocenu ustavnosti i zakonitosti uredbe tadanje vlade o
izdavanju doplatnih markica, ali je ona oba puta odbaena uz obrazloenje da je vlada radila u okvirima svojih zakonskih ovlaenja.439
Osim finansijske podrke, postoje i drugi oblici institucionalne saradnje na ostvarivanju ciljeva zajednike misije odreenih dravnih institucija i veinske crkve. Tako su, na primer, patrijarh Irinej i ministar
unutranjih poslova Ivica Dai, 18. marta 2012. godine, potpisali Memorandum o saradnju Srpske pravoslavne crkve i Ministarstva unutranjih
poslova u sprovoenju dravne Strategije za borbu protiv droge, najavljujui da bi rehabilitacioni centri Srpske pravoslavne crkve trebalo da postanu deo te Strategije.440
306
Institucionalni okvir
307
308
Ustavnog suda po tom pitanju, odnosno da je uspostavljanje granice izmeu Kosova i Metohije i ostatka Srbije pod maskom integrisanog upravljanja administrativnim prelazima nedopustivo. U pismu je postavljeno
pitanje zato predstavnici drave Srbije pregovaraju sa Taijem, za kojim
je raspisana poternica zbog zloina, zato se ne insistira na istraivanju
zloina nad Srbima i procesuiranju zloinaca na iptarskoj strani pre nego
to se nastave pregovori sa Pritinom. Posle sinodskog pisma, predsednik
Tomislav Nikoli je primio trolanu crkvenu delegaciju koju su inili patrijarh Irinej, mitropolit Amfilohije i episkop Irinej. Iako je iz Predsednitva saopteno da je drava otvorena za aktivno uee Crkve u reavanju
kosovskog problema, u crkvenim izvorima spekulisalo se da se poseta zavrila bez rezultata, jer dravni vrh, navodno tvrdi da nema izbora i da je
pria sa granicama zavrena.449
Kosovo je, naravno, pomenuto i u osvrtu patrijarha Irineja na spornu presudu Hakog tribunala u sluaju hrvatskih generala. U besedi koju
je odrao u baogradskoj Sabornoj crkvi, nakon parastosa srpskim rtvama
ratova devedesetih, patrijarh Irinej je izjavio da je odlukom da oslobodi
hrvatske generale Haki sud skinuo masku sa lica i konano pokazao da je
politiki sud, lien osnovnih pravnih i etikih normi, kome je cilj da krivce
proglasi nevinima, a nevine rtve krivcima. Parastosu su prisustvovali premijer Ivica Dai, prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vui, predsednik
Skuptine Neboja Stefanovi, ministri, poslanici, predstavnici izbeglikih
udruenja i graani, a patrijarh je ocenio da poziv u evropsku zajednicu
naroda treba prihvatiti ukoliko nas prihvataju onakvima kakvi jesmo, sa
naom svetom zemljom, kulturom, verom i jezikom, jer prostorno jesmo
u Evropi, ali ukoliko e nas uslovljavati Kosovom, neemo prihvatiti takav poziv. U istoj besedi, tradicionalna retorika nit koja povezuje Kosovo,
Evropu i Hag, pojaana je i vezom sa bratskim narodom: Vratimo se duhovnim vrednostimana kojima nas je vodila naa duhovnost i istorija. Ta
vera Srbe je usmerila ka Istoku. Svoj mali amac treba da veemo za veliki brod naeg velikog slovenskog bratskog naroda, sa kojim smo povezani
krvlju i verom. 450
449 Susret sa Nikoliem bez rezultata?, Danas, 3. decembar 2012.
450 Ko je kriv za ubistva i progon?, Veernje novosti, 26. novembar 2012.
Institucionalni okvir
309
310
Unutarcrkvene tenzije
Uoi redovnog majskog zasedanja Sabora Srpske pravoslavne crkve u
javnosti se dosta spekulisalo o eventualnim radikalnim promenama, smenama, odnosno penzionisanjima vladika, prekrajanjima eparhija, uspostavljanju novih organizacionih jedinica i slino. Na poetku zasedanja
grupa vernika iz Priboja predala je Patrijariji peticiju sa vie od 4000 potpisa podrke pribojskim svetenicima koji su, kako istiu inicijatori akcije,
u nemilosti vladike Filareta.456 Ovaj dogaaj iao je u prilog pomenutim
najavama, ali ve tokom drugog i treeg dana zasedanja Sabora bilo je jasno da se ne moe oekivati nita nalik najavljivanom. U tom duhu glasila je i izjava portparola Srpske pravoslavne crkve episkopa bakog Irineja
da je zasedanje Svetog arhijerejskog sabora zavreno bez ikakvih skandala ili podela meu vladikama. Sastav Sinoda ostao je isti, a eparhije buenosajreska i austrijsko-vajcarska nisu dobili svoje vladike (administriraju
ih mitropolit Amfilohije i episkop baki Irinej). Podela nekih eparhija nije
bila na dnevnom redu, kao ni penzionisanje pojedinih vladika. U Srpskoj
Institucionalni okvir
311
312
462 Vladika Porfirije: Peranovi zaraivao 50.000 evra meseno, Politika, 8. avgust 2012.
Institucionalni okvir
313
razume vreme, da ne brine o svom narodu, da je neaktivna, da je konzervativna, da nije kao crkva u Evropi.463
Srazmerno znaaju koji je ovaj tragian sluaj dobio u javnosti, usledila je i reakcija premijera Srbije Ivica Dai koji je izjavio da, ono to se
dogodilo u centru za odvikavanje od droga u Jadarskoj Lenici predstavlja
nasilje, a ne leenje i da je to sasvim suprotno od onoga to predvia protokol koji su potpisali Ministarstvo unutranjih poslova i patrijarh Irinej o
saradnji na suzbijanju bolesti zavisnosti.464
Ovde je neophodno napomenuti da za rad ovakvih centara nije dovoljan samo blagoslov crkve, ve i dozvola drave i nadlenih ministarstava,
odnosno da bi Centre za odvikavanje od droge trebalo obavezno da obilazi inspekcija Ministarstva zdravlja, a centar u Jadarskoj Lenici nije imao
dozvolu za rad. Sluaj Peranovi otvara nekoliko pitanja: kako je bilo mogue da Branislav Peranovi dobije dozvolu, ako je uopte ima, za voenje
veoma specifine zdravstvene ustanove; ta o ovakvim privatnim zdravstvenim institucijama misli Ministarstvo zdravlja i na koji nain obavlja
nadzor nad njima?
314
Institucionalni okvir
315
ugovor. Koordinator pravnog saveta Mitropolije je u nekoliko navrata isticao da Mitropolija nee, niti moe, prihvatiti razgovore sa licima koja su
liena kanonske mogunosti da budu svetenici i episkopi.468 Ranije je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ponovio
da je kanonski nepriznata Crnogorska pravoslavna crkva najobinija sekta, ali i apelovao na njene pristalice da se vrate u okrilje kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.469
Drugi hronini problem kanonskog (ne)priznavanja Makedonske pravoslavne crkve i statusa Pravoslavne ohridske arhijepiskopije Srpske pravoslavne crkve u Makedoniji, tokom itave godine bio je u znaku boravka
arhiepiskopa ohridskog i mitropolita skopskog Jovana Vranikovskog u
zatvoru. Naime, poto je Apelacioni sud uvaio albu Javnog tuilatva i
ponovo vratio predmet na razmatranje, u iekivanju pravosnanosti odluke Osnovnog suda u Velesu za ponovno suenje, poglavar Pravoslavne
ohridske arhijepiskopije Srpske pravoslavne crkve (ije delovanje vlasti u
Skoplju nee da registruju) arhiepiskop Jovan, polovinom januara 2012.
godine, prebaen je u zatvor Idrizovo. Posle dve oslobaajue presude,
arhiepiskop Jovan je 2011. godine u odsustvu osuen u Velesu zbog navodne zloupotrebe oko 250.000 eura, dok je bio vladika kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve.
Arhiepiskopu Jovanu je ovo tree izdravanje kazne zatvora u Idrizovu. Po stupanju u liturgijsko i kanonsko jedinstvo sa Srpskom pravoslavnom crkvom, najpre je osuen na dvoipogodinju kaznu zbog navodnog
raspirivanja rasne, verske i nacionalne mrnje, razdora i netrpeljivosti propovdanjem pravoslavne vere, zatim na istu kaznu zbog prisvajanja 57.000
eura donacija za obnovu Hrama svetog Pantelejmona u Velesu.470 Nakon
etiri meseca, usledila je odluka suda u Velesu kojom je arhijepiskop Jovan osuen na dve i po godine zatvora zbog navodne utaje i pronevere.
Sveti arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve osudio je sa najdubljom moralnom indignacijom odluku suda u Velesu, a arhijereji Srpske
468 MCP eli dijalog sa Podgoricom, Politika, 1. februar 2012; SPC trai tretman kao
katolici, Pravda, 1. februar 2012.
469 P
ress, 8. januar 2012.
470 Za vladiku kazamat, Veernje novosti, 20. januar 2012.
316
pravoslavne crkve u zvaninom obavetenju ocenili su da je re o iskonstruisanom kvazisudskom procesu staljinistikog tipa, organizovanom
na neskriveni zahtev raskolnike organizacije koja sebe oznaava nazivom Makedonska pravoslavna crkva.471
Tokom godine u nekoliko navrata reaktuelizovano je pitanje prevazilaenja viedecenijskog spora izmeu Srpske pravoslavne crkve i kanonski
nepriznate Makedonske pravoslavne crkve. Meu potencijalnim posrednicima u pregovorima pominjani su, izmeu ostalih, mitropolit volokolamski Ruske pravoslavne crkve Ilarion Alfejev, zaduen za spoljne poslove
Moskovske patrijarije, koji je izjavio da je ruska crkva spremna da pomogne u nalaenju reenja za status Makedonske pravoslavne crkve koja sada
nije priznata u pravoslavlju.472
Meutim, mnogo zapaenije, prola je ponuda predsednika Republike Srbije Tomislava Nikolia da posreduje u prevazilaenju spora. Prilikom
zvanine posete Makedoniji, predsednik Nikoli je u intervjuu za makedonsku televiziju TV Sitel i list Veer izjavio da Makedonija danas u njemu
ima sagovornika u Srbiji i da je spreman da razgovara o odnosu Srpske
pravoslavne crkve i Makedonije. Ova izjava izazavala je lavinu i crkvenih i
svetovnih reakcija. Izmeu ostalih, reagovao je episkop abaki Lavrentije koji je izjavio da bi problem statusa crkve u Makedoniji trebalo da ree
Srpska pravoslavna crkva i kanonski nepriznata Makedonska pravoslavna
crkva, bez pomoi dravnih organa. Sa druge strane, u Makedonskoj pravoslavnoj crkvi misle da i te kako ima mesta za ulogu predsednika Srbije.
Portparol Makedonske pravoslavne crkve Ohridske arhijepiskopije vladika Timotej pozdravio je poziv predsednika Srbije na razgovore o statusu te
crkve i dodao da se problem moe reiti samo dijalogom. On je Nikolievu
poruku ocenio kao pozitivnu, ali je istakao i da uslov koji je predsednik Srbije postavio za to oslobaanje vladike Jovana Vranikovskog nije crkveno, ve dravno pitanje.473
Rasprava zapoeta predsednikom ponudom, pretvorila se u unutarcrkveni, odnosno interepiskopski spor u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
471 Presueno po porudbini MPC, Danas, 14. maj 2012.
472 Ruska crkva eli da posreduje, Danas, 30. april 2012.
473 Moe li predsednik da reava crkveni spor, Politika, 20. oktobar 2012.
Institucionalni okvir
317
Komentariui predsedniku ponudu, episkop abaki Lavrentije je u izjavi za jedan beogradski dnevni list izneo uverenje da bi u Makedoniji takvu
inicijativu oberuke prihvatili, a zatim nastavio: Gotovo sve pravoslavne
crkve su autokefalne, pa zato ne bi bila i makedonska. Samo je to potrebno kanonski urediti. Treba im omoguiti da se samostalno organizuju, a
ne da ih neko drugi organizuje. To je bolje i za crkvu.474 Za jedan drugi
dnevni list, episkop abaki je potvrdio svoje uverenje: Makedonska pravoslavna crkva ve vie decenija deluje samostalno. Tako bi funkcionisala
i dalje i nikakvih korenitih promena ne bi bilo. Sada su druga vremena,
doba demokratije i trebalo bi da pokaemo dobru volju i ozakonimo njihovo postojanje. To bi uvrstilo meusobne veze. Ako su do sada samostalno funkcionisali, zato ne bi mogli i dalje. 475
Na pomenute izjave episkopa abakog Lavrentija usledile su otre
reakcije pojedinih episkopa Srpske pravoslavne crkve, meu kojima je
najotriji bio episkop baki Irinej. U otrom otvorenom pismu episkopu
Lavrentiju, Irinej je istakao da je takav stav neprihvatljiv sa aspekta eklisiologije i kanonskog prava, a Lavrentiju preporuio da se povue, odnosno
zatrai konano etvrto umirovljenje.476 Irinej njegovu izjavu ocenjuje kao
krajnje nepromiljenju, neozbiljnu i crkveno-kanonski neprihvatljivu. Za
mitropolita zagrebako-ljubljanskog i cele Italije Jovana, izjava vladike Lavrentija je proizvod njegove dobrote i spremnosti da prata, ali nije u
skladu sa kanonskim ureenjem pravoslavne crkve.477
Analizirajui poloaj vernika Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, u
uskrnjem intervjuu za Hrvatski katoliki radio, mitropolit zagrebako-ljubljanski i cele Italije Jovan Pavlovi izjavio je da Mitropolija ima veoma
dobru saradnju sa Katolikom crkvom, kao i sa vlastima u Hrvatskoj. Napominjui da u Hrvatskoj ivi 250.000 vernika Srpske pravoslavne crkve, a
u Sloveniji 40.000, mitropolit je istakao da u mestima gde nemamo vlastitih hramova, Katolika crkva nam izlazi u susret, pa se molitve vre u katolikim crkvama i saradnja na ekumenskom nivou je za svaku pohvalu.
474 Lavrentije: Dati Makedoncima nezavisnu crkvu, Blic, 23. oktobar 2012.
475 Od inaenja nema koristi, Danas, 25. oktobar 2012.
476 Vladika Irinej trai od Lavrentija da se povue, Politika, 26. oktobar 2012.
477 Lavrentije grei kada je u pitanju MPC, Blic, 27. oktobar 2012.
318
Institucionalni okvir
319
morao da ode u Jasenovac. Mitropolit je ocenio i da je eventualni dolazak rimskog pape na proslavu izuzetno kompleksno pitanje, ne samo zbog
toga to se tada u Niu ne bi pojavio ruski patrijarh. Kada bi papa doao u
Ni, ceo dogaaj obeleavanja godinjice Milanskog edikta pao bi u senku,
a svi ostali crkveni velikodostojnici praktino bi, u medijskim izvetajima,
bili svedeni na papinog skutonou.481
Beogradski nadbiskup Stanislav Hoevar se jednom prilikom osvrnuo
na izjavu mitropolita Jovana rekavi da nije realno oekivati od Svetog
Oca da obie Jasenovac dok god dve strane koriste to stratite za meusobna prepucavanja umesto da se bore i izbore za neporecivu istinu. On
je ponovio da papa Benedikt XVI eli da poseti Srbiju, ali je ocenio da je
nuan preduslov za to da celo drutvo u Srbiji bude spremno na takvu posetu, jer bi papa doao u posetu ne samo kao poglavar Katolike crkve, ve
i kao prvi na nivou svih hrianskih crkava, ali i kao najvii predstavnik
drave Vatikan.482
Medijske spekulacije o pregovorima za dolazak pape Benedikta XVI na
proslavu 1700-godinjicu Milanskog edikta konano je rasprio otac Federik Lombardi, direktor Kancelarije za medije Svete stolice, izjavom da
trenutno nije predvieno putovanje pape u Ni naredne godine. Taku
na svako dalje pominjanje te teme stavila je i sama Srpska pravoslavna crkva koja je saoptila da papa Benedikt XVI nikada nije uputio poruku ili
signal Srpskoj pravoslavnoj crkvi da eli da poseti Srbiju, kao i da ta tema
za Crkvu ne postoji i zatraila je od medija da ne proizvode lane slike i
utiske.483
Postoji jo jedan interesantan detalj, vredan pomena kada je re o aktuelnim relacijama. Vest da se episkop zahumsko-hercegovaki i primorski Grigorije, tokom molitve za jedinstvo hriana u dubrovakoj katedrali
Uznesenja blaene device Marije, kojoj je prisustvovao na poziv dubrovakog biskupa Mate Uzinia, izvinio Hrvatima u Dubrovniku, i to ne
481 Mitropolit Jovan: Ako hoe u Srbiju, papa prvo mora u Jasenovac, Danas, 20. avgust
2012.
482 Hoevar: Crkvi vraeno 14% imovine, RTVB92, 23. decembar 2012, http://www.b92.net/
info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=12&dd=23&nav_category=12&nav_id=671442.
483 Papa ne planira put u Ni, Blic, 7. septembar 2012.
320
484 Patrijarh Irinej: Bilo bi bolje da je izvinjenje obostrano, Press, 21. januar 2012.
485 Apel patrijarha da hriani opstanu u Sarajevu, Blic, 10. septembar 2012; Patrijarh na
skupu mira u Sarajevu, Politika, 10. septembar 2012. godine.
486 Hrianstvo u Sarajevu je veoma ugroeno, Politika, 11. septembar 2012.
487 Vladika Grigorije kritikovao Ceria, Politika, 12. januar 2012.
Institucionalni okvir
321
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je rado vien gost Patrijarije i jedan od politiara koji dobija otvorenu i bezrezervnu podrku Srpske pravoslavne crkve. Tokom susreta u Beogradu, patrijarh Irinej
i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ocenili su da je crkva jedna
od najvanijih institucija za jaanje srpskog nacionalnog identiteta, a svetovni sagovornik je rekao da je sinergija vlasti Republike Srpske i Srpske
pravoslavne crkve na veoma visokom nivou i da se zajedniki osmiljavaju
napori da uloga crkve bude to vea u svim generacijama, te da e Republika srpska, kako je dogovoreno, svoju odanost patrijarhu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi potvrditi i ueem u rekonstrukciji vile srpskog patrijarha
na Dedinju. Zajednike ciljeve naglasio je patrijarh Irinej izjavom: Predsednik Dodik svojom eljom, idejama i misijom uvruje vezu srpskog
naroda sa ove i one strane Drine i doprinosi da se ouvamo kao narod, a i
crkva je ta koja tu misiju pomae i ini sve da ostanemo jedno.488 Impresioniranost politikim entitetom kojim rukovodi Milorad Dodik, patrijarh
Irinej je ponovio i prilikom obilaska tanda Republike Srpske na Beogradskom sajmu knjiga: Republika Srpska danas podrava i predstavlja pred
svetom najbolje ideje srpstva uopte. Mi u Srbiji treba da se ugledamo na
Republiku Srpsku u mnogo emu.489
Nedavno prevazien spor sa Rumunskom pravoslavnom crkvom ponovo je aktuelizovan uoi i nakon majskog zasedanja Sabora Srpske pravoslavne crkve. U saoptenju o majskom saboru navedeno je sledee:
pojedini episkopi i klirici iz susedne Rumunije i dalje nezvani dolaze u
neke gradove i sela istone Srbije, Timoke i Branievske eparhije, i tu
svetenodejstvuju. Sabor je tim povodom ponovo uputio protest patrijarhu rumunskom Danilu i njegovom Sinodu, a ukoliko predviene mere
ne pomognu, sabor e biti primoran da raskine odnose sa Rumunskom
pravoslavnom crkvom.490 inodejstvovanje etiri svetenika i jednog akon Rumunske pravoslavne crkve na teritoriji istone Srbije, u selima mahom nastanjenih Vlasima, preti da prekinu odnose dve crkve, jer Srpska
pravoslavna crkva takvo delovanje smatra neprihvatljivim. Najspornije je
488 Patrijarh Irinej i Dodik o duhovnom jedinstvu srpskog naroda, Politika, 1. avgust 2012.
489 Irinej: Srbija da se ugleda na RS, Blic, 25. oktobar 2012.
490 SPC: Nevini stradaju u Makedoniji i Crnoj Gori, Blic, 26. maj 2012.
322
Muslimani u Srbiji
Obustavljanje, ili kako je u medijima plasirano odlaganje zbog majskih izbora, inicijative za ujedinjenje islamske zajednice koju su vodili
premijer Turske Taip Erdogan, ministar inistranih poslova Turske Ahmet
Davutoglu i poglavar Islamske zajednice Turske Mehmed Gomez, vratio je
491 ta SPC zamera rumunskim svetenicima, Politika, 30. maj 2012.
492 Dunav podelio i crkve, Veernje novosti, 31. maj 2012.
Institucionalni okvir
323
324
Institucionalni okvir
325
je dobio pismo predsednika Sabora Islamske zajednice u Srbiji Hajra Tutia u kome se od njega trai utvrivanje istinitosti o, kako se tvrdi, pretnji
atentatom na glavnog muftiju.498
Nakon nekoliko dana, Bezbednosno-informativna agencija (BIA) oglasila se zakljukom da nema osnova za tvrdnje o pripremi atentata na glavnog muftiju Islamske zajednice u Srbiji, ime je odgovorila i na zahtev
ministra za rad Rasima Ljajia da ispita navode u medijima u Srbiji i regionu o pripremi atentata na Zukorlia, pri emu je i Ljaji doveden u vezu
sa navodnim pripremama. U odgovoru, BIA takve tvrdnje karakterie kao
amaterski pokuaj pojedinaca da destabilizuju prilike u naoj zemlji.499
Poetkom aprila 2012. godine muftija Muamer Zukorli obelodanio je
da e se kandidovati za predsednika Republike Srbije na izborima zakazanim za 6. maj. Obrazlaui svoju odluku uverenjem da su drava i drutvo
na ivici propasti te da bi bilo jako sebino posmatrati tu propast, glavni
muftija je najavio autentian program spasa, koji e biti prihvatljiv za sve
graane i koji e podrazumevati sveopti preporod drave. Tom prilikom
muftija Zukorli je najavio da e se odrei funkcije u verskoj zajednici onog
trenutka kada bude pobedio na izborima za predsednika Srbije.500 Kako
se i moglo oekivati, usledile su brojne reakcije na najavljenu kandidaturu,
a meu prvima je reagovao predsednik Sabora Islamske zajednice u Bosni
i Hercegovini Safet Softi, koji je napomenuo da postoji odluka da autoriteti i verski slubenici ne smeju da promoviu nijednu politiku partiju,
niti na bilo koji nain uestvuju u izbornim kampanjama, ali i podsetio da
je svojevremeno jedan broj imama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini razreen dunosti zbog bavljenja politikom. S obzirom na to da Meihat
Islamske zajednice u Srbiji, iji je muftija Zukorli predsednik, organizaciono i duhovno pripada Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, Softi
ugrozena-sigurnost-predsjednika-mesihata-iz-u-srbiji-pripreman-atentat-na-muftijuzukorlica.html.
498 Ispitivanje pretnji Zukorliu, Blic, 19. februar 2012.
499 Muftiji niko ne preti, Pravda, 23. februar 2012.
500 Zukorli kandidat za predsednika Srbije, S media, 7. april 2012, http://www.smedia.
rs/vesti/vest/90318/Izbori-2012-Zukorlic-se-kandiduje-za-predsednika-Srbije-MuamerZukorlic-Predsednicki-izbori-Zukorlic-kandidat-za-predsednika-Srbije-VIDEO.html.
326
navodi da je samim tim i tumaenje njegovog statusa nakon kandidature u nadlenosti Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Sabor IZ BiH nema nikakvo zvanino obavjetenje o odluci muftije Zukorlia
i stoga tu odluku ne mogu da komentariem s aspekta njegove pozicije u
Islamskoj zajednici. Lino, sve me je ovo iznenadilo, naveo je Softi napomenuvi da je odlukom Rijaseta precizirano da nijedan verski autoritet ne
moe istovremeno obavljati versku i politiku funkciju.501
Sabor Islamske zajednice u Srbiji jednoglasno je podrao odluku o
kandidaturi glavnog muftije za predsednika Srbije, dok je sa druge strane,
reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilki kandidaturu glavnog
muftije Zukorlia okarakterisao kao najgrublje naruavanje Ustava Islamske zajednice, ocenivi da je to in kojim je on izaao iz Islamske zajednice
i time prestao da bude sandaki muftija.502
Glavni muftija Zukorli, prema podacima Republike izborne komisije, na izborima je osvojio 54.492 ili 1,39 odsto glasova,503 nakon ega je
izjavio da u drugom krugu predsednikih izbora nee podrati nijednog
kandidata i da je na njima da pokrenu inicijativu za razgovor ukoliko ele
da imaju korist od glasova koje je on dobio.504
Analizirajui izborne rezultate, Rijaset Islamske zajednice Srbije oglasio se saoptenjem za javnost u kojem je konstatovano je da su izbori dali
verifikaciju ranijim trvdnjama da Muamer Zukorli nema podrku u Sandaku, tj. da je on sa 20 odsto osvojenih glasova potpuno poraen. Dalje
se navodi da se protiv njegove zloupotrebe vere, verskih institucija i simbola, te nasilja, arogancije, uvreda i iskljuivosti izjasnilo 80 odsto graana u Sandaku, te da je ovakvo izjanjavanje Bonjaka u Sandaku podrka
konceptu koji zastupa upravo Rijaset. Na kraju saoptenja upuen je poziv
501 Islamska zajednica u BiH iznenaena, RTS, 9. april 2012, http://www.rts.rs/page/stories/
sr/story/11/Region/1079432/Islamska+zajednica+u+BiH+iznena%C4%91ena.html.
502 Zilki: Zukorli najgrublje prekrio Ustav IZ, S media, 7. april 2012, http://www.smedia.
rs/vesti/vest/90338/Izbori-2012-Islamska-zajednica-Srbije-Adem-Zilkic-Zilkic-Zukorlicnajgrublje-prekrsio-Ustav-IZ.html.
503 I krug: Tadi bolji za 0,26 odsto, RTVB92, 10. maj 2012, http://www.b92.net/info/
izbori2012/vesti.php?yyyy=2012&mm=05&dd=10&nav_id=608132.
504 Zukorli: neu podrati nikoga, S media, 8. maj 2012, http://www.smedia.rs/vesti/
vest/92608/Izbori-2012-Muamer-Zukorlic-Zukorlic-Necu-podrzati-nikoga.html.
Institucionalni okvir
327
328
Institucionalni okvir
329
tako izrazi neslaganje sa tim uvredama, ali one ne mogu biti izgovor za
nasilje.511
Rijaset Islamske zajednice Srbije tokom itave godine marljivo je radio
na obnovi starih i uvrivanju novih ustanova, kako u infrastrukturnom,
tako i u institucionalnom pogledu. Poetkom maja 2012. godine, zahvaljujui donacijama brojnih dobrotvora, a pre svega vlade Azerbejdana,
obnovljena je Bajrakli damija i sveano je otvorena zgrada u kojoj e biti
smeteni beogradsko muftijstvo, medresa, biblioteka, Fakultet islamskih
nauka... Re je o objektu koji je teko oteen u poaru u martu 2004. godine. Sveanosti su prisustvovali patrijarh Irinej, beogradski nadbiskup
Stanislav Hoevar, rabin Isak Asijel, predsednik Uprave muslimana Kavkaza Alahjukjur Paazade, episkop Ruske pravoslavne crkve u Azerbejdanu Aleksandar iein, potpredsednik Vlade Azerbejdana Elin Efendijev,
predsednik Srbije u isteku mandata Boris Tadi, kao i predstavnici diplomatskog kora512
Krajem oktobra 2012. godine, dogovorom izmeu gradskih vlasti Beograda i Islamske zajednice Srbije postignuta je osnova za reenje decenijskog pitanja ureenja muslimanskih grobalja u glavnom gradu Srbije.
Prema reima zamenika reis-ul-uleme muftije Muhameda Jusufspahia,
dogovor postignut sa gradonaelnikom Beograda Draganom ilasom o
ureenju postojeih parcela na grobljima i uspostavljanju novih, te njihovom uniformisanju, predstavlja unapreenje odnosa izmeu Islamske
zajednice Srbije i Grada Beograda, kao i deo velikih napora da se u mnogim gradovima Srbije muslimanima omogui adekvatnije praktikovanje
vere.513
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji izmeu predstavnika Vlade
Republike Srbije, Halal Agencije Srbije, USAID i Klastera uvari tradicije
Peter, Golija i Kopaonik, poetkom decembra 2012. godine, omogueno
511 Miran protest navijaa u Pazaru, B92, 21. septembar 2012, http://www.b92.net/info/
vesti/index.php?yyyy=2012&mm=09&dd=21&nav_category=12&nav_id=644863.
512 Obnovljena Bajrakli damija, RTS, 3. maj 2012, http://www.rts.rs/page/stories/sr/
story/125/Dru%C5%A1tvo/1095712/Obnovljena+Bajrakli+d%C5%BEamija.html.
513 Muslimani dobijaju groblja u Beogradu, Kurir, 24. oktobar 2012, http://www.kurir-info.
rs/muslimani-dobijaju-groblaj-u-beogradu-clanak-476456.
330
Institucionalni okvir
331
predsednik Nikoli uruio je Sretenjske ordene drugog stepena arhimandritu Srpske pravoslavne crkve Jovanu Radosavljeviu, upniku odakom
i arhiprezbiteru podunavskom Katolike crkve u Srbiji Jakobu Pfajferu, biskupu Reformatske hrianske crkve u Srbiji Itvanu ete-Semeiju i dugogodinjem predsedniku Saveza jevrejskih optina u Srbiji Aci Singeru.516
Nastavak odloene ili uspostavljanje nove inicijative za objedinjavanje ili ujedinjenje sukobljenih organizacionih struktura islamske zajednice, u narednom periodu imae jo jednu prepreku. Dva dana pre isteka
mandata, sada ve bivi reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Ceri objavio je fetvu kojom proklamuje da nije diz
vjerniku ni sluati ni slijediti Adema Zilkia, ali ni dumu-namaz klanjati
za Ademom Zilkiem zato to nema potrebnu idzu.517
Kako se i moglo oekivati, sadraj i vreme objavljene fetve izazvali su
brojne reakcije, a javnosti se obratio i etiketirani reisu-l-ulema Islamske
zajednice Srbije Adem Zilki koji je izjavio da fetva predstavlja zloupotrebu
kuranskih ajeta i svetih normi, flagrantno meanje u unutranja pitanja
Islamske zajednice Srbije, kao i zlonamjerno prenebregavanje injenice da
on nije samo reis Bonjaka ve svih muslimana Srbije. Nije izostala reakcija ni unutar same Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini; profesor na
Islamskom teolokom fakultetu u Zenici, jedan od prvobitnih pet kandidata za poziciju reisu-l-uleme, Halil Mehti izjavio je da fetva nema svoje
uporite u erijatskom uenju i kao takva ona nikoga ne obavezuje, odnosno da predstavlja jedan u nizu nepromiljenih poteza odlazeeg reisa
Ceria () nadolijevanje ulja na vatru koja zadnjih godina bukti u Islamskoj zajednici Srbije, koja je potpuno samostalna i neovisna zajednica, sa
516 Nikoli uruio orden beogradskom muftiji Hamdiji ef. Jusufspahiu, Meihat Islamske
zajednice Sandaka, 6. decembar 2012, http://www.mesihatsandzaka.rs/vijesti/821nikolic-urucio-orden-beogradskom-muftiji-hamdiji-ef-jusufspahicu.html; Nikoli
uruio orden Jusufspahiu, B92, 6. decembar 2012, http://www.b92.net/info/vesti/
index.php?yyyy=2012&mm=12&dd=06&nav_category=12&nav_id=666452; Nikoli
Jusufspahiu: Odlije pravom prijatelju, Veernje novosti, 6. decembar 2012, http://www.
novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:409264-Nikolic-Jusufspahicu-Odlicje-pravomprijatelju.
517 Idza pisana potvrda, ovlaenje, erijatski dokument koji daje pravni legalitet u
obavljanju bilo koje verske funkcije.
332
Umesto zakljuka
Neustavni karakter Zakona o crkvama i verskim zajednicama i njegova
proizvoljna primena od strane nadlenih institucija, kao i diskriminatorne
odredbe podzakonskog akta Pravilnika o sadrini i nainu voenja Registra crkava i verskih zajednica, predstavljaju nesavladive prepreke u ostvarivanju verskih prava i sloboda velikog broja graana Republike Srbije.
Problem registracije verske zajednice povlai za sobom ogranienje
prava na poslovanje, zapoljavanje slubenika i zakonsku zatitu, kao i
preblem restitucije imovine.
Ustavne odredbe o odnosu drave i crkve se ne primenjuju, Zakon se
selektivno primenjuje, a jaz izmeu privilegovanih tradicionalnih crkava
i verskih zajednica, naroito veinske crkve i neregistrovanih verskih zajednica je sve vei. Veina protestantskih crkava ostaje neregistrovana, a
nijedna politeistika verska zajednica nije registrovana. Na protestantske
verske zajednice se vre pritisci kako bi se objedinile pod kontrolom onih
meu njima koje odabira aparat uprave i kojima se na raspolaganje stavljaju imovina i drugi resursi diskriminisanih, a sve u cilju smanjenja realnog broja netradicionalnih verskih zajednica.
injenica je da se situacija, kad su u pitanju fiziki napadi na svetenike, vernike i objekte diskriminisanih verskih zajednica, realno popravlja,
518 Reakcija: Fetva jedan u nizu nepromiljenih poteza Ceria, Radio Slobodna Evropa, 14.
novembar 2012, http://www.slobodnaevropa.org/content/reakcije-fetva-jedan-u-nizunepromisljenih-poteza-cerica/24771099.html.
Institucionalni okvir
333
odnosno da je iz godine u godinu sve manje incidenata inspirisanih meuverskom netrpeljivou, ali ne bi trebalo smetnuti sa uma da diskriminacija u razliitim oblicima ipak postoji.
To to je, na primer, sve manje fizikih napada na jevrejske objekte,
sinagoge i jevrejske optine, devastiranja jevrejskih grobalja, ruenja nadgrobnih spomenika, ne znai da nema antisemitizma, odnosno da je ispisivanje antisemitskih grafita, objavljivanje spiskova Jevreja i pisanje i
slanje preteih pisama pojedinim lanovima jevrejske zajednice, prihvatljivo samo zato to nema rtava. Broj objavljenih antisemitskih naslova
koji su dostupni u knjiarama Srbije je vei od 120, a Savez jevrejskih optina Srbije podneo je na desetine krivinih prijava i tubi. Prema svedoenju
poasnog predsednika Saveza jevrejskih optina Srbije Aleksandra Neaka,
u jednoj od oslobaajuih presuda Savez jevrejskih optina Srbije dobio
je objanjenje da predmetna knjiga nije izazvala vie antisemitizma nego
to ga ima, pa je tuba bila odbaena.519 Na sednici Komisije za praenje
antisemitizma, odranoj 1. juna 2012. godine u Savezu jevrejskih optina
Srbije, konstatovano je da u Srbiji jaaju desne, meu kojima i ekstremne
pronacistike i antisemitske, snage, te da su u Bakoj posebno aktivne maarske nacionalistike organizacije, ija su sedita u toj zemlji, ali deluju i
van njenih granica. Na sastanku je, takoe, bilo rei o rehabilitaciji, odnosno pokuajima rehabilitacije pojedinih saradnika okupatora u Drugom
svetskom ratu. Stav je Komisije da se tome treba suprotstavljati, pri emu
je ukazano na to da ne treba izjednaavati sve ija se rehabilitacija trai, na
primer Nedia, Ljotia i dr. s jedne, i Drae Mihailovia, s druge strane.520
Postoji jo jedan detalj vredan pomena: poetkom oktobra 2012. godine, sveano je otvorena obnovljena zgrada Hrianske baptistike crkve
Beograd, odnosno Prve baptistike crkve, koja je taj trenutak ekala od
gubitka svoje prve zgrade 1973. godine (vlasti su sruile ve delom konfiskovanu zgradu u Bulevaru kralja Aleksandra 264). Nakon etiri godine
podstanarskog okupljanja u zgradi Reformatske crkve, 1977. godine, uz
519 Vlasti ne reaguju na antisemitske pojave, Danas, 23. novembar 2012, http://www.danas.
rs/dodaci/vikend/vlasti_ne_reaguju_na_antisemitske_pojave.26.html?news_id=251626.
520 Sastanak Komisije za praenje antisemitizma, CENDO, 11. avgust 2012, http://www.
cendo.hr/Novosti.aspx?id=1808&a=0.
334
521 Otvorenje zgrade Hrianske baptistike crkve, Prva baptistika crkva, 7. oktobar 2012,
http://baptisti.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=43&Itemid=1.
335
VIII DISKRIMINACIJA
336
337
338
Za Srbiju je vano da izradi nacionalnu strategiju za borbu protiv diskriminacije, jer je spreavanje diskriminacije kljuno, a ne samo reagovanje nakon zabeleenih sluajeva diskriminacije. Proces pripreme tog
dokumenta je pokrenut na prolee 2012, a Vlada Srbije bi, prema najavama, trebalo da bude usvojena u junu 2013.
Strategija se odnosi na period 2013-2018, prua presek stanja na planu spreavanja diskriminacije, prepoznaje devet osetljivih drutvenih grupa i daje mere za unapreenje njihovog poloaja. Prema najavama, taj
dokument e predvideti i konkrektne vremenske rokove u kojima treba
sprovesti odreene mere.
I pored odgovarajueg zakonskog okvira protiv diskriminacije, zakoni
se ne sprovode dovoljno efikasno i kasni se sa donoenjem podzakonskih
akata. Srbija jo nema razvijene pravne mehanizme protiv diskriminacije,
broj procesuiranih dela je nedovoljan, dok se propisi esto pogreno razumeju i tumae. Istraivanje Komiteta pravnika za ljudska prava pokazalo je
da je od poetka primene Zakona o zabrani diskriminacije, 2009. godine,
pokrenut veoma mali broj postupaka pred osnovnim sudovima. Voeno je
ili se vodi ukupno 184 postupaka za zatitu od diskriminacije.
Broj parninih postupaka koji se na godinjem nivou pokrene daleko
je vei ali se nedostaci javljaju ve kod podnoenja tubi koje su esto nerazumljive ili nepotpune, a takoe se esto diskriminacija poistoveuje sa
zlostavljanjem na radu. Jo nije uspostavljen mehanizam za praenje pojave diskriminacije, primene zakona i posebnih mera.
Vanu ulogu u borbi protiv diskriminacije i promovisanju ljudskih
prava i prava manjina ima nevladin sektor. Nevladine organizacije imale
su aktivnu ulogu u uspostavljanju zakonskog okvira protiv diskriminacije.
Grupa nevladinih organizacija osnovala je u martu 2005. Koaliciju protiv
diskriminacije. Koaliciju protiv diskriminacije ine Centar za unapreivanje pravnih studija, Sivil rajt difenders (Civil Rights Defenders), Labris
organizacija za lezbejska ljudska prava, Mrea odbora za ljudska prava
(RIS network), Udruenje studenata sa hendikepom, Gejten LGBT (Gayten
LGBT), Praksis (PRAXIS) i Regionalni centar za manjine.Zatitom ljudskih
prava bave se Beogradski centar za ljudska prava, Komeitet pravnika za
ljudska prava i Helsinski odbor za ljudska prava u Srbiji.
339
522 N
acionalni saveti je telo koje predstavlja manjinu u oblasti obrazovanja, kulture,
informisanja na manjinskom jeziku i oficejna upotreba manjinskog jezika. Nacionalni
savet uestvuje u procesu donoenja odluka relevantnih za manjinska prava. Takoe daje
miljenje o nacrtima zakona, merama i drugim pravnim aktima relevantnim za poloaj
nacionalnih manjina.
523 S l. glasnik RS, 72/09
524 Ibid.
525 S l.glasnik RS, 99/09
526 S l. Glasnik RS,36/09
527 S l. Glasnik RS, 72/09
528 S l. Glasnik RS, 20/09
529 S l. Glasnik RS, 104/09
340
Fascist Organizations and the Use of Neo-Nazi and Fascist Symbols and
Insignia.530
Poloaj manjina u Srbiji nije se kvalitativno promenio jer drava nema
inkluzivnu politiku a implementacija zakona je suoena sa brojnim tekoama i opstrukcijama. Takoe nedostaje i drutveni ambijent koji bi promovisao toleranciju i suivot.
Tokom 2012. godine, veina predstavnika nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji je ocenila da je zakonski okvir za ouvanje njihovih prava dobar. Meutim, oni su istakli da jo uvek postoji veliki problem
u primeni i sprovoenju ovih prava. Takoe, u prvi plan su doli i primeri kolizije razliitih zakonskih odredbi koje onemoguavaju uivanje zagarantovanih prava i koji zahtevaju usklaivanje, ili donoenje adekvatnog
seta zakona. U pojedinim delovima zemlja, kao to su Temerin, Novi Pazar
i Preevo, dolo je i do eskalacije meuetnikih sukoba i poveanja nepoverenja meu zajednicama. Dravni organi u veini sluajeva nisu adekvatno reagovali i time su jo vie pospeili nestabilnost situacije. Politike
prilike u kojima se Srbija nalazila tokom 2012. godine, takoe su izazivali
specifine efekte na poloaj nacionalnih manjina. Pregovorima oko Kosova i zahtevom Beograda da se severnom Kosovu dodeli najiri stepen autonomije, izazvali su sline zahteve u Preevskoj dolini. Maksimalni zahtevi
Srbije za Srbe na severu Kosova mogu imati efekat bumeranga za samu Srbiju, pogotovu kada je re o teritorijlno kompaktnim manjinama kao to
su Maari, Albanci i Bonjaci.
Poloaj nacionalnih manjina tokom 2012. godine, kao i prethodnih,
ukazuje da su one jo uvek samo objekat i sredstvo u politikim i nacionalistikim pretenzijama da se ostvare to istije etnike drave, to ugroava
opstanak ovih zajednica. Kao glavno sredstvo takve politike jeste spora ili
nikakva implementacija zakona, nepovoljna drutvena atmosfera, zabrinjavajua ekonomska situacija. posebno za manjine koje su manje vie na
ekonomskoj periferiji drutva.. U meuvremenu neke manjinske zajednice i same istiu zahteve za teritorijalnim autonomijama, to nema podrku drave. To dodatno stvara veu distancu prema tim manjinama jer se
na svaku autonomiju gleda kao na separatizam. Ostalo je otvoreno pitanje
530 S l glasnik RS, 41/09
341
Politika participacija
Od 91 registrovane politike stranke u Srbiji, 52 su stranke nacionalnih manjina. Bonjaci imaju dvanaest, Romi sedam, dok Albanci i Maari
imaju po 6 stranaka. Interese vlake manjine predstavljaju etiri stranke, s
tim to jedna od njih nema nikakve veze sa vlakom zajednicom. Bunjevce i Bugare zastupaju po tri stranke, Hrvate, Rusine, Slovake i Rumune po
dve, dok Crnogorci, Makedonci i Goranci imaju po jednu politiku partiju.
U januaru 2012. godine, formirana je dvanaesta stranka bonjake nacionalne manjine u Srbiji Bonjaka narodna stranka.531 Time je svakih
desetak hiljada Bonjaka u Srbiji dobilo svoju stranku (u Srbiji je 136 087
Bonjaka, koji ine 1,82 posto ukupne populacije).
Koliko e izborna borba bonjakih partija za ulazak u republiki parlament biti teka govori i podatak da Maari kao najbrojnija nacionalna manjina (293 299 pripadnika, odnosno 3,91 posto stanovnitva Srbije)
imaju est registrovanih stranaka.
Maari, najbrojnija nacionalna manjina kako u Vojvodini, tako i u itavoj Srbiji, u poreenju sa ostalima, imaju najvie predstavnika u pokrajinskim organima vlasti, naroitu u poslednjih 12 godina. Oni, uz elnu
poziciju u vojvoanskom parlamentu, imaju i nekoliko sekretarijata: za
upravu i propise, privredu, zdravstvo i obrazovanje. U gotovo svakoj treoj
optini od ukupno 45 vojvoanskih optina, Maari preko svojih nacionalnih ili drugih stranaka uestvuju u vlasti. Takoe, Maari imaju i svoju
poslaniku grupu u Skuptini Srbije. 532
Pored Bonjaka i Maara, svog predstavnika u nacionalnom parlamentu imaju i Albanci, kao i jo neki pripadnici pripadnici manjina koji
su lanovi poslanikih grupa koalicija.
Prema Zakonu o Narodnoj Skuptini, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da koriste svoj maternji jezik pri radu u Skuptini. U 2012.
531 P
olitika, Zato su Bonjaci manjina sa najvie partija, 25. januar 2012.
532 N
ovosti, arda po Ustavu, 04. mart 2012.
342
godini, kao i u prethodne dve godine, nijedan predstavnik manjina u nacionalnom parlamentu nije iskoristio ovo pravo.
Zakonski reim u Srbiji omoguava strankama nacionalnih manjina
da se za mesta u parlamentu natiu prelaenjem tzv. prirodnog praga
na izborima, nasuprot izbornom pragu od 5 posto koji vai za nacionalne stranke. Takoe, za registrovanje manjinske stranke potrebno je hiljadu
potpisa, dok je za ostale potrebno 10 hiljada potpisa graana. Ovaj pozitivan zakonski okvir, koji u prvom redu ima za cilj pozitivnu diskriminaciju
i poveanje uea predstavnika manjinskih nacionalnih zajednica, je tokom parlamentarnih izbora 2012. godine zloupotrebljen. Stranka Nijedan
od ponuenih odgovora (NOPO), koja u svom osnivakom aktu nema cilj
zatitu interesa odreenje nacionalne zajednice, se upisala u registar kao
partija vlake nacionalne manjine. Kako sam predsednik NOPO-a Nikola
Tulimirovi priznaje, na izbornoj lisiti ove stranke, od oko stotinu kandidata, predloeno je svega troje Vlaha. To je bio jedini nain da se registrujemo, jer su novim zakonom male stranke drastino diskriminisane. Mi
svakako titimo prava vlake nacionalne manjine. Niko nema prava da nas
prebrojava koje smo nacionalnosti, rekao je Tulimirovi.533
Tulimirovi je rekao da je lista, iji je nosilac ore Vukadinovi, u
potpunosti potovala zakonsku obavezu i da ne postoji formalna prepreka da budu stranka manjina. Meutim, Zakonom o politikim strankama,
politikom partijom nacionalne manjine smatra onu ije je delovanje posebno usmereno na predstavljanje i zastupanje interesa jedne nacionalne
manjine i zatitu i unapreenje prava pripadnika te nacionalne manjine
u skladu sa ustavom, zakonom i meunarodnim standardima, ureeno
osnivakim aktom, programom i statutom politike stranke.534
Republika izborna komisija je i pored pravnih i materijalnih nedostataka, dozvolila ovoj partiji upis u registar kao stranci nacionalne manjine. Na parlamentarnim izborima odranim u maju 2012. godine, NOPO
je osvojio jedan poslaniki mandat i ovu stranku sada u Skuptini Srbije
predstavlja njen predsednik Nikola Tulimirovi.
533 N
ovosti, Pod maskom manjina, 21. april 2012.
534 Z akon o politikim strankama
343
344
koji koriste standardizovani rumunski jezik, svoj maternji jezik upotrebljavaju u organima lokalne samouprave i na njemu imaju sistem obrazovanja. Ova injenica je posebno dola do izaaja prilikom zamerki koje je
Rumunija iznela na raun poloaja Vlaha u Srbiji, a u svetlu dodeljivanja
statusa kandidata Srbiji za lanstvo u EU. Sami Rumuni u Srbiji ne ele da
se meaju u identitetsko odreenje Vlaha. Srbija prua evropske standarde, pa i vie od toga, kada je re o zatiti kulturnog identiteta nacionalnih
manjina. Vrlo smo zadovoljni tim segmentom brige o pravima manjina, a
zahvaljujui tome mi imamo sistem obrazovanja u Srbiji, izjavio je Marel
Dragan, sekretar Nacionalnog saveta Rumuna.536
Nacionalni savet Vlaha, na sednici odranoj u Petrovcu na Mlavi 24.
januara 2012., ozvaniio je vlako pismo sa azbukom od 35 slovnih znakova. Dr Sinia elojevi, predsednik Odbora za slubenu upotrebu jezika i
pisma Nacionalnog saveta Vlaha, kae da je usvojena varijanta vlakog pisma koju je prethodno, na predlog udruenja graana Gergina iz Negotina, ve usvojio Izvrni odbor Nacionalnog saveta Vlaha i da je re o pet
dodatnih znakova na srpsku azbuku, karakteristinih za vlaki jezik.
Bitno je da mi stavljamo taku na viegodinje rasprave o tome da li
Vlasi, koji ive u istonoj Srbiji, juno od Dunava, treba da govore vlakim
ili rumunskim jezikom. I da vie ne postoje prepreke da mi ve sada moemo
da otponemo sa tampanjem asopisa i druge literature na vlakom jeziku.
Time bismo, istovremeno, prezentovali bogatstvo vlakog govornog jezika,
koje se razlikuje od rumunskog, kao to se razlikuje i nae vlake poreklo,
rekao je elojevi.
lanovi Udruenja Gergina su napravili i vlako-srpski frazeoloki
renik, koji na struan nain predstavlja ve dobro poznate izraze i fraze,
kako meu vlakim, tako i meu srpskim stanovnitvom ovog dela Srbije. Osim toga, lanovi Udruenja uurbano rade i na kompletiranju vlako-srpskog jezika.537
Regionalna televizija Bor pokrenula je emitovanje emisija titlovanih na vlakom jeziku. Titlovane emisije, koje su posveene muziko-folklornom stvaralatvu i ouvanju kulturne batine nacionalnih manjina,
536 N
ovosti, arda po Ustavu, 4. mart 2012.
537 P
olitika, Usvojena vlaka azbuka sa 35 slova, 1. februar 2012.
345
raene su u okviru projekta 50 godina tradicije, koji je finansiralo Ministarstvo kulture. 538
Tokom 2012. godine, Bonjaka nacionalna vijea je traila od najviih
dravnih institucija da se u obrazovni sistem sandakih Bonjaka uvede
bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture, kao i kompletna nastava na bosanskom jeziku. Jo 2009. godine, starije BNV u tehnikom mandatu je dostavilo Ministarstvu prosvete Elaborat o modelu obrazovanja za
sandake Bonjake u Srbiji. Tada su tu inicijativu pokuali da ospore lideri
Bonjake kulturne zajednice. elnici BKZ su kasnije postali lideri BNV koje
drava ne priznaje. Naalost, i nepriznato BNV i BNV u tehnikom mandatu, odnosno opcije koje stoje iza njih, preko pitanja upotrebe bosanskog
jezika ele da zadovolje svoje dnevnopolitike potrebe, ocenjuje Sead Biberovi, programski koordinator organizacije Urban In.539
Bonjaka nacionalna zajednica se suoavala sa najveim problemima
kako u pogledu obrazovanja na maternjem jeziku, tako i u vezi sa upotrebom bosanskog jezika u organima lokalne samouprave. Od 21. februara
2013. godine uvedena je pripremna nastava na bosanskom jeziku u nekoliko kola u optinama Novi Pazar, Sjenica, Tutin i Prijepolje. Oko 500 aka
u 12 pripremnih razreda sluae dva puta nedeljno predmet bosanski jezik
i knjievnost, a u pripremi su i predavanja na tom jeziku za predmete istorije, muzikog i likovnog.
Praktino, aci e sluati srpski jezik prema postojeem rasporedu,
plus etiri, pet asova bosanskog jezika. Deca koja se izjasne za bosanski, od
1. septembra sluae srpski jezik i knjievnost kao nematernji, sa dva asa
nedeljnoizjavio je Dudevi i najavio da e bosanski predavati nastavnici
koji su do sada predavali srpski, a u meuvremenu su zavrili obuku i dobili su sertifikate.540
U optini Priboj bilo je najveih problema pri upotrebi bosanskog jezika u okviru organa lokalne samouprave. Prema popisu iz 2002. godine,
u ovoj optini je ivelo 18,33 posto Bonjaka. Zakon garantuje da u svakoj
538 P
olitika, TV Bor emisije titluje na vlakom jeziku, 29. februar 2012.
539 D
anas, Obrazovanje na bosanskom jeziku, 28. avgust 2012.
540 umadija press, 21. februar 2012. http://www.sumadijapress.co.rs/index.php/od-danas-uskolama-bosanski-jezik/
346
lokalnoj samoupravi, u kojoj manjina ima preko 15 posto ukupnog stanovnita, ta nacionalna zajednica ima pravo na slubenu upotrebu svog
jezika i pisma. Meutim, jo 2002. godine, od kada postoji to zakonom
zagarantovano pravo, optinske vlasti Priboja nisu postupile u skladu sa
pozitivnom pravnom normom. Nakon brojnih neuspenih graanskih zahteva upuenih optinskim vlastima, 22, avgusta 2008, godine, Sandaka
demokratska partija je podnela Ustavnom sudu predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti spornog lana optinskog statuta (lan 5). Na sednici
Ustavnog suda, 5. novembra 2009. godine predlog je odbaen zbog formulacije samog predloga. Zatitnik graana je uputio 31. marta 2010. godine
preporuku optinskoj upravi Priboj da se lan 5 Statuta dopuni odredbom
kojom e bosanski jezik i latinino pismo biti uvedeni u slubenu upotrebu. Rok za ispunjavanje preporuke je bio 60 dana. Meutim, optinske
vlasti nisu uputile odgovor Zatitniku graana, a lan 5 je ostao nepromenjen.541 U meuvremenu, prema rezultatima popisa iz 2011. godine, broj
Bonjaka u optini Priboj je spao ispod 15 posto.
Velikih problema sa obrazovanjem ima i albanska nacionalna manjina na jugu Srbije. Riza Halimi, poslanik u SS i jedan od albanskih lidera
sa juga Srbije kao problem istie sadraj udbenika iz kojih ue albanska
deca, i to RTS nema emisiju na albanskom jeziku.542 I dalje postoji problem u dostavljanju udbenika na albanskom jeziku. Mnogi razredi su jo
uvek prinueni da odreene predmete izuavaju samo iz beleki koje zapisuju tokom asova.
347
je najvei nedostatak ove odredbe nedostatak kriterijuma kojima bi se blie odredilo koje ustanove i na osnovu kojih injenica nacionalni saveti
mogu proglasiti ustanove od posebnog znaaja. Ovakva rupa omoguila
je odreene primere zloupotrebe ovog zakona. Najdrastiniji takav primer
dogodio se u Subotici gde su nacionalni saveti Hrvata i Roma utvrdili kao
ustanovu od posebnog znaaja za ouvanje, unapreenje i razvoj posebnosti i nacionalnog identiteta Zooloki vrt Pali.
Kada je re o prenosu vlasnitva i uea predstavnika nacionalnih
manjina u upravnim odborima ustanova kulture, primeen je problem
u neusaglaenosti legislative. Iako su Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina i Zakon o kulturi doneti isti dan, imaju protivrene
odredbe o ueu manjina u upravljanju kulturnih institucija. Dok Zakon
o nacionalnim savetima predvia da svaka nacionalna manjina ima pravo da ima po jednog predstavnika u upravnom odboru, Zakon o kulturi
predvia jednog predstavnika za sve nacionalne manjine. Sama praksa je
u ovom sluaju arenolika. Tako, na primer, u upravnom odboru Deijeg
pozorita Subotica uestvuje po jedan lan koje imenuju saveti maarske, hrvatske, bunjevake i romske nacionalne manjine. Sa druge strane, u
upravnom odboru Istorijskog arhiva Paneva maarski i rumunski nacionalni savet su predstavljeni jednim predstavnikom kojeg zajedno biraju.543
348
349
350
Sukobi i intervencije
Pored problema s kojima se susreu nacionalne manjine na prostoru
itave jugoistone Evrope, a pod senkom tranzicije i nedavnih konflikata,
manjine u Srbiji su tokom 2012. godine postale znaajna meta nacionalistikih pretenzija na Balkanu.
Intenziviranjem pregovora izmeu Beograda i Pritine, Srbija je sve
otvorenije isticala svoj plan za teritorijalnom autonomijom severnog Kosova (poput stausa republike srpske). Isti zahtev su postavili i Albanci iz
Preevske doline koji su traili da budu zastupljeni u pregovrima Beograd
Pritina. Poloaj Albanaca na jugu Srbije i Srba na severu Kosova je itavu deceniju taoc injenice da Srbija ne priznaje novu realost na Kosovu.
Obe zajednice su ivele u iekivanju dogovora to je stvorilo svojevrsni
politiki a na severu Kosova i pravni vakum. Tokom itave 2012. godine
Albanci na jugu Srbije su intenzivirali svoje akcije i zahteve. Tokom predizborne kampanje poetkom 2012. godine Ivica Dai, tada ministar policije, je radikalizacijom svoje retorike proizveo tenzije u tom regionu. Krajem
2012. godine, albanske lokalne vlasti u Preevu su podigle spomenik Oslobodilakoj vojsci Preeva, Bujanovca i Medvee (OVPBM). Vlasti u Beogradu
su hitno zahtevale da se ovaj ovaj spomenik ukloni, a kao razlog su navele
550 S aoptenje BNV 29. jun 2012. http://www.bnv.org.rs/vijesti/potpisana-deklaracija-opolozaju-i-pravima-bosnjaka-u-sandzaku/
351
da je podignut nelegalno. Premijer Ivica Dai je izjavio da e, ukoliko optina sama ne ukloni spomenik, to uraditi drava. Sa druge strane, bivi
komandat ove formacije zapretio je da e on i njegovi saborci uzeti puke
u ruke, ukoliko Vlada pokua da srui spomenik.551 Nakon mesec dana krize, 20. januara 2013. godine pripadnici andarmerije su uklonili spomenik, to su posmatrali brojni graani Preeva.552 Narednih dana odrani su
protesti Albanaca u Preevu.
U kontekstu nastojanja Srbije da dobije status kandidata za lanstvo
u EU, Rumunija i Bugarska su aktivirale pitanja poloaja bugarske i vlake manjine.
U septembru 2012. godine u medijima se pojavila informacija da postoji mogunost da e Bugarska usloviti Srbiju i Makedoniju na putu evrointegracija zbog nekih otvorenih bilateralnih pitanja. Ima naznaka da
e neki bugarski poslanici u Evropskom parlamentu pokretati pitanje prava bugarske nacionalne manjine u Srbiji. Na to emo odgovoriti jer Srbija
moe da bude uzor mnogim zemljama po pitanju prava nacionalnih manjina, izjavila je povodom te najave Suzana Grubjei, potpredsednica Vlade
Srbije za evropske integracije. 553
Bugarski ef diplomatije Nikolaj Mladenov je izjavio da bi Bugarska
trebalo da definie smernice za politiku prema svojim susedima u okviru
evrointegracija zemalja Balkana. Meutim, nije izneo detalje o pomenutim smernicama. Potpredsednica bugarske Vlade Margarita Popova je na
tribini u Bosilegradu, obraajui se pripadnicima bugarske manjine, izjavila da Srbija nee postati lanica EU ukoliko ne rei problem bugarske manjine.554 Bugarska je ranije pokrenula pitanje nereenog spora izmeu SPC
i Bugarske pravoslavne crkve zbog zahteva Bugara da u naoj zemlji bogosluenje sluaju na maternjem jeziku.
Rumunija je tokom odluivanju o statusu kandidata iznela zahtev da
Srbija Vlahe treba da tretira kao Rumune. Predsednik Rumunije Trajan
Basesku je u dva navrata posetio istonu Srbiju, gde se zaloio da svima
551 R
TS: Preevo, spomenik i pretnje 26. decembar 2012. http://www.rts.rs
552 A
ljazeera, Preevo: Uklonjen spomenik albanskim borcima, 20. januar 2013.
553 P
ress, Grubjei: Bugari gree, Srbija potuje manjine, 18. septembar 2012.
554 P
ress, Gribjei: Bugari gree, Srbija potuje manjine, 18. septembar 2012.
352
353
354
Zagovornici obespravljenosti Vlaha u Srbiji poteu argument da nemaju kole na svom jeziku, to ne vai i za banatske Rumune koji se uredno koluju na rumunskom. Najvei problem je u tome to vlaki jezik nije
standardizovan i kao takav ne moe da se izuava u kolama.
Identian stav o odnosu prema Srbiji, meutim, nemaju svi Vlasi. Vlaho-Rumuna je u Timokoj Krajini oko 1 500 i insistiraju na tome da je njihov jezik rumunski. Re je o desetak stranaka i udruenja, koja su vie puta
traila pomo od Bukureta. Rumunija je, izmeu ostalog, uoi poslednjeg
popisa bezuspeno traila da se izbrie kategorija Vlah.560
Radia Dragojevi, predsednik VNS, je na konferenciji odranoj u Medija centru u Beogradu 20. septembra 2012. godine, izneo svoje vienje
problema. Prema popisu iz 2002. u 19 optina u Srbiji ivi oko 45 000 Vlaha. Nezvanini podaci najnovijeg popisa govore da se ta brojka uveala 62
posto. Takoe, prema popisu iz 2002., oko 57 000 lica se izjasnilo da im je
maternji jezik vlaki. Izrazio je uverenje da i ta brojka srazmerno uveana na poslednjem popisu, to e pokazati konani rezultati popisa. Ali i te
brojke su daleko od pravog stanja, jer postoje procene da u istonoj Srbiji
ivi oko 200 000 Vlaha. Vlasi su tek na poetku ostvarivanja svojih prava.
Naglaava, ipak, da su odnosi Vlaha sa ostalim etnikim grupama, ukljuujui tu i Srbe, dobri. U institucionalnom smislu, ne samo u kontekstu
vlake nacionalne manjine, Srbija je otila korak nazad. Ukinuto je ministarstvo za manjinska prava, a dravna kancelarija je u fazi formiranja, to
je ipak nii institucionalni nivo. Istakao je zadovoljstvo to je Savet Evrope
konano priznao postojanje posebne, vlake nacionalne manjine. Mi uvaavamo i dobro saraujemo sa Rumunskim nacionalnim veem, a to se
tie Rumunije, nju smatramo samo za dobrog suseda. Srbija je naa matina zemlja, dok je na maternji jezik vlaki, rekao je Dragojevi. Usvojeno
je vlako pismo (u oba alfabeta irilinom i latininom) i u procesu je donoenje renika. To je proces normiranja jezika i preduslov je za uvoenje
obrazovanja na vlakom jeziku.
Sporazum koji su 1. marta 2012. godine, uoi Samita efova drava i
vlada lanica EU potpisale Srbija i Rumunija svojim odredbama treba da
560 N
ovosti, Rumunija kri prava Vlaha, 1. mart 2012,
355
356
da e u narednom periodu doi i do cifre od 80 hiljada zahteva. U ministarstvima pravde i spoljnih poslova Maarske do sada je iz celog sveta stiglo oko 180 hiljada zahteva za dobijanje dravljanstva. 563
Meutim, izuzimajui primer Temerina, Tama Korhec, predsednik
NSM, kae da Srbija u poreenju sa najrazvijenijim evropskim zemljama
obezbeuje manjinama poloaj koji bi on lino ocenio ocenom sedam ili
osam. Srbija moe da bude ponosna na pravni okvir zatite identiteta koji
prua manjinskim zajednicama, prvenstveno u obrazovanju, razvoju i ouvanju kulturnog identiteta. Problem je to neki zakoni i propisi jo uvek
teko funkcioniu u praksi, kao to je voenje sudskih sporova na jezicima
manjina, kae Korhec.564
Meutim, uincidenti u pomenutim maarskim mestima, kao i diskriminatarno postupanje sudstva. Dovelo je do radikalizacije maarske m,anjine. Neonacisti iz veinski maarskih mesta Sente i Ade odlazili su u
naznaenom periodu u Temerin i tamo izazivali antisrpske incidente.
Maarska ultradesniarska, antisemitska stranka Jobbik osnovala je 2.
marta 2013. u Subotici svoju podrunicu za Vojvodinu, na ijem je elu nastavnik iz Sente Gyri Endre.
Na skupu maarskih voa iz Vojvodine, Rumunije i Slovake u Martelju (Mrtly) u Maarskoj, 23. marta 2013, elnik najjae maarske stranke
u Vojvodini, Saveza vojvoanskih Maara (SVM), g. Psztor se po prvi put
zaloio za maarsku teritorijalnu autonomiju u Vojvodini. Takav zahtev
SVM nije do sada iznosio u vojvoanskoj javnosti, ve su se za njega zalagale ostale maarske stranke: Demokratska zajednica vojvoanskih Maara, Demokratska stranka vojvoanskih Maara, Graanski savez Maara i
Pokret maarske nade.
563 N
ovosti, Trae 20 000 maarskih pasoa, 4. mart 2012.
564 N
ovosti, arda po Ustavu, 4. mart 2012.
357
Napetosti u Sandaku
I u Sandaku je tokom 2012. godine dolazilo do etnikih tenzija i poltikih napetosti izmeu Bonjaka i drave Srbije. Optinske vlasti su 4.
avgusta 2012. godine postavile spomen-plou Aifu Hadiahmetoviu, poznatijem kao Aif Efendija, u centralnoj peakoj zoni u Novom Pazaru.
Ploa je postavljena bez sprovoenja propisanog postupka i odobrenja
nadlenog organa. Njenom otkrivanju prisustvovali Sulejman Ugljanin
(SDA) i dravni sekretar u Ministarstvu prosvete Muhedin Fijuljanin. Ministarstvo pravde i dravne uprave naloilo gradskim vlastima 28. avgusta
2012. godine da imaju trinaest dana da uklone spornu plou.565 Aif Efendija je kontroverzna linost. Dok ga deo Bonjaka posmatra kao nacionalnog heroja koji je zatitio Bonjake od etnika Drae Mihailovia, dotle da
srpska zajednica smatra za zloinca koji je poinio odmazde nad Srbima u
regionu Sandaka tokom Drugog svetskog rata.
Nereeni politiki problemi su eskalirali na stadionima. Tokom utakmice osmine finala Kupa Srbije odrane u Novom Pazaru 24. oktobra
2012. godine, huligani iz navijake grupe Ekstremi, istakli su transparente kojima veliaju utu kuu, objekat u Albaniji u kojem je, prema
izvetaju Dika Martija, vrena transplantacija organa srpskih zarobljenih
civila. Javnost, policija i tuilatvo su promptno reagovali i procesuirali
osumnjiene.566 Na utakmici odranoj 5 novembra 2012. godine, navijai
FK Novi Pazar su na tribinama istakli transparent Stadion Aif Efendija
ime je opet bila uzburkana sandaka i srbijanska javnost.567
565 D
anas, Ukaz u gradskoj upravi, a niko ne zna, 28. avgust 2012.
566 B
lic Sport, Skandal u Novom Pazaru: Transparent ivela uta kua, 24. oktobar 2012.
567 P
ress, Navijai Novog Pazara slave ubicu Srba, 5. novembar 2012.
358
Zakljuci
I pored odgovarajueg pravnog okvira, neophodnih zakona, drava nema
inkluzivnu politiku za manjine. tavie, na delu je i dalje diskriminatorski
odnos prema skoro svim manjinama. Implementacija zakona je i dalje problematina zbog odsustva politike volje. Osim toga, institucije, posebno sudstvo, slabo funkcioniu to dodatno oteava poloaj manjina.
Poloaj manjina u Vojvodini je daleko bolji nego u uoj Srbiji kada je re
o manjinskoj infrastrukuturi i funkcionisanju institucija. Vojvodina je imala
drugaije iskustvo suivota i interkulturalnosti, koje je znaajno narueno devedesetih godina., pre svega Hrvata i Maara.
Postoje sutinske razlike u tretiranju manjinskih prava izmeu Vojvodine
i Srbije. U Vojvodini se potuju manjinska prava u obrazovnoj, medijskoj, kulturnoj i religijskoj sferi. Meutim, poslednjih goidna u porastu su incidenti
protiv Maara pre svega u Temerinu, Beeju, Novom Sadu, Srbobranu i Subotici. To je dovelo do radikalizacije maarske manjine.
Kao odgovor na ove incidente (16. februara 2013) postignut je dogovor
da se u optinama u kojima je dolazilo do meunacionalnih incidenata angauju, po potrebi, i pripadnici andarmerije i da se pojaa policijska kontrola u
sredinama u kojima je povean broj krivinih dela radi ouvanja line i imovinske bezbednosti graana.
U centralnoj Srbiji manjinsko pitanje je postalo aktuelno tek nakon promena 2000 godine. Tek tada poinje primena Zakona u sferi obrazovanja, pa
je tako uvedena nastava na rumunskom (za pripadnike vlake manjine) i bosanskom jeziku (april 2013). Beograd i dalje radi na podvajanju unutar bonjake zajednice i odravanja tenzija u Sandaku.
Rumunska pravoslavna crkva je izloena diskriminaciji. Srpska pravoslavna crkva otro se protivi da rumunski svetenici obavljaju versku slubu
u Srbiji.
Nakon to su Srbi dobili teritorijalnu autonomiju na severu Kosovu, treba oekivati sline zahteve i nekih manjina u Srbiji. Maari su ve postavili
zahtev za teritorijalnom autonomijom, kao i Albanci iz Preevske doline (9.
marta 2013, Deklaracija svih albanskih odbornika iz skuptina optina Preevo, Bujanovac i Medvea). I Bonjaci u Sandaku su takoe 14. marta 2013,
inicirala Bonjaka demokratska zajednica) postavili isti zahtev. Svi ovi zahtevi se pozivaju na princip reciprociteta sa srpskom teritorijalnom autonomijom na Kosovu.
359
360
361
362
363
Diskriminaciju najvie trpe ene zaposlene u privatnom sektoru, radnice na crno i one koje nemaju stalni ugovor o radu.584 Seksualnom nasilju bilo je izloeno 22.1 odsto ena, od ega 79.5 odsto komentarisanju,
15.2 odsto nedozvoljenom fizikom kontaktu, 8.3 odsto uslovljavanju napredovanja seksualnim odnosima, 3.1 odsto je bilo izloeno pornografskim materijalima na poslu, a 2.8 odsto je prinueno na seksualni odnos,
odnosno silovano.585 Trudnoa i materinstvo su razlog diskriminacije i za
ene koje rade, pa je svaka trea ena koja je tokom istraivanja radila i
bila u drugom stanju bila diskriminisana, a neki od naina diskriminacije
su neodgovarajuca promena radnog mesta, otkaz, prevremeno prekidanje
porodiljskog odsustva ili neredovna isplata nadoknade za porodiljsko.586
Na oko pola miliona nezaposlenih od kojih polovinu ine ene, samo
kontinuirano sadejstvo svih uesnika poev od obrazovnih do socijalnih,
od medijskih do politikih, mogu da naprave pomak na neki dui vremenski rok, kada je ekonomski poloaj ena u pitanju. Prevazilaenje posledica tranzicije i uspostavljanje ekonomske stabilnosti u Srbiji, a time i bolje
perspektive zapoljavanja ena direktno zavise od spremnosti drave da
se pozicionira u odnosu na Evropske integracije i uspostavljanje vrednosti
koje na tom putu stoje.
364
o eliminisanju nasilja nad enama, to je od kljunog znaaja za postavljanje standarda zatite rtava nasilja.
Glavni problemi u sistemu zatite ena od nasilja u Srbiji su odsustvo evidencije broja ena izloenih nasilju, blage kazne i nepovezanost sistema, odnosno institucija. Nevladine organizacije koje se bave pitanjem
nasilja nad enama i pruanjem podrke enama588 zalau se za uspostavljanje sistema koji bi omoguio uvid u broj ena izloenih nasilju, kako bi
mogla da im se prui adekvatna usluga i zatite. Takoe, politika kazni je
blaga postoji dosta uslovnih presuda, a u tim sluajevima ne postoji nikakav nadzor, to zapravo moe da znai da nasilnik moe da i dalje ini
nasilje. Preventivne mere zatite od nasilja su sporadine, stihijske, neplanske i najee nekoordinisane. Godine 2006. prijavljen je 3.441 sluaj
nasilja, a 2012. 8.481.589 Taj broj je vei zbog porasta broja nasilnika, ali i
jer se rtve ohrabruju i esto prijavljuju nasilnike. Do oktobra 2012. godine
u porodinom nasilju su ubijene 23 ene.590
U 2012. godini Srbija je ratifikovala Konvenciju Saveta Evrope o spreavanju i borbi nasilja nad enama i nasilja u porodici. Konvencija predstavlja nezaobilazan meunarodno-pravni dokument koji je prevashodno
usmeren na zatitu ljudskih prava ena i ostalih rtava porodinog nasilja.
Osnovni cilj ove konvencije Saveta Evrope predstavlja uspostavljanje nulte
tolerancije u Evropi u odnosu na nasilje nad enama i nasilje u porodici.
Ono to je neophodno jeste usvajanje Akcionog plana za implementaciju Nacionalne strategije za spreavanje i suzbijanje nasilja nad enama u
porodici i partnerskim odnosima, i ratifikacija Konvencije Saveta Evrope o
spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici.
588 p
oput Autonomnog enskog centra i mree ene protiv nasilja
589 EU o kvotama, Srbija o nasilju nad enama, EurActiv.rs, 8. mart 2013.
590 U Srbiji 23 ene ubijene u 2012., Blic, 26. novembar 2012.
365
Rodna ravnopravnost
Rodna ravnopravnost je garantovana Ustavom, a Srbija je potpisnica vie meunarodnih konvencija i dokumenata kojima se garantuje ravnopravnost mukaraca i ena i zabranjuje diskiminacija na osnovu pola.
Srbija je 50. po rodnoj ravnopravnosti meu 135 drava na listi Svetskog
ekonomskog foruma na kojoj prednjae nordijske zemlje dok su na zaelju
ad, Pakistan i Jemen.591 Zemlje su rangirane prema sposobnosti da uklone rodne razlike na etiri kljuna sektora u pristupu zdravstvu, obrazovanju, ueu u politikom ivotu i ekonomskoj jednakosti. Srbija je prema
ekonomskoj ravnopravnosti ena i mukaraca na 67. mestu u svetu, po
ravnopravnosti u platama za isti rad je 76, po pristupu zdravstvu 91, po
pristupu obrazovanju 61, a po ravnopravnosti u ueu u politikom ivotu 40. meu 135 zemalja.592
Iako ine vie od polovinu stanovnitva Srbije, ene nisu dovoljno zastupljene u vlasti i na rukovodeim poloajima. Srbija nikada nije imala
enu za premijera ili predsednicu, a broj ministarki u Vladi Republike Srbije od 2001. godine varirao je od dve do pet ministarki, to je daleko manje od treine.593 Zastupljenost ena u organima dravne uprave je oko 60
odsto, a u pravosuu 80 odsto.594 Od 2008. do 2012. godine predsednica
Narodne skutine je bila ena, u dva poslednja mandata predsednice Vrhovnog, odnosno Vrhovnog kasacionog suda su ene, predsednica Ustavnog suda od 2007. do 2011. godine bila je ena, Republiki javni tuilac od
2008. godine je ena. U Srbiji je krajem 2009. usvojen Zakon o ravnopravnosti polova koji propisuje da svaki trei poslanik u skuptini mora biti
ena.
ene u vojsci i policiji smatraju da nisu ravopravne sa mukarcima,
da im se osporava radna sposobnost, kau da trpe grube ale kolega i
591 Srbija 50. u svetu po rodnoj ravnopravnosti, Euractiv.rs, 24. oktobar 2012.
592 Isto.
593 U
vladi Ivice Daia od 19 lanova pet je ena, to je 26,3 odsto. U prethodnoj vladi
Mirka Cvetkovia bilo je takoe, pet ministarki, odnosno 18,5 odsto, ali je taj udeo nakon
rekonstrukcije vlade smanjen. U sastavu vlada Zorana inia i manjinskoj vladi Vojislava
Kotunice bile su po dve ene, a u drugoj Kotuniinoj vladi etiri.
594 Savet UN za ljudska prava: unaprediti primenu zakona, EurActiv.rs, 5. februar 2013.
366
595 K
valitativna studija Uvek ena, nikad koleginica, autorke: Gorana Odanovi, Maja
Bjelo, Sonja Stojanovi Gaji, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, 2012.
596 Isto.
597 T ekst Strategije dostupan na: http://euintegracije.skgo.org/upload/Document/
Doc/2013_01/Nacionalna_strategija_za_poboljsanje_polozaja_zena_i_unapreenje_
ravnopravnosti_polova.pdf
598 Diskriminacija problem srpskog drutva, EurActiv.rs, 1. avgust 2012.
367
Preporuke:
Posebnu panju obratiti na usluge u nadlenosti lokalne samouprave, kao to su usluge neodlone intervencije, SOS telefoni, meusistemski usklaeno planiranje usluga na razliitim nivoima,
protokole o saradnji institucija i organizacija u zatiti rtava nasilja. Pratiti budetska izdvajanja i efekte primene ovih usluga, kao
i podrku koju lokalna samouprava obezbeuje za specijalizovane
enske organizacije koje pruaju podrku enama i deci rtvama
nasilja;
Razviti kvalitetan sistem praenja i izvetavanja o realizaciji planiranih stratekih ciljeva i aktivnosti za sprovoenje Strategije za spreavanje i suzbijanje nasilja nad enama u porodici i u
partnerskom odnosu, kao i periodinu procenu efekata koje ove
aktivnosti ostvaruju. Izvetaji o aktivnostima, utroenim budetskim i sredstvima iz donacija, kao i njihovim efektima, trebalo bi
da su javno dostupni;
Neophodno je obezbediti dovoljna i stabilna finansijska sredstva (izdvajanja iz budeta) za usluge podrke rtvama, kao i
368
finansiranje nezavisnih enskih organizacija koje su specijalizovane za podrku enama sa iskustvom mukog nasilja;
Potrebno je osmisliti afirmativne mere obrazovanja, prekvalifikacije i zapoljavanja za ene koje su bile izloene nasilju i koje su
zapoele samostalni ivot, koje ukljuuju sistematsku psiholoku i pravnu podrku, ali i adekvatno informisanje potencijalnih
korisnica i poslodavaca. Kreirati specijalne programe i treninge
koji izlaze u susret potrebama viestruko diskriminisanih grupa
ena ene sa invaliditetom, Romkinje, ene starije dobi i sline
kategorije;
Nuno je smanjiti duinu trajanja postupka za krivino delo nasilje u porodici pred javnim tuilatvom, kao i pred sudovima, u
skladu sa pravom na suenje u razumnom roku, kao jednom od
osnovnih procesnih ljudskih prava.
369
370
Nasilje u kolama
Od 2005, do 2012. godine broj krivinih dela koja su poinili mlai od
18 godina porastao je vie od pet puta, a posebno poraavajue saznanje je
da su nasilnici svake godine sve mlai i agresivniji. Srbija se, u poslednje
etiri godine, pomerila za est mesta nanie i sada je na 11. mestu od 52
drave. Ujedno, istraivanja su pokazala da je sve uestalije vrnjako nasilje u kolama, a da u njemu prednjae uenici zavrnih razreda osnovnih
kola. Prema podacima beogradskog Okrunog suda, 2004. godine maloletnici su izvrili oko 300 krivinih dela, dok je ve 2008. godine taj broj
porastao na vie od 1200. Samo od 2007, do 2009, maloletnici su izvrili
ak 15 ubistava, 36 u pokuaju, 25 silovanja i naneli vie od 400 tekih telesnih povreda.
Zabrinjava injenica da se u Srbiji najugroenije oseaju mladi. etrnaest odsto njih izmeu 18 i 29 godina misli da ih prilino ugroavaju
Romi, 17 odsto je to reklo za policiju, 18 za LGBT populaciju, 27 za male verske zajednice, a ak 37 za dravu.600
Incidenti meu uenicima najee se deavaju posle zavretka nastave u smeni, pored kole ili u dvoritu kada nema starijih u blizini. Veina
uenika su nemi posmatrai nasilja, tek mali broj njih obrati se nastavnicima ili drugom osoblju za pomo.601
Naime, obimna anketa Centra za prevenciju devijantnog ponaanja
kojom je obuhvaeno 3500 uenika iz 24 osnovne kole pokazala je da je
600 Isto.
601 P
rimeri iz medija koji svedoe o tome: ...Dvojica mladia od kojih je jedan bio naoruan
sekirom upali su, jue, za vreme odmora u dvorite novosadske Tehnike kole Pavle
Savi. Njihova meta bio je uenik te kole koji je zahvaljujui brzoj reakciji uspeo da
izbegne napad..., Telegraf, 27.novembar 2012, Stravino: Sekirom jurili uenika po
dvoritu novosadske tehnike kole.
371
svaki drugi ak doneo ili video da je njegov drug doneo oruje u kolu,
dok je dve treine ispitanika bilo izloeno nasilju u poslednja tri meseca.
Gotovo polovina ispitanih uenika svedoila je verbalnom nasilju prema
nastavniku, dok je svaki peti ak bio izloen verbalnom ili fizikom napadu predavaa. Meutim, ini se da od frapantnog podatka da su kole postale bastion nasilja jo vie zabrinjava injenica da trenutno ne postoji
gotovo nijedan efikasan mehanizam kontrole i prevencije ovakvih pojava,
a izgleda da je upitna i volja za reavanjem problema.
Vrnjako nasilje znaajno je izraenije u osnovnim, nego u srednjim
kolama.602 90 odsto osnovaca imalo je neposrednog ili indirektnog iskustva sa vrnjakim nasiljem, dok je takvo iskustvo imalo 60 odsto uenika
u srednjim kolama. Gotovo 23 odsto uenika osnovnih i srednjih kola
izjavilo je da su bili svedoci nekog oblika nasilja nastavnika prema deci; 60
odsto ispitivane dece smatra da u njihovoj koli nije preduzeta, ili da ne
zna da li je preduzeta bilo koja mera na smanjenju, suzbijanju i iskorenjivanju nasilja. U najmanjoj meri su se primenjivali propisi o zatiti dece od
nasilja u kolama u delu koji se odnosi na obavezu kola da formiraju tim
602 P
rimeri iz medija koji svedoe o tome: ...U Osnovnoj koli 9. oktobar u Prokuplju
grupa starijih uenika maltretirala je deaka P. K, uenika drugog razreda, tako to su ga
silom svukli, pa golog zakljuali u poljski toalet, izjavio je danas njegov otac..., Beta, 19.
januar 2012, Osmogodinjaka skinuli golog i maltretirali; ...Uenik etvrtog razreda
O Milica Pavlovi u aku due vreme je izloen nasilju vrnjaka. U poslednjem
napadu, kolski drugovi su ga davili i naneli mu povrede vratnog prljena..., RTS. 28.
februar 2012, Vrnjako nasilje meu desetogodinjacima; ...Anelo V. (13) iz O
France Preern na Miljakovcu, o kome je Press u martu pisao, poetkom nove kolske
godine ponovo je postao rtva vrnjakog nasilja. Njega je pre dve nedelje u svlaionici
kaiem napao drug iz razreda, a jue ga je drugi uenik u kolskom dvoritu toliko udarao
pesnicama da po celom telu i licu ima hematome..., Press, 3. oktobar 2012, Vrnjako
nasilje: Malog Anela ponovo prebili u koli; ...M. N. (15) uenik Tehnike kole 15.
maj, slomio je vilicu vrnjaku iz odeljenja, sa istim inicijalima M. N. Do tue je dolo
tokom malog odmora. Kako saznajemo, M. N. je udario vrnjaka u uionici, u momentu
kada je deurni nastavnik, koji je obilazio uionice, izaao u hodnik., Press, 21. decembar
2012, Ueniku vrnjaku slomio vilicu nasred uionice; ...U etvrtak uvee, oko 19,20,
ispred dvorita O Sveti Sava, u Ulici Vojske Jugoslavije u Poarevcu, N. V. (14), uenika
osmog razreda ove kole, pretukla je grupa od est maloletnika. Oni su, udarajui ga
rukama i nogama po telu, naneli teke telesne povrede. Ovi napadai pobegli su sa
lica mesta, a povreeni deak je prebaen u Optu bolnicu..., Danas, 4. februar 2012,
Pretuen ak ispred kole.
372
za zatitu od nasilja, zlostavljanja i zanemarvanja, pa je tako 70 odsto uenika iz osnovnih i srednjih kola reklo da nema, ili da ne zna da li takav
tim postoji u njihovoj koli.
Istraivanje UNICEF pokazalo je da 65 odsto dece bar jednom tokom
kolovanja doivi neki vid nasilja.
Jo jedno istraivanje603 pokazalo je da je gotovo 79 odsto ispitanika,
uenika srednjih kola, prisustvovalo tuama, oko 19 odsto njih pljakama, 9,5 procenata seksualnom zlostavljanju, 24,4 odsto pucnjavi, a vie od
57 odsto zastraivanju. Oko 77 odsto srednjokolaca boji se da prijavi nasilje zbog straha od osvete, vie od 16 odsto njih ne bi nikome prijavilo da
trpi nasilje, a gotovo 20 procenata ne zna kako da reaguje kad ih neko fiziki napadne.
Meu vrnjacima najzastupljenije je verbalno, ali i ima i drugih oblika
psihikog nasilja (vreanje i ismevanje 40 odsto, ogovaranje, irenje lai,
socijalna izolacija 38 odsto, pretnje i zastraivanje 21 odsto), kao i otimanje i unitavanje imovine, razni oblici prisiljavanja, ucenjivanje, pretnje orujem i seksualno uznemiravanje.
Vrnjakog nasilja je uvek bilo, ali je opasno to ono postaje sve brutalnije. itav je spektar neprihvatljivog ponaanja meu decom, od pretnji,
nazivanja pogrdnim imenima, ogovaranja, ignorisanja, omalovaavanja,
do fizikog nasilja, ak i uz upotrebu oruja. Posebno je zabrinjavajue nasilnitvo nad jednim detetom od strane vrnjake grupe.
Prema istraivanju pokrajinskog ombudsmana, u 299 kola u Vojvodini godinje se zabelei gotovo 4900 sluajeva vrnjakog, najee fizikog
nasilja, to znai da je ovoj pojavi u proseku jednom godinje izloeno svako etvrto dete u Pokrajini. Samo est odsto dece u osnovnim i 23 odsto u
srednjim kolama nije imalo iskutsvo sa nasiljem meu uenicima.
Ispitivanje u okviru programa kola bez nasilja, potvrdilo je da je esto nasilje nastavnika nad decom etvrtina uenika od petog do osmog
razreda rekla je da je u poslednja dva-tri meseca doivelo da ih nastavnik
vrea, 15 odsto da ih je udario, a 8,5 odsto da im je nastavnik pretio.
Nasilja sve vie ima i na internetu. Veina dece ima profile na drutvenim mreama, pa i tu esto postaju rtve. Po 12 odsto desetogodinjaka
603 Istraivanje Organizacije kreativnog okupljanja OKO.
373
drugari su uznemiravali na Fejsbuku ili telefonom.604 Svaki deseti ak pristao je da se vidi sa nekim koga je upoznao na drutvenim mreama. A ak
26 odsto uenika, od 3784 anketirana iz 34 kole, bilo je svedok digitalnog
nasilja, ali nisu nita uinili da ga spree i prijave.
Nasilje u kolama je sve rasprostranjenije, a stepen nasilja, kako vrnjakog, tako i nasilja nastavnika prema uenicima, ostao je nepromenjen,
ako nije i povean, iako su doneti strateki dokumenti, zakoni i podzakonski propisi, koji sadre jasna i obavezujua pravila. U prevenciji nasilja izostaje podrka starijih, nastavnika, roditelja i lokalne zajednice.
374
Droga u kolama
Osnovne kole suoene su sa problemom narkomanije. acima su ve
u tom uzrastu dostupni marihuana i sintetike droge. U julu 2012. godine
na zidu pored Prehrambeno-ugostiteljske kole u aku pojavio se grafit
sa cenama opojnih sredstava. Cenovnik razliitih vrsta droge u aanskoj
koli iznenadio je javnost zbog dostupnosti droge deci i mladima. U policijskoj akciji Mrea protiv dilera droge u kolama uhapeno je vie od 50
osoba. U istoj akciji iji je cilj spreavanje prodaje i rasturanje narokotika
u i oko kola u Srbiji, zaplenjeno je ukupno tri kilograma heroina, manja
koliina kokaina, 10 komada vatrenog oruja, desetak boksera i noeva,
kao i dva ukradena automobila.
Istraivanje ESPAD605 u 37 evropskih zemalja pokazalo je da srednjokolci u Srbiji manje od evropskog proseka koriste alkohol, cigarete i nelegalne droge. Izuzetak su tablete za smirenje bez recepta, gde je Srbija iznad
proseka, kao i povremeno opijanje.
605 Istraivanje se sprovodi u okviru Projekta istraivanja o korienju alkohola i drugih
droga u evropskim kolama (ESPAD)..
375
Obrazovanje mladih
Srednjokolci u Srbiji su samo u prvom polugoditu kolske 2012/2013,
prema procenama prosvetara, imali vie od 15 miliona opravdanih i neopravdanih izostanaka. Za nastavu najmanje mare u strunim kolama, pa
je u Beogradu, na primer, u proseku bilo 70 izostanaka po ueniku.
U poslednjih pet godina opada broj dece koja se ne upisuju ili naputaju osnovnu kolu,606 pre svega zahvaljujui uvoenju pripremnog
predkolskog programa i romskih asistenata. Povean je obuhvat dece u
optoj populaciji pripremnog predkolskog programa i iznosi ak 96 odsto, a u romskim naseljima 78 odsto. Najvie dece koja su obuhvaena osnovnim obrazovanjem i predkolskim programom ivi u centralnoj Srbiji
ak 59 odsto, 25 odsto u Beogradu, a najmanje u Vojvodini 16 odsto. Najvee osipanje je u niim razredima. Gotovo polovina dece koja ne upisuje
ili naputa kolu migrirala je iz nekog drugog mesta, najee sa Kosova.
Od dece koja su pohaala kolu, 55 odsto njih navodi da su volela da idu
u kolu, a 43 odsto kae da im to nije priinjavalo zadovoljstvo. Vie od
polovine dece u istraivanju navodi da bi sada volela da pohaa kolu.607
Osnovnu kolu najee ne upisuju ili naputaju deca iz romskih porodica, zatim ona koja dolaze iz siromanih porodica, deca migranata, pre
svega sa Kosova, kao i ona iji roditelji nisu zavrili osnovnu kolu. Velika
krivica zbog osipanja broja dece je na lokalnim samoupravama koje nemaju aurirane spiskove dece, a ne postoji ni evidencija dece koja odu ili ive
u inostranstvu, a prijavljena su na teritoriji optina u Srbiji. Ne postoji razraena komunikacija da se spiskovi dece izmeu matinih slubi optina
606 P
rema najnovijim podacima Ministarstva prosvete, nauke i tehnolokog razvoja.
607 P
olitika, 24.oktobar 2012., Svako 13. dete ne upie ili napusti osnovnu kolu.
376
razmenjuju i da se prati kretanje dece u zavisnosti od prijave boravita deteta, jer optine ne dobijaju podatke od MUP o promenama prebivalita
dece, osim u Beogradu. Deca ne upisuju ili naputaju kolu zato to nemaju dokumenta, nedovoljno poznaju jezik, zbog neorganizovanog prevoza,
odlaska u inostranstvo, sezonskih poslova, prerane udaje, diskriminacije,
zbog intelektualnih tekoa u razvoju ili problemima u ponaanju.
377
sa 75 na 76,4 za ene, procenat starijih od 80 godina e se vie nego udvostruiti. Brojni su razlozi poveanog broja starih u Srbiji: socio-ekonomske
promene i ekonomska stagnacija zbog koje su mladi emigrirali, pogotovu
devedesetih godina, u druge zemlje, ratovi u okruenju i izbeglitvo, propadanje preduzea, poveanje nezaposlenosti i siromatva to se odrazilo i
na pad nataliteta. Postojei trend starenja populacije postavlja zahteve za
preventivnim delovanjem s ciljem da se starije osobe zatite, kako bi im se
obezbedila ljudska prava i osigurala dostojanstvena starost.
Prema podacima Republikog zavoda za statistiku, u Srbiji ima oko
1,6 miliona penzionera, a gotovo vie od polovine njih prima penziju
do 20.000 dinara (850.000 penzionera), ispod tog iznosa penziju prima
447.000, dok oko 300.000 prima penziju 30.000 dinara. Privatni sektor je
donekle prepoznao interes starijih potroaa, prvo u trgovini kroz razne
akcije, popuste za penzionere, ali i kredite kod pojedinih banaka, zatim
smetaj po privatnim domovima, kao i pogodnosti za pomagala i aparate. Interes se prepoznaje i u turizmu, jer je u ponudi sve vie aranmana
po banjama i izleta za penzionere. Javni sektor se najsporije prilagoava
potrebama, interesima i sklonostima starijih. Strategija za smanjenje siromatva pokazala je da vie od 14 odsto starijih od 65 godina ima potrebe za materijalnom podrkom.609 Ukupan socio-ekonomski poloaj starijih
osoba u Srbiji, kao posebno ugroene drutvene grupe, veoma je nepovoljan. Osobe iznad 65 godina starosti ine skoro etvrtinu ukupnog broja siromanih, a rizik od siromatva kod starijih osoba vei je za 40 do
50 odsto u odnosu na ukupnu populaciju. Riziku siromatva posebno su,
pored samohranih majki i domaica, izloene starije ene u seoskim podrujima. Uslovi stanovanja i struktura potronje starijih osoba takoe su
nepovoljniji u poreenju sa ostalom populacijom. Postojei sistemi socijalne i zdravstvene zatite ne zadovoljavaju njihove potrebe, a slabosti postoje i u obezbeivanju ostalih vidova drutvene podrke, pomoi i zatite
u starosti. Pri tom je evidentno da e se starenjem populacije poveati zastupljenost starijih, hronino obolelih i funkcionalno zavisnih osoba, a s
obzirom na visoku zastupljenost starijih koji ive sami, esto i bez podrke
609 S trategija za smanjenje siromatva, 2003. godina, str. 111.
378
porodice, oni e imati sve veu potrebu za uslugama slube za kuno leenje i palijativno zbrinjavanje.
U Srbiji je 2006. godine usvojena Nacionalna strategija o starenju610 i
ciljevi iz strategije su preneti u druge strateke dokumente. Do sada doneto je vie od 20 stratekih dokumenata i zakona u razliitim oblastima,
koji obuhvataju i interese starijih graana. Institucionalnu zatitu trebalo bi shvatiti kao poslednju meru za one kojima je potrebna stalna zdravstvena nega i pomo. Zakonski okvir je usklaen sa Stratekim pravcima i
dat je usvajanjem novog Zakona o socijalnoj zatiti611 2011. godine. Prema
preporukama Organizacije Ujedinjenih Nacija neophodno je uvoenje dimenzije starih u sve zakonske dokumente.
Vaan strateki cilj Nacionalne strategije o starenju je unapreenje
integracije starijih ljudi podsticanjem razvoja meugeneracijskih odnosa i ohrabrivanjem njihovog aktivnog ukljuivanja u zajednicu. Naroito su vidljive aktivnosti obezbeivanja uea svih starosnih struktura u
kreiranju politike u lokalnoj zajednici u oblastima rada, obrazovanja, stanovanja, transporta, zatite ivotne sredine, zdravstvene zatite, socijalne
zatite i slobodnog vremena kao i podsticanje organizovanja volonterskog
rada u kome bi zajedniki radili mlai i stariji pomaui jedni drugima.
Prema Strategiji o starenju podsticanje integracije starih u drutvo mogue
je kroz informisanje starih (kampanje u medijima, specijalizovane emisije,
broure, novinske lanke i iva re posebno za starija lica koja ive u samakim domainstvima) o njihovim pravima i nainima njihovog ostvarivanja u oblasti penzijsko invalidskog osiguranja, socijalne zatite i drugim
oblastima sa ciljem spreavanja njihove diskriminacije. Zatim bogaenjem kolskih programa sadrijama koji e obrazovati mlade o specifinostima starosti, resursima starijih lica i njihovim specifinim potrebama.
Obezbeivanje uea starijih lica u donoenju odluka kroz uee u procesu odluivanja u odgovarajuim organima i telima i promocija i podsticanje samoorganizovanja starijih lica sa ciljem da se kroz ove aktivnosti
610 N
acionalna strategija o starenju Vlade RS: http://www.minrzs.gov.rs/doc/porodica/
strategije/Nacionalna%20strategija%20o%20starenju.pdf
611 S lubeni glasnik RS, br. 24/2011
379
380
381
mogunosti i potreba koje donosi proces starenja, a, s druge strane, drutva koje odgovara na njih.
Po pitanju obrazovanja starih, uprkos prihvaenoj koncepciji doivotnog obrazovanja, rezultati ostvareni u praksi pokazuju da nije postignut
znaajniji napredak. Obrazovanje u prihvaenom konceptu je predvieno
samo za polaznike srednjih godina kao i za neke programe obrazovanja
deficitarnih zanimanja. Zanemaruje se injenica da u proces doivotnog
obrazovanja moraju biti ukljuene starije osobe, odnosno da stalnog uenja i obrazovanja nema bez obrazovanja starijih lica.
Radi obezbeenja sigurnijih uslova za ivot starih neophodno je i
unapreenje naunih istraivanja radi praenja trenda starenja stanovnitva i sadraja i oblika implementacije razliitih dostignua. Neophodno je
praenje i implementacija ostvarivanja naunog uvida realizacijom vie
istraivakih projekata o nedovoljno istraenim problemima: a) o oblicima diskriminacije, zanemarivanja i porodinog nasilja u populaciji starijih lica; b) o pitanjima socijalne ukljuenosti, odnosno, specifinostima
ivota starijih lica, posebno ranjivih grupacija siromanim porodicama
starijih lica, starijim enama, starijim invalidnim licima, starijim pripadnicima etnikih manjina, ukljuujui i specifinosti ivota starijih lica u
odreenim podrujima Republike veliki gradovi, seoska, planinska, nerazvijena podruja i slino.614 Neophodno je uspostavljanje kontinuiteta
naunih i strunih aktivnosti praenjem i evaluativnim istraivanjima, s
ciljem vrednovanja mera nacionalne i lokalne politike kroz ostvarivanje
Strategije o starenju, ispitivanja nivoa i efekata primene odreenih zakonskih propisa, odnosno, efekata preduzetih mera u pojedinim odreenim delatnostima javnog, nevladinog i neprofitnog i privatnog sektora; u
tom kontekstu, uspostavljanje kontinuirane saradnje, podrke i razmene
iskustava sa referentnim meunarodnim organizacijama i institucijama
u sistemu Ujedinjenih Nacija, naunim i drugim meunarodnim organizacijama i dravama. Kako bi se unapredio poloaj starijih osoba bitna je promocija, podrka i podravanje naunog i strunog pristupa kao
odgovora na izazove starenja, zatim specijalizacije, edukacije zaposlenih i
614 Socijalna zatita i briga o starima, Branislava Knei, Institut za kriminoloka i
socioloka istraivanja, 2012.
382
383
384
lanovima porodice s kojima starije osobe ive u istom porodinom domainstvu najee nad njihovom decom ili suprunicima.
Preko 75 odsto starijih osoba koje su bile izloene nasilju u porodici
enskog su pola, to potvruje rodnu dimenziju nasilja u porodici, koje se
od svih drugih oblika nasilja razlikuje upravo po tome to u neproporcionalno veem obimu pogaa ene.619 Prosena starost starijih osoba koje
su pretrpele nasilje u porodici jeste preko 70 godina. Vie od etvrtine rtava starije su od 80 godina. Meu izvriocima dela nasilja prema starijim
lanovima porodice u istraivanom uzorku najvie je mukaraca (preko 90
odsto), dok je udeo ena, kao izvrilaca ovog oblika kriminaliteta, znatno
manji (oko 10 procenata). Najvei broj izvrilaca porodinog nasilja prema
starijim osobama ima izmeu 35 i 45 godina, znatno je manji broj izvrilaca starijih od 65 godina, a prosena starost izvrilaca je oko 55 godina.
Izvrioci nasilja nad starijim osobama u porodinom kontekstu znatno su
mlai od svojih rtava (u proseku preko 25 godina).
Podaci o odnosu izmeu rtava i izvrilaca pokazuju da nasilje prema starijim osobama u porodinom kontekstu najee vre njihova deca i
unuci, za razliku od nasilja prema drugim lanovima porodice, gde se kao
dominantan oblik pojavljuje partnersko nasilje nasilje prema branom
odnosno bivem supruniku. Nasilje nad starijim enama koje vre njihovi suprunici nastavak je kontinuiranog nasilja kojem su bile izloene i u mlaim godinama. Nasilje prema starijim osobama najee se vri
u porodinom domu rtve i izvrioca (u oko 90 odsto sluajeva), a znatno
ree na javnom mestu (u oko 10 odsto sluajeva). U poreenju s mestom
izvrenja nasilja nad drugim lanovima porodice, nasilje prema starijim
osobama mnogo se ree vri na javnom mestu u odnosu na nasilje prema
drugim lanovima porodice, to je jedna od specifinosti nasilja nad starijim osobama, koja doprinosi njegovom teem otkrivanju.
Povod za procesuiranje dela nasilja nad starijim osobama u porodinom kontekstu predstavlja fiziko nasilje, dok se psihiko nasilje retko prijavljuje, to potvruje da je prag tolerancije na psihiko nasilje kada su u
pitanju starije osobe veoma visok i da se ono ne smatra nasiljem u odnosu
na koje se moe oekivati reakcija institucija sistema. Svest o tekoama u
619 Isto.
385
dokazivanju psihikog zlostavljanja, ije posledice nisu lako vidljive, takoe je razlog zbog koga se dela psihikog nasilja retko prijavljuju i procesuiraju. U istraivanom uzorku nijedan prijavljeni sluaj nasilja u porodici
ne odnosi se na seksualno nasilje, iz ega se ne moe zakljuiti da starije
osobe nisu izloene ovom obliku nasilja, ve da se ovo nasilje ne prijavljuje. Nasilje nad starijim osobama najee se vri upotrebom fizike sile,
dok se oruje i opasno orue (najee no) ree koristi, to je uzrokovano
injenicom da nasilnici eventualni otpor rtava mogu da savladaju svojom
fizikom snagom.620
U Srbiji ne postoji redovna praksa razmene podataka izmeu relevantnih institucija i organizacija o izvrenom nasilju u porodici, ukljuujui i
nasilje nad starijim osobama, to naroito umanjuje mogunost rtava da
ostvare pravo na efikasnu i delotvornu zatitu od nasilja. Nije utvreno ko
i na koji nain obezbeuje da starije osobe nad kojima je izvreno nasilje
u porodici dobiju besplatno lekarsko uverenje na osnovu medicinskog ili
forenziko-medicinskog pregleda, adekvatnu zdravstvenu pomo i negu,
kada je ona potrebna, ukljuujui i psiholoku i terapijsku pomo.
Istraivanje iz 2010. godine koje se bazira na podacima policijskih
uprava i centara za socijalni rad u Novom Sadu i Niu za 2010. godinu pokazalo je da su nasilnici najee deca i unuci, u 90 odsto sluajeva mukarci, starosti od 35 do 45 godina. Po istom istraivanju, prosena starost
rtava je 70 godina, a etvrtina ima vie od 80 godina, dok veinu 75 odsto ine ene. Nain postupanja policije prilikom izlaska na lice mesta nije
regulisan posebnim protokolom, tako da su pripadnici policije prinueni
da se snalaze u svakoj konkretnoj situaciji, to oteava njihov rad i otvara mogunost neadekvatne reakcije, koja moe izazvati ozbiljne posledice.
Starije osobe su nedovoljno informisane o nainima ostvarivanja prava na
zatitu od nasilja u porodici i o nadlenostima pojedinih institucija. Delovanje nadlenih institucija na lokalnom nivou nije koordinisano i sinhronizovano, tako da ne obezbeuje adekvatnu i pravovremenu reakciju
u sluajevima nasilja nad starijim osobama. Nisu razvijene specifine usluge socijalne pomoi i podrke starijim osobama koje su pretrpele nasilje
620 Isto.
386
387
Osobe sa invaliditetom:
nedovoljna briga
Iako ne postoje tani podaci o osobama sa invaliditetom, procenjuje se da
u Republici Srbiji ivi vie od 700.000. Od toga ak 70 odsto njih je siromano. Problem je u tome to drutvo ne prepoznaje i ne vidi prepreke
koje postoje, a koje su postavljene osobama sa invaliditetom. Vei problem
od fizikih barijera je svest graana i nedovoljna briga lokalnih samouprava za ovu manjinsku grupu. Posebno je teak poloaj ena sa invaliditetom
koje su viestruko diskriminisane. U 2012. godini poverenici za ravnopravnost je pristiglo vie desetina pritubi osoba sa invaliditetom, to je 15
odsto od ukupnog broja pritubi. Svest o potrebama i pravima osoba sa
invaliditetom najvanija je u smanjenju diskriminacije i poveanja samopouzdanja onih koji sa preprekama ive svakoga dana i koji se za svoju samostalnost bore.
Ministarstvo rada i socijalne politike nije donelo akcione planove za
sprovoenje Strategije unapreenja poloaja osoba sa invaliditetom, iako
je bilo u obavezi da to uradi. Kancelarija Ombudsmana je konano zapoela kontrolu rada dravnih organa kada je u pitanju poloaj osoba sa invaliditetom. Zamenik ombudsmana i njegov tim su utvrdili propuste u radu
Sektora za pitanja osoba sa invaliditetom pri Ministarstvu rada i socijalne
politike. Naglaeno je da je Ministarstvo rada i socijalne politike nainilo
propust u radu zato to nije, u skladu sa Strategijom unapreenja poloaja
osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji, pripremilo za usvajanje akcione
planove za periode 2007 2009; 2009 2011; 2011 2013. godine, ime
je onemoguilo delotvorno ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom. Na
osnovu kontrolnih poseta koje je Odeljenje Zatitnika graana za prava
osoba sa invaliditetom i stare ostvarilo 2012. godine u sedam gradova u
Srbiji i sastanaka koje je organizovalo sa predstavnicima trinaest gradova i optina utvreno je da ne postoji stalan i koordinisan rad dravnih i
lokalnih organa vlasti na primeni Strategije i ostvarivanju njenih ciljeva,
388
nego da se odreene mere preduzimaju povremeno, pojedinano i neravnomerno, bez jedinstvenog plana i metodologije.621
U lokalnim samoupravama veina javnih objekata i povrina, a time
i usluga, nije dostupna osobama sa invaliditetom. Zatitnik graana Saa
Jankovi zatraio je od Ministarstva graevinarstva i urbanizma da unapredi Pravilnik o tehnikim standardima pristupanosti kako bi objekti,
javne povrine i ustanove bile dostupnije osobama sa invaliditetom. Investitori koji ne potuju nain planiranja i sprovoenja izgradnje objekata i javnih povrina onemoguavaju ukljuivanje osoba sa invaliditetom u
lokalnu zajednicu. Veina investitora se ne pridrava propisa uprkos tome
to je Ministarstvo graevinarstva i urbanizma uredilo nain planiranja i
sprovoenja izgradnje objekata i javnih povrina kako bi bile dostupne
osobama sa invaliditetom.
Novim Zakonom o socijalnoj zatiti kroz razvoj socijalnih usluga podrke poloaj porodica dece sa invaliditetom se u velikoj meri unapredio.
Socijalne usluge podrke su neophodne kako bi se dete zadralo u prirodnom okruenju i kako bi roditelji mogli da obavljaju svoje poslove i obezbeuju neophodne uslove za ivot.
U Srbiji ima oko 30.000 gluvih osoba i oko 100.000 nagluvih osoba.
Grupa za pravno normativne poslove Ministarstva rada, zapoljavanja i
socijalne politike istakla je da bi Zakon o znakovnom jeziku trebalo da
bude usvojen u 2013. godini ime e osobama oteenog sluha biti omogueno da u svim postupcima uestvuju jednako kao osobe koje tu vrstu
invaliditeta nemaju. Zakonom je od 2006. godine predviena i obaveza
izgradnje pristupnih rampi za sve novoizgraene objekte i adaptacija postojeih zgrada, posebno institucija od javnog znaaja. Stvari se nisu poboljale ni sa uvoenjem inkluzivnog obrazovanja i slepa i slabovida deca
sve ee idu u redovne kole, ali nemaju strunu podrku ni udbenike na
Brajevom pismu, kao ni udbenike koji su tampani sa uveanim slovima
tako da oni budu vidljivi za slabovide. Iako deca u redovnim kolama dobijaju besplatno udbenike, za slepe nisu obezbeeni besplatni udbenici
na Brajevom pismu.
621 T ekst preporuke moete preuzeti na sajtu Ombudsmana: http://www.ombudsman.rs/
attachments/2405_Preporuka%20Akcioni%20plan.doc
389
390
391
392
393
Obrazovanje
Jedan od pokazatelja loeg poloaja Roma je njihova ukljuenost u
obrazovni sistem. U Srbiji, vie od 60 odsto Roma nije zavrilo osnovnu
kolu, 30 odsto ima osnovno obrazovanje, dok fakultet zavri samo 0,3 odsto Roma. Afirmativne mere upisa Roma u obrazovne institucije postoje,
ali je njihova primena izuzetno retka. S obzirom da ne postoji volja akademske elite da se afirmativne mere primenjuju, one nisu obavezne. Fakulteti vrlo esto smatraju da nisu u obavezi da se pridravaju tih mera,
iako je drava napravila ceo set planova. Jo jedan od problema sa kojima
se Romi susreu u osnovnim i srednjim kolama su segregisana odeljenja.
623 Istraivanje dostupno na: http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/sveske31.pdf.
624 T elegraf, 6. mart. 2012, ilas zahvalio belgijskom gradonaelniku to mu je otvorio oi.
394
Romkinje
Romkinje u Srbiji su dodatno marginalizovane i nevidljive. One su
najugroenije stanovnitvo i ine dve treine nepismenih graana. Zvanini antidiskriminacioni planovi vrlo se malo primenjuju na ene u romskoj
populaciji. Viestruko su diskriminisane, kako od veinske populacije tako
i od same romske zajednice. Iako ene u Srbiji imaju prosean ivotni vek
od 76,4 godine, ovo ne vai za Romkinje, iji prosean vek zbog tekog ivota iznosi samo 48 godina. Pritom, Romkinje, kao pripadnice najsiromanije grupe u Srbiji, su takoe i najnie obrazovane, sa najveim procentom
nepismenih i diskriminativnim tretmanom u institucijama. Prema podacima enske romske mree Banata, treina romskih devojica zavri osnovnu kolu, etvrtina srednju, a tri odsto fakultet. U porodici i zajednici one
se suoavaju sa rodnim predrasudama, a preesto su i rtve nasilja. Anketa koju je sprovela enska romska mrea Srbije pokazuje da je 100 odsto
ispitanica doivelo neki oblik psihikog nasilja, a 94 odsto ispitanica i fiziko nasilje. Neke od preostalih 6 odsto ena su iznele da im mu ponekad udari amar, ali to nisu ocenile kao nasilje. Pritom Romkinje su, kao
i deca Romi, esto na meti napada neonacistikih grupacija.
395
upisani kao roditelji svoje dece, niti da uivaju itav niz drugih prava koja
su ostalim graanima Republike Srbije dostupna.
Meu brojnim problemima romske zajednice koje imaju kao pravno
nevidljiva lica, kao to su kolovanje i zapoljavanje, spada i ostvarivanje
prava na zdravstvenu zatitu. Naime, veliki broj pripadnika romske nacionalnosti ne ostvaruje to pravo iz vie razloga. Pravno nevidljive osobe
nisu u mogunosti da pribave zdravstvenu knjiicu, jer nisu upisana u matine evidencije, pa ne mogu da priloe potrebna dokumenta uz zahtev za
izdavanje zdravstvene knjiice. Veliki broj Roma nema odreen jedinstveni
matini broj graana. Ipak, odreen broj Roma ostvario je pravo na zdravstvenu zatitu podnosei zahtev filijali prema mestu faktikog boravka, uz
koji su se prilagale izjave o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini i boravku u odreenoj optini.
Meutim, veina filijala Republikog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) je ponovo poela da insistira na potvrdi o prijavi boravita kao
neophodnom dokazu za prijavu za zdravstveno osiguranje. Ovakvo postupanje RFZO u suprotnosti je sa lanom koji treba da obezbedi zdravstvenu
zatitu Romima koji nisu u mogunosti da prijave adresu svog prebivalita, odnosno boravita. Tako da, pripadnicima romske nacionalnosti koja
ne poseduju zdravstvenu knjiicu gotovo bez izuzetka je uskraena mogunost pruanja besplatne zdravstvene zatite, pa ak i u hitnim sluajevima.
Na primer, porodilje koje nemaju zdravstvenu knjiicu esto su primorane da snose trokove poroaja, iako pomo koja im se prua tokom poroaja spada u hitnu medicinsku intervenciju. Onima koji iz objektivnih
razloga ne mogu biti upisani u matinu knjigu roenih u upravnom postupku, trebalo bi omoguiti da to uine u vanparninom postupku. Zato
je Narodna skuptina Republike Srbije usvojila 31. avgusta 2012. godine
Zakon o dopunama Zakona o vanparninom postupku, u okviru koga je
propisan postupak utvrivanja vremena i mesta roenja lica koja nisu upisana u matine knjige roenih, ime je uinjen prvi korak ka reavanju
problema nekoliko hiljada pravno nevidljivih lica u Srbiji. Propisivanjem
navedenog postupka, licima koja ne ispunjavaju uslove za upis u matinu knjigu roenih prema pravilima upravnog postupka, bie omogueno da svoja prava ostvare u posebnom sudskom postupku koji prepoznaje
396
Prinudna iseljavanja
Od 2009, do 2012. godine prinudno je iseljeno 675 porodica, odnosno 1639 ljudi na teritoriji Beograda. O iseljenju Romi nisu blagovremeno
obavetavani, izostajale su konsultacije i nije im ponuen adekvatan smetaj. Prema meunarodnim standardima, iseljenje mora biti poslednja opcija, a injenica da je neko naseljen na odreenoj lokaciji bez dozvole nije
dovoljna za iseljenje. Jedan od najveih problema Roma u Srbiji jeste stanovanje, a da bi se naselja u kojima ive promenila, moraju da se legalizuju. Oko 30 odsto romskih naselja nema vodu, 70 odsto nema kanalizaciju,
a u 14 odsto naselja mogue je obavljati graevinske radove. Svaki proces
iseljenja treba zapoeti konsultacijama s Romima, treba uzeti u obzir i to
da li meu njima ima bolesnih ili dece, voditi rauna o njihovoj imovini,
pa tek onda doneti odluku o iseljenju.
Tokom 2012. godine bilo je brojnih primera prinudnih iseljenja. Jedan od njih je prinudno iseljavanje iz neformalnog naselja Belvil dvadesetak romskih porodica i naseljavanje na zemljite u blizini Resnika 7. aprila
2012. godine. Tokom naseljavanja odravani su protestni skupovi graana
koji su se protivili naseljavanju Roma u njihov deo grada, a dolo je i do
nereda i nasilja. Tada je 14 osoba osumnjieno da su u Resniku izazivali
397
rasnu netrpeljivost meu narodima i etnikim zajednicama koje ive u Srbiji. Optueni su nakon to ih je policija spreila da unite kontejnere namenjene romskim porodicama, napali policajce gaajui ih kamenicama,
staklenim flaama, palicama i ciglama. Drugi metani su pisali peticije,
bojkotovali kolsku nastavu i uputili otvoreno pismo gradonaelniku Beograda u kome su izrazili protest zbog odluke gradske vlasti da se izgradi
kontejner-naselje za romske porodice u Resniku.
Reenje je naeno tako to je dogovoreno da se umesto planiranih 20,
u novoformirano naselje u Resniku preseli 10 porodica, dok e preostale
biti smetene u ve postojee romsko naselje u ovom mestu. Organizacije
za ljudska prava najotrije su osudile rasistike proteste u Resniku. Naglaeno je da rasizam u znaajnoj meri ohrabruju populistike izjave politiara koji na antiromskom sentimentu sakupljaju jeftine politike poene.
Represivne mere i pozivanje na primenu zakona ne mogu da daju oekivane rezultate ako ih istovremeno prate dvosmislene poruke politiara koji
demagokim porukama obezbeuju naklonost biraa.
Takoe, 26. aprila 2012. godine Gradska uprava grada Beograda je
iselila oko hiljadu Roma koji su stanovali u neformalnom naselju Belvil,
kako bi se na ovom prostoru nastavila izgradnja pristupnih saobraajnica
Mostu na Adi. Porodice koje su interno raseljene sa Kosova ili imaju prebivalite u Beogradu smetene su u kontejnerska naselja na obodu Beograda, dok su porodice koje imaju prebivalite u gradovima irom Srbije
proterane u svoja mesta prebivalita.
etiri romske porodice sa sedmoro dece smetene su u naputeni magacin u Niu u kom nemaju pristup vodi i elektrinoj energiji, dok su higijenski i ivotni uslovi ispod minimuma koji se smatra dostojnim oveka.
Nike organizacije za zatitu ljudskih prava pokuale su da direktnom pomoi i razgovorima sa predstavnicima vlasti utiu na reavanje tog problema. Meutim, nakon vie od dva meseca, gradske vlasti Nia i republiki
organi nisu preduzeli mere kojima bi se tim porodicama obezbedili elementarni uslovi za ivot pristup pijaoj vodi, elektrinoj energiji i sanitarnim uslovima. Izuzetno loe ivotne uslove u naputenom magacinu
dodatno su pogoravale visoke letnje temperature i nepovoljne vremenske prilike.
398
399
400
je prikazano postupanje vlasti pri iseljavanju Roma tokom poslednjih nekoliko godina, kao i meunarodni standardi i pravne odredbe. U nacrtu
platforme navodi se i da, u skladu s meunarodnim pravima, treba zabraniti prinudna iseljenja, bilo izmenom postojeih zakona ili novim zakonskim reenjima.
401
402
Zakljuci i preporuke
predstavnici institucija socijalne zatite obavezni su da formiraju mobilne timove u svojim zajednicama koji e obilaziti stanovnike najugroenijih neformalnih naselja kako bi se na adekvatan
nain i u to kraem roku odgovorilo na zadovoljenje njihovih
egzistencijanih potreba. Grubim zanemarivanjem potreba najugroenijih graana Republike Srbije jo jednom se pokazala
duboko ukorenjena nebriga i marginalizacija Roma kojima vlasti
svesrdno doprinose, kao i nepotovanje standarda ljudskih prava
kad je re o pravu na adekvatno stanovanje.
prema Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Srbija je obavezna da stanovnicima naselja koja
su iseljena obezbedi adekvatan alternativni smetaj koji, izmeu
ostalog, podrazumeva odriv pristup bezbednoj vodi za pie elektrinoj energiji za kuvanje, grejanje, osvetljenje i sanitarijama.
403
404
Pritube na diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije koje dobija kancelarija Poverenice za zatitu ravnopravnosti druge su po broju,
i najvie ih podnose nevladine organizacije. Postoji i problem primene
preporuka Poverenice, primer je preporuka Ministarstvu prosvete iz jula
2011. da se kolski udbenici revidiraju kako bi se uvaila pitanja seksualne orijentacije koja nije sprovedena. Ministarstvo prosvete jo nije donelo
akt o tome kako da se postupa u sluaju diskriminacije u kolama. Meu
drutvenim preprekama sa kojima se pripadnici LGBT populacije suoavaju
jesu zabrane i administrativne prepreke za organizovanje parada ponosa,
diskriminacija u pogledu prava na zapoljavanje, krenje slobode izraavanja, itd.
U poslednje tri godine otkazano je odravanje povorke ponosa zbog
bezbednosnih razloga odnosno zbog pretnji organizatorima i uesnicima.
ak 73 odsto graana je protiv javnih demonstracija prava LGBT osoba.630
Teite problema se prebacuje sa onih koji prete i spreavaju odravanje
povorke, na one koju pokuavaju da je organizuju. Zbog otkazivanja povorke ponosa predstavnici nevladinih organizacija su podneli albu Ustavnom sudu, ali i Sudu za ljudska prava u Strazburu. Nije bilo reakcije drave
Srbije na ponaanje onih koji stimuliu nasilje uoi povorke ponosa.631
Zabrana povorke je direktna posledica neodgovornosti svih drutveno-politikih inilaca zaduenih kako za reavanje problema homofobije,
pretnji i nasilja nad LGBT populacijom, tako i za pripreme povorke ponosa.
LGBT zajednica i njena osnovna ljudska prava su jo jednom zloupotrebljeni od stane svih uesnika u procesu zarad sticanja politikih poena i ostvarivanja sitnih interesa koji sa poboljanjem poloaja LGBT populacije nisu
ni u kakvoj vezi. Zabranom parade drava je pokazala nesposobnost da
zatiti ustavna prava graana, i nespremnost da zatiti ustavno pravo na
mirno okupljanje i slobodu govora. U Srbiji postoji Strategija nacionalne
bezbednosti kao najbitniji dokument koji planira politiku bezbednosti. U
630 Propisi ne vrede bez promene svesti o LGBT, EurActiv.rs, 13. decembar 2012.
631 ...Na bilbordu ispred 12. beogradske gimnazije, gde su postavljene fotografije
maturanata, crvenom farbom zaokruena je glava uenika i pored njega, ali i na
oblinjem zidu, ispisani su grafiti s homofobnim porukama i pretnjama smru., Blic, 4.
oktobar 2012.
405
406
Pred Viim sudom u Beogradu je 1. marta 2012. godine izreena presuda od tri meseca zatvora, odnosno dve godine uslovno osobi koja je preko Fejsbuka pretila pripadnicima LGBT populacije u Srbiji. Dotina osoba je
pripadnicima LGBT populacije pretila u grupi na Fejsbuku koja nosi naziv
500.000 Srba protiv gej parade. Ova Fejsbuk grupa i danas postoji i posredstvom nje se i dalje ire mrnja i pretnje prema LGBT populaciji. Parada
ponosa u Beogradu i 2012. godine nije odrana upravo zbog toga to je policija procenila da bi bezbednost uesnika bila ugroena od strane velikog
broja ekstremista. Ova presuda pokazuje izvestan pomak u sudskoj praksi,
ali bitno je napomenuti da je sud izrekao minimalnu zapreenu kaznu, to
svakako ne doprinosi poboljanju odnosa drutva prema LGBT populaciji.
Pitanje je koliko e to imati uticaja na neke budue sluajeve, koliko e se
sudovi i tuilatva pozivati na ovu presudu kao na neku vrstu uzora, to pre
svega zavisi od samih sudija i tuilatava.
Pravosnanom presudom Apelacionog suda u Novom Sadu, iz januara
2013. godine kojom je utvreno diskriminatorsko ponaanje i teak oblik
diskriminacije protiv M.A. (25) iz Vrca od strane njegovog kolege Daria K.
(26) iz Vlajkovca. Diskriminacija je vrena nekoliko meseci u kontinuitetu na radnom mestu u privatnoj firmi u Vrcu gde su obojica bili zaposleni. Ovo je prva pravosnana presuda u Srbiji po osnovu Zakona o zabrani
diskriminacije koja se tie diskriminacije izvrene na radnom mestu zbog
drugaije seksualne orijentacije.633
Apelacioni sud je u ovom sluaju presudio da je tueni Dario K. diskriminatorski postupao prema tuiocu M.A. zbog njegove istopolne seksualne orijentacije i da je taj postupak ponavljao tokom estomesenog
perioda ime je izvrio teak oblik diskriminacije. Ova presuda je doneta
po osnovu lanova 12, 13 i 21 Zakona o zabrani diskriminacije, a Apelacioni sud se u obrazloenju poziva i na krenje lanova 21, 23 i 25 Ustava Srbije koji zabranjuju diskriminaciju po bilo kom osnovu i garantuju pravo
na ljudsko dostojanstvo i psihiki integritet. U obrazloenju pravosnane
633 P
ravosnanom presudom Apelacionog suda je Dariu K. naloeno da oteenom M.A.
isplati 180 hiljada dinara za pretrpljene duevne bolove zbog povreda prava linosti,
ugleda i asti, kao i da Pravnoj slubi GSA nadoknadi sudske trokove u iznosu od 99
hiljada dinara.
407
408
Zakljuci
Bez promene vrednosnog sistema u drutvu i prihvatanja razliitosti ne moe doi do sutinskog poboljanja poloaja LGBT osoba. Neophodno je uspostaviti vrednosni sistem u kome razliitost
nee biti shvaena kao pretnja ve kao potencijal.
Obrazovna politika koja u sebi sadri promociju tolerancije i razliitosti jeste nain da se ovi problemi lee u korenu, u svom nastajanju. I uz najbolju primenu zakona do bitnijih promena nee
doi bez promene stava drutva.
409
IX MEDIJI
410
411
U funkciji vlasti
Prvu godinu mandata Vlade Srbije (jul 2012 maj 2013. godine) obeleio
je povratak i jaanje govora mrnje. Osim toga, iako Ustav i zakoni Srbije garantuju slobodu izraavanja, ponovo se gui alternativno miljenje
(koje se moe videti i uti u izuzetno malom broju medija) i poveava broj
napada na one koji pripadaju manjinama i slue se manjinskim diskursom. Mediji su u funckiji politike daljeg devastiranja autonomije Vojvodine i nametnuta im je poropagandna matrica koja je devedesetih dovela do
ruenja vojvoanskog rukovdstva i uspostalvjanja vrste centralne vlasti u
Beogradu to dovodi u pitanje i bezbednost graana.635
Jezik mrnje u tesnoj je vezi sa incidentima protiv manjina (politikih
i etnikih, kao i odreenog broja medija i organizacija civilnog drutva).636
Ekstremne organizacije dobile su snaan podstrek za ove napade pobedom populistike Srpske napredne stranke (SNS) na predsednikim izborima i, na toj osnovi formirane vlade, kao i njihov ulazak u druge institucije.
Na brojne apele medijskih udruenja i organizacija civilnog drutva u kojima se ukazuje na rastui ekstremizam, Vlada nije reagovala.
635 N
ezavisno drutvo novinara Vojvodine (NDNV) upozorava da su medijske slobode u
Vojvodini i Srbiji u celini ozbiljno ugroene i da novinarstvo doivljava profesionalni
sunovrat kakav nije vien od devedesetih godina prolog veka. To je naroito vidljivo
kad je re o izvetavanju o aktuelnim zbivanjima u Vojvodini. U tim izvetajima sve vrvi
od nacionalistike propagande, poluistina, lai i falsifikata, kae se u saoptenju NDNV
(www.ndnv.org ) . NDNV s pravom ukazuje da takav trend , podele na patriote i izdajnike,
ne samo da ugroava medijske slobode i demokratske procese ve moe i ozbiljno da
ugrozi bezbednost graana Vojvodine i prouzrokuje duboku krizu u kojoj probleme vie
nee biti mogue reavati u institucijama sistema.
Slino situaciju opisuje i predsednik Nezavisnog udruenja novinara Srbije (NUNS)
Vukain Obradovi, koji ocenjuje da je na javnoj sceni i u medijima na delu legalizacija
govora mrnje. Nacionalno prebrojavanje ponovo postaje moderno, a predstavnici
vlasti nisu se jasno odredili prema ovakvim pojavama. To nas upuuje na zakljuak da su
ekstremni desniari osetili da je dolo njihovo vreme. Oni su deo bagaa koji smo dobili
sa novom vlau, kae Obradovi. Tribina: Vraa se atmosfera iz devedesetih godina;
www.autonomija.info , 11. februar 2013.
636 V
ideti delove izvetaja HO koji se odnose na Vojvodinu i ekstremizam
412
Iako su izuzetno nizak ivotni standard i velika nezaposlenost, pogodno tlo za bujanje ekstrmeizma i govora mrnje, Helsinki odbor za ljudska
prava u Srbiji smatra da uzroke jaanje ovih tendecija, treba traiti u politikoj konstelaciji.
Veina meunarodnih donatora koji su finansirali medije u Srbiji tokom poslednje dve decenije povukla se, ukljuujui i najveeg donatora,
ameriku organizaciju IREX koja je u 2012. godini zatvorila kancelariju u
Beogradu. Meunarodni donatori fokusirali su se na privatizaciju medija
i njihovu finansijsku odrivost u budunosti, smatrajui da e to biti dovoljni preduslovi za medijske slobode. Medijski donatori nisu u dovoljnoj
meri uzeli u obzir faktor rizika srpske tranzicije i nezrelosti srpskih elita
da iz vremena ratne propagande i strogo kontrolisanih medija u kratkom
vremenskom periodu obezbede adekvatne uslove za razvoj pluralizma medijskih sadraja.
I sam IREX napustio je Srbiju ostavljajui vrlo sumorne zakljuke u
svom izvetaju Media sustainability Index 2012: Prethodna decenija obeleena je stagnacijom medijskog razvoja u Srbiji. Uzlazni period, posle
2000, trajao je samo u prve tri godine, posle 2003, usledila je dvogodinja
stagnacija, pa permanentno pogoravanje naredinih est godina. U 2012,
srpski mediji deluju u gotovo istom okruenju kao 2000. godine. U razvojnom smislu srpski mediji su izgubili poslednjih osam godina. U izvetaju
se navodi da su od 2001. godine sloboda govora i profesionalno novinarstvo marginalno poboljani i da je sad u regionu jedino Makedonija iza
Srbije. Po uslovima ekonomskog poslovanja, Srbija je prema izvetaju IREX
praktino na istom nivou kao 2001. godine. U izvetaju su potvrene ocene
iz drugih nezavisnih izvora o prevelikoj politiziranosti medija to se ogleda
u prejakom uticaju politike na uredjivaku politiku, izbegavanju politiara da se civilizovano uredi medijski prostor, preslabom otporu novinara
ulozi politike u medijima.
Vlada izabrana 2012. godine prihvatila je da implementira medijsku
strateigju koju je postavila prethodna vlada. Pozitivan napredak kada je
re o medijskim slobodama jeste dekriminalizacija klevete (krajem 2012),
to je bio zahtev velikog broja medijskih udruenja i organizacija civilnog
drutva.
U funkciji vlasti
413
Iz medijske strategije ne vidi se kako e biti garantovan medijski pluralizam, to je jedan od najveih kamenova spoticanja srpske tranzicije. Internet i novi mediji postaju najznaajniji izvor alternativnog informisanja
u Srbiji. Meutim, njihov domet je ogranien i veoma zavisi od plasiranja vesti skinutih sa pojedinih sajtova i blogova u tradicionalnim medijima. Takoe, veliki broj graana je promenio samo formu informisanja,
a ne i sadraj u smislu da tradicionalne medije sad prati iskljuivo preko
interneta.
Motivisanost novinara za istraivako i analitiko novinarstvo, a to
posebno vai za mlade generacije, u ozbiljnom je padu iz godine u godinu. Prema ocenama medijske ekspertkinje profesorke Snjeane Milivojevi, mediji su ve decenijama u stanju letargije to je, po njenom miljenju
posledica uasne agonije i produene tranzicije demokratije koja je negde izmeu konsolidovane i nekonsolidovane. Bojim se da je ovo permanentno stanje i ovo drutvo je prilino nezrelo, rekla je Milivojevi i
dodala, da to to se samo na o-ruk i u nekim specifinim situacijama
otvori razgovor o medijima svedoi o tome da mediji zapravo za javnost
nisu vane institucije.637 Ona podsea da su poluniki mediji iz devedesetih uspeli da preive autokratski reim, to je takoe jedan od indikatora nezrelosti drutva.
Novinari nisu oni koji nameu teme, ve to ine uticajne strukture i
pojedinci. I pored zakona o dostupnosti informacija i neuporedivo boljim
uslovima za istraivako novinarstvo u odnosu na devedesete, novinari su
ostali zakopani u nekim ablonima iz tog vremena kad su mediji bili pod
direktnom kontrolom drave. Veoma esto oslanjaju se na izvore poput
dojava iz kabineta politiara ili tajkuna i tada je uglavnom re o spinovanim informacijama koje uticajni ljudi, pre svega iz politiko-ekonomskog
okruenja, koriste kako bi uticali na javno mnjenje u obraunima sa protivnicima. S druge strane, novinari sve ree izlaze na teren i nisu motivisani da proveravaju informacije.638
Promena stranakog sastava Vlade Srbije, ogolela je svu nemo medija
da se odupru pritiscima. Do tada uticajna Demokratska stranka izgubila je
637 h
ttp://www.b92.net/info/vesti/tema.php?yyyy=2012&mm=06&nav_id=615037.
638 R
azgovor Helsinkog odbora sa predstavnicima medija.
414
U funkciji vlasti
415
ne sistemska reenja i proces koji bi na duge staze doveo do ozbiljnog napretka. Svaka kritika Vuia bila je primana sa neprijateljstvom u javnom
diskursu. Novinar Vremena Filp varm zapazio je da se oko borbe protiv
korupcije stvara isti konsezus kao u vreme antibirokratske revolucije koja
je dovela Slobodana Miloevia na vlast.
Kad je re o tradicionalnim medijima, paradoksalno je da u poslednjih nekoliko godina, od kada su srpski mediji oslobodjeni, Radio Slobodna Evropa igra i dalje znaajnu ulogu i u informisanju graana koji
ele da uju alternativno miljenje o pojedinim temama, a pre svega informacije iz regiona koji drugi mediji ne pruaju ni u dovoljnoj meri niti
na adekvatan nain.
Kada je re o slobodnom protoku informacija kroz kablovski sistem,
sluaj TV Al Dazira Balkan pokazuje da, pre svega od politikih okolnosti
i zahteva zavisi da li e neka televizija moi da se emituje kroz kablovski
sistem ili ne. Iako je ve poetkom 2012. godine objavljena najava da je
ovaj program puten u kablovsaki sistem (poetak rada je bio reklamiran i
preko bilborda u Beogradu), to se desilo tek na kraju 2012. godine, odnosno nakon formiranja nove vlade. Prema saznanjima Helsinkog odbora
to nije uinjeno ranije upravo da bi se preudhitrilo eventualno irenje alternativnog medijskog sadraja, najpre u vreme izborne kampanje, a potom u prvim mesecima nove vlade.
416
Period Vuievog mandata na mestu ministra informisanja obeleili su: ubistvo vlasnika Dnevnog telegrafa i Evropljanina, novinara Slavka
uruvije, sistemska kampanja protiv tih listova, zabrana rada medija, privoenje i zadravanje u pritvoru urednika i novinara, uvoenje cenzure u
vreme NATO intervencije (Vui je bio glavni cenzor i drao redovne sastanke sa urednicima), zabrana novinarima nezavisnih medija da izvetavaju
sa sednica dravnih organa (ukljuujui i Skuptinu Srbije), krivino gonjenje novinara i izricanje zatvorskih kazni novinarima, uvoenje izrazito
represivnog zakona o informisanju.
U izvetaj Helsinkog odbora641 za 1999. godinu navodi se: Za vreme
rata gotovo svi mediji su izvetavali na slian nain, sa manje vie vulgarnom i/ili ostraenom retorikom. (...) Kada se rat zavrio, situacija se znaajno promenila; veina dnevnih listova Glas javnosti, Blic, Danas, pa
ak i Veernje novosti, poeli su da mnogo objektivnije pokrivaju dogaaje. Deo tv i radio stanica, posebno u unutranjosti, takoe se prikljuio ovom posleratnom trendu. I to su mediji bivali profesionalniji, to je
vlast postajala represivnija. Ubrzo su poela drakonska novana kanjavanja, zabrane brojeva, pretnje novinarima. U ovom izvetaju su navedeni
i objanjeni sluajevi ovakvog vida dravne represije, kao i sluajevi, odnosno pravila po kojima se sprovodi dravna propaganda kroz dravne,
tanije reeno partijske medije (RTS, Politika, Borba, Politika ekspres, itd).
Recidivi devedesetih kad je re o ponaanju prema medijima i alternativi u Srbiji osetili su se ve na poetku mandata nove vlade, kad je novoizabrani pomonik ministra kulture zaduen za medije Dragan Kolarevi,
neposredno pre postavljenja na to mesto642 pozvao na kulturnu revoluciju i objavio spisak nepdobnih nosioca i izvrioca pogubne antisrpske politike u Srbiji. Poimence je prozvao brojne javne linosti. Tekst je objavljen
13. avgusta 2012. godine na sajtu nacionalistikog i konzervativnog portala Novi standard.643 Sline spiskove, tokom itave 2012, i poetkom 2013,
nastavile su intenzivno da objavljuju ekstremne desniarske organizacije,
a ljudi iz Vlade nikad nisu jasno osudili te napade.
641 V
reme, http://www.vreme.com/arhiva_html/467/15.html#Uvod.
642 V
est o njegovom postalvjenju objavljena je 18. avgusta 2012.
643 h
ttp://www.standard.rs/dragan-kolarevic-vreme-je-za-prvi-srpski-kulturni-ustanak.html.
U funkciji vlasti
417
S obzirom na novu realnost nakon izbora, i nemogunost da se mediji odupru pritiscima, Vui je postao jedna od najomiljenijh linosti u
srpskim medijima. Ovo su u razgovoru za Helsinki odbor, potvrdili novinari beogradskih medija. Glavni urednici veoma paze da se ne zamere
Vuiu i da mediji koje ureuju ne odu predaleko u kritici jednog od najmonijih ljudi u Srbiji. Tako je dolo do paradoskalne situacije da su ak i
pojedini mediji koji su bili na udaru u vreme dok je Vui bio ministar informisanja, prema njemu postali veoma blagonakloni. Nekad eksplicitno
represivne mere, zamenili su kvazi prijateljski razgovori izmeu urednika
i lidera Srpske napredne stranke.
Ulazak populistike Srpske napredne stranke u insitucije nakon izbora
2012. godine predstavlja snanu podrku delovanju ekstremistikih grupa
i guenju slobode govora koja je esto parena jezikom mrnje i pozivom
na nasilje prema nosiocima alternative. Re je o pokuaju da se ljudi koji
alternativno misle zastrae i prestanu da iznose javno svoje stavove.
Jedan od primera, koji ovo ilustruje, jeste ono to se deavalo u emisiji Utisak nedelje, emitovanoj 20. januara 2013, na Televiziji B92 u kojoj
su uestvovali ministar pravde Nikola Selakovi, predsednik Srpskog narodnog pokreta Nai Ivan Ivanovi, poslanik LDP Miljenko Dereta i predsednica i Helsinkog odbora Sonja Biserko. Voa ekstremistike grupe Nai
Ivan Ivanovi poruio je da e svima koji kau da je Kosovo nezavisno biti
mueni, sakaeni i ubijani. On je, naime, nekoliko puta tokom emisije eksplicitno potvrdio da stoji iza svoje ranije izjave da svako ko izjavi da je
Kosovo nezavisno nee ostati samo bez jezika, nego i bez glave. Ivanovi
je ovo rekao nakon to je Sonja Biserko izjavila da je Kosovo ve nezavisno.
Sam Ivanovi se kasnije ispravio i Sonji Biserko ublaio kaznu, rekavi
da njoj ne bi letela glava ve da bi bila procesuirana, a glava bi, parafraziramo, letela nekim drugima. Ova izjava je opasna, jer je pokret koji vodi
Ivanovi pokazao da ne preza od nasilja.
lanovi pokreta Nai, izazivaju incidente i sarauju sa organizacijama kojima je cilj jaanje duha i vojna obuka polaznika. Tako je, prema
zvaninim informacijama sa sajta www.nasisrbija.org, organizacija Narodni sabor u Moskvi, u okviru obuke Dobrovoljac, insistirala da gostima
iz SNP Nai odri kratku obuku u sklapanju i rasklapanju kalanjikova.
418
U funkciji vlasti
419
pijuni. Tako je, pomenuti Pokret Nai, uputio apel644 Radiodifuznoj agenciji i Vladi Srbije da zaustave govor mrnje koji prema srpskom narodu
iri medijska kua RTVB92, zloupotrebljavajui svoju nacionalnu frekvenciju, skrenuvi panju na novi tekst aktiviste organizacije Kvirija, Predraga
Azdejkovia, pod naslovom etiri jahaa Kaavende.645 U apelu646 se navodi da je ta organizacija vie puta dostvljala tuilatvu materijalne dokaze o skandaloznom i nedopustivom govoru mrnje RTVB92 prema Srbima.
Ovakvi pokuaji ekstremistikih organizacija, bez jasne osude ljudi iz
vlasti, predstavlja ozbiljnu pretnju slobodi govora. Za to postoji nekoliko
razloga koji proizilaze iz ireg konteksta. Organizacija Nai nije bez uticaja u drutvu. Naprotiv, ima jako uporite u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao
i podrku uticajnih konzervativnih krugova u Srbiji koji imaju upliva i na
samu Vladu i koncentrisani su oko predsednika Srbije Tomislava Nikolia.
Drugo, re je o organizaciji iji lanovi su vinovnici nasilnih incidenata. I
tree, treba imati na umu, politiku prolost vladajuih stranaka, SNS (ranije SRS) i SPS, koje su devedesetih kreirale ratnu propagandu i sprovodile
represivne mere nad medijima i novinarima.
Govor mrnje
Intenzivna kampanja koju karakteriu pretnje i govor mrnje tokom
2012. i, posebno u prvim mesecima 2013, voena je protiv Nezavisnog
drutva novinara Vojvodine, Radio tlevizije Vojvodina (RTV) kao i njihovih
rukovodstava. Oni su targetirani kao nosioci autonomake politike u Vojvdini, to nas navodi na zakljuak da cela kapmanja protiv njih ima politiku pozadinu i ne moe da se posmatra van politikog konteksta i stava
Vlade Srbije prema pokrajini.
644 O
bjavljen 18. aprila 2013. na naslovnoj strani sajta organizacije Nai.
645 T ekst se odnosi na penzinisanog vladiku SPC Vasilija Kaavendu za koga postoje ozbiljne
optube da je uestvovao u raznim kriminalnim radnjama.
646 h
ttp://nasisrbija.org/index.php/2013/04/18/snp-nasi-traze-reakciju-rra-zbog-govoramrznje-medijske-kuce-b92/.
420
U funkciji vlasti
421
U istom tekstu se kae da su novopridoli rukovodioci Informativnog programa RTV sve sami antisrpski jurinici. Tvrdi se da je vojvoanski
javni servis od jula 2011, potpuno u rukama protivsrpskih kadrova, ija je
ostraena mrnja prema naciji u ijoj dravi ive i deluju bespogovorno
dokazana. Na meti ove nacionalistike poternice su Sanda Savi, Danica
Vueni i Dinko Gruhonji, ugledni medijski profesionalci i dobitnici prestinih novinarskih nagrada.
Televizija Vojvodine uputila je apel dravnim institucijama, podseajui da takve kvalifikacije mogu ozbiljno da ugroze rad pokrajinskog javnog servisa, ali i bezbednost zaposlenih zato to se ponovo prebrojavaju
nacionalna krvna zrnca novinara, kao u vreme kad je na elu novosadske
TV bio sadanji direktor i glavni urednik Peata Milorad Vueli. RTV proizvodi program i na devet jezika nacionalnih zajednica, tako da samo moemo da pretpostavimo kako se oni oseaju posle podseanja na vreme
bujanja pogubne nacionalne histerije, kae se u saoptenju RTV objavljenom 18. januara 2013.651
Zvanini Beograd nije reagovao na ove i sline napade, iako su najvanijim predstavnicima vlasti upueni apeli sa raznih strana sa zahtevom
da osude te napade. O vezi politike i napada na RTV svedoi i izjava-zahtev potpredsednika Socijalistike partije Srbije (SPS) i predsednika Odbora SPS za Vojvodinu Duana Bajatovia da ta stranka trai da se promeni
ureivaka politika u Radio-televiziji Vojvodina. Bajatovi je rekao da je
ureivaka politika u toj medijskoj kui podreena jednoj politikoj stranci, precizirajui da je re o Demokratskoj stranci (DS). Ukoliko se hitno ne
promeni ureivaka politika, traiemo smenu svih rukovodeih ljudi u
RTV, rekao je Bajatovi na konferenciji za novinare. Bajatovi je kazao i da
SPS trai da se dostavi spisak 20 najveih plata u RTV. On je rekao da e taj
podatak traiti i preko poverenika za dostupnost informacijama od javnog
znaaja.652
651 h
ttp://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/novi-sad/rtv:-govor-mrznje-u-tekstu-o-radio-televizijivojvodine-u-pecatu-sledi-tuzba_364902.html.
652 O
bjavljeno 8. marta 2013. http://www.blic.rs/Vesti/Politika/371323/Bajatovic-Rukovodiociu-RTVu-imaju-vecu-platu-od-mene-sto-je-priznacete-jako-tesko.
422
Programska direktorka RTV Sanda Savi, komentariui ovu Bajatovievu izjavu kae da je re o direktnom politikom napadu: Izale su senke
na svetlo dana i sve je sada jasno. Mi smo sve vreme pod velikim pritiskom
raznih politikih grupa i oekujem te pritiske i dalje.653
Nezavisno udruenje novinara Srbije upozorilo je da ovakvim nacionalistikim pamfletima (kao tekst u Peatu) podstiu se ultradesniarske
organizacije koje poslednjih meseci sistematski prave spiskove nepodobnih medija i organizacija, optuujui ih za navodnu antisrpsku delatnost.
Time se u Srbiji ponovo stvara klima podela na patriote i izdajnike kakvu smo imali tokom devedesetih, kada su ljudi koji su imali drugaije miljenje bili izloeni bespotednoj harangi.654
Generalni sekretar Nezavisnog drutva novinara Vojvodine Nedim Sejdinovi kae da tekst u Peatu treba posmatra u dva konteksta. Prvo, kao
proces koji se ve dugo vodi protiv Vojvodine i zalaganja za njena prava, a,
s druge strane, to vidi kao jedan u seriji tekstova koji se odnosi i na kritiku NDNV, kao organizacije civilnog drutva, odnosno konkretno na Dinka
Gruhonjia ,655 kao nekog ko se prepoznat da se zalae za otvaranje debate o
poloaju Vojvodine i decentralizaciji Srbije.
Na osnovu podataka iz istraivanja koje saoptava RTV, i koji se odnose na vreme objavljivanja teksta u Peatu, gledanost te televizije porasla je
za 80 odsto, dok je radijska sluanost skoila sa osmog na tree mesto. Te
rezultete treba posmatrati i u kontekstu da RTV radi u veoma neuslovnom
prostoru, bez adekvatne tehnike, sa zastarelom opremom, uz loe regulisanu pretplatu i sa problemima u naplati pretplate.656
Za razliku od beogradskih dravnih institucija, pokrajinske vlasti su reagovale na napade na rukovodstvo Radio televizije Vojvodina i NDNV. Predsednik pokrajinske vlade Bojan Pajti povezuje to sa prekomponovanjem
653 h
ttp://www.autonomija.info/odbor-za-informisanje-osudio-napade-na-rtv-i-na-ndnv.
html.
654 h
ttp://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/novi-sad/rtv:-govor-mrznje-u-tekstu-o-radio-televizijivojvodine-u-pecatu-sledi-tuzba_364902.html.
655 D
anas, 21. januar 2013.
656 w
ww.vojvodina.gov.rs/index.php?option=com_
content&task=view&id=7489&Itemid=1&month=3&year=2013.
U funkciji vlasti
423
424
vinovnike nasilja. Ona pie: ... neretko i nae kolege novinari nastupaju
pre svega kao simpatizeri odreenih politikih i finansijskih projekata. I
po tome se autor iz Peata i predsednik NDNV veoma malo razlikuju. Njihovi su oponenti uvek jurinici, s tom razlikom to su Gruhonjievi protivnici faisti, ovinisti i genocidni manijaci, odnosno delati, dok su
za (Miodraga) Zarkovia jurinici po pravilu antisrpski. Dan ili dva pre
izlaska Peata, Gruhonji je sa jedne beogradske tribine objanjavao da je
medijska scena Srbije zmijsko leglo i da su na urednikim mestima u veini dravnih medija i dalje ratni hukai, sauesnici u srpskim zloinima.
Rekla bih da su i Gruhonjieva borba za multikulturalnu i Zarkovieva za
srpsku Vojvodinu jednako bezobzirne prema principu nepristrasnosti u
novinarstvu. Njih dvojica jednako vole teke rei i neodmerene optube,
pie Ljiljana Smajlovi.660 Za nju su isto, na primer, novinarka RTV Danica
Vuini (dobitnica brojnih profesionalnih nagrada) i Milijana Baleti, jedna od perjanica srpske ratne propagande. Za nju je sasvim normalno i da
se novinari i mediji koji dobijaju sredstva iz inostranstva nazivaju stranim
agentima to je inae izraz koji ekstremistike organizacije koriste u targetiranju protivnika.
Stav koji je u Vremenu iznela Smajlovieva jeste jedan od najboljih primera normalizacije ekstremizma u Srbiji i izjednaavanja onih koji kritikuju govor mrnje, onih koji su izloeni ozbiljnim pretnjama, a i fizikim
napadima i, s druge strane, ekstremista koji inciraju i uestvuju u nasilju.
Re je u istoj poruci koju alju predstavnici Vlade Srbije, pre svega Srpska
napredna stranka.
U reakciji na tekst Ljiljane Smajlovi, gneralni sekretar NDNV situaciju u srpskom novinarstvu opisuje: Dugo ve na ovim prostorima, meu
tzv. umerenim nacionalistima, pa i onima koji sebe ne nazivaju tako, kao
i u velikom delu javnog mnenja, opstaje blesava teza da je istina uvek
na pola puta. Recimo, u studio se pozove jedan koji se zalae za ubijanje i
opravdava zloine i jedan koji tvrdi da su ubijanje i mrnja neto to je nedopustivo i kanjivo. I tu se nekako, u tom traganju za istinom, iskristalie nekakav srednji put po kojem je ubijanje sasvim okej, ali se ba ne sme
preterivati. Poziv na lin je takoe opravdan, ali treba precizno odrediti
660 http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1094343.
425
U funkciji vlasti
***
Srpska nacionalistika propagandna matrica iz osmadesetih i devedesetih koja je stvarala atmosferu priprema za voenje rata, nikad nije nestala iz medijskog diskursa u Srbiji. Okosnicu te matrice ini to, da Srbi ne
snose odgovornost za rat, da Srbima preti opasnost od drugih naroda Balkana, negiranje ili umanjenje zloina nad Bonjacima i Hrvatima, kao i tumaenje svih zahteva za decentralizacijom Srbije kao separatistikih, koji
vode daljem razbijanju Srbije.
Srpske elite nikada nisu prihvatile narativ o odgovornosti srpskih institucija i rukovodstva Srbije u zapoinjanju rata u bivoj Jugoslaviji, a
procesi tranzicione pravde u kreiranju novog istorijskog narativa nisu ni
zapoeli. U tom smislu, pobeda Tomislava Nikolia na predsednikim izborima, ulazak naprednjaka u institucije i stvaranje koalicione vlade ratnih stranaka SPS-SNS,663 vodila je tome da se pomenuta matrica ponovo
nametne medijima.
Osim na primeru Vojvodine, to se dobro vidi u izvetavanju o Hakom
tribunalu i o prolosti. U tom smislu, vrlo je zanimljiv primer jedne od
najgledanijih talk-shaw emisija na televiziji sa nacionalnom frekvencijom
TV Prva Vee sa Ivanom Ivanoviem. Kad je voditelj gotovo prvi put odstupio od svog uobiajenog ablona voenja emisije (u kojoj su se ne retko
661 N
edim Sejdinovi: Osrednja istina, www.autonomija.info , 27. januar 2013.
662 T ribina: Vraa se atmosfera iz devedesetih godina; 11. februar 2013; www.autonomija.
info.
663 D
ananje rukovodstva SNS ine isti ljudi koji su bili sve vreme rata na najviim
funkcijama u Srpskoj radikalnoj stranci. Aleksandar Vui je bio poslanik SRS, a od 1995, i
generalni sekretar te stranke. Nikoli je od osnivanja bio broj dva u SRS.
426
mogli uti grubi vicevi na raun manjina ili, recimo, ena) i doveo u emisiju664 poslednjeg predsednika SFRJ i biveg predsednika Hrvatske Stjepana
Mesia, navukao je gnev javnih linosti i gledalaca i primio niz pretnji. Bio
je izloen javnom ikaniranju hajka je poela na tviteru nakon to je voditelj Ivan Ivanovi najavio gostovanje Stjepana Mesia, a eskalirala tokom
i nakon emitovanja. Meu tim pretnjama, kako su preneli i tradicionalni
mediji, bilo je i pretnji smru.665 Optube na tviteru, kako su preneli neki
sajtovi, da je doveo u emisiju oveka kome su ruke krvate do lakata i koji
je sauesnik u ubijanju Srba dole su i od Dragana J. Vuievia urednika
tabloida Informer666.
Ivanovi kae da, s obzirom na to u kakvoj zemlji ivimo, nije udno
to se ovakve stvari deavaju.Nemam nita posebno da prokomentariem.
ivimo u zemlji prepunoj nasilja i ove pretnje nisu iznenaenje. One govore o naem civilizacijskom nivou. Nadam se da emo kao drutvo shvatiti
da nas mrnja samo kvari i usporava u ivotu.667 Meutim, i sam Ivanovi
je dve sedmice pre Mesia668 ugostio biveg oficira JNA Veslina ljivananina, koji je sluio kaznu za ratni zloin pomaganja u muenju hrvatskih
664 E mitovana 7. decembra 2012.
665 P
rema pisanju Blica (9. decembar 2012) neke od pretnji koje su stizale voditelju glasile
su: Ti si sapun za pranje ustakog obraza, Ivane, sada se slobodno moe rei da si samo
duh koji hoda Srbijom. Znai, smatraj da te nema... Bedo od oveka.
666 V
lasnik i urednik jednog od tampanih liostova Informer Dragan J. Vuievi : Ivan
Ivanovi je slika i prilika pokvarenog srpskog licemera. Takvi kao on su upropastili ovu
zemlju. Ne mogu da verujem da putas Mesia da iri ustake lai u udarnom terminu
nacionalne TV! Moete li da zamislite da u udarnom terminu na RTL u Zagrebu gostuje
Bora Jovi i iri srpsku propagandu?! Bruka i sramota ta nam rade!Tumanovska
laovina Stjepan Mesi truje srpsku decu ustakom propagandom! Sram te bilo,
Ivanoviu! (...)Pa, taj ovek koji sedi preko puta tebe je sauesnik u ubijanju Srba. Ruke
su mu krvave do lakata. (...) Ivan Ivanovi veeras zapravo treba da ubedi Srbe kako
su Hrvati naa, pametnija braa Banda lopovska i izdajnika truje naciju!, napisao
je izmeu ostalog Vuievi na svom nalogu. (Tekst Vuievievog tvita, preuzet je sa
portala http://www.svet.rs/najnovije-vesti/hajka-na-tviteru-ivana-ivanovica-napali-zbogstipe-mesica).
667 h
ttp://www.telegraf.rs/jetset/447402-ivanovic-pretnje-me-ne-iznenauju-jer-zivimo-uzemlji-nasilja
668 E mitovanoj 23. nvoembra 2012.
U funkciji vlasti
427
428
Komisija, meutim, nema veliki stepen poverenja u javnosti pre svega zbog podrke Aleksandra Vuia koji je u vreme ubistva Slavka uruvije
bio ministar infomrisanja.673 Helsinki odbor ocenjuje da postoje ozbiljni razlozi za to nepoverenje. Komisiju je napustio predsednik Nezavisnog
udruenja novinara Srbije Vukain Obradovi, a ona je bila i predmet debate i podele meu novinarima na godinjohj skuptini NUNS odranoj u
aprilu 2013. Otre kritike iznela je i renomirana istoriarka i supruga ubijenog uruvije Branka Prpa, a neposredno nakon osnivanja iz Komisije je
izala i novinarka-urednica nedeljnika NIN Vesna Malii, a kasnije i predsednik NUNS Vukain Obradovi.
Najvie razloga za nepoverenje u rad komisije ima kada je re o ubistvu vlasnika magazina Evropljanin i Dnevnog telgrafa Slavka uruvije,
budui da je u vreme kada je ubijen ministar informisanja bio Aleksandar Vui koji, bez sumnje, snosi odgovornost za hajku na uruviju koja je
prethodila ubistvu. Dosadanja analiza sluaja i istraga ukazuju na to da je
je re o politikom ubistvu i da iza njega stoji tadanji reim i drava. Ubistvu uruvije prethodilo je unitavanje njegovih listova; voeni su sudski
procesi protiv uruvije zbog kritike tadanjeg reima u novinama koje je
izdavao. Neposredno pred uruvijimo ubistvo u proreimskom listu Politika ekspres (5. aprila 1999) objavljen je tekst uruvija doekao bombe,
kojim je vlasnik Dnevnog telegrafa targetiran kao izdajnik, a tekst je itan i
na centralnom dnevniku RTS. uruvija je tada, kako su kasnije pisali mnogi mediji, iz vlasti dobio informaciju da je u pitanju greka koja se vie
nee ponoviti zbog ega je odluio da ostane u zemlji. Osim toga, istragom
je utvreno da su neposredno pre ubistva, povueni pripadnici dravne
bezbednosti koji su tog dana pratili uruviju.
izvetaj Komisija je objavila poetkom aprila 2013. i on se moe proiitati na http://www.
b92.net/info/dokumenti/index.php?nav_id=703248
673 V
ui se navodno nije aktivno ukljuivao u rad Komisije, ali je oigledna njegova podrka
Komisiji, pre svega kao koordinatora za nacionalnu bezbednost koji kordinira svim
bezbednosnim slubama u zemlji. Veran Mati ne iskljuuje i direktnije angaovanje
Vuia u radu Komsije: Aleksandra Vuia jo nismo ukljuivali u aktivnosti Komisije,
ali postoji otvorena mogunost da iskoristimo njegovu trenutnu poziciju i autoritet,
naravno, u zakonskim okvirima. (11. april 2013, http://nuns.rs/info/news/19061/resicemoslucaj-ubistva-curuvije.html )
U funkciji vlasti
429
430
U funkciji vlasti
431
Prema nacrtu zakona predviena su samo dva javna servisa Radio-televizija Srbije i RTV Vojvodine.
Medijska zajednica zalae se i za to da Nacrt zakona mora da sadri
izriitu zabranu budetskog finansiranja medija od poetka 2014. godine
i iskljuivo prelazak na projektno finansiranje. Privatizacija medija ima i
podrku Evropske unije ef delegacije EU u Srbiji Vensan Deer je povlaenje drave iz medija oznaio kao najvaniji cilj.682
Prema Nacrtu zakona, kako je predloeno i u medijskoj strategiji prethodne vlade predvieno je projektno finansiranje medija, to podrazumeva da e se mediji javljati na konkurse i aplicirati po osnovu projekata, te
da vie nee biti direktnih budetskih sredstava za pojedine medije. Prema
reima medijske ekspertkinje Evropske unije koja je bila ukljuena i u stvaranje medijske strategije prethodne vlade, Sandre Bai Horvatin, u 2012.
godini za medije je potroeno iz budeta 20 miliona eura, ali kriterijumi za
troenje tog novca nisu bili jasni i transparentni. Ona smatra da Nacrt zakona o javnom informisanju nije protiv njih (javnih servisa), ali svi moraju da imaju iste uslove na tritu i na taj nain se moe obezbediti i zatita
javnog interesa i jasan nain troenja novca poreskih obveznika. Drava e
na svim nivoima putem projektnog finansiranja obezbediti pomo medijima i zatiti javni interes u informisanju, rekla je Bai Hrvatin.683
Meutim, u postojeem Predlogu zakona, prema ocenama Medijske
zajednice nisu jasno utvreni kriterijumi za projektno finansiranje. Predlog Zajednice je da veinu u konkursnim komisijama ine eksperti koje delegiraju reprezentativna profesionalna udruenja i medijske asocijacije, te
da konkursi za izbor lanova komisije moraju da budu uniformni bez obzira na nivo vlasti koja dodeljuje pomo (nacionalni, regionalni ili lokalni).
Jedan od argumenata za privatizaciju medija jeste nelojalna konkurencija
medija.
682 Nita ne treba da se radi na mala vrata ili prikriveno. Projektno finansiranje treba da
bude transparentno i bez diskrecionog prava koje je dosad postojalo, kae Deer. http://
www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:425146-Drzava-da-se-povuceiz-medija.
683 w
ww.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1299216/
Javno+slu%C5%A1anje+o+medijima.html
432
U funkciji vlasti
433
686 w
ww.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1299216/
Javno+slu%C5%A1anje+o+medijima.html.
434
Transparentnost vlasnitva i
tokova novca u medijima
Transparentnost vlasnitva i tokova novca unutar medija, jedno je od
kljunih pitanja u medijskoj sferi i u 2012. godini. Prema izvetaju Saveta
za borbu protiv korupcije iz 2011. godine, od 30 analiziranih medija, ak
18 je imalo nejasnu vlansiku strukturu.
Primer vlasnitva u dnevnom listu Press jasno ilustruje ovaj problem.
Tek nakon priznanja tajkuna Miroslava Mikovia, javnost je saznala da je
on vlasnik tog lista. Vlasnitvo u listu Press bilo je sve vreme nedokuivo i
Agenciji za borbu protiv korupcije. Neposredno pre otkrivanja ovog podatka, naelnik sektora za operativne poslove u Agenciji za borbu protiv korupcije Dragomir Trnini, rekao je da u tom trenutku687 ta institucija nema
dokaze o vlasnikom udelu Miroslava Mikovia, ili gradonaelnika Beograda Dragana ilasa u Pressu. Predsednica Udruenja novinara Srbije Ljiljana Smajlovi smatra da sama injenica da vlasnici kriju da su vlasnici u
medijima jeste neprirodna i govori o loim namerama, jer se mediji ovde
koriste u politikim i poslovnim obraunima.688
Miroslav Mikovi saoptio je (12. novembar 2012), da se povlai iz
Pressa, kao najvei pojedinani vlasnik tog lista (50 odsto). Pre Mikovievog priznanja, Aleksandar Vui je pokrenuo pitanje vlasnitva u medijima
u Srbiji, navodei da su stvarni vlasnici Pressa Mikovi i gradonaelnik
Beograda Dragan ilas. Ovakav tajming odaje utisak da Vui nije pokrenuo pitanje vlasnitva nad medijima iz principijelnih razloga u elji da se
umanje pritisci na medije i spinovanje medijskih pria. List Politika pie
da je Vui zapravo pokrenuo pitanje vlasnitva u domaim medijima reagujui na napise u novinama da je Srpska napredna stranka nudila mesto konzula u Solunu za vlast u Poarevcu. Vui je to demantovao i rekao
da je to zapravo autoprojekcija stvarnih vlasnika novina Press Miroslava
Mikovia i Dragana ilasa koji su krenuli na njega. Afera oko Pressa koje
se zavrila Mikovievim priznanjem da jeste jedan od vlasnika, prethodila
je inae, hapenju Mikovia.
687 1 4. decembar 2012. godine.
688 P
olitika, 15. decembar 2012.
U funkciji vlasti
435
Sve ovo brzo je dovelo do gaenja lista Press (objanjenje o gaenju lista kao tampanog izdanja bili su finansijski razlozi). Ubrzo nakon gaenja
Pressa pojavio se novi list Nae novine, koji vodi ureivaki kolegijum na
elu sa okom Kesiem koji je godinama uredjivao Press. Ko je stvarni vlasnik novog dnevnog lista, ne moe da se utvrdi, zbog ega je otvoren prostor za nove pekulacije o vlasnitvu.
Prema izvetaju Saveta za borbu protiv korupcije, koji je do sada jedini
relevantni dokument tog tipa, oko 160 do 170 miliona eura okree se godinje na medijskom marketinkom tritu, od ega je drava bila prisutna
sa 40 odsto. Nema indicija da je nova vlada promenila kurs u tom smislu.
Kao primer netransparentnosti tokova novca unutar medija, predsednik Nezavisnog udruenja novinara Srbije Vukain Obradovi navodi
i list Kurir koji je za samo nekoliko nedelja (od uspostavljanja nove vlade) potpuno promenio ureivaku politiku, iako nije bilo nikakve promene u vlansikoj strukturi. Mi na primer ne znamo ko i kako finansira
Kurir, i ne samo Kurir nego i niz drugih medija koji izlaze bez reklame, tiraa i ekonomske cene.689 Stoga, prema njegovom miljenju, osim regulacije transparentnosti vlasnitva nad medijima neophodno je regulisti i
finansiranje medija, odnosno transparentnosti finansija, to je daleko tei
zadatak.
Novi mediji
Sa stanovita ljudskih prava i medijskih sloboda, najspornija taka
novopredloene medijske regulative odnosi se nove medije i odstupa od
vaee slobode medijske delatnosti u digitalnom okruenju. Iznete formulacije su dvosmislene i ostavljaju prostor dravnim organima da ih tumae
dvosmisleno i koriste kao mere represije nad novim medijima. Pri kreiranju ovih zakonskih reenja nisu uzete u obzir specifinosti digitalnih tehnologija i novih medija. Na ovo su upozorili predstavnici Share fondacije
koja se bavi novim medijima.
Naime, Nacrt zakona o javnom informisanju predvia dodatnu obavezu registracije svake elektronske publikacije i predvia iroku definiciju
689 T anjug, 14. decembar 2012.
436
U funkciji vlasti
437
i drugih platformi koje omoguavaju slobodnu razmenu informacija, stavova i miljenja njenih lanova, niti bilo koje drugo iznoenje informacija, stavova ili miljenja, putem samostalnih elektronskih publikacija poput
blogova, web prezentacija i slinih elektronskih prezentacija osim ukoliko
izdava ne podnese registracionu prijavu Registru medija u skladu sa ovim
zakonom.690
Prednacrt zakona o elektronskim medijima sa komentarima Radiodifuzne agenicije do koga su doli predstavnici Share fondacije predvia dodatnu obavezu registracije svake elektronske publikacije.
Share upozorava da tvorci prednacrta zakona o elektronskim medijima pretenduju da blie urede pitanje elektronskih publikacija i nadzor
nad njihovim sadrajem to bi bilo u ingerenciji RRA, bez bilo kakve ozbiljne prethodne analize.
Potvrdu tendencije drave da u internet medijski prostor uvede
mehanizme kontrole i nadzora moemo nai i u Prednacrtu zakona o
elektronskim medijima sa komentarima RRA koji predvia obavezu prijavljivanja elektronskih publikacija kod RRA. Usvajanjem ovog predloga bila
bi uvedena obaveza fizikih i pravnih lica da, pre poetka pruanja usluge
elektronske publikacije, Agenciji podnese prijavu radi upisa u registar prualaca usluga elektronskih publikacija. Uzimajui u obzir da elektronska
publikacija nije nigde definisana, a da se obaveza odnosi na fizika lica,
ini se da bi se takva obaveza odnosila na svaki vid iznoenja informacija
od javnog interesa, upozoravaju predstavnici Share fondacije.691
690 h
ttp://www.shareconference.net/sites/default/files/amandman_zoji_share_22mar13.pdf.
691 h
ttp://www.shareconference.net/en/news/reakcija-share-na-pokusaj-srbije-da-regulisesajber-prostor-kroz-medijske-zakone.
438
Zakljuci i preporuke
Govor mrnje na internetu, ali i u tradicionalnim medijima u ozbiljnom
je porastu i usmeren je na manjinske grupe (pre svega LGBT) i one koji ispoljavaju manjinski stav. Posebno je intenzivna hukaaka kampanja i pretnje novinarima i medijima u Vojvodini to ima politiku pozadinu. Jasno
je uoiljava veza izmeu politikog stava Vlade o Vojvodini i hajke na one
koji kritikuju centralistiki stav vladinih ffnkcionra. Ovo treba posmatrati i
u kontekstu sve veeg broja fizikih nasrtaja na one one koji ispoljavaju manjinski stav pre svega u Vojvodini.
Represivne mere nisu mehanizam koji spreava govor mrnje na duge
staze. Neophodna je edukacija, otvaranje prostora za drugaije miljenje i
stvaranje uslova i dobre klime za medijski pluralizam. Posebno je vano
da dravni organi imenuju javno pojedince i organizacije koji ire jezik mrnje i da zatite one koji su na meti hajki koje sadre ozbiljne pretnje po njihovu bezbednost.
U tom smislu, nedopustivo izjednaavanje ekstremistikih orgnizacija
koje su esto vinovnici nasilnih akata i organizacija civilnog drutva to pojedinci iz vlasti, ali i javne linosti esto ine.
U komisijama za dodeljivanje dravnih sredstava za medijske projekte
morali bi da budu predstavnici medijskih udruenja, ali i organizacija civilnog drutva koje se bave ljudskim pravima i demokratizaicjom Srbije, to bi
bilo preduslov za stvaranje medijskog pluralizma i zatitu javnog interesa.
Predloena zakonska reenja stvaraju kontekst u kome bi mogla da
budu ugroene medijske slobode na internetu. Rad novih medija ne sme se
ograniavati nikakvim zakonskim merama ili dvosmislenim pravnim propisima koji bi uticali na cenzuru u sajber prostoru.
Postoje ozbiljni razalozi za nepoverenje u rad Komisije koji su izneti u
ovom izvetaju. Predstavnici slubi kojima rukovodi Aleksandar Vui koji je
u vreme hajke i ubistva novinara Slavka uruvije bio ministar informisaja
stvaraju sumnju u iskrene namere ove komisije. Smatramo da u sluaju uruvija nije re o traganju za istinom ve da je problem u pokretanju sudskih postupaka protiv odgovornih. Sumnjamo da u slubama bezbednosti
i pravosuu postoje snage koje potiu iz reima Slobodana Miloevia koje
ozbiljno opstruiraju prosec okonanja ovog sluaja.
439
X DECENTRALIZACIJA
VS. CENTRALIZACIJA
440
441
Srbija je, kao deo Jugoslavije do 1990. godine imala izrazito decentralizovan sistem (komunalni sistem), sa veoma razvijenim oblicima participacije
graana. Taj koncept bio je u velikoj meri u u suprotnosti sa tradicionalnim politikim i dravnim konceptom srpske politike i intelektualne elite koja je uvek bila sklonija centralizmu. To je vailo, kako za unutranje
ustrojstvo same Srbije, tako i za politiko-dravnu organizaciju Jugoslavije.
Memorandum SANU, koji je reafirmisao vekovni koncept koji istovremeno predstavlja blueprint srpskog nacionalnog projekta (1986) krajem
XX veka, decentralizaciju tretira kao jedan od osnovnih razloga za krizu Jugoslavije. Reenje za nju srpska elita je videla u recentralizaciji Jugoslavije
nakon Titove smrti.
Dolaskom Slobodana Miloevia na vlast taj koncept je najpre realizovan u samoj Srbiji (antibirokratska revolucija). Ustavom iz 1990, ukinute
su autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo, a zatim je recentralizovana
i sama Srbija na svim nivoima vlasti i u svim oblastima ivota. Centralizacijom sistema optinama je ostaviljeno malo nadlenosti, oduzeta im je
imovina, finansijski postaju zavisne od drave, oduzeta im je mogunost
prikupljanja poreza i, shodno tome u sistemu dolazi do snanog potiskivanja institucija participacije, kao i do marginalizacije graana.
Meutim, jedan od osnovnih problema drutvenog i ekonomskog razvoja Srbije i dalje je centralizam utemeljen tokom reima Slobodana Miloevia692 na tezi o jedinstvu Srbije. Vojislav Kotunica, ali i delovi DOS
nastavili su sa jaanjem vertikale vlasti. Posledino, meutim, dolazi do
otpora iz baze, koji se ogleda u jaanju lokalnih inicijativa. Srbija jo
uvek nije postigla drutveni konsenzus o tome kako organizivati politiki
692 P
itanje dravnih granica i etnika homogenizacija definisani su kao primarni interes
srpskog naroda. Tokom decenije Miloevieve vladavine pokazalo se da Srbija poiva
na patrijarhalno-autoritarnoj, izrazito monisitikoj politikoj kulturi, ije unutranje
lice predstavlja kolektivizam, egalitarizam, netrpeljivost prema drugom i drukijem, a
spoljanje lice, etniki nacionalizam i ratnitvo.
442
Pokuaj decentralizacije/regionalizma
pod pritisdkom EU
Pitanje decentralizacije sistema, jaanja lokalne samouprave i afirmacije oblika direktne participacije graana otvoreno je nakon 2000. godine
i u tom smislu doneti su i pojedini zakoni. Osim Ustava (2006), koji je i
sam u tom pogledu ambivalentan, najznaajniji zakoni u ovoj oblasti su:
Zakon o lokalnoj samoupravi (2002 i 2007), Zakon o teritorijalnoj organizaciji, Zakon o gradovima, Zakon o glavnom gradu (sva tri iz 2007), Zakon
o finansiranju lokalne samouprave (2006), Zakon o javnim navakama, Zakon o koncesijama, kao i brojni sistemski zakoni kojima se blie ureuju
nadlenosti optina (set zakona iz oblasti komunalnih usluga, obrazovanja, zdravstva, kulture, ekonomskog razvoja, prostornog planiranja i gradnje, stanovanja, brige o deci, ekologiji itd).
Mogu se izdvojiti tri razliita, i paralelna trenda: decentralizacija, regionalizam i regionalni razvoj. Meutim, nema zajednike strategije tako
da se sva tri procesa odvijaju disonatno. Proces decentralizacije zagovaraju
predstavnici optina i gradova, uz saradnju sa Stalnom konferencijom gradova i optina, kao i nekim meunarodnim organizacijama (pre svih Savet
Evrope, OEBS i USAID).
Regionalizam uglavnom zagovaraju predstavnici regionalnih i manjinskih politikih partija iz Vojvodine, Sandaka i iz Preevske doline,693
693 U
sva tri regiona ive tri etnike manjine (Maari, Bonjaci i Albanci) koje su izrazito
teritorijalno kompaktne i otuda zahtevi za autonomijom. Jedan od razloga je, svakako
i njihova neintegrisanost u iru politiku, ekonomsku i kulturnu zajednicu to je
posledica Miloevieve politike iz devedestih koju demokratske vlasti nisu promenile.
Uprkos pravnom okviru koji zadovoljava evropske standarde, poloaj manjina nije se
Sadraj
443
uz podrku Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, kao i Ujedinjeni regioni Srbije (URS), partija koja vodi to ministarstvo od 2000. godine.
Evropska unija takoe podrava jaanje planskih, zakonodavnih i institucionalnih okvira i kapaciteta za regionalni razvoj u Srbiji u kontekstu
istorijsko-drutvenih posebnosti i manjina (Vojvodina, Sandak, jug Srbije), to je ujedno trei paralelni trend.
Strategija regionalnog razvoja Republike Srbije 2007-2012, izraena
je 2006. godine. Ona je postavila osnove za kreiranje zakonodavnog i institucionalnog okvira za regionalni razvoj u Republici Srbiji. Nakon toga,
2009. godine je usvojen Zakon o regionalnom razvoju Republike Srbije, a
2010, ovaj zakon je znaajnim delom izmenjen i dopunjen. Ovim zakonom
se definie pojam region kao statistiki funkcionalna teritorijalna celina
koja se sastoji od jedne ili vie oblasti, uspostavljena za potrebe planiranja
i sprovoenja politike regionalnog razvoja.
Odnos Srbije prema regionalizaciji je vremenom varirao, ali na politikoj sceni jo uvek dominira koncept unitarne drave. Sukobi povodom
Statuta Vojvodine (2009) su indikator arhainog koncepta drave, neshvatanja evropskih principa i otpora prema njihovom usvajanju. Interes za
centralizacijom vlasti i moi je snaan motiv za otpor kreiranju regiona po
evropskom modelu. Zahtevi pojedinih podruja za autonomijom nisu znaajnije pokrenuli javnost i politiku debatu u Srbiji.
Aktuelni Ustav (2006) koji ne uvaava aspiracije Vojvoana kad je re o
sadraju autonomije, nije proao na referendumu u toj pokrajini (samo 42
odsto biraa glasalo za). Zbog toga je bio i svojevrsni pokreta mobilizacije
graana Vojvodine. Upravo je taj otpor unutar Vojvodine doveo do usvajanja Zakona o utvrivanju nadlenosti Autonomne Pokrajine Vojvodine
(2009). Meutim, odluka Ustavnog suda o neustavnosti brojnih odredaba
Zakona, 2012. godine,694 jer nisu u skladu sa Ustavom iz 2006, koincidirala
bitno izmenio, jer nisu stvoreni drutveni, politiki i ekonomski uslovi koji bi obezbedili
njihovu jednakost. Osim toga, odsustvo politike volje je bitan preduslov da bi se
implementirali zakoni i brojne strategije koje se odnose na manjine. Nacionalni saveti
iji se mandat odnosi na obrazovanje, kulturu i informisanje jo nisu postali funkcionalni
zbog nedostatka kapaciteta ili zbog ispolitiziranosti.
694 U
stavni sud je o tome odluivao na inicijativu Demokratske stranke Srbije (DSS).
444
je sa poetkom mandata nove vlasti, odnosno koalicije naprednjaka, socijalista i URS. Osim ruenja vlasti u Novom Sadu i jo nekim mestima u Vojvodini, sad je pokrenuto i pitanje ukidanja autonomija Vojvodine.
U domenu decentralizacije postignuti su neki rezultati, meutim, zbog
demografskog siromaenja i nedostatka resursa (ljudskih, finansijskih i institucionalnih), mnoge jedinice lokalne samouprave nisu u mogunosti da
na adekvatan nain kvalitetno i efikasno realizuju sve nadlenosti koje su
im dodeljene Zakonom. Inicijative za regionalni razvoj pokrenute su Strategijom regionalnog razvoja 2007-2012, koja je dala osnovu za dalju izradu
zakonodavnog i institucionalnog okvira. Formirano je pet regiona695 i stvorene su mnoge institucije koje se bave regionalnim razvojem na razliitim
nivoima. U toku je i izrada nacionalnog plana i regionalnih strategija koje
e biti osnov za kreiranje novih regionalnih politika u Srbiji.
695 Z akon odreuje sledee regione (lan 5):1) Region Vojvodine;2) Beogradski region; 3)
Region umadije i Zapadne Srbije; 4) Region June i Istone Srbije; 5) Region Kosovo i
Metohija.
445
446
poslanika vladajue koalicije koju ine Demokratska stranka (DS), Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) i Savez vojvoanskih Maara (SVM), a protiv
je bio 21 poslanik opozicije.
Tom prilikom predsednik vojvoanske vlade Bojan Pajti je rekao da
Vojvodina vie nee utati i da e nastaviti da insistira na potovanju
svojih ustavnih i zakonskih prava:.im podignemo glas i zatraimo da
se potuju naa ustavna i zakonska prava, odmah se digne takva galama
s ciljem da se uutkamo... Ali, oni koji misle da e Vojvodina da uti, jako
gree.696
Pokrajinski poslanici opozicionih Srpske napredne stranke (SNS) i
Socijalistike partije Srbije (SPS), kao odgovor na Deklaraciju predali
su na pisarnici Skuptine Vojvodine peticiju sa 160.000 potpisa graana,
sa zahtevom da se raspiu vanredni pokrajinski izbori, a od Pajtia su traili da podnese ostavku.
U deklaraciji se, izmeu ostalog, konstatuje pojava viestruke povrede
ustavnih principa i zakonskih regulative u odnosu na prava i nadlenosti
organa i institucija u AP Vojvodini. Pozivaju se republiki organi i institucije da zajedno sa pokrajinskom administracijom i predstavnicima lokalnih
samouprava, uz jaanje meusobne saradnje, unaprede nivo potovanja
propisanih procedura, kao i neospornih prava i obaveza.
Poslanici Srpske napredne stranke (SNS) i Demokratske stranke Srbije (DSS) izjasnili su se protiv deklaracije, a posle glasanja su napustili sednicu Skuptine Vojvodine. Poslanik DSS Milenko Jovanov je izjavio da je
Deklaracijom separatistika politika pokrajinske vlasti proglaena zvaninom i da e DSS nastaviti borbu protiv takve politike pred Ustavnim sudom Srbije.
Osim DSS, protiv autonomije aktivno su radile ekstremne desniarske
grupe u emu ih drava nije ometala. Naprotiv, imale su preutnu podrku ak i kad su izazivale incidente. Najaktivniji su bili Nai ali i pojedinci
koji redovno piu za portal Nova srpska poliitka misao, Peat, ali i Fond
Slobodan Jovanovi. Sve ove grupacije su ideoloki bliske DSS i SNS.
696 w
ww.b92.net, 20 maj 2013.
447
697 h
ttp://www.politika.rs/rubrike/Politika/Promenjena-vlast-u-Novom-Sadu.lt.html.
448
irilizacija i etnja
Nakon prekomponovanja vlasti veina javnih preduzea u Novom
Sadu dobila je novo rukovodstvo. U stranakoj raspodeli nova vlast je dodelila resor upravljanja gradskim kulturnim institucijama bivim lanovima pokreta Dveri, koji su iskljueni iz stranke nakon lokalnih izbora u
maju. Upravni odbor Kulturnog centra Novog Sada (KCNS), smenio je u oktobru, prethodnog direktora KCNS Lasla Blakovia, a meu razlozima smene naveden je i taj da je ime institucije ispisano samo na latinici. Novi vd
direktora Kulturnog centra Andrej Fajgelj posle promena natpisa sa latininog na irilino pismo, najavio je i zamenu natpisa koji se nalazi iznad
Likovnog salona, a koji je takoe na latinici.698
Povodom sluaja promene table na KCNS, oglasio se i pokrajinski ombudsman, koji je upozorio na to da su u Novom Sadu u slubenoj upotrebi, osim srpskog jezik i irilinog pisma, jo i maarski, slovaki i rusinski
jezik, te da promenjena table na KCNS mora biti ispisana na svim jezicima
koji su u slubenoj upotrebi u Novom Sadu, a u skladu sa Zakonom o slubenoj upotrebi jezika i pisma. Na preporuku ombudsmana, table na KCNS
konano je bila zamenjena u decembru, te je naziv ove ustanove bio ispisan na irilici, ali i na ostalim jezicima koji su u slubenoj upotrebi u gradu.699 Trend irilizacije grada nastavio se i posle ovog sluaja, meutim,
pokrajinski ombudsman je u svakom narednom sluaju zahtevao doslednost u primeni Zakona o slubenoj upotrebi jezika i pisma.
U oktobru, koalicija nevladinih organizacija Graanska Vojvodina
odrala je protestnu etnju za slobodu i zajedno sa vie hiljada graana obeleila petu godinjicu od odravanja velikog antifaistikog skupa u
Novom Sadu. Predsednik Nezavisnog drutva novinara Vojvodine (NDN),
Dinko Gruhonji, rekao je da se Srbija odrie svoga antifaizma, a time
i puta u Evropsku uniju, iji je osnovni temelj antifaizam. On je podsetio da je pre pet godina u Novom Sadu odran veliki protest graana zbog
698 h
ttp://www.slobodnaevropa.org/content/smene-u-novom-sadu-zbog-latininihnatpisa/24730005.html.
699 h
ttp://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Promenjena-tabla-na-KCNS-na-zahtev-ombudsmana.
html.
449
700 B
lic, 8.oktobar 2012.
450
je u 2011. godini saoptila da je proces prenosa 153 nadlenosti sa republike na pokrajinu ve gotovo okonan.701
Ustavni sud Srbije je donoenje odluke o nadlenostima Vojvodine
prolongirao sve do okonanja izbora i neposredno pre formiranja nove
vlade. Tako je i izbor vojvoanske vlade ostao u senci odluke USS. Odluka
USS doneta je 10. jula 2012 godine, koja je proglasila neustavnim ak 22
odredbe Zakona o nadlenostima.
Ustavni sud je osporio delove Zakona o nadlenostima Vojvodine na
osnovu Ustava Srbije, u kome su taksativno nabrojane oblasti u kojima autonomna pokrajina moe imati sopstvene nadlenosti i istovremeno utvrdio da e se zakonom odrediti koja su to pitanja u ovim oblastima od
pokrajinskog znaaja. Ustavni sud je na sednici 10. julautvrdio da su neustavne one odredbe zakonakojima se AP Vojvodini prenose nadlenosti
u oblastima koje nisu predviene Ustavom, kao to su nauka i tehnoloki razvoj, energetika, lokalna samouprava i organizacija sudske vlasti u
Republici.
USS smatra da su neustavne i odredbe kojima se pokrajini preputa
ureivanje itave oblasti, a ne samo onih pitanja u toj oblasti koja su po
svojoj prirodi, od pokrajinskog znaaja vodoprivredna delatnost, umarstvo, lov, ribolov, zatita ivotne sredine.
Osim toga, kako zakonodavna vlast, po Ustavu, pripada iskljuivo Narodnoj skuptini i njeno vrenje, ukljuujui i pravo predlaganja zakona,
ne moe biti niim ogranieno ili uslovljeno, osim samim Ustavom, Ustavni sud je utvrdio da nisu u saglasnosti sa Ustavom zakonske odredbe koje
obavezuju Skuptinu da prilikom donoenja ili izmena bilo kog zakona
ubudue vodi rauna o dostignutom nivou prava graana na pokrajinsku
autonomiju.
Ustavni sud je ocenio da se pravo graana na pokrajinsku autonomiju ne moe smatrati individualnim ili kolektivnim ljudskim pravom, iji se
dostignuti nivo garantuje Ustavom, ve je re o ustavnoj garanciji decentralizacije kao rukovodnog principa ustavnog poretka.
Sud je, takoe, ocenio da su pojedinim odredbama Zakona o autonomnoj pokrajini prenete nadlenosti koje mogu biti iskljuivo u ingerenciji
701 h
ttp://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.289.html:365038-Vojvodina-na-pola-puta.
451
Vlade kao nosioca izvrne vlasti voenje politike u odreenoj oblasti drutvenog ivota, donoenje propisa za izvravanje zakona umesto nadlenog
republikog organa, te je stoga utvrena neustavnost i ovih odredaba.
Za Ustavni sud je bila sporna i odredba po kojoj AP Vojvodina moe
osnivati predstavnitva u regionima Evrope i u Briselu, jer je pravo predstavljanja u drugim dravama iskljuivo pravo drave, koja jedina ima
meunarodno pravni subjektivitet, pa se preko predstavnitva drave zastupaju politiki, ekonomski, kulturni i drugi interesi svakog njenog pojedinog dela, pa i autonomne jedinice. Ova odredba je za USS takoe bila
sporna, uprkos injenici da gradovi Kragujevac i Ni imaju svoja predstavnitva u Briselu.
Prema Ustavnom sudu, neustavna je i odredba prema kojoj grad Novi
Sad nije samo administrativni centar AP Vojvodine, ve je i njen glavni
grad, jer je pojam glavnog grada izraz dravnosti koju autonomna pokrajina nema, pa zato prema Ustavu u Republici moe postojati samo jedan glavni grad.
Prema vaeim zakonima, jedinice lokalne samouprave na kojima tradicionalno ive pripadnici nacionalnih manjina, nadlene su da uvedu
ravnopravnu slubenu upotrebu jezika i pisma nacionalne manjine, stav
je USS. Stoga je USS ocenio neustavnom odredbu Zakona prema kojoj se AP
Vojvodini daje nadlenost, ne samo da uredi koji jezici nacionalnih manjina su u slubenoj upotrebi u radu njenih organa, ve i da umesto jedinice lokalne samouprave propisuje da li e i koji jezici nacionalnih manjina
biti u slubenoj upotrebi u svakoj pojedinoj optini i gradu na teritoriji
Pokrajine.
Sud je, izmeu ostalog, utvrdio i da deo odredbe lana 4, prema kojoj
teritoriju AP Vojvodine ine teritorije jedinica lokalnih samouprava, nije u
skladu s Ustavom u delu u kome se kae u njenim geografskim oblastima
(Baka, Banat i Srem).
Ustavni sud je utvrdio i da je u celini neustavan lan 27. zakona, po
kome AP Vojvodina, preko svojih organa, osniva javno preduzee za upravljanje Nacionalnim parkom Fruka Gora, koje potom preuzima prava, obaveze, zaposlene i sredstva javnog preduzea Nacionalni park Fruka Gora
sa seditem u Sremskoj Kamenici.
452
453
454
455
708 B
lic, 27. septembar 2012.
709 h
ttp://www.politika.rs/rubrike/Politika/Pajtic-i-Dinkic-za-donosenje-zakona-ofinansiranju-Vojvodine.lt.html.
710 V
eernje novosti, 14 oktobar 2012.
456
457
antiustavnih, separatistikih simbola. Tom prilikom su upozorili sve zagovornike ideje o stvaranju Republike Vojvodine da im to nee biti dozvoljeno ni po koju cenu.716
Do paljenja vojvoanske zastave dolo je u trenutku kad je u javnosti najavljeno odravanje etvrte vojvoanske konvencije u Novom Sadu.
Konvencija je odrana 1. aprila, pod nazivom Nova vojvoanska ustavna
inicijativa. Sazivai konvencije bili su Vojvoanski klub, Forum V21, Helsinki odbor, Nezavisno drutvo novinara Vojvodine, Argus i regionalni
centar za izbegla i prognana lica, Vojvoanska partija, Savez vojvoanskih
Maara, Crnogorska partija i Alijansa vojvoanskih Rumuna. Uesnici etvrte vojvoanske konvencije, usvojili su Deklaraciju o potrebi formiranja
Savezne Republike Srbije koju bi inile republike Vojvodina i Srbija. Pojedini uesnici konvencije zatraili su da se Deklaracijom ne trai status
republike, ve najira autonomija za Vojvodinu kao pokrajinu u Srbiji, ali
su svi uesnici bili saglasni u tome da je potrebno promeniti Ustav Srbije
kako bi Vojvodina dobila vea ovlaenja. Predstavnici SVM su ocenili da
reenje za vojvoansko pitanje ne treba traiti u statusu republike, ve u
najiroj autonomiji koja bi ukljuivala zakonodavnu, izvrnu i deliminu
sudsku nadlenost pokrajine, zbog ega su zatraili da njihov stav ue u
tekst Deklaracije. Ovu stranku zastupali su najvii funkcioneri: Itvan Pastor, andor Egerei i Balint Pastor.717
Popis stanovnitva
U novembru 2012. godine objavljeni su rezultati popisa stanovnitva
iz 2011 godine. Centar za razvoj civilnog drutva (CRCD) se tim povodom
oglasio saoptenjem u kome se konstatuje dalji trend smanjenja etnike
heterogenosti Srbije. Prema gruboj proceni rezultata popisa stanovnitva
iz 2011, u saoptenju CRCD navode da se potvrdilo njihovo oekivanje da
e opasti udeo manjinske populacije u Srbiji. To znai da se nastavlja trend
opadanja stvarne multietninosti Srbije. Dok veinska srpska populacija
716 V
eernje novosti, 27. mart 2012.
717 P
olitika, 2.april 2012.
458
belei demografski pad od 3,6 odsto, kod manjinskih zajednica taj je pad
u proseku etiri puta vei i iznosi 14 odsto.
Maarska manjina, na primer, ima demografski pad od 13,3 odsto, hrvatska 18 odsto, bunjevaka 16,5 odsto, rumunska 15,2odsto, vlaka 11,8
odsto, rusinska 10,4 odsto. Najstabilnija je i ovog puta slovaka manjina,
a jedini porast u broju pokazuju bonjaka i romska populacija; romska
ubedljivo najvie, tj. 36 odsto, dok bonjaka ima rast od 6,7 odsto. Ubedljivo najvei demografski pad belee deklarisani Jugosloveni, itavih 71
odsto, a na drugom mestu su Crnogorci sa padom od 44 odsto. O nacionalnoj pripadnosti nije se izjasnilo 160.346 graana.
Razlozi ubrzanog smanjivanja manjinske populacije, osim onih koji
vae za veinsku naciju (negativan prirodni prirataj, emigracija), mogu
biti i sledei: porast etnike mimikrije i nenasilna asimiliacija.718 Veliki broj
pripadnika maarske nacionalnosti je napustio Srbiju, dok je u periodu
od dve godine od primene Zakona o pojednostavljenom postupku sticanja maarskog dravljanstva, ovo pravo ostvarilo blizu 28.000 stanovnika
Vojvodine.
Na smanjeni broj stanovnika u Vojvodini ukazalo je i Nezavisno drutvo novinara Vojvodine. Oni su u uporednoj analizi rezultata popisa iz
2002, i 2011. godine, ukazali na to da se broj stanovnika od 2002, smanjio za vie od 115.000, to negativno utie i na multietniki karakter
pokrajine.719
Incidenti u Vojvodini
Meunacionalni incidenti u Vojvodini, a posebno u Temerinu, ve nekoliko godina su u fokusu ne samo domae javnosti, ve i meunarodne
zajednice. Tako je i tokom 2012. godine bilo nekoliko incidenata u Temerinu, ali i u Beeju. Iako se sa sigurnou ne moe trvditi ta je uzrok ovih
incidenata, oni su tumaeni kao meunacionalni incidenti.
459
Iako pojedini predstavnici lokalnih i centralnih vlasti kritikuju meunacionalne incidente, pravosudni organi neretko podbaciju kad je re o
pravinom suenju, kao i o doslednoj i jednakoj primeni zakonskih odredbi. U nekim predmetima koji se vode pred Osnovnim i Viim sudom u
Novom Sadu, u sluajevima gde su poinioci krivinih dela pripadnici maarske nacionalnosti, uoeno je da se protiv njih podnose krivine prijave
i vode postupci za izazivanje nacionalne, rasne i verske mrnje i netrpeljivosti iz l. 317. KZ RS (za koje delo je zapreena kazna od jedne do osam godina zatvora), a kad je re o poiniocima krivinih dela pripadnika srpske
nacionalnosti, protiv uinilaca se vodi postupak za uestvovanje u tui iz
l. 123. KZ RS, za koje krivino delo je zapreena znatno blaa kazna (novana kazna, ili zatvor do tri godine). Ima i primera da je protiv uinilaca sprske nacionalnosti za slina dela pokretnut samo prekrajni postupak za
naruavanje javnog reda i mira, sa izricanjem neznatnih novanih kazni.
Poslednji procesuirani sluaj iz Temerina privukao je panju ire javnosti i rezultirao potpisivanjem peticije (prikupljeno je 1800 potpisa).
Potpisnici peticije izrazili su nezadovoljstvo radom organa gonjenja i pravosudnih organa, jer smatraju da dravni organi ne postupaju i ne primenjuju propise jednako u svim sluajevima i bez obzira na nacionalnu
pripadnost uinilaca, kao i zbog evidentiranih primera primene dvostrukih, pa ak i trostrukih arina, odnosno postupka, kada je re o uiniocima
istih ili slinih krivinih dela razliite nacionalne pripadnosti.
Povodom sluaja koji se desio u Temerinu 21. oktobra 2012. godine,
kad je u jednom lokalu dolo do sukoba izmeu pripadnika srpske i maarske nacionalnosti, Vii sud u Novom Sadu podigao je optunicu protiv
sedmorice Maara iz Ade, Beeja i Temerina, zbog krivinog dela izazivanje verske, rasne i nacionalne mrnje, iz lana 317. st. 2, u vezi stava 1. Krivinog zakonika Republike Srbije (KZ RS), a protiv jednog Srbina (iako je u
istim dogaajima uestvovalo 10 do 15 Srba, koji su jurili i tukli uhapene
mladie maarske nacionalnosti, a nisu bili ak ni privedeni), podignuta
je optunica samo zbog krivinog dela nasilnikog ponaanja iz lana 344.
KZ RS, za koje je zapreena kazna zatvora od est meseci do pet godina.
Posebno je iritirajue delovalo na maarsku nacionalnu zajednicu odreivanje sudije Zdenke Staki u ovom krivinom predmetu. To
460
720 H
elsinki bilten br. 92.
721 h
ttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/135/Hronika/1185246/
Skinhedi+pravili+incidente+u+Be%C4%8Deju.html.
461
722 D
anas, 11. jul 2012.
723 h
ttp://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/dekan:-fakultet-sprecio-polaganje-prijemnog-bezpolaganja_331677.html.
462
724 h
ttp://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/dekan:-fakultet-sprecio-polaganje-prijemnog-bezpolaganja_331677.html.
725 h
ttp://rtv.rs/sr_ci/vojvodina/novi-sad/vlada-maarske:-ponoviti-prijemni-nanovosadskom-pravnom-fakltetu_330371.html.
726 h
ttp://www.autonomija.info/nacionalni-savet-madara-daje-400-stipendija-za-brucose.
html.
463
Zakljuci i preporuke
Autonomija Vojvodine, kao i pitanja regionalizacije i decentralizacije su
kljuna pitanja unutranjeg ureenja Srbije. Zbog toga je veoma vano da
vlast sa dunom panjom otvori raspravu o ovoj temi.
Preporuujemo da se:
Podre zahtevi za izmenu postojeeg ustava Srbije u skladu sa misljenjem Venecijanske komisije;
otklanjanje diskriminirajuijh odredbi iz pojedinih zakonskih reenja (Zakon o verskim zajednicama, na primer);
464
465
Obrazovanje
Poseban problem predstavlja visoko obrazovanje mladih Albanaca,
jer na ovom podruju ne postoji nijedan fakultet, pa najee studiraju u
Pritini. Bez mladih, obrazovanih ljudi, dugorono gledano albanska zajednica e nestati. Mladi Albanci se koluiju na Kosovu ili u Albaniji, ali
se njihove diplome ne priznaju u Srbiji. To ima veoma negativan uticaj
na ostanak mladih kolovanih Albanacva u tri lokalne optine. Dogovor o
priznavanju univerzitetskih diploma postignut je tek nakon to je Beograd
zbog dobijanja statusa kandidata zapoeo dijalog sa Pritinom.
727 h
ttp://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:246068-Hteli-bi-svoju-regiju.
728 h
ttp://pescanik.net/2009/08/jug-srbije-i-albansko-pitanje/.
466
467
Predsednik Optine Bujanovac aip Kamberi traio je od premijera Albanije Salija Berie jo 2008. godine da se angauje u reavanju problema
u vezi sa UNMIK diplomama. Tadanji ministar prosvete arko Obradovi
(koji je na toj funkciji i sad) je odbijao priznavanje diploma sa Kosova, navodei da je to odluka Vlade Srbije za koju postoji puno razloga.733 Tadanji dravni sekretar u ministarstvu za Kosovo i Metohiju (to ministarstvo u
sadanjoj vladi sputeno je na nivo Kancelarije) Oliver Ivanovi priznao je
da je ta tema stavljena na dnevni red u briselskim pregovorima pre svega
kao zahtev Albanaca sa juga Srbije i da je Vlada Srbije uvaila te stavove.
S druge strane, kako je izjavio Ivanovi, niko od Srba (...) ili moda samo
neznatan broj njih ima nameru da se sa naim diplomama zaposli u institucijama Kosova.734
I dalje postoje problemi sa udbenicima na albanskom, ali i nastavnim planovima i programima za kulturu i istoriju u kolama u tri optine
na jugu Srbije. Prema nekim saznanjima, unutar Ministarstva za lokalnu
samoupravu tokom mandata prethodne vlade (Mirka Cvetkovia) postojale su razlike u reavanju ovog problema. Tadanji ministar za lokalnu
samoupravu i ef Koordinacionog tela za Preevo, Bujanovac i Medveu
Milan Markovi (DS) insistirao je na efikasnijem reavanju problema udbenika, dok je ministar obrazovanja arko Obradovi (SPS) blokirao taj
proces. Markovi je izjavio da je potrebno bre reavati problem udbenika na albanskom jeziku, ali da Koordinaciono telo uprkos svemu ne moe
da obavlja posao iz nadlenosti drugih organa.735 On priznaje da Albanci imaju pravo na nezadovoljstvo kad su u pitanju udbenici za osnovne i
srednje kole, jer njihova deca ve gotovo 20 godina ue iz skripata, nelegalnih udbenika koji odstupaju od plana i programa. To je ispod svakog
standarda,736 smatra Markovi. Za njega to nije problem samo Albanaca
ve i Srbije, tj. njihove integracije: Srbija moe da doe u situaciju da ima
733 w
ww.politika.rs.
734 www.politika.rs.
735 www.b92.net , 14. septembar 2011.
736 w
ww.b92.net.
468
737 www.b92.net.
738 P
olitika, Podela vodi u nove konflikte, 6. februar 2012.
739 w
ww.e-novine.org, 2. mart 2012.
469
740 D
anas, 2. mart 2012.
470
471
472
Povodom prvog susreta novog premijera Ivice Daia sa Haimom Taijem, premijerom Kosova, 20. oktobra u Briselu, srpski premijer je ponovio potrebu o istorijskom dogvoru, ime srpska eliti podrazumeva podelu,
odnosno korekcije granica. On je izjavio: Vreme je za istorijski dogovor.
Interes Srbije je da se razgovara bez pritisaka sa strane, jer da smo ranije
razgovarali, moda bi ve i reili neke probleme".746
Istovremeno, i u Pritini, u nekim krugovima ima miljenja da bi promena granica i teritorijalne celovitosti trebali da budu reciproni, aludirajui na razmenu teritorija. Poslanik Demokratskog saveza Kosova Ljutfi
Haziri ve due vreme iznosi ideju o redefinisanju granica, odnosno o
razmeni teritorija i to u skladu sa granicama koje su postojale pre 1956.
godine.
Prema toj ideji, Kosovo bi uzelo june srpske optine Preevo, Medveu i Bujanovac, dok bi Srbija vratila Leposavi i nekoliko sela optine
Zubin Potok.On istie da bi definisanje granica reava druge probleme.
Putem politikog dijaloga, prihvaenog, naravno, od obe strane, treba reiti problem Albanaca na istoku Kosova (jug Srbije) i problem Srba na
severu Kosova, postavljajui za princip granice iz 1956, kad je agrarna reforma bive Jugoslavije, ili kad je velikosrpska politika skrivena pod okriljem komunizma, izvrila promenu teritorija zbog demografske promene
na Kosovu.747
Ovakve izjave su usamljene na kosovskoj strani, ali slue kao podseanje Beograda da i Albanci mogu da se poslue istim argumentima. Primena Ahtisarijevog plana na severu Kosova, adekvatno reenje problema
Albanaca na jugu Srbije i dalje napredovanje u sprovoenju Ohridskog
sporazuma u Makedoniji trajno reavaju albansko pitanje na Balkanu. Njihova adekvatna integracija u politiku i ekonomsku zajednicu, uz njihovo
puno uvaavanje kao ravnopravnih aktera, slobodno prekogranino kretanje obezbedila bi sve njihove nacionalne aspiracije.
Meunarodna zajednica, pre sveih SAD, EU i NATO, uloila je ogroman
napor da stabilizuju taj deo Balkana i sudei po zakljucima sa NATO samita
746 w
ww.b92.net, 20. oktobar 2012.
747 h
ttp://www.slobodnaevropa.org/content/redefinisanje-granica-kosova-za-srbijuplan-b/24732915.html.
473
474
Zakljuci
sever Kosova i jug Srbije su deo istog problema: zatvaranja albanskog i srpskog pitanja. Neophodno je primeniti iste principe koji e
750 Isto.
751 Isto.
752 Isto.
475
omoguiti slobodu kretanja, kako Albanaca tako i Srba, kao i njihovu neometanu komunikaciju sa matinom dravom uz obezbeivanja njihovih prava, kulture i identiteta. U suprotnom problem etniki
kompaktnih manjina reavae se etnikim autonomijama u celom
region;
moraju se intenzivirati susreti politiara Srbije i Kosova na zvaninom nivou u interesu graana i reavanja njihovih problema. Svako
protivljenje sastancima te vrste je protivno interesima graana dve
zemlje. Ovo je i neophodna korak za normalizaciju odnosa izmeu
Kosova i Srbije;
476
477
478
479
mirnijim putem. Ovi izbori su demistifikovali mo Zukorlia i pokazali njegov realni uticaj.754
480
skromno uee bonjakog stanovnitva, ali i uz relativno stidljivo protivljenje nekih Bonjaka. U Prijepolju, u Domu kulture iju je obnovu finansirala Turska preko svoje agencije TIKA, odrana je glavna sveanost u
Sandaku: 100 godina od osloboenja Stare Srbije od Turaka.
Predstavnitvo Sandaka za Skandinaviju, blisko muftiji Zukorluu
uputilo je otvoreno pismo bonjakim odbornicima u SO Prijepolje, kojim
su zahtevali da anuliraju i povuku svoje glasove za odluku o obeleavanju stogodinjice osloboenja Prijepolja od Turaka. Ovo predstavnitvo,
koje je formiralo Narodno vee Sandaka, ocenjuje da odbornici Bonjaka
(SDP i SDA) tim svojim glasovima vreaju nacionalno dostojanstvo i poniavaju nacionalni i svaki drugi identitet. Kako pie u pismu, navodno osloboenje 1912. godine, u stvarnosti predstavlja srpsko-crnogorsku
okupaciju Sandaka.756 Niko od sandakih Bonjaka ne smatra da je te
1912. godine osloboen. Slian stav ima i sandaki novinar Almir Mehoni. Srbija i Crna Gora su 1912. ule u Sandak, tako su stari Bonjaci
oznaavali novu situaciju koja ih je zadesila. Obian bonjaki narod nije
mogao preko usta prevaliti da su Srbija i Crna Gora oslobodile Sandak,
kako su njihove komije Srbi nazivali taj dogaaj. Bonjaci su se preko
noi nali u, iz korijena, izmjenjenim uslovima ivota. Duhovni, ekonomski, politiki poloaj Bonjaka vie nikada nee biti kao do tada. Od dominantnog naroda, voljom drugih, postali su manjina u novoj dravi. To je
za sandake Bonjake bio ok od koga se zadugo nisu oporavili i ije posljedice i dan-danas trpe.757
Incidenti na stadionima
Prola godina obilovala je fudbalsko-navijako-politikim incidentima. Bonjak Adem Ljaji, fudbaler italijanskog tima Fiorentina, roen u
Novom Pazaru nije, na prijateljskoj utakmici Srbije i panije, pevao himnu
Boe pravde zbog ega je izbaen iz reprezentacije. Svi reprezentativci Srbije su, na zahtev novog selektora Sinie Mihajlovia potpisali kodeks ponaanja koji je podrazumevao i pevanje himne. Ljaji je potpisao kodeks,
756 D
anas, 20. avgust 2012.
757 (Za)okupirani oslobodiocima, Almir Mehoni, Danas, 31. oktobar 2012.
481
482
483
srpskih medija. U ovom gradu je odran zavrni turnir Kupa Srbije u odbojci, a deo navijaa je zvidao tokom intoniranja himne Boe pravde.
484
Meu najeim kritiarima tog ina bio je prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vui, koji je i najavio da e vlasti u Srbiji ukloniti tu tablu.
Drava e uvek da se bori protiv faizma. On je izmeu ostalog ocenio da
je Aif Hadiahmetovi nacistiki zloinac i da je postavljanjem tabli u Novom Pazaru dovedena u pitanje antifaistika tradicija Srbije, ali i politika
same Vlade.764
Mada veina Bonjaka priznaje Hadiahmetoviu zasluge za uspeno
organizovanu odbranu grada od etnikih napada od 4. oktobra do 7. decembra 1941. godine, pojedinci smatraju da je re o, najblae reeno, kontroveznoj linosti. Rasim Ljaji, potpredsednik Vlade Srbije, izjavio je da je
Taj ovek bio zagovornik Velike Albanije, a Novi Pazar je smatrao njenim
centrom. On je proterivao Srbe, a negirao Bonjake. Skidao je ljudima fesove sa glave i stavljao albanske kape. Dovodio albanske uitelje da dre
nastavu samo na albanskom jeziku. 765 Ljaji smatra da nije jasno da neko
otvara kontroverzne teme i u odnosu meu samim Bonjacima, a da ne
govorim o odnosu Srba i Bonjaka. Ovo je neverovatan amaterizam i teta
koja se priinjava jednom narodu766
Ramiz Crnianin, advokat i partizanski borac, posleratni funkcioner
KPJ i kopredsednik Sandakog intelektualnog kruga, smatra da nema dileme da je Hadiahmetovi bio saradnik okupatora, koji je pokuao da
albanizuje Bonjake. On smatra da Postavljanje spomen-ploe faisti, saradniku okupatora, ratnom zloincu Aifu Bluti, iji su bojovnici Biko Dreevi i drugi 1941. godine nosili srpske glave na bajonetima kroz Novi
Pazar, predstavlja vrhunac bezone drskosti i bezobrazluka. On je podneo dokumente sudu protiv Hadiahmetovia.767 Narodni poslanik Meho
Omerovi je takoe reagovao: Sluei Hitleru, osnivajui albansku faistiku organizaciju i borei se za veliku Albaniju, Aif Hadiahmetovi je
pokazao koliko mu je stalo do Bonjaka, svaki pokuaj njegove rehabilitacije je pokuaj izjednaavanja rtava i zloinaca.768
764 P
ress, 24. avgust 2012.
765 B
lic, 10. avgust 2012.
766 Isto.
767 D
anas, 14. avgust 2012.
768 V
esti, 19. avgust 2012.
485
486
saoptila je da je Aif Hadiahmetovi, poznat kao Aif efendija, bio legitimni predstavnik Bonjaka koji bi trebalo da bude spomenut u istoriji tog
naroda, navodi se u saoptenju SDA.773
487
stoga nimalo udno to zvanini Beograd pojedinim potezima, imenovanje verouitelja, finansijska podrka, prisustvo dravnim skupovima, jasno
pokazuje da im je blia IZ koju vodi Zilki.
Poetkom 2012. godine glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli pozvao je imame i vernike koji su se pre pet godina izdvojili
iz te zajednice da joj se vrate: eleo bih da oni ovaj poziv razumeju onako kako je i upuen, iskreno, dobronamerno, kao pruanje ruke i davanje
prilike da se koliko je to mogue otkloni teta naneta Islamskoj zajednici u
Srbiji, muslimanima i svim graanima ovog prostora. Adem Zilki je izjavio da jeste za jedinstvo, ali da nain na koji je Zukorli pozvao na objedinjavanje ne dolazi u obzir i na to se neemo vraati.774
Na terenu su se i prole godine ponovili problemi sa islamskom veronaukom. Read Plojovi, potpredsednik Meihata IZ u Srbiji saoptio je
da jo 21 nastavnik islamske veronauke sa spiska Islamske zajednice u Srbiji nee moi da predaje u kolama. IZ u Srbiji koju predvodi muftija Zukorli tvrdi da su od 2008, iz procesa verske nastave iskljuena ukupno
92 verouitelja koji pripadaju njihovoj verskoj organizaciji. Njihova mesta
su zauzeli kandidati sa liste IZS koju predvodi reis Zilkia, a za koje IZ u
Srbiji tvrdi da nemaju odgovarajue kvalifikacije za predavanje. On tvrdi
da Nema sumnje da je ovakav odnos vlasti prema islamskoj veronauci
izraz politikog stava Beograda prema muslimanima, bez obzira ko tu vlast
inio. Obraun vlasti sa islamskom veronaukom ima za cilj pripremu bonjake dece za asimilaciju i pokrtavanje, to potvruje injenicu da vlast
na mesto strunih i kompetentnih verouitelja postavlja one koji e decu
pouavati krivoverstvu. On podsea je da je IZ bila meu sedam tradicionalnih crkava i verskih zajednica koje su uestvovale u vraanju veronauke
u kole, da je sve dobro funkcionisalo do dolaska na vlast Vojislava Kotunice koja je uinila sve da potisne IZ i to je rezultiralo 2007, pokuajem
razbijanja IZ. Plojovi je rekao da je talas isterivanja njihovih nastavnika
islamske veronauke poeo 2008. godine, da je 2010, iz Komisije za veronauku iskljuen njihov predstavnik profesor Mevlud Dudi i da je od 103 njihova kandidata u nastavi ostalo jo desetak.
774 R
TS, 28. januar 2013.
488
489
490
inicijativa je doivela neuspeh. Turska inicijativa je navodno podrazumevala da se Zilki i Zukorli povuku sa svojih funkcija, da se ne kandiduju za
nove, ali i ukidanje Rijaseta.
Ova turska inicijativa naila je na nerazumevanje dela javnosti Srbije,
tradicionalna skeptine prema dravi naslednici nekadanjih otomanskih
vladara. U Srbiji mnogi govore o neoosmanizmu i strahuju od, navodno
hegemonistikih pretenzija Turske. Zvanina Ankara nije odustala od pomirenja muslimana u Srbiji i formiranja jedinstvene islamske zajednice i
to je bila jedna od tema prve posete Beogradu, poetkom februara 2013.
godine, od izbora i formiranja nove Vlade Srbije, turskog efa diplomatije
Ahmeta Davutoglua. Turski ambasador u Srbiji Mehmed Kemal Bozaj istie da Ankara nema nikakve skrivene planove, da eli blisku saradnju sa
Srbijom koju smatra za kljunu zemlju Balkana, ali eli da vidi pomirene
muslimane Srbije. Pomirenje izmeu islamskih zajednica je kljuno za
stabilnost i razvoj u regionu. Investitori i kapital oklevaju da dou u nestabilna okruenja, stoga u cilju obezbeivanja osnova za atraktivnije poslovanje u Sandaku, sve politike, ekonomske i verske institucije, kao i lideri
treba da budu svesni ove znaajne injenice i tako postupaju. Tokom svojih
sastanaka, sa zadovoljstvom sam shvatio da su politiki i verski zvaninici
u Sandaku potpuno svesni ove vane injenice. Turska bi mogla da bude
instrument bilo kakvog pomirenja, kada je naa pomo potrebna. Radije
ne bih nae prologodinje napore nazvao propalim. To je dugotrajni problem i moramo pokazati strpljenje i istrajnost. Dakle, ostajemo snano posveeni ovom regionu i pruaemo podrku i pomo Sandaku koji je most
prijateljstva i saradnje izmeu Turske i Srbije.779
Uoi posete ministra Davutoglua Beogradu, pojavile su se informaije
o moguem formiranju tree islamske zajednice u Srbiji, koja bi okupila
sve nezadovoljne trenutnom situacijom u obe IZ i koju bi predvodio Muhamed ef. Demirovi. U njegovoj zvaninoj biografiji se navodi da je roen
1978, u Ribariu, optina Tutin. Diplomirao je 2001. godine na islamskom
fakultetu u Libanu, sa odlinim uspehom. Posle fakulteta nastavlja sticanje znanja, kako pred eminentnim islamskim uenjacima u Siriji i Libanu,
779 S andak Danas, 3. januar 2013.
491
tako i na istom univerzitetu kroz postdiplomske studije.780 Na istom fakultetu odbranio je i magistarski rad. Demirovi predvodi NVO Svetionik
Islama, koja organizuje humanitarne akcije, koncerte, predavanja. Iako
pokuava da se nametne kao tree, neutralno reenje, smatra se da Demirovi ima podrku SDA i ministra Ugljanina. Demirovi je predvodio grupu
mladih imama i verouitelja iz obe IZ u poseti Turskoj, gde su sa tamonjim zvaninicima razgovarali o pronalaenju reenja za podeljenost unutar IZ. Nakon obelodavljivanja vesti o ovoj poseti, SDA je podrala mlade
imame. Predsednitvo SDA podralo je ujedinjenje islamskih zajednica u
Srbiji, a predsednik te stranke Sulejman Ugljanin zamolio je turskog reisa Mehmeda Gormeza da nastavi traenje modela pravednog ujedinjenja
i pomirenja.781
Ovaj stav SDA naiao je na kritike obe IZ. Zamenik reisu-l-uleme Islamske zajednice Srbije i srbijanski muftija Muhamed Jusufspahi je rekao da
je Ugljanin sebi dao za pravo da se mea u unutranje stvari i kreira ustrojstvo jedne verske institucije.782 IZ u Srbiji je optuila Stranku demokratske
akcije da se mea u unutranje stvari IZ, a lidera te partije Sulejmana Ugljanina da poto je potroio Adema Zilkia i njegovo okruenje sad u priu
uvodi Muhameda Demirovia i njegove pristalice.783 Ministar bez portfelja
u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin izjavio je da Vlada ne eli da se mea u
unutranje stvari islamske zajednice i pozvao da se prevaziu podele. Mi
ne elimo da se meamo u unutranje stvari islamske zajednice i pozivamo verske lidere da sami ree meusobne nesuglasice i podele, kazao je
Ugljanin.784 Oba verska lidera muslimana bili su bliski dvojici bonjakih
lidera Ljajiu i Ugljaninu. Muftija Zukorli je bio lan SDA u vreme osnivanja stranke, kasnije se priklonio politikoj opciji Rasima Ljajia, a onda je
poeo da predvodi svoju politiku opciju olienu u Bonjakoj demokratskoj zajednici. Reis Zilki je 2007. godine, kad je doao na tu funkciju, ima
780 N
VO Svetionik.
781 R
TS, 5. februar 2013.
782 B
eta, 7. februar 2013.
783 D
anas, 7. februar 2013.
784 B
eta, 7. februar 2013.
492
493
pria pokrenuta pre izbora, jer treba ponovo mobilisati narodne mase u
Sandaku tvrdnjom da su Bonjaci ugroeni i da su im uskraena prava.785
BNV je 1. marta 2012, usvojilo Rezoluciju o poloaju i ostvarivanju prava i sloboda bonjakog naroda u Srbiji, koja se zasniva na prethodno
usvojenoj Deklaraciji. Rezolucija je upuena Vladi i nadlenim ministarstvima. Ni Vlada ni ministarstva se o ovom dokumentu nisu izjanjavala.
U Rezoluciji se konstatuje da u Srbiji postoji konstantno viedecenijsko osporavanje prava Bonjacima na njihov nacionalni identitet i trai potpuna
primena i ostvarenje njihovih, Ustavom, zakonima i standardima Evropske unije, garantovanih kolektivnih prava, u svim oblastima. Rezolucijom
se, izmeu ostalog, trai promena lana 1. Ustava Republike Srbije iz 2006.
godine i redefinisanje Srbije kao zajednice ravnopravnih graana i naroda koji u njoj ive. BNV rezolucijom podrava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, osuuje agresiju i genocida nad bonjakim
narodom i na tim osnovama ureenje i izgradnju posebnog paradravnog
entiteta u njoj, i poziva na reciprocitet poloaja i prava Bonjaka u Srbiji u
odnosu na poloaj i prava Srba u Bosni i Hercegovini. Rezolucijom se trai
i izmena lana 176. Ustava, kojom bi se garantovalo pravo graana na regionalnu autonomiju Sandaka u okviru Srbije, kao i pravo uspostavljanja
prekogranine regije i saradnje sa junim delom Sandaka u Crnoj Gori.786
U Rezoluciji se navodi da je toj nacionalnoj manjini uskraeno pravo na
nacionalni identitet, kao i pravo na slubenu upotrebu bosanskog jezika i
pisma, na obrazovanje na tom jeziku, na zatitu i unapreenje bonjakog
kulturnog naslea i na ravnopravnu zastupljenost u dravnim organima
i slubama sa javnim ovlaenjima. U tom dokumentu se trai rasvetljavanje tekih krivinih dela nad Bonjacima tokom devedesetih godina,
procesuiranje odgovornih, kao i sprovoenje programa povratka izbeglih,
raseljenih i prognanih Bonjaka. U tekstu deklaracije navodi se i da BNV
snano podrava objedinjavanja islamske zajednice u Srbiji i poziva verske
poglavare na dijalog. BNV se energino protivi procesu rehabilitacije ratnog zloinca Drae Mihailovia i etnikog pokreta, koji duboko uznemirava i vrijea bonjaki narod u Sandaku, a Srbiju nepovratno udaljava od
785 D
anas, 2. februar 2012.
786 S andzaknjuz, 6. mart 2012.
494
punopravnog lanstva u Evropskoj uniji, iji je sistem vrijednosti utemeljen na ideji antifaizma.787
Glavni odbor SDA podrao je Rezoluciju BNV. SDA je pozvala nadlene organe Srbije da uvae legitimne zahteve bonjakog naroda sadrane u Rezoluciji i pristupe njihovom reavanju. SDA Sandaka smatra da je
poloaj Bonjaka u Srbiji teak i lo i da je odnos dravnih organa Republike Srbije prema Bonjacima i najviim bonjakim predstavnicima neprihvatljiv, navodi se u saoptenje SDA.
Oba BNV su tokom prole godine ponovo pokrenula pitanje uvoenja
bosanskog jezika u obrazovni sistem i dravnu upravu, u emu su bili delimino uspeni. Na popisu 2011. godine Bonjaci su uglavnom posluali prepuruke bonjakih partija i udruenja i izjasnili se da su Bonjaci po
nacionalnosti, da im je vera islam, a maternji jezik bosanski. Prema rezultatima popisa iz 2011. bosanski jezik je trei po brojnosti i u Srbiji ga govori neto vie od 138.000 ljudi. U vie kola u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici
i Prijepolju 2013. godine, poela je pripremna nastava na bosanskom jeziku. Prema reima predsednika BNV u tehnikom mandatu Esada Dudevia, oko 500 aka Bonjaka u 12 oglednih odeljenja, od pripremnog do
gimnazija, ue nov predmet, bosanski jezik i knjievnost. Uvoenje bosanskog, dodao je, predstavlja poetak kraja asimilacije Bonjaka u Srbiji.
Dudevi je novinarima nakon prvog javnog asa na bosanskom jeziku u
novopazarskoj Gimnaziji rekao da su time uvreni potovanje, tolerancija i suivot Bonjaka i Srba, i vraeno poverenje Bonjaka u dravu i drutvo.Mi vrsto verujemo da e model nastave na bosanskom jeziku samo
obogatiti postojei dravni kolski sistem, da e uvrstiti samopotovanje
Bonjaka prema svojoj kulturi, tradiciji i istoriji. Na cilj je i da pojaamo
potovanje prema sistemu vrednosti kod veinskog srpskog naroda, rekao
je Dudevi.788 Iako je uvoenje bosanskog u skladu sa zakonima Srbije,
mnogima se to nije dopalo.
Krajem 2012, Bonjaci su dobili i krovnu nacionalnu instituciju Svetski bonjaki kongres. Jedan od inicijatora osnivanja Kongresa
je muftija Muamer Zukorli, koji je lan 30-lanog Senata SBK. Osnivaka
787 R
ezolucija o poloaju i ostvarivanju prava i sloboda bonjakog naroda u Srbiji.
788 B
eta, 21. februar 2013.
495
496
791 R
adio Sto plus, 4.april 2013.
792 B
lic,31.mart 2013.
793 B
lic,31.mart 2013.
794 R
adio Sto plus,27.mart 2013.
497
Zakljuci i preporuke
Vlasti Srbije, naalost, nisu pokazale nameru da se ozbiljnije pozabave
Sandakom. Za reavanje tamonjih problema nije dovoljno to to su dva
Bonjaka ula u vladu i to drava stalno obeava investicije i pomo, ve
ozbiljno sagledavanje i reavanje problema. Mada su Bonjaci znaajno zastupljeni u Vladi Srbije, struktura zaposlenih u dravnom sektoru u ovom
delu Srbije ne odgovara etnikoj strukturi optina u Sandaku, iako zakonski propisi to nalau. Prema pojedinim podacima u organima sudstva i tuilatva u Novom Pazaru je tek 20 odsto Bonjaka, u policiji Novog Pazara
je tek oko 30 odsto pripadnika bonjake nacionalnosti, iako ova zajednica
ima uee od oko 80 odsto u ukupnom broju stanovnika.
Iako je predizborne kampanje bila intenzivna, opti izbori 2012, u
Sandaku su protekli mirno, za razliku od nekih prolih, kada je bilo ne
samo fizikih sukoba ve i oruanih, mrtvih i ranjenih. Izmeu bonjakih
stranaka i dalje postoje velika podeljenost i animozitet, ali ipak je dolo
do smirivanja tenzija. U Sandaku prole godine nisu zabeleeni incidenti ni na menacionalnoj osnovi, ali zato jesu navijaki. Problem navijaa,
huligana i ovinizma na sportskim terenima, Srbija, uprkos upozorenjima
UEFA ne uspeva da rei, a ustaljena praksa beogradskih medija i javnosti
Srbije da razliitim arinima izvetavaju i reaguju na ispade navijaa srpske i bonjake nacionalnosti, ne doprinosi smirivanju strasti.
U mnogim oblastima Sandak deli sudbinu ostatka zemlje. Pre svega se to odnosi na ekonomsku i socijalnu krizu, ali specifinost Sandaka
je u tome to u toj tradicionalno nerazvijenoj oblasti, dugogodinja ekonomska kriza ima jo vee posledice nego u drugim delovima zemlje. Tako
je infrastruktura, posebno putna mrea nerazvijenija u Sandaku nego u
drugim podrujima Srbije, a procenat nezaposlenih je gotovo je duplo vei
nego na nivou Republike, gde iznosi 27 odsto. U Novom Pazaru je stopa
nezaposlenih 55, Tutinu 57, Sjenici 47, Novoj Varoi 46, Prijepolju 51 i Priboju 50 odsto. Stoga je vano da dravni organi Srbije vie podre razvoj
ovog regiona i to najpre kroz razvoj infrastrukture, smanjivanje izrazito visoke stope nezaposlenosti i podsticanje stranih i domaih investicija.
498
499
XI KOSOVO:
PRIHVATANJE REALNOSTI
500
501
Iznueni iskorak
Potpisivanjem prvog sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Pritina (19. april 2013), uinjen je ozbiljan napredak u pravcu stabilizacije ne
samo u meusobnim odnosima, ve i u regionu. Tim inom stavljena je
taka na proces raspada Jugosavije. Prvenstveno, na iluziju da e promena meunarodnih okolnosti u korist Srbije, omoguiti podelu Kosova, to
je gotovo do samog kraja bila opcija politike i intelektualne elite u Srbiji.
Umesto toga, sporazum praktino garantuje suverenitet Pritine na celoj
teritoriji Kosova, a srpsku zajednicu stavlja u okvir autonomije u skladu sa
planom Martija Ahtisarija iz 2007. godine.
Uz veliki otpor konzervativnog bloka i sive zone politike, premijer Ivica Dai, pre svih, uspeo je vetim meandriranjem da balansira izmeu
zahteva Brisela i kritika domae javnosti. Vladajua kolaciji koja je i sama
prela put od suprotstavljanja sporazumu do njegovog prihvatanja, dobila
je relevantnu politiku legitimaciju za svoj zaokret: Vlada Srbije prihvatila
je Sporazum jednoglasno, dva dana nakon to je parafiran u Briselu,795 a
Skuptina Srbije usvojila ga je 26. aprila uverljivom veinom (173 od 250)
glasova.
Gotovo je postignut politiki konsenzus i u Skuptini sporazum
su podrale i opozicione partije Demokratska stranka (DS), Liberalnodemokratska partija (LDP), kao i Savez vojvoanskih Maara (SVM) i Liga
socijaldemokrata Vojvodine (LSV). Na margini je ostala jedino opoziciona
Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Kotunice koja je glasala protiv.
Pokazalo se takoe, da antievropske snage u Srbiji kojima, osim DSS pripada i vanparlamentarna Srpska radikalna strana (SRS), kao i razliite desniarske grupacije i pokreti, od Dveri do Naih, 1389 i drugih, nemaju
potencijal za organizovanje masovnih protesta da, eventualno na taj nain
ishoduju ponitavanje sporazuma. ak ni otvorena podrka Srpske pravoslavne crkve (SPC) protivnicima sporazuma i konzervativnom bloku nema
795 D
ai i Tai parafirali su Sporazum u Briselu 19. aprila 2013.
502
odgovarajuu mobilizacionu mo, pa je kosovski zaokret izveden, praktino bez velikih potresa.
Protiv parafiranog sporazuma bilo je i rukovodstvo srpskih optina sa
severa Kosova. Njihov jedini saveznik u vladajuoj koalicji u Beogradu, ef
kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin dao je ostavku, ali ona
nije ugrozila proklamovano jedinstvo dravnog vrha. Pretnja referendumom koga su najpre zatraili lideri Srba sa severa Kosova nije proizvela
oekivani uinak: sigurni u, po sebe, pozitivan ishod referendumski izazov
prihvatili su i Aleksandar Vui i Ivica Dai pod uslovom da se organizuje
to pre i, to je jo vanije da se u meuvremenu ne obustavlja primena
postignutog sporazuma.
Sporazum izmeu Beograda i Pritine pozdravile su i svi relevantni
meunarodni akteri i organizacije ali i proevropski deo civilnog drutva
u Srbiji. Osim toga, izuzetno je znaajna podrka predstavnika kosovskih
Srba juno od Ibra, tokom celog pregovarakog procesa. Pri tome se nije
tedelo na pohvalama i epitetima, meu kojima je istorijski, bio najei. Briselski parafi Ivice Daia i Haima Taija imaju svakako istorijsku dimenziju kad je re o odnosima izmeu Srba i Albanaca. Meutim,
pred dvojicom lidera i administracijama kojima su na elu pravi izazovi tek
predstoje. Re je, najpre o interpretaciji, a pogotovo o primeni onog to je
dogovoreno.
injenica da je Evropska unija iznudila ovaj sporazum od zvaninog
Beograda nikako ne umanjuje njegov znaaj. Sam pregovaraki proces
trajajo je godinama a zapoela ga je prethodna vlada koju je vodila Demorkatska stranka, postizanjem nekoliko tehnikih sporazuma. Osnovu
za poetak pregovora omoguila je i odluka Meunarodnog suda pravde
(2010), po kojoj je kosovska deklaracija o nezavisnosti u skladu sa meunarodnim pravom.
Aktuelna vlada je nastavila politiku prema Kosovu u istom maniru
kao i prethodna: poputanjem na nekim pitanjima u oekivanju da iznudi
datum za poetak pregovora. U meuvremenu je, pod izgovorom da Srbija
kao ozbiljna drava mora da ispunjava obaveze koje je preuzela prethodna vlast, zapoet dijalog sa Pritinom. Osim to je uz posredovanje komesarke EU za spoljnu politiku Ketrin Eton dijalog podignut na premijerski
Iznueni iskorak
503
504
Iznueni iskorak
505
506
Vuiu, predstavlja tu struju u aktuelnoj vlasti. U tom unutranjem obraunu koji se odigravao u pozadini briselskih pregovora prevagu su u jednom trenutku odneli konzervativci.
Viemesena redovnost briselskih susreta Daia i Taija vodila je ka
tome da je u javnosti postepeno stvarano uverenje da je put ka normalizaciji odnosa sa Pritinom nepovratno otvoren. Za takvo prihvatanje realnosti vladajua koalicija imala je pokrie u injenici da joj takav ishod, osim
slobodnog protoka ljudi i robe (uprkos svim ogranienjima, procenjuje se
da obim legalne trgovinske razmene sa Kosovom, sa pozitivnim saldom na
strani Srbije, iznosi vie od 300 miliona eura godinje) i regionalne stabilnosti, otvara sigurnu evropsku perspektivu.
Premijer Ivica Dai u aktuelnoj koaliciji oigledno ima najvei oseaj za meunarodnme odnose i unutranju situaciju i u tom smislu on je
najdalje iskoraio na konstruktivan nain kada je re o kosovskom pitanju.
On je i najeksplicitnije insistirao na nastavku pregovora sa Pritinom, istiui spremnost da se pregovori sa Pritinom nastave i bez posrednika, pre
svega zato to je problem Kosova problem Beograda, i problem Pritine, i
mi moramo da naemo nain da ga reimo.799
Veto je iskoristio injenicu da je deo vlasti (socijalisti iz Miloevievog
vremena) pokuao ratom da rei pitanje Kosova. U svom autorskom tekstu
za nedeljnik NIN, povodom 10-godinjice ubistva Zorana inia napisao
je: Moda, zaista ima neke pravde u tome da danas budem najodgovorniji
za mirno reenje, reenje kroz pregovore
Dok je sa jedne strane tvreno da Srbiji nije ponueno nita, pa se
briselski papir ne moe prihvatiti, sa druge je isticana neophodnost, ne
samo daljeg dijaloga sa Pritinom, ve i opstanka Srbije na evropskom
putu. Na primer, tokom jednodnevne posete Parizu, premijer Dai je izjavio da Srbija nema nijednog iskrenog prijatelja na Zapadu, da smo u ivom pesku i ivom blatu i da svake godine tonemo sve dublje i dublje,
kao i da je dijalog sa Pritinom bio takav da je samo nedostajao vagon
u kojem bismo potpisali kapitulaciju. Istovremeno je, meutim, poslao i
799 O
vakav scenario, meutim, najverovatnije bi otvorio put za pregovore o razmeni
teritorija to bi za srpsku stranu bilo prihvatljivo.
Iznueni iskorak
507
Sporazum od 15 taaka800
Beograd je dobio neke ustupke koji ne naruavaju strateku dimenziju dogovora definitivno povlaenje Srbije i njenih institucija sa severa
Kosova. Ono to je Beograd ocenio kao maksimum u datim okolnostima, odnosi se na injenicu da e u sastav autonomnog entiteta na severu
800 T ekst sporazuma preuzet iz lista Danas:
http://www.danas.rs/danasrs/politika/prevod_sporazuma_koji_je_danas_parafiran_u_
briselu.56.html?news_id=259487. :
1. Bie uspostavljena zajednica optina sa veinskim srpskim stanovnitvom na Kosovu.
Ta zajednica e biti otvorena za lanstvo za bilo koju optinu pod uslovom da se lanovi
slau.
2. Zajednica srpskih optina e biti stvorena statutom. Njen raspad moe se dogoditi
iskljuivo odlukom optina koje u njoj sudeluju. Pravne garancije nalaze se u
odgovarajuem zakonu i ustavnom zakonu (ukljuujui i pravilo o dvotreinskoj veini).
3. Strukture Zajednice bie uspostavljene na istim principima kao postojei statut
zajednice kosovskih optina, na primer:predsednik, potpredsednik, skuptina, Savet.
4. U skladu sa ovlaenjima dodeljenim od strane Evropske povelje o lokalnoj samoupravi
i kosovskog zakona, optine koje sudeluju imae pravo da sarauju u kolektivnom
ostvarivanju svojih prava putem Zajednice. Zajednica e imati potpuni nadzor nad
domenima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja.
5. Zajednica e primenjivati i druga dodatna ovlaenja koja joj moe dodeliti centralna
vlast.
508
Iznueni iskorak
509
Sutinski zaokret u viedecenijskoj kosovskoj politici u javnosti Srbije primljen je sa prevlaujuim uverenjem da je takav ishod bio neminovan. Kosovskim iskorakom Srbija i njena elita stvorila je i samoj sebi
ansu da nakon etvrtvekovnog voenja iracionalne, hegemonistike politike promeni kurs: Knin, Vukovar, Bosna, Kosovo sve su to delovi tog
nereivog problema, zbog kojeg je bilo dozvoljeno ne baviti se bilo im
drugim, zapisao je u autorskom tekstu za Politiku premijer Dai. Aktuelna generacija politikih lidera na vlasti i proevropske opozicije je u prilici
da Srbiju povede putem drutvenog, ekonomskog i moralnog oporavka i
putem obnove naruenog regionalnog nepoverenja. Ako se iskreno opredeli za to, bie to novi kvalitet i za unutranji drutveni razvoj i napredak
Srbije i za stabilnst Balkana.
Medijsko praenje i veliki lini angaman premijera Daia i njegovog
zamenika Vuia, doprineli su tome da je suoavanje sa realnou prolo
mirno. Pokuaj organizovanja masovnih demonstracija DSS i SRS i njihovih prateih saveznika iz desniarskih grupa i organizacija nije do sada pokazao potencijal da ozbiljnije ugrozi koaliciju na vlasti. U svakom sluaju,
u velikom je raskoraku sa tekim kvalifikacijama i radikalizovanom retorikom koja je iz njihovih redova pristigla nakon parafiranja sporazuma.
Poslednja nada protivnika sporazuma jeste da nee biti sprovoen.
ef poslanikog kluba DSS Slobodan Samardi kae:801 Naa jedina nada
i ansa jeste da se on (Sporazum) ne sprovede. ako je potpisan, potpisan je,
vi ste napravili jedan akt izdaje, u pravom smislu rei, nacionalnih interesa, vi ste se oslobodili tog balasta, te teritorije, tih ljudi, iako ete im pomagati, ali e to moi kao i Srbima u Rumuniji, Maarskoj, Bosni, Hrvatskoj,
itd. Kad kaem Bosna, mislim na Federaciju, i to je to...
Najvee razoarenje konzervativnog bloka je Srpska napredna stranka
koja je izneverila njihova oekivanja da e dolaskom na vlast raskinuti sa
izdajnikom politikom Demokratske stranke i njenog lidera Borisa Tadia. Po njima, SNS je zapravo od Zapada dobila veoma preciznu ulogu koju
je samo stranka sa patriotskim odsjajem mogla da ispuni. Meutim, zalaganje antievropskih politikih prvaka za osnivanje snanog patriotskog
bloka (inile bi ga dravotvorne politike stranke i organizacije) koji bi
801 Izgovoreno u parlamentarnoj raspravi, 13. april 2013, Skuptina Srbije.
510
Izazovi
Najvei izazov za srpsku stranu bie sprovoenje briselskog sporazuma. Prvenstveno, demontiranje paralelnih institucija na severu Kosova, pre svega bezbednosnih struktura ije postojanje Vlada Srbije uporno
negira.
Indikativno je, meutim, objavljivanje teksta u provladinom dnevnom listu Politika, Ima li pripadnika MUP-a na Kosovu? nakon pete runde pregovora na kojoj se razgovaralo o institucijama na severu Kosova802.
U tekstu se navodi da su u dve nepotvrene intervencije pripadnici
andarmerije MUP Srbije na severu Kosova pomogli meunarodnim bezbednosnim snagama. List nije mogao u MUP da dobije odgovor na pitanje,
da li na severu Kosova postoje bezbednosne strukture Srbije. I pritinski
list Tribuna preneo je rei zapadnog diplomate bliskog razgovorima da,
najvei problem ostaje sudbina pripadnika MUP Srbije i sudija koji su poloili zakletvu shodno srpskim zakonima.
Dai je samo nekoliko dana pre objavljivanja ovog teksta u neformalnom razgovoru sa graniarima, koga su zabeleile kamere, rekao da
su sami Srbi sa severa dostavili podatke o prisustvu MUP-a Pritini. Ja
treba da ih ubeujem da mi nemamo policiju, a sami Srbi im dali registarske tablice i podatke. Pa, o emu mi priamo, upitao je on. Ne zna se,
802 h
ttp://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=02&dd=21&nav_
category=640&nav_id=688736.
Iznueni iskorak
511
512
Najozbiljniji pokuaj da se pregovori ve u startu zaustave bilo je lansiranje Platforme o za pregovore o Kosovu koju je sainio predsednik Srbije. Nikolieva Platforma bila je i u raskoraku sa onim to je ranije uraeno,
odnosno postignuto u okviru dijaloga Beograda i Pritine.
Usvajanje Rezolucije u Skuptini Srbije umesto Platforme, predstavljalo je i prvu prevagu pragmatinijih snaga unutar parlamenta. Premijer
Dai je pokazao distancu u odnosu na ono to sadri Platforma. To posebno vai za njegov eksplicitni stav da se dijalog sa Pritinom mora nastaviti, jer prekid nije realnan i nije u interesu drave, te da reenje mora
biti realistino i da e Srbija biti zadovoljna ako dobije i 30 odsto zahteva
iz platforme.803
U Nikolievoj viziji804 Kosovo je i dalje juna srpska pokrajina sa
visokim stepenom unutranje autonomije za obe srpske zajednice (i juno i severno od Ibra). Platforma sa formulacijama poput one o prekidu
tehnikog dijaloga sa Pritinom, ili nita nije dogovoreno dok se sve ne
dogovori sadravala je jo jednu opasnu poruku: praktino odustajanje
Srbije od Evrope.
803 P
olitika, 22. decembar 2012., Dai smatra da Srbija mora voditi aktivnu, ali realnu
politiku, te da je dosta bilo politike da je Kosovo Srbija, a u realnom ivotu je
Kosovo sve dalje od Srbije. (Politika, 23. decembar 2012.) U istoj prilici, Dai je sa
neuobiajenom otvorenou govorio o tome da prioritet brige vlasti treba da budu Srbi
koji ive na Kosovu, s time da je licemerno da socijalste optuuju za Kosovo oni koji su za
vreme bombardovanja (1999) pobegli iz zemlje, kad je voen rat i oni koji koluju decu
u zemljama EU, a sad kritikuju SPS za politiku koju vodi: Ako je to tako, vratite se svi,
pa da ivimo izolovano, rekao je on izmeu ostalog. Jednom rei, njegova poruka je da
treba spasiti ono to se spasiti moe.
804 T omislav Nikoli je Platformom za pregovore svakako eleo sebi da obezbedi istaknutije
mesto u politkom prostoru na kom inae, ima veoma malu ili marginalnu ulogu.
Antievropski blok mu je u tome pomogao. Srpska napredna stranka (SNS) je Platformu
o Kosovu najvljivala jo od izbora (maj 2012), kao jedan od najvanijih stratekih
dokumenata. Ona je lansirana kao dravno-nacionalni program za reavanje praktino
jedinog preostalog regionalnog pitanja nakon raspada Jugoslavije, odnos Srbije i Kosova.
Sintagma i Evropa i Kosovo, koja je bila aktuelna od ubistva premijera Zorana inia,
Patformom je dobila samo novu formulaciju.
Iznueni iskorak
513
Antievropsku sutinu Platforme kritikovao je i predsednik Demokratske stranke Dragan ilas koji je rekao, da ovakva kakva je sad, vodi u prekid procesa evrointegracija.805
Platformu su javno podrali Vojislav Kotunica u ime Demokratske
stranke Srbije i politiki predstavnici Srba sa severa Kosova. Kotunica i
inae ima jak uticaj na Nikolia i u sutini je ideolog bloka koji je stajao
iza Platforme.806
Platforma je objektivno predstavljala problem za Vladu pa je otuda
i njena, ne samo uzdranost, ve i kritike koje su stigle iz jednog njenog
dela. Taj dokument je gotovo istog dana kad je objavljen promptno menjan. Iako se negiralo razmimoilaenje unutar dravnog vrha, pogotovo
kad je re o relaciji predsednika Republike i premijera (donekle i Aleksandra Vuia), u javnim nastupima razlike se nisu mogle sakriti. Posledino,
znaaj Platforme je degradiran: tvrdilo se da je re tek o nacrtu, da Platforma nije biblija koja se ne moe menjati, da uopte nee biti razmatrana
u Skuptini, a pogotovo ne u Vladi.
Javno razmimoilaenje u dravnom vrhu je ipak izbegnuto. Na sednici Vlade (9. januar) kojoj je prisustvovao i predsednik Republike Tomislav
Nikoli odlueno je da Ptaforma bude tajna. U Skuptinu Srbije je upuena samo Rezolucija o osnovnim principima za politike razgovore sa privremenim institucijama samouprave na Kosovu i Metohiji. Poetna ideja
u izradi platforme bila je njeno usvajanje u Skuptini Srbije, kako bi imala
status dravno-nacionalne strategije. Umesto Platforme usvojena je Rezolucija, sa nekim elementima iz platforme, verovatno samo za unutranju
upotrebu i uz isticanje da Srbija nikad nee priznati nezavisnost Kosova.
Komentatori su ukazivali na razlike unutar koalicije povodom Platforme. Profesor Predrag Simi kae da se sad vidi da dileme nisu razreene ni
sa njom, jer predsednik drave i premijer imaju dosta razliite stavove.807
805 R
adio-televizija Srbije, emisija Oko magazin, 25. decembar 2012.
806 P
redsednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Kotunica je zadovoljan
Platformom, istiui da je najvanije da se u platform utvrdi stav da je Kosovo pokrajina
unutar Srbije i da unutar autonomije pokrajine Srbi ostvaruju svoju autonomiju. Blic, 23.
decembar 2012.
807 P
olitika 25. decembar 2012.
514
Kako je stalno potencirao, na njenoj izradi bili bi okupljeni svi relevantni drutveno-politiki akteri i najznaajnije nacionalne institucije (od
Akademije do SPC). Sadraj Platforme je u sutini, u skladu sa svim varijantama reavanja kosovskog pitanja u poslednjih dvadesetak godina. Branislav Krsti je poetkom devedesetih detaljno razradio taj plan u knjizi
Kosovo izmeu istorijskog i etnikog prava (1994). Imao je punu podrku
Dobrice osia koji je tada bio predsednik SRJ. U sutini, to je plan od koga
se nije odustajalo, samo se ekao pravi trenutak.
Platforma, osim to Kosovo tretira kao autonomnu pokrajinu u
okviru Srbije, polazi od pretpostavki koje je u dosadanjim javnim nastupima iznosio Tomislav Nikoli, imeu ostalog, i na septembarskom zasedanju Generalne skuptine Ujedinjenih nacija.808
Jedan od kljunih zahteva Platforme obustavljanje tehnikog dijaloga, s obzirom na to da oni vode promeni stanja na terenu u korist PIS,
kao i slabljenju pregovarake pozicije Srbije u politikom dijalogu na visokom nivou i potencijalnoj destabilizaciji bezbednosnih prilika.809 Glavna
poruka Platforme je da osnovni princip pregovora bude razgovor o paketu i da, nita nije dogovoreno sve dok se ne postigne dogovor o svemu.
To praktino ponitava sve do sada postignute dogovore i sporazume i ceo
kosovski paket bio bi vraen na poetak.
808 N
ikoliev govor u UN bio je pun nejasnih i ambivalentnih poruka. On je pre svega
kritikovao vladu DS da je dovela Srbiju do ambisa sa koje se pada u nezavisnost Kosova
(Nikolieva interpretacija sopstvenog govora za TV Prva, 25. septembar 2012.) S druge
strane, on je potvrdio da e Vlada Srbije ispuniti sve preuzete obaveze, ukljuujui i
sprovodjenje potpisanih sporazuma iz mandata prethodne Vlade. Istog dana, recimo,
novoizabrani ef pregovarakog tima za Kosovo Dejan Pavievi doneo je u Brisel
protokol pristanak Srbije da pone proces uspostalvjanja integrisanog upravljanja
granicom sa Kosovom. Veina domaih komentatora, Nikoliev nastup u UN ocenila
je kao kontinuitet sa prethodnom politkom , odnosno , kao ustrajavanje na formuli i
Evropa, i Kosovo.
809 O
snovna teza je da je Beograd dosadanjim ustupcima i meunarodnoj zajednici
(EULEX) i Pritini, posebno kad je re o tehnikim pregovorima, postizala politike
dogovore sa Privremenim institucijama samouprave u Pritini (PIS), uz posredovanje
Evropske unije, a koji vode promeni stanja na terenu u pravcu jaanja uticaja i
legitimiteta PIS u Pritini na podruju Autonomne pokrajine KiM i afirmaciji njihovog
meunarodnog pravnog i politikog subjektiviteta.
Iznueni iskorak
515
Platforma predvia uspostavljanje Autonomne zajednice srpskih optina Kosova i Metohije (ZSO KiM), sainjene od teritorijalne autonomije
etiri optine iz severnog dela Kosova i drugih optina sa veinskim srpskim i manjinskim stanovnitvom (na primer, Graanica, trpce, Gora itd).
One bi imale poseban statut o autonomiji, poput onog koga ima Katalonija koji bi bio garantovan najviim pravnim aktom Pokrajine i javnom
deklaracijom predstavnika meunarodne zajednice ukljuenih u proces.
Po miljenju Ognjena Pribievia u platformi postoje tri nerealna zahteva: to je zahtev za autonomnom zajednicom, deo o povezivanju autonomnih regiona, kao i oekivanja da Srbija i Albanija mogu da budu garanti
bezbednosti.810
Platforma je dokument Nikolievog kabineta u ijem se kreiranju Nikoli oslanjao na krugove koji su od ranije zastupali, u njoj sadrane teze.
Opozicioni efovi poslanikih grupa u parlamentu tvrde da ni o emu nisu
bili ni konsultovani, ni pitani sve dok im Platforma nije bila uruena. Nikoli je eleo da dobije javnu podrku za dokument ija je izrada, po svemu sudei, ve bila u toku. SANU je javno odbila da kao institucija stane iza
Platforme, meutim deo Akademije neformalno stoji iza nje (po sadrini
moe se zakljuiti da su pojedini akademici uestvovali u njenoj izradi).
Upadljivo je svakako bilo utanje prvog potpredsednika Vlade i predsednika Srpske napredne stranke Aleksandra Vuia. Procenjuje se da je
blii Daievom, nego Nikolievom stavu. Uestvujui emisiji RTS811 glavni
urednik Politike Dragan Bujoevi, podsetio je na sastanak dravnog vrha
odran u Vladi sredinom decembra, kad je predsednik Republike predstavio platformu. Nakon etvorosatnog sastanka, i nakon to je Nikoli otiao,
Dai i Vui su sami nastavili da razgovaraju jo nekoliko sati, do duboko
u no, to, po Bujoeviu, navodi na zakljuak da su njih dvojica meusobno usaglasili stav o platformi).
Profesor ustavnog prava Ratko Markovi koji je pisao tri ustava Srbije
na specifian nain degradira Platformu, koja se ovakva kakva jeste nikako ne bi mogla nai u parlamentu: Ta platforma nije slubeni dokument,
jo manje to moe biti pravni akt, to je akt linosti koja se zove Tomislav
810 P
olitika 25. decembar 2012.
811 R
adio-televizija Srbije, Emisija Da.Moda.Ne. 26. decembar 2012.
516
812 P
olitika 27. decembar 2013.
813 P
olitika 26. decembar 2013.
814 P
olitika 26. decembar 2013.
815 w
ww.b92.net, 31. decembar 2012.
816 T odori je u meuvremenu postao lan Demokratske stranke, a odavno je blizak toj
partiji.
817 P
olitika 25. decembar 2012.
Iznueni iskorak
517
818 O
sim toga, glavni urednik Nove srpske politike misli ore Vukadinovi nalazi paralelu
izmeu svojevremenog kvislinkog ponaanja generala Milana Nedia (za vreme Drugog
svetskog rata), njegove politike pragmatizma i realizma i aktuelnih vlasti. Podseajui
da predstavnici aktuelne vlasti (premijer Ivica Dai) kritikuju Nedievu politiku,
nisu svesni da u najboljem sluaju i u najpovoljnijoj interpretaciji sprovode upravo
njegovu politiku pragmatizma i realizma. I da to ine u mnogo manje apokaliptinim
okolnostima pa onda i sa mnogo manje opravdanja nego to su bile one u kojima je
delovao pomenuti general.
518
Kosovo kao nezavisnu, susednu dravu, odnosno postaje sauesnik u postepenom otimanju Kosova i Metohije.
Podizanju tenzije doprinosili su i politiki predstavnici etiri srpske
optine sa severa Kosova, koji su eksplicitno traili da Srbija odustane od
postizanja sporazuma sa Kosovom. U protivnom, kako su najavili, poee
sa procedurom za stvaranje skuptine severnog Kosova (to bi nalikovalo
stvaranju samostalnih autonomnih oblasti SAO poetkom devedesetih
godina prolog veka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini). Osim to su nakon
jedinstvenog ne beogradskih vlasti Briselu (8. aprila), podrali ovakvu
odluku, odbornici severnokosovskih optina su na zajednikoj sednici zakljuili da se u srpske sredine na Kosovu i Metohiji vrati ruski kontigent u
sastavu KFOR, koji bi za srpski narod bio garant mira i bezbednosti.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik se aktivno ukljuio u debatu, traei da se odbije briselski ultimatum. Dodik je dan uoi isticanja
roka koga je postavila Ketrin Eton posetio Tomislava Nikolia i na zajednikoj konferenciji sa njim, potvrdio to svoje opredeljenje. Briselsku ponudu Dodik smatra lanim kompromisom, pa bi, kae on bilo oekivano
da Srbija odbaci arogantnu politiku Pritine, koju su verovatno ohrabrile
velike sile.
Na medijskoj sceni najvei protivnici sporazuma su nedeljnik Peat i
portal asopisa Nova srpska politika misao.
Akcije konzervativnog bloka koji nije odustao od srpske nacinalistike politike iz osamdesetih i devedesetih pokazale su da one vie ne mogu
da mobiliu graane i izvedu ih na ulicu sa ciljem ruenja vlade ili pritiska na nju da odustane od evropske politike. Snagu ovog bloka, meutim,
ne treba podcenjivati, pre svega zbog toga to imaju snanog potencijalnog saveznika u populistikoj Srpskoj naprednoj stranci to je bilo posebno vidljivo tokom pregovora o Kosovu i pokuaja Tomislava Nikolia da
opstruira pregovre.
Iznueni iskorak
519
520
potpuno odvojene zadatke u dravi. Poruio je da niko ne osporava Srpskoj pravoslavnoj crkvi da iznosi svoje miljenje o potezima vlasti, ali da
nije legitimno da crkva upuuje otvorene pretnje dravnim organima821.
Ideoloki saveznici registrovali su, meutim, svojevrsno zatije u javnom angamanu SPC, upravo u trenucima kad se primicalo donoenje
kljunih odluka i to nije ostalo bez javnih zamerki na raun oportunizma
Crkve. To je podgrejalo i pekulacije o neslozi unutar crkvenog vrha, odnosno postojanju dve suprotstavljenje struje. Prema saznanjima Nedeljnika,
unutranju cenzuru obavlja vladika baki Irinej, koji je od javnosti sakrio
pismo Svetog arhijerejskog sinoda, upueno krajem novembra predsedniku Nikoliu, u kome se trai odustajanje od dijaloga sa Kosovom.
SPC smatra da je uspostavljanjem novog (integrisanog) graninog reima sa Kosovom, njegova nezavisnost de facto priznata, emu se otro
protivila. Iako i SPC smatra da kosovsku nezavisnost postepeno, korak po
korak, uspostavljaju svetski monici, ona podsea da nije svejedno koja
vlast u Srbiji e to aminovati: Zato taj vru krompir samorazaranja, utrapljuju, ne svojim evroslinavcima nego onima koje je narod izabrao zbog
njihovog nacionalnog opredeljenja. Da li je ovo pismo autentino nije do
kraja razjanjeno. Nedeljnik822 koji ga je objavio, a preneli i drugi mediji, opisao ga je kao najotrije u istoriji SPC, kojim se u osam taaka trai
odustajanje od dosadanjih ustupaka kad je o Kosovu re: od integrisanog
upravljanja granicom, do otkazivanja gostoprimstva amerikoj vojnoj bazi
Bondstil. Zvaninici SPC demantovali su da je pismo ovakve sadrine poslato dravnom vrhu, ali su dodali, da je jedno pismo ija sadrina nije za
javnost poslato, a podsetili su i da je Memorandum SPC o Kosovu, koji ga
tretira kao deo teritorije Srbije napisan jo 2003. godine.
je Atanasije. http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=05&dd=10&nav_
category=640&nav_id=712599.
821 Ponekad se zaista zapitam ime je to na dragi Bog zasluio da ga ovakvi predstavljaju
na zemlji, rekao je premijer Srbije. Dai je naveo i da je zgroen retorikom koja se
pojavila. To nije Srbija 21. veka. elimo da Srbija ide napred, branimo srpski narod gde
god oin ivi. Ovakve poruke su samo vraanje nazad, ocenio je Dai. http://www.b92.net/
info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=05&dd=10&nav_category=11&nav_id=712710.
822 N
edeljnik, 6. decembar 2012.
Iznueni iskorak
521
522
Iznueni iskorak
523
524
emocije da se gubi dravni krov nad glavom. Sada svi zajedno treba da
uinimo napore da se prihvatanjem ovog sporazuma stanovnitvo ne pokrene na iseljavanje, da se nekom galamom u Beogradu stanovnitvo jo
vie ne uplai i ne pone da se iseljava, a posle toga, kada se stabilizujemo,
moramo polako da radimo na projektu povratka,831 kae Trajkovi. Ona je
ocenila da lideri Srba sa severa Kosova ele da to snanijom kampanjom
rade na destabilizaciji Srbije, jer misle da destabilizovana Srbija nee primenjivati sporazuma.
Umereniji stav ima i Oliver Ivanovi koji kae da on ne bi bio prestrog,
jer ako e Srbija iz dijaloga izvui dobit u vidu daljeg pomaka u evrointegracijama, to e biti plus i za Srbe sa KiM koji su svesni da samo stabilna
i ekonomnski prosperitetna Srbija moe da im pomogne. Teza da je dijalog doprineo zaokruivanju kosovske drave, po njemu, samo je parola,
jer se o kosovskoj nezavisnosti moe govoriti tek u trenutku kada ga Srbija
bude priznala, a on je uveren da se to nee desiti.
Podrka potpisivanju sporazuma sve vreme su bili predstavnici Srba
juno od Ibra koji su odavno u kosovskim institucijama i koji su iz prihvatanja i primene plana Martija Ahtisarija ve osetili znaajnu korist. Osim
Rade Trajkovi, sporazum podrava i Srpska liberalna stranka koja ima
svoje ministre i u Vladi Kosova i iji se predsednik Slobodan Petrovi naao u kosovskoj delegaciji u vreme pregovra.
Mi smo se za dijalog uvek zalagali, snano smo ga podravali i onda
kada nismo bili neposredni deo tog procesa. Svi nai resursi su na raspolaganju pregovorima, od ijeg uspeha zavisi kvalitet ivota Srba na Kosovu,
a naa oekivanja su da se reavajui problem po problem stvaraju i uslovi
za na razvoj, rei su Slobodan Petrovia832.
Najvei izazov u predsotjeem periodu implementacije sporazuma,
bie svakako podrka aktiviranju onih snaga meu kosovskim Srbima
koji su spremni da se angauju na ukljuivanju institucija na severu u
pravni sistem Kosova. Jedan od pririteta je i ostvarivanje komunikacije izmeu Srba na severu i jugu Kosova, budui da dobra praksa primene
831 h
ttp://www.blic.rs/Vesti/Politika/380073/Rada-Trajkovic-Srbi-sa-severa-rade-na-podeliKosova.
832 w
ww.danas.rs/danasrs/politika/ocekujem_dogovor_u_briselu_.56.html?news_id=256881
Iznueni iskorak
525
Zakljuak i preporuke
Premijeri Srbije i Kosova, Ivica Dai i Haim Tai postigli su istorijski
sporazum koji otvara prostor za stabilan mir u reginu i razvoj dobrosusedskih odnosa. U predstojeem periodu za srpsku Vladu od kljunog zanaja
je primena sporazuma postignutog sa Pritinom.
Bez podrke Beograda, radikalni Srbi na severu Kosova gube mo da
destabilizuju region. Stoga je od izuztnog znaaja da Vlada to pre, konkretnim akcijama, pokae volju za sprovoenje Sporazuma i demontau
paralelnih institucija. Osim pitanja, demontae bezbednosnih struktura,
jedan od kljunih izazova jeste i stvaranje novih lidera na severu Kosova koji e biti sposobni da sarauju sa kosovskim institucijama. Ugraivanjem institucija na severu u kosovski sistem, stvara se jedan od glavnih
preduslova za stabilan mir.
Iako je pozitivan ishod pregovora pokazao znake slabljenja konzervativnog bloka, njegovu snagu ne treba podcenjivati. Eksponent ovog bloka
u vlasti, bez obzira na to to je dao saglasnost za sporazum, jeste predsednik Srbije Tomislav Nikoli.
Orgnaizacije civilnog drutva mogu biti snana podrka u sprovoenju nove politike prema Kosovu i sporazuma iz Brisela. One imaju veliki
potencijal u izgraenim vezama sa predstavnicima kosovskih Albanaca,
ukljuujui i predstavnike institucija Kosova i nevladinih organizacija.
Uloga civilnog drutva je kljuna u nadgledanju sprovoenja sporazuma
Beograd Pritina kao i u produbljivanju dobrosusedskih odnosa izmeu
dva naroda na Balkanu, pre svega u obrazovnom sistemu. Bez promene
percepcije graana kad je re o kosovskim Albancima, i bez razgradnje duboko ukorenjenih negativnih stereotipa nema ni garancije stabilnih odnosa izmeu Srbije i Kosova.
526
527
Sporazum Beograda i
Pritine u 15 taaka
1. Formirae se Udruenje/Zajednica veinski srpskih optina na Kosovu. lanstvo e biti otvoreno za sve druge optine, ako se o tome sloe
lanovi.
2. Zajednica e imati osnivaki statut. Moe biti ukinuta samo odlukom
optina koje su u njenom sastavu. Garancije za Zajednicu su vaei zakon i Ustavni zakon.
3. Organizacija Zajednice e biti zasnovana na istim osnovama kao i Asocijacija kosovskih optina, odnosno imae predsednika, potpredsednika, skuptinu i vee.
4. Optine lanice, u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i kosovskim zakonima bie ovlaene da sarauju vrei svoje
nadlenosti kolektivno preko zajednice. Zajednica e imati puni nadzor u oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog
i ruralnog planiranja.
5. Zajednica/Asocijacija ima i dodatne nadlenosti, koje e na nju prenete
centralne vlasti u Pritini.
6. Zajednica e imati predstavniku ulogu pri centralnoj vlasti, kao i mesto u lokalnim, savetodavnim telima u tu svrhu. Kako bi se navedeno
sprovelo, predvia se funkcija monitoringa.
7. Policija e biti jedinstvena i to e biti kosovska policija. itava policija
sa severa Kosova treba da bude integrisana u okvire kosovske policije.
Plate e isplaivati jedino kosovska policija.
8. Pripadnicima drugih bezbednosnih srpskih struktura bie ponueno
mesto u odgovarajuim kosovskim strukturama.
9. U ovoj taki, koja je bila sporna u poslednjim rundama dijaloga navodi se da e Zajednica preko etiri optine birati regionalnog komandira policije, Mitrovica e imati drugog regionalnog komandira za Junu
Mitrovicu, Srbicu i Vuitrn. Time je odbaen predlog da ove tri optine
528
budu povezane sa optinama na severu ime bila naruena etnika slika, odnosno u kom sluaju bi Albanci ponovo inili veinu.
10. Predvia se da pravosudne vlasti budu integrisane i rade u okviru kosovskog pravnog okvira. Apelacioni sud u Pritini e uspostaviti panel
u kojem e u veini biti sudije kosovski Srbi koji e se baviti poslovima u svim optinama sa veinskim srpskim stanovnitvom. Odeljenje
Apelacionog suda, ukljuujui administrativno osoblje i sudije, imae
stalno sedite u severnoj Mitrovici. Svaki panel imae u sastavu veinu
sudija koji su kosovski Srbi.
11. Predvia se odravanje lokalnih izbora u 2013.
12. Potpisnici se obavezuju na izradu plana za implementaciju dogovorenog do 26. aprila.
13. Potpisnici se obavezuju na postizanje sporazuma o telekomunikacijama i energetici do juna 2013.
14. Dve strane se obavezuju da nee jednu drugu blokirati, niti podsticati
druge da blokiraju evropske integracije druge strane.
15. Predvia se formiranje komisije za implementaciju, u kojoj e biti
predstavnici obe strane, kojima e predstavnici EU pruati podrku.
Sporazum je parafirao u Briselu premijer Srbije Ivica Dai uz propratni
tekst: Ovime potvrujem da je ovo tekst predloga o ijem e prihvatanju
ili odbijanju obe strane podneti svoje odluke. I. D.
529
530
531
Problematino uz postepeno
otopljavanje realnosti
Zemlje Zapadnog Balkana uglavnom nisu iskoristile 2012. godinu da naprave krupnije korake u procesu evropskih integracija, zbog ega su odluke
odloene za 2013. godinu. Tako je 2013. postala jo jedna godina oekivanja i nadanja za region. Hrvatska postaje 28. clanica EU u junu 2013.
Izvestan napredak je ostvarila i Crna Gora sa kojom je EU u junu 2012.
otvorila pregovore o lanstvu, i Srbija kojoj je u martu prole godine dodeljen status kandidata, dok Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje u integracijama za regionom.
Ministri spoljnih poslova, a zatim i lideri EU su u decembru prole godine izrazili podrku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ali, za razliku od odluka donetih u decembru 2011, nisu ponudili uslovne datume za
napredak zemalja regiona. To se nije desilo uglavnom zbog nedovoljnog
napretka koji su zemlje regiona ostvarile na planu reformi ali i bilateralnih sporova i delom prilika u samoj Uniji. U skoro svim zemljama Zapadnog Balkana su u toku regresivni trendovi koji manifestuju nesposobnost
i nedostatak politike volje za sutinskom transformacijom drutva.
Dolaskom nove koalicije na vlast ionako slaba regionalna saradnja
dodatno je opstruirana, ne samo izjavama elnih ljudi, posebno predsednika Nikolia, ve i izostankom inicijativa koje bi unapredile odnose sa
susedima. Retorika novog predsednika posebno je poremetila odnose sa
Hrvatskom ali i Bosnom i Hercegovinom. Odnos prema Hrvatskoj odrazava stare animonizitete koji su u ovoj fazi bili skoncentrisani na obstrukciju
njenog clanstva u EU. U tome se posebno eksponirao savetnik predsednika Oliver Anti. U odnosu na BiH nisu promenjeni ciljevi a i izjave elnih
ljudi ukazuju da se nije odmaklo od ranijeg stava omalovaavanja Bosne i
Hercegovine i izraavanja sumnje u mogunost njenog preivaljavanja kao
jedinstvene drave.
532
Zbog reakcija u regionu, a posebno EU, te pregovora sa Pritinom, ministar spoljnih poslova Ivan Mrkic i premijer Ivica Dacic su obavili nekoliko poseta u susedstvu (Hrvatska i BiH) i time, barem po izjavama, najavili
konstruktivniju saradnju.
U svom ekspozeu u Skuptini Ivica Dai je kao mandatar Vlade izneo
prioritete Srbije kada je re o spoljnoj politici. Izmeu ostalog naveo je da
Srbija mora da vodi svoju spoljnu politiku na realistikim i pragmatinim
pretpostavkama. Saraivaemo, istako je, sa svim zemljama sveta u interesu Srbije. I sa svim evropskim dravama, Amerikom, Rusijom, Kinom i
svim drugim faktorima koji oblikuju meunarodnu politiku, na bazi ouvanja nacionalnog identiteta i dostojanstva.
Istakao je da Srbija eli da bude faktor mira i stabilnosti u regionu,
podravajui evropsku perspektivu celog regiona. Zalaemo se za bezbednost, stabilnost i dobre odnose na zapadnom Balkanu. Svi nesporazumi,
sva otvorena pitanja moraju da budu reavana na miran nain i u duhu
saradnje. Zaloio se za to da se vie ne bavimo prolou, ve budunou.
elimo dobre odnose, uz uzajamno potovanje suvereniteta i teritorijalnog
integriteta svake drave.
Istovremeno, Vlada e se u okviru Sporazuma o specijalnim odnosima zalagati za potpuno potovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i
razvijati najjae politike, ekonomske i kulturne odnose i saradnju sa Republikom Srpskom.833 Odnosi sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno Republikom Srpskom i dalje su najproblematiniji. Srbija do sada jo nije
pokazala podrku za reviziju Dejtonskog sporazuma. I dalje je ostala na
floskuli da podrava sve o emu se tri naroda dogvore
Srbija nije bila samo pod pritiskom da postigne sporazum sa Pritinom, ve i da ubrza njegovu implementaciju, ali i da unapredi regionalnu
saradnju.
833 http://www.b92.net/info/dokumenti/index.php?nav_id=630723
533
Bosna i Hercegovina:
iekivanje novih okolnosti
Odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine su i dalje nepromenjeni. Dravnu
strategiju prema Bosni i Hercegovini dosledno su sprovodile do sada sve
vlade Srbije. Ta strategija se oslanja na nekoliko vanih odrednica: pre svega na est ratnih ciljeva kako su definisani na 16. sednici Skuptine Republike Srpske (RS) u maju 1992. godine834; kongres srpskih intelektualaca
koji je odran u Beogradu 1994. godine; na zakljuke sa savetovanja, Geopolitika stvarnost Srba, (Institut za geostrateke studije na Frukoj gori,
Novi Sad, 1997), kad je Dejtonski sporazum prihvaen kao maksimum u
datim meunarodnim okolnostima i uspostavljene smernice za spreavanje povratka izbeglica u RS i ekonomsko i kulturno integrisanje RS u Srbiju.
etvrta vana odrednica je predgovor Dobrice osia dnevnikim zabelekama Nikole Koljevia Stvaranje Republike Srpske (Beograd: Slubeni
glasnik, 2008), zatim Strategija Vlade Srbije za odnose sa Srbima u regionu koju je izradilo Ministarstvo za dijsporu (2009). i knjiga Dobrice osia
Bosanski rat (Beograd: Slubeni glasnik, 2012).
Na tom dokumentu se radilo tri godine, a u izradi su uestvovali istoriari, akademici i brojne javne linosti.835 Za sprovoenje Strategije sainjeno je upustvo za njenu implementaciju kojim se savetuje ozbiljno i
osmiljeno politiko i ekonomsko okretanje Srbije i RS prema Rusiji; sugerie se omalovaavanje politiara iz zemalja koje podravaju jedinstvenost
834 O
ni su poznati kao est stratekih ciljeva:prvi cilj je razdvajanje Srba od druge dve
zajednice; drugi cilj je koridor izmeu Semberije i Krajine, a trei eliminacija reke Drine
kao granice, odnosno ukidanje postojee granice koja je razdvajala Bosnu i Hercegovinu
od Srbije. etvrti cilj je uspostavljanje granice na reci Uni i reci Neretvi, a peti podela
grada Sarajeva na srpski i muslimanski deo. esti cilj bio je izlaz Srpske republike Bosne i
Hercegovine na more.
835 S lobodna Bosna je objavila dokument u kojme se iznose uputstva za sprovoenje
strategije koja je definisana u Strategiji Vlade, a koja ima za cilj blokiranje drave Bosne i
Hercegovine i njeno nestajanje 21. mart 2013.
534
535
da bi Bosna i Hercegovina trebalo da bude drava kojoj nikada ne bi trebalo da padne na pamet da prizna nezavisnost Kosova i Metohije.838
Milorad Dodik ne proputa priliku da izjavi da je BiH neodriva tvorevina: Pripremamo se za raspad BiH, a RS je jedina samoodriva. Nijedan
praznik ne slavimo zajedniki sem Prvog maja i Nove godine.839 Stalno se
potencira paralela sa Kosovom i istie da je Kosovo izvor nestabilnosti na
Balkanu i da Republika Srpska nikad nee priznati njihovu nezavisnost.840
Mladen Ivani, nekadanji predsednik vlade RS, ne oekuje velike promene u BiH (ni centralizaciju ni raspad), kao i da e Bosna biti stavljena na
listu ekanja za lanstvo u EU kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana. U tom
ekanju vidi priliku da RS ojaa i eventualno saeka neke drugaije okolnosti, kada bi potpuna samostalnost bila opcija. On dalje elaborira da RS
moe biti zadovoljna Dejtonom, ali ako se proces osamostaljivanja Kosova nastavi, onda i RS u nekoj duoj perspektivi moe da kae, ako mogu
mogu Albanci, to ne bi mogli i mi.841
Poto se Kosovo tretiralo kao presedan za situaciju u RS i njenu tenju
ka samostalnosti, neizvesno je kako e se Beograd i Banjaluka u budunosti odnositi prema pitanju Kosova. BiH nije priznala Kosovo jer to spreava RS, a podrava Beograd. Dodik istie da u dravnom smislu razume da
prioritet broj jedan Srbije jeste Kosovo, ali u nacionalnom smislu prioritet
broj jedan je RS, jer ovde ivi 1,400.000 Srba.842 On zagovara i podelu Kosova to je bio i stav svih prethodnih vlada Srbije, ali i aktuelne. Premijer
Dai i dalje istie da je to najpovoljnije reenje. Milorad Dodik je u protekloj godini nekoliko puta boravio u Kosovskoj Mitrovici i podravao njihovu elju za otcepljenjem.
Slobodan Durmanovi, analitiar portala Nova srpska politika misao,
smatra da i u Beogradu i u Banjaluci raunaju da se u tom stratekom poslu (u vezi sa Kosovom) mogu sresti sa zahtevom Zapada za ustupak u
838 Srbija e potovati dravu BiH, agencija Anadolija, 11. septembar 2012.
839 Srbi budite lojalni, Kurir, 28. april 2012.
840 BiH nikad nee priznati Kosovo, Blic, 14-15 april 2012.
841 Vehabije su problem BiH, Pravda, 20. mart 2012.
842 Nikoli je u pravu za Srebrenicu, Blic, 6. juni 2012.
536
BiH, koji bi se zapravo odnosio na podelu suvereniteta RS, to moe voditi slabljenju dejtonske pozicije RS.843
Ovakvim oekivanjima pogoduju i brojne druge analize, poput, na
primer, Fondacije Fridrih Ebert koja je objavila publikaciju Bosna i Hercegovina 2015, scenarij budueg razvoja dogaaja, u kojoj je kao jedna od
moguih opcija naveden i raspad drave. U publikaciji se navodi da nakon
2015. godine i meunarodna zajednica i same zajednice u BiH vide razlaz
kao jedino reenje.844
Pojedini politiki komentatori i istoriari u Srbiji ocenjuju da bi Srbija
i RS najbolje funkcionisale kao dve susedne zemlje koje najprisnije sarauju, jer dele isti etniki i kulturni prostor. Tako Neven Cvjetianin smatra
da stabilna i ekonomski jaka RS najvie odgovara interesima Srbije, jer je
RS jedan od retkih spoljnotrgovinskih partnera sa kojim ostvarujemo pozitivan bilans. Srbija bi u RS imala pouzdanog partnera na kog bi mogla
da rauna i u svim ostalim pitanjima.845 Istoriar Sran Cvetkovi istie da
Srbin koji ode u RS ne osea se kao da je u drugoj dravi. Formalnopravno, RS je autonomna teritorija u okviru susedne drave BiH, ali granice
se u procesu evropeizacije omekavaju i relativizuju, vie slue da spajaju
nego da razdvajaju. Sutinski nije bitno to su u ovom trenutku to dve drave, ve to je u pitanju isti narod. U modernom dobu de facto je etniko
naelo granice mnogo bitnije od istorijskog. To se odlino vidi na primeru
Kosova, a isti je sluaj i sa RS.846
Predrag Simi, spoljnopolitiki analitiar istie da odnos Srbije i RS
je tema o kojoj se raspravlja ne samo na ovim prostorima ve i u meunarodnim krugovima, naroito kroz paralelu sa odnosom Albanije i Kosova.
On istie da je sutina u tome da je bolje imati dva glasa u meunarodnim
telima, nego jedan. 847
843 h
ttp://www.nspm.rs/sudbina-dejtonske-bih-i-republika-srpska/rs-i-srbija-sta-nemogudodik-i-nikolic-q.html (skinuto 1. mart 2013).
844 Dejton dva za raspad drave, Danas, 4. april 2012.
845 Najbolje reenje su dve srpske drave na Balkanu, Press, 16. januar 2012.
846 Ibid.
847 Ibid.
537
538
851 Erdogan nije lider Bonjaka u BiH, Politika, 20. februar 2012.
852 A
genicija Anadolija, 13. novembar 2012.
853 Ibid.
854 Dejtonski sporazum favorizuje nacionaliste, Radio Slobodna Evropa, 5. april 2012.
539
Interperetacija prolosti
Trajni kamen spoticanja u odnosima izmeu dve zemlje bio je i ostae odnos Beograda prema ratu u Bosni od 1992-1995. Sloenost bosanske realnosti manifestuje se najvie na tom planu, jer svaki od tri naroda
pravi svoju konstrukciju seanja, a time gradi i odreenu interpretaciju
dogaaja iz devedestih. Karakter rata odreuje svaka strana po svom nahoenju. Srpska strana rat u Bosni percipira kao oslobodilaki rat Srba,
uprkos brojnim presudama Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ) koje jasno ukazuju na agresiju Srbije na Bosnu. Problem je
to ni MKSJ ni Meunarodni sud pravde nisu otvoreno zauzeli stav o agresiji na Bosnu, mada to jasno proizilazi iz svih dokumenta i presuda Hakog tribunala.
Dnevi avaz tim povodom upozorava da se i danas pokuava zamagliti istina o tome odakle se i prema kome puca, a u koga su uperene cevi, i
danas verbalna artiljerija. Kome se razvlai pamet? Ta propaganda za falsifikovanje istorijskih fakata, negiranje agresije i genocida nije ni bezazlena
niti je treba podceniti.855
Sporni su svi datumi i dogaaji. Tako se u Sarajevu 6. april svake godine obeleava kao dan poetka rata u BiH, dok u Republici Srpskoj smatraju
da su na taj dan 1992. godine poeli progoni i ubistva Srba u Sarajevu. Srbi
uporno tvrde da je Sarajevo grad u kome vie nema ni duha ni komiluka, tu stoletnu vrednost Sarajeva zamenilo je etniko ienje i netolerancija prema drugima i drugaijima.856 Povodom obeleavanja 6. aprila
Milorad Dodik je poruio Zlatku Lagumdiji, ministru inostranih poslova
BiH da je odravanje prijema povodom poetka opsade Sarajeva apsolutno neprihvatljivo i da nije usaglaeno sa svim stranama u BiH. U pismu
Lagumdiji Dodik je upozorio da zajednike institucije BiH nisu privatno
vlasnitvo nijednog pojedinca nego prostor gde se zajedno dogovaraju sve
politike.857
540
541
861 Dodik odlikovao Tadia, Medvedev Dodika, Danas, 19. januar 2012.
862 Nikoli: Tadiu nezasluen orden RS, Kurir, 11. januar 2012.
863 Ibid.
864 Ibid.
865 Sluaj Borik usmeren ka destabilizaciji RS, Politika, 12. januar 2012.
542
Sluaj Jaarevi
Teroristiki napad na ameriku ambasadu 28. oktobra 2011. vratio je
pitanje verskog ekstremizma u politiki i javni fokus. Taj incident je podstakao ponovne rasprave o verskom ekstremizmu u Bosni i posebno o opasnosti koju to ima za region i za Evropu. Ponovo je vraena teza da je
islamski fundamentalizam sruio Jugoslaviju i da Evropa nije na verme
shvatila njegovu opasnost. Poetkom februara 2012. godine u Evropskom
parlamentu odrana je rasprava povodom usvajanja rezolucije za BiH. U
diskusiji povodom usvajanja rezolucije dola je do izaraaja i ta dimenzija. Holandski poslanik Bastijan Belder je traio da se u izvetaj unese poziv Islamskoj zajednici BiH (IZ BiH) da se jasno negativno izrazi o rastu
543
Izbori u Srebrenici
Povodom lokalnih izbora u Srebrenici u odnosima izmeu Srba i Bonjaka ponovo su vraeni u fokus dogaaji koji su se u ovom gradiu u
istonoj Bosni odigrali 1995. Naime, bonjaki lideru su traili da se Srebrenica izuzme iz odredaba Izbornog zakona BiH, kako bi se svim Srebrenianima, kao to je to bilo 2008, omoguilo da mogu, bez obzira na to
gde ive, glasati na lokalnim izborima u tom gradu. Ovom zahtevu su se
pridruile i brojne nevladine organizacije (NVO) i istaknuti pojedinci, jer
bi u protivnom, prema njihovom miljenju, to bio evidentan novi genocid i aparthejd u BiH koji i politiari i meunarodna zajednica preutno
odobravaju.872
868 Srpski i evropski strah od vehabija, Dans, 14-15 april 2012.
869 Ibid.
870 Ibid.
871 Ibid.
872 Bonjaki lideri najvljuju bojkot izbora zbog Srebrenice, Politika, 10. maj 2012.
544
Na lokalnim izborima pobedio je bonjaki kandidat za predsednika optine Srebrenica. RS je pokrenula zbog toga niz akcija koje imaju
za cilj brisanje sa izbornih spiskova svih onih koji stalno ne prebivaju u
Srebrenici.
Graanska koalicija Prvi mart je tim povodom ponudila pravnu pomo svim Srebrenianima kojima Ministarstvo unutranjih poslova (MUP)
Republike Srpske (RS), odnosno Policijska stanica u Srebrenici, ponitava
prebivalita i line dokumente.
Emir Suljagi, predsednik Koalicije, istie da e najozbiljnije biti razmotrena mogunost da nakon albi tih graana budu pokrenuti krivini
postupci protiv postupajuih slubenika zbog zloupotrebe poloaja.873
U saoptenju Koalicije se istie da ovakvi postupci Policijske stanice
u Srebrenici, odnosno Okrunog tuilatva u Bijeljini predstavljaju direktan nasrtaj na Dejtonski mirovni sporazum, odnosno njegov Aneks 7, te
na Ustav i zakone BiH koji slobodu kretanja i izbora prebivalita tretiraju
kaofundamentalna i nenaruiva prava i slobode. U saoptenju se Kancelarija visokog predstavnika, Delegacija Evropske komisije i Ured Specijalnog
predstavnika EU pozivaju da reaguju u skladu sa svojim ovlastima i zatite
vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom u RS.874
Aktivisti Koalicije istiu da nema ogranienja za graane BiH koji borave uinostranstvu da zadre status prijavljenog prebivalitau BiH, posebno ako odravaju efektivnu vezusa zemljom imaju imovinu, porodicu,
vraaju se u zemljui slino.Ovakvi sluajevi dodatno pojaavaju frustracije graana Srebrenice zbog postupaka kojima su izloeni posljednjih est
mjeseci.875
Koalicija je pozvala Ured Visokog predstavnika da se oglasi o ovom pitanju,da zaustavi proceduru iiskoristi ovlaenjapri ponitenju svihnelegalnih ponitenja MUP RS i Policijske stanica Srebrenica. Koalicija e,
ukoliko ne doe do reakcije meunarodne zajednice, pozvati graane
873 A
gencija Fena,
874 A
gencija Fena, 25. decembar 2012.
875 A
gencija Fena, 4. mart 2013.
545
irom Republike Srpske da se podignu na noge, te da e blokirati rad Policijske stanice Srebrenica, 876
Sluaj Srebrenica moe se proiriti i na ostala podruja RS ukoliko Koalicija bude dobila podrku meunarodne zajednice.
Ekonomska zavisnost Republike Srpske od Srbije
Upozorenja ekonomskih strunjaka da je RS u katastrofalnoj situaciji
potvrdili su i zvanini podaci Zavoda za statistiku RS. Oigledno je da se RS
nije organizovala kao ekonomski odriv entitet. RS ima vrlo visoku stopu
nezaposlenosti. Polovina mladih ljudi je nazaposlena i zavisi od roditelja. ak 70 odsto mladih ljudi eli da napusti RS. Spoljnotrgovinski deficit iznosi gotovo milijardu bosnaksih maraka (u prvih est meseci 2012).
U istom periodu smanjen je izvoz za 4,1 odsto, a uvoz povean za 0,7 odsto. Zaduenost raste, za 2011. godinu iznosila je 4,2 milijarde bosanskih
maraka. U sektoru poljoprivrede, koja inae ima sve uslove da bude ekonomski profitabilna, stanje je katasrofalno. Ve tokom 2011, smanjena je
proizvodnja mleka za 20 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku u
protekli 5 godina smanjen je stoni fond u RS za 21 odsto.
Politika elita svoju nesposobnost pravda tezom prvo ustav pa tek
onda ekonomija, odnosno tek nakon reenja statusnog pitanja, RS moe
dokazati da je ekonomski samoodriva. Ekonomsku pogubnu realnost
prekrivaju injenicom da RS nikad nije bila stabilnija, te da se jo uvek
bori za pravdu u BiH. Aleksandar Dombi, premijer RS, iznosi podatke da
je u RS u periodu od 2006, do 2011. godine uloeno oko 1,5 milijardu eura.
Kako je istakao, najvei investitor je Srbija koja je uloila vie od 770 miliona eura. Osim Srbije, znaajna ulaganja su dola iz Rusije, vie od 250
miliona eura, Slovenije, 125 miliona eura i Austrije, oko 120 miliona eura.
Ovi podaci jasno pokazuju koliko RS zavisi od Srbije. Dombi ukazuje na
potencijal koji saradnja na liniji Srbija RS ima u budunosti i istie da je
na zajednikoj sednici dveju vlada jedan od predloga bio da se uradi studija komplementarnosti privreda Srpske i Srbije, kako bi ekonomsko povezivanje bilo jo uspenije i efikasnije.877
876 Isto.
877 Srpska nikad stabilnija, Veernje noviosti, 27. februar 2012.
546
Osim toga, planirani su brojni ekonomski, infrastrukturni, energetski, obrazovni i kulturni projekti, kako bi reka Drina postala veza za ceo
region. U tom pogledu najvei znaaj ima projekat Podrinje. Aleksandar
Dombi istie da je to projekat velikih razmera, a novac e dve vlade traiti od EU. Plan projekta je da se poveu 24 optine Srbije i Srpske u predelu Podrinja.878
Dombi istie da je saradnja u oblasti energetike najzanajnija i u
tom smislu podvlai da je od sutinskog znaaja izgradnja kraka gasovoda
Juni tok kroz RS.879 Milorad Dodik takoe istie injenicu da je saradnja
sa Srbijom od prvorazrednog interesa, te da je podignuta lestvica saradnje jo sa predsednicima Kotunicom i Tadiem. To se odnosi pre svega na
privatizaciju Telekoma, izgradnju mosta kod Rae, otvaranje kole Srbija na Palama, otvaranje pogona Hemofarm, Komercijalne banke, saradnja u oblasti zdravstvene zatite, reavanje statusa studenata (koji su
izjednaani sa studentima u Srbiji).880
Milorad Dodik koristi svaku priiliku da istakne da je cilj RS njena nezavisnost, ali i da se eka pogodan tajming za sazivanje referenduma o
smaostalnosti. Za sada je, kako istie, fokusiran na vraanje nadlenosti
RS koje su joj oduzete i na dosledno sprovoenje Dejtonskog sporazuma.881
Vlada RS je potpisala ugovor o izgradnji etiri hidroelektrane na Drini bez dogovora sa centralnim vlastima u BiH, koja je odmah reagovala.
Udruenje demokratskih pravnika u BiH smatra da je Milorad Dodik,
zloupotrebio svoj poloaj i preuzeo nadlenosti drave Bosne i Hercegovine. Udruenje je u saoptenju navelo da sluaj rijeke Drine nije entitetska
nadlenost. Drina je najvei izvor pitke vode u Evropi. Gradnjom hidrocentrale ne samo to se unitava ekologija na tom podruju ve se vri i
etniko ienje genocid nad Bonjacima. Takoe su upozorili da bi hidrocentrala u Pauncima kod Foe potopila obradivo zemljite bonjakog
stanovnitva, to bi moglo da dovede do iseljavanja Bonjaka u evropske
878 D
rinana spaja, Veernje novosti, 5. oktobar 2012.
879 Ibid.
880 Moemo sami, Veernje novosti, 5. oktobar 2012.
881 Ibid.
547
zemlje. Istim povodom uputilo je kritike i nemakoj firmi sa kojom je potpisan ugovor.882
Crna Gora je poslala protestnu notu u kojoj stoji da je BiH prekrila
meunarodnu konvenciju o prekograninom uticaju na ivotnu sredinu.
Dodik je meutim, izjavio da nemaju ni Crna Gora ni Savjet ministara
BiH nikakve nadlenosti oko toga. To je iskljuiva nadlenost vlasti RS. Napravljena je studija. Sve ono to radimo, radimo na prostoru RS. A na prostoru RS mi smo suvereni i nikakva Crna Gora nee ni protestnim ni bilo
kakvim notama uspjeti da to sprijei.883
Lokalni izbori u BiH
Milorad Dodik je na lokalnim izborima u BiH doiveo fijasko, ak je
bio izvidan u Trebinju u predizbornoj kampanji, kao i u jo nekim mestima, to je bilo nezamislivo pre nekoliko godina. To pokazuje, kako istie
Sran Puhalo, sociolog iz Banjaluke da polako nestaje strah od Dodika i
da se jedan broj ljudi odluio da javno ispolji svoje nezadovoljstvo. Nepoznanica je koliko je to nezadovoljstvo veliko i koliko je jo ljudi spemno da
se izloi riziku i javno kae ono to misli.884 Prema istraivanjima raenim
na poetku 2012. godine, veliki broj ljudi je nezadovoljan i ekonomskom
situacijom, i korupcijom, i nezaposlenou, ali se jo uvijek boje da jasno i
precizno imenuju krivca. Problem je, meutim, to graani svoje nezadovoiljstvo iskazuju utnjom, apatijom, letargijom i povlaenjem u sebe, jer
misle da oni kao pojedinci ne mogu nita da promene.
I ovi izbori su pokazali da u BiH ne postoji elementarni nivo politike
komunikacije, a politiki primitivizam i bahatost su svakodnevna pojava,
posebno u vreme predizbornih kampanja. Po bahatosti svakako je Dodik
najupeatljiviji, posebno po izjavama o BiH, poput onih Bosna je trula zemlja, ionako ne zavreuje da postoji. To je jasno, ili oigledno da je Bosna u fazi definitivnog raspada, koji naravno moe da traje i due i bre. A
to se mene tie, dabogda se raspala to je mogue prije.
U velikoj meri ta situacija je i odraz arhitekture koju je nametnuo
Dejtonski sporazum, a politike elite do maksimuma isforsirale etniki
882 Dodik preuzima nadlenosti drave BiH, Vijesti.ba_Fena, 1. oktobaR 2012.
883 R
adio BiH, 2. oktobar 2012.
884 R
adio Slobodna Evropa, 16. septembar 2012.
548
549
550
veliki vojnopolitiki znaaj, ali za NATO ima svakako prioritet kao nain da
se sprei prodiranje Rusije.
Osim otpora NATO lanstvu, sve ee su negativne reakcije na ulogu
Turske u regionu, ne samo u RS ve i u Beogradu. Profesor Nenad Kecmanovi je intervjuu za portal Nove srpske politike misli izjavio da bi ulaskom BiH u NATO, i saveznika turska vojska pod zajednikom zastavom
mogla legalno i legitimno da se ueta u RS.888 Kecmanovi zato smatra da
je ruska podrka RS vie nego dragocena, politiki, kao i ekonomski, jer
predstavlja balans turskom uticaju na Federaciju.889
888 h
ttp://www.nspm.rs/sudbina-dejtonske-bih-i-republika-srpska/ne-raspada-se-samo-bihnego-i-federacija-bih.html .
889 Ibid.
890 Inckov izvjetaj o BiH: Najvie brine rastua antidravna i secesionistika retorika,
Radio Slobodna Evropa, 14. novembar 2012.
551
I prethodni izvetaj Incka je bio slian, ali je izostala reakcija meunarodne zajednice. Meunarodna zajednica je preuzela ulogu posmatraa.
Profesor Slavo Kuki smatra da je za ovakav stav meunarodne zajednice jo uvek rano, jer nije zavrila svoj deo posla: Ova analiza pokazuje da visoki predstavnik i institucije meunarodne zajednice u BiH, koje
su garant Dejtonskog sporazuma, koje su tim inom preuzele obavezu za
stabiliziranje BiH kao drave i drutva, ponaaju se kao vanjski promatrai i ne koriste nikako svoje ovlasti koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma
kako bi se ti negativni trendovi zaustavili.891
Meutim, teko je verovati da e SAD dozvoliti da zbog nekih politiara
avanturista propadne mirovni projekat iza koga su stale. Vei je problem
EU koja jo uvek nema jedinstvenu politiku ni prema BiH, ni prema Kosovu (koga pet lanica EU jo ne priznaje) tako da su garant mira i stabilnosti
u regionu prvenstveno SAD.
552
553
554
Zakljuci i preporuke
Neophodno je da Beograd napusti svoju dosadanju politiku prema BiH, posebno RS, i da podri reviziju Dejtonskog sporazuma
kako bi BiH postala funkcionalna drava;
da prestane sa stalnim spinovanjem o pretnji od islamskog fundametalizma i da se tim problemom bavi na realistiniji nain.
U tom smislu treba da prestane sa istom strategijom u Sandaku;
555
556
898 Ibid.
899 U
esnici iz Srbije, Hrvatske, Francuske i SAD
900 h
ttp://www.centerforhistory.net/index.php?option=com_
content&task=view&id=72&Itemid=49.
557
901 h
ttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/1243014/
Da%C4%8Di%C4%87%3A+Resetovati+odnose+Srbije+i+Hrvatske.html.
902 A
leksandar Sekulovi ta sprema Srpska napredna stranka, Helsinka povelja, br. 171172, januar februra 2013.
558
iMarkau).903 Razgovaralo se i o ekonomskoj saradnji koja je na veoma niskom nivou. Dai je izmeu ostalog rekao: elimo da otvorimo to pitanje saradnje Srbije i Hrvatske bez obzira na promene koje e uslediti zbog
ulaska Hrvatske u EU.904 Bilo je rei i o pribliavanju Srbije EU, to Hrvatska podrava.905
Povodom te posete Dai je izjavio da Srbija eli da bude promoter
dobre saradnje i odnosa sa svim dravama u naem okruenju. Moramo
da budemo svesni da se ne moemo oko svega slagati, ali moramo traiti
take koje e nas vui napred. Potrebno je sada resetovati te odnose i poeti iz poetka.906
U februaru 2013. godine je u Beogradu boravio hrvatski pregovaraki
tim za pristupanje EU, na elu sa Vladimirom Drobnjakom koji je u Skuptini Srbije govorio o iskustvu Hrvatske na tom putu. Drobnjak je sa puno
benevolentnosti i razumevanja uputio potencijalne srpske pregovarae u
sve probleme koji e se postaviti pred njima i dao brojne savete kako bi Srbija izbegla neke greke koje je Hrvatska napravila.
Komentatori u Zagrebu, poput kolumniste Marinka ulia smatraju
da je situacija samo trentno pogorana i da ona ne moe imati trajnije posledice: Mislim da Nikoli, koji, evidentno, ima problema s poznavanjem
politikog zanata, treba neko vrijeme da u to ue i da e, nakon toga, odnosi Hrvatske i Srbije krenuti, otprilike, onom koloteinom, kao i do sada,
moda bez onih tapanja TadiJosipovi, od kojih, iskreno, i nije bilo nekakve koristi. Treba rei da su odnosi i dosad bili dovoljno optereeni, i da
bi bilo teko oekivati, i da je Tadi i ostao na vlasti, da bi se tu napravili
nekakvi spektakularni pomaci.907
Hrvatska ministarka spoljnih i evropskih poslova Vesna Pusi ponovila je uslove za eventualno uzajamno odustajanje od tubi pred MSP:
Naa pozicija je i dalje jednaka i smatramo da je to jedna vrsta pozitivne
903 Ibid.
904 Ibid.
905 Iibid.
906 Ibid.
907 h
ttp://www.slobodnaevropa.org/content/odnosi-zagreba-i-beograda-sveispocetka/24668261.html
559
reakcije, dakle, ako smo u stanju bilatelarno rijeiti etiri preduvjeta (pitanje 1100 nestalih, povratak opljakanih umjetnina, pitanje optuenih za
ratne zloine i procesuiranje osumnjienih za ratne zloine), onda bi jedna
i druga strana bila spremna razgovarati i o ovoj temi.908
Isto je novinarima ponovio i hrvatski predsjednik Ivo Josipovi: Ako
se ostvare ciljevi zbog kojih tuite, onda sama tuba, naravno, nema smisla, ali jo nismo u toj fazi i ovog je trenutak o tome prerano govoriti.909
Profesor Branko Caratan. Smatra da vodstvo Srbije mora u narednom
razdoblju pokazati da odustaje ne samo od nekadanje nacionalistike retorike, nego od itavog tog politikog kompleksa. U tom su sluaju, naravno, daljnji iskoraci u popravljanju odnosa izmeu Hrvatske i Srbije mogui
i realni.910
Osim posete hrvatskog premijera Srbiji, dolo je i do susreta ministara
za spoljne poslove Vesne Pusi i Ivana Mrkia u Zagrebu u martu 2013.911
Jedna od vanih tema o kojoj su razgovarali je ponovo bilo odustajanje od
tubi. Ivan Mrki je izjavio: Pojednostavljeno reeno: hodamo ka taki da
odustanemo od tubi, ali potrebno je neki put da preemo, i dodao:
Normalno je da nam je to cilj. Ne bismo voleli da se tim tubama i
procesuiranjima razvijaju stanja koja ne doprinose zdravlju ni jedne od
dve nacije.912 Vesna Pusi je, meutim, ponovila preduslove za povlaenje
tubi: Pitanje nestalih je svakako prvo od tih pitanja, tu je pitanje procesuiranja osumnjienih i optuenih za ratne zloine Oko tih pitanja
se ve raspravljaju modaliteti suradnje izmeu ministarstava pravosua i
908 Ibid.
909 Ibid.
910 Ibid.
911
Mrki i Pusieva sastajali su se vie puta na marginama meunarodnih sastanaka i skupova.
Prvi put u septembru 2012. godine u seditu Ujedinjenih nacija, potom u Dablinu tokom
zasedanja OEBS, a u januaru i u ileu, na marginama samita EU i Zajednice drava Latinske
Amerike i Kariba, kada je i dogovorena poseta Mrkia.
912 h
ttp://www.smedia.rs/vesti/vest/108897/Ivan-Mrkic-Vesna-Pusic-Hrvatska-Mrkic-uZagrebu-Ivan-Mrkic-i-Vesna-Pusic-danas-u-Zagrebu-Pitanja-proslosti-buducnosti.html.
560
913 h
ttp://www.slobodnaevropa.org/content/hrvatska-za-odredjivanje-datuma-srbiji-zapocetak-pregovora/24918972.html.
914 Ibid.
915 www.b92.net , 29. novembar 2012.
916 Ibid.
561
562
loznu presudu, koja je uruila kredibilitet Tribunala treba pripisati spoljnom uticaju na sud. Tog uticaja nije bilo u svim sluajevima, ali u nekima,
pa i u ovom, jeste.922 A Vladimir Kecmanovi, pisac mlae generacije istie
da nijedna haka odluka nema nikakvu pravnu, ili, ne daj boe, moralnu teinu. Politiku ima. I zato srpski politiki predstavnici imaju pravo i
obavezu da se bune.923
Ekonomski odnosi
Postoji veliki potencijal za mnogo veu ekonomsku saradjnu, ali za
to je neophodna konstruktivnija uloga drave, posebno Srbije, jer neke
stvari odreuje politika. Hrvatske firme, naalost, imaju jako loa iskustva na tenderima, to se moe ilustrovati sa nekoliko primera. Hrvatska
je, na primer, imala povoljniju ponudu za most kod Beke, ili za Konarev tramvaj.
Srpske investicije u Hrvatskoj iznose samo 40 miliona eura, a hrvatske
u Srbiji vie od 500 miliona eura. Razlozi nedovoljnog prisustva srpskih
preduzea na tritu Hrvatske su nezavreni procesi privatizacije srpske
privrede, a Hrvatska je te procese okonala uz snaniju podrku drave i
banaka.
Prema podacima beogradskog Instituta za istraivanje trita izvoz Srbije u Hrvatsku je u padu poslednjih meseci, dok uvoz raste. Hrvatska se u
2012. godini popela na 10. mesto spoljnotrgovinskih partnera Srbije. Srbija je za 11 meseci 2012. godine zabeleila izvoz u Hrvatsku od 365 miliona
dolara, to je 14,1 odsto manje u odnosu na prvih 11 meseci 2011, dok je
uvoz povean za 14,1 odsto, odnosno na 494 miliona dolara.924
U Srbiji posluju desetine firmi u hrvatskom vlasnitvu,925 a na tritu
Hrvatske trenutno postoje samo tri investicije iz Srbije. Sredinom 2008. go922 V
esna Pesic, Presuda Gotovi pod spoljasnjim uticajem, http://pescanik.net/2012/11/
presuda-gotovini-pod-spoljasnjim-uticajem/.
923 V
ladimir Kecmanovic, Do sledeceg iznenadjenja, http://www.politika.rs/rubrike/Pogledisa-strane/Do-sledeceg-iznenadjenja.sr.html.
924 P
olitika, 2013.
925 Idea, tark, Frikom, Dijamant, Grand prom, Polet, Strailovo, Mivela,
563
564
na nivou grada, optine, upanije, drave, ne daju nam otvoriti, ne moemo investirati...928
U Privrednoj komori Srbije tvrde da e ulaskom Hrvatske u EU srpska
preduzea moi da izvozi svoje proizvode pod mnogo povoljnijim uslovima. Prestae da vai CEFTA sporazum za trgovinu koji Hrvatska ima sa Srbijom, pa e Hrvatska ukinuti carine za neke proizvode iz Srbije. Meusobna
razmena za pojedine proizvode nee biti ograniena kvotama. Meutim,
srpska preduzea morae da zadovolje standarde za bezbednost za izvoz u
EU.929
Hrvatska e od 2014. godine, kao lanica EU, uivati u Srbiji bescarinski tretman za odreene kategorije poljoprivrednih proizvoda u skladu sa
odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP). Ali njen izvoz
odreenog broja poljoprivrednih proizvoda (meso, mleko, maslac, sir, kukuruz, ljive, jagode, trenje, paradajz, paprike, sire) bie i dalje pod carinskim optereenjem do ulaska Srbije u EU. Posebno e biti otean izvoz
cigareta iz Hrvatske u Srbiju, jer je za cigarete iz Hrvatske sadanja carina u
okviru CEFTA sporazuma 10 odsto u okviru kvote od 25 tona i 15 odsto van
kvote, dok je carina na uvoz cigareta iz EU 57,6 odsto.930
565
(Prosveta, 1996). Beogradska izdavaka kua Rende, (a tu je i srpsko predstavnitvo hrvatskog VBZ), daje najslikovitiji pregled savremene hrvatske
knjievne scene, a dela Miljenka Jergovia, Vedrane Rudan, Renata Baretia, Ante Tomia... bez prevoda objavljuju srpski izdavai.931
U hrvatskom Arkzinu tampana je knjiga Vladimira Arsenijevia U
potpalublju 1998, a naredne godine, Ovo bi mogao biti va srean dan
Milete Prodanovia. U Srpskom knjievnom drutvu gostovali su hrvatski
pisci, a pisci iz Srbije ugoeni su u Hrvatskom drutvu pisaca. Postojala
je zajednika inicijativa ova dva drutva za osnivanje asopisa Mato ekspres, ali ona nije ostvarena zbog izostanka dravne podrke. Kulturna
ustanova Parobrod i Dom omaldine Beograda organizovali su u novembru
2012. godine vikend savremene hrvatske pop kulture, dok se manifestacija Dani srpske kuture u Hrvatskoj, u organizaciji SKD Prosvjeta, odrava
od 2006. godine.
Poslednji film snimljen u srpsko-hrvatskoj koprodukciji pre poetka
rata bio je Virdina Srana Karanovia (1991). Osamanest godina kasnije Vinko Brean ponovo spaja hrvatsku i srpsku kinematografiju u filmu
Nije kraj, dok Janko Baljak 2006. godine pravi prvu nepropagandnu dokumentarnu koprodukciju Vukovar-poslednji rez, u produkciji TV B92.
Na koncertu u maju 2012, prvom u Zagrebu posle 30 godina, predstavila se Beogradska filharmonija. Dirigent Zagrebake filharmonije Miljenko Pulji izjavio je da ovo gostovanje treba da pree u tradiciju. U okviru
ciklusa Pika-Toka-Taka prole jeseni u sali Kolareve zadubine nastupila je Zagrebaka filharmonija. Koncert je zapoeo delom Samba da camera kompozitora Ive Josipovia, predsednika Hrvatske.
Poslednjih godina intenzivira se pozorina saradnja. Zagrebako pozorite ZeKaEm, izvelo je nekoliko predstava u Jugoslovenskom dramskom pozoritu (JDP), a JDP jeuzvratilo gostovanje. UGaveli su predstave
JDP: Tartif, Tako je moralo biti, Metamorfoze, Drama o Mirjani i ovima oko nje
U hrvatskim gradovima zabeleena su i gostovanja Beogradskog
dramskog pozorita, Ateljea 212 i Pozorita na Terazijama koje ve dve
931 h
ttp://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Odnosi-Srbije-i-Hrvatske/Kulturna-razmenau-privatnim-rukama.lt.html.
566
567
i hrvatske reprezentacije u veini sportova izgledali kao vie od igre, postoji mnogo primera o njihovoj saradnji na velikim takmienjima. Jedan
od njih je i porodina atmosfera meu strelcima na Olimpijskim igrama
u Londonu. Kada je Ivana Maksimovi osvojila srebrnu medalju prve koje
su joj poletele u zagrljaj bile su Snjeana Peji (Hrvatska) i iva Dvorak
(Slovenija).933
I broj turista na relaciji Beograd Zagreb se znaajno poveao. Na listi
od 15 zemalja iji turisti dolaze u Beograd tree mesto, odmah iza Nemaca, zauzimaju Hrvati.934
Zakljuci i preporuke
da Srbija i Hrvatska sklope meusobni sporazum, nalik onom izmeu Francuske i Nemake nakon Drugog svetskog rata, kako bi
doprinele brem i dinaminijem razvoju regiona, kao i prevazilaenju istorijskih optereenja, pre svega krivotvorenja prolosti;
933 Ibid.
934 h
ttp://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Odnosi-Srbije-i-Hrvatske/Hrvatski-turistimeu-najbrojnijima.lt.html
568
569
570
U odnosima izmeu Makedonije i Srbije, posmatrano iz Beograda postoje dva otvorena pitanja. Jedno je poluvekovni spor Srpske pravoslavne crkve (SPC) sa Makedonskom pravoslavnom crkvom (MPC), zbog toga
to se SPC protivi autokefalnosti MPC. Drugo je sadrano u injenici da je
Makedonija jo krajem 2008. godine priznala nezavisnost Kosova (zbog
toga je tada makedonskom ambasadoru bilo uskraeno gostoprimstvo u
Beogradu).
Tokom 2012, u dravno-crkvenim odnosima dolo je do nekoliko inicijativa na tragu potencijalnog reavanja dugotrajnog spora, ali je to, kako
se ini, dovelo do novih nesporazuma, prvenstveno u odnosima drave i
crkve u Srbiji, a i u ckrvi samoj.
O geostratekom znaaju Makedonije za Srbiju svedoi i privredno-saobraajna vizija o izgradnju kanala Dunav Solun, koja je iznenada reaktivirana u Ministarstvu za prostorno planiranje i urbanizam Vlade Srbije.
Ideja stara vie od 100 godina nije posebno komentarisana u Makedoniji,
ali je u obliku strunog miljenja o neizvodljivosti tog projekta vraena u
Beograd.
571
Serija meuetnikih incidenata poela je u prolee 2012, kad je policajac makedonske nacionalnosti u Gostivaru ubio dvojicu Albanaca (zbog
svae oko parking mesta). To je bio povod za desetodnevne nemire u nekoliko makedonskih gradova, prvenstveno u Skoplju i Tetovu sa na desetine povreenih. Situacija se smirila nakon Mara mira koga je u Skoplju
organizovala grupa graana Zajedno za mir, uz podrku vie od 70 nevladinih organizacija.
Eskalacija meuetnikog nasilja zapretila je i nakon stravinog zloina, kad je u aprilu, nedaleko od Skoplja vatrenim orujem likvidirano pet
makedonskih mladia. Sumnja je odmah pala na Albance. Istraga je, meutim, relativno brzo okonana, poinioci su identifikovani kao islamski
fundamentalisti iz inostranstva i zloin je ve i sudski procesuiran. U smirivanju tenzija ovim povodom uestvovali su inae, i predsednici Makedonije i Albanije, ore Ivanov i Bamir Topi, koji je doputovao u Skoplje.
Tenzije su narasle i povodom obeleavanja 100-godinjice albanske
dravnosti sa centralnim dogaajem koji je organizovan u Skoplju. U makedonskoj prestonici, okienoj albanskim zastavama i drugim simbolima
na prigodnoj manifestaciji govorili su premijeri Albanije i Kosova Salji Beria i Haim Tai, kao i potpredsednik makedonske vlade Musa Daferi.
Meuetnika napetost ovom prilikom nije rezultirala nasilnim incidentima, ali je, po oceni nekih komentatora, ova proslava proizvela verovatno
najvei etniki jaz u zemlji.937
572
taj sagovornik sam ja.939 Svoje dobre usluge Nikoli je ponudio u uverenju da on dovoljno potuje SPC, kao i da SPC potuje njega da moemo da
reimo taj problem.940
U ovoj ponudi makedonska javnost je, meutim, prepoznala svojevrsnu trgovaku ponudu. Naime, pretpostavilo se da Nikoli nudi autokefalnost u zamenu za oslobaanje prvog oveka neregistrovane Pravoslavne
ohridske arhiepiskopije (praktino, ispostave SPC u Makedoniji), Jovana
Vranikovskog koji je u Makedoniji u zatvoru zbog pronevere.
Indikativno je takoe, da je tih dana predlog za davanje autokefalnosti makedonskoj crkvi stigao i iz SPC. Episkop abaki Lavrentije je u
intervjuu za Blic ocenio da Makedonskoj pravoslavnoj crkvi treba dati autokefalnost, dodajui da bi to moglo da se pokrene ve na svetom arhijerejskom saboru SPC, u maju 2013. godine.941
U najviim krugovima SPC ova izjava izazvala je pravu buru. Episkop
baki Irinej je zatraio da se Lavrentije odmah penzionie,942 jer to to pria
je nepromiljeno, neozbiljno i crkveno-kanonski neprihvatljivo.943 Patrijarh srpski Irinej rekao je da episkop Lavrentije iznosi svoje lino miljenje
i da to nije stav SPC.944 Dodao je, meutim, da smo svi za to da se ovaj spor
rei, ali na kanonski nain.945
Inicijativa predsednika Nikolia o dravnoj intervenciji u meucrkvene odnose nije najbolje prola ni u SPC. Vladika baki Irinej koji obavlja i
funkciju portparola SPC rekao je da je Nikoli govorio u svoje ime, spontano, bez prethodne konsultacije sa predstavnicima nae Crkve.946 Kako
dalje kae episkop Irinej, Nikoli, kao iskusan politiar odlino zna ko je
939 N
ovi magazin, 1. novembar 2012.
940 Isto.
941 Gotovo sve pravoslavne crkve su autokefalne, pa zato ne bi bila i makedonska. Samo je
to potrebno kanonski urediti. Treba im omoguiti da se samostalno organizuju, rekao
je episkop Lavrentije; Blic, 23. oktobar 2013.
942 B
lic, 26. oktobar 2012.
943 P
ress, 26. oktobar 2012.
944 Isto.
945 Isto.
946 P
ravoslavlje, 1. novembar 2012.
573
Meudravni odnosi
U trodnevnu posetu Makedoniji krajem oktobra 2012, Tomislav Nikoli je iao sa dvostrukim ciljem: osim zvanikog susreta sa makedonskim
partnerom, orom Ivanovim (praenog bizarnim gostovanjem na Rakijadi u jednom makedonskom selu, gde je promovisao i sopstvenu rakiju), Nikoli je, u Kumanovu obeleavao i 100-godinjicu Prvog balkanskog
rata. Od ovog drugog, kao i sve ostale zemlje-saveznice u tom ratu protiv
Turske, distancirala se i Makedonija proslavi je prisustvovala samo ministarka kulture. U beogradskim medijima to je tretirano kao uvreda i amar Tomi.949
Zvanini boravak u Skoplju bio je najpre, obeleen Nikolievim objanjavanjem onoga to je prethodno rekao: praktino se izvinjavao Grkoj
koju je oznaio odgovornom za zastoj Makedonije na evropskom putu, a
pazei da ne uvredi domaina. Tvrdio je da, kao to je zabrinut da li e Srbija ikad ui u Evropsku uniju, tako je zabrinut i za Makedoniju: Rekao
947 Isto.
948 Isto. On (Nikoli) isto tako odlino zna da bi ovakva trampa bila neprihvatljiva za
obe strane: za Srpsku Pravoslavnu crkvu stoga to bi zapravo bila nagrada goniteljima
Arhiepiskopa Jovana i Ohridske Ahiepiskopije, bez ikakvog realnog ustupka sa njegove
strane osim odustajanja od ionako vapijueg bezakonja i dravno-polcijskog terora, iji
stvarni inspiratori i naruioci jesu upravo raskolniki episkopi za takozvanu MPC, opet,
to bi, psiholoki bio njihov poraz pred ovekom koji je njoj vei trn u oku nego itava
jerarhija Srpske pravoslavne Crkve jer je on neuutni ivi demanti svih propagandnih
lai i besmislica, poput one od opasnosti od posrbljavanja ili, u drugoj varijanti, od
pogravanja u sluaju prihvatanja normalnog kanonskog reenja
949 A
lo, 29. oktobar 2013.
574
950 P
ress, 27. oktobar 2012.
951 P
olitika, 27. oktobar 2012. Nikoli je takoe rekao da svojim dolaskom u Skoplje, to je
njegova prva regionalna poseta, eli da pokae da su Srbiji dragi prijatelji i oni koji su
proiznali i oni koji nisu priznali Kosovo,
952 D
anas, 28. januar 2013.
953 P
olitika, 29. januar 2013.
575
576
Zakljuci
Makedonija, kao i Srbija, eka datum za otvaranje pristupnih pregovora za lanstvo u Evropskoj uniji. Ta injenica upuuje dve zemlje na saradnju u evrointegracionim procesima. U konkretnom
sluaju, to je i verifikovano sporazumom efova diplomatija dve
zemlje, potpisanim poetkom 2013. godine.
Uprkos takvom opredeljenju, Srbija doprinosi ranjivosti geostrateke pozicije Makedonije zbog tvrdokornog stava Srpske
pravoslavne crkve koja se protivi autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve. Iako je tokom 2012. godine bilo nekih pokuaja
da se poluvekovni spor pone reavati to nije rezultiralo konkretnim pomacima u pozitivnom smeru. Odnosno, to i dalje ostaje
otvoreno pitanje u odnosima izmeu dve drave.
577
578
Pretenzije Srbije
Srbija revnosno prati politika deavanja u Crnoj Gori u nadi da e
doi do poeljnih promena koje bi odgovarale srpskom nacionalistikom
projektu. Beograd se ponaa kao da je Crna Gora nezavisna privremeno.
Predsednik Srbije Tomislav Nikoli je izjavio, u intervjuu TV Crne Gore, da
priznaje zauvek crnogorsku nezavisnost, ali da ne priznaje razliku izmeu Srba i Crnogoraca.955 Ovakav stav ide na ruku prosrpskoj opoziciji
i Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njihovim tvrdnjama o jednom, srpskom narodu u Crnoj Gori.
U radu Saveta za Srbe iz regiona redovno uestvuju predsednici opozicionih prosrpskih partija iz Crne Gore. Sa motivacijom brige za Srbe van
Srbije, Savet je postao poligon za razradu strategije delovanja prosrpske
opozicije u pokuaju podrivanja crnogorske nezavisnosti i suvereniteta
kroz tezu o tekom poloaju srpskog naroda u Crnoj Gori. Tim povodm,
Ranko Krivokapi, predsednik crnogorskog parlamenta je izjavio: Ne
moe se shvatiti kao dobra namera ako pozivate lidere graanskih partija iz Crne Gore da prisustvuju kao dijaspora. Ti Srbi su domicilni narod u
Crnoj Gori. Oni samo imaju drugaije nacionalno oseanje od jednog dela
Crne Gore. Ja ne znam da neka druga drava ima savet pri predsedniku drave za saradnju sa tim narodom u regionu. To ne funkcionie kao nain
dobrosusedskih odnosa, da politike subjekte iz jedne zemlje konstituiete
u telima druge drave. Socijalistika narodna partija je najjaa opoziciona
partija u Crnoj Gori, a njen predsednik sedi u savetu predsednika druge
drave.956
Gotovo svaki dogaaj se koristi za medijsku harangu protiv Crne Gore.
Tako, ilustracije radi, list Press, povodom godinjice crnogorske nezavisnosti objavljuje izjave prosrpskih opozicionara u kojima se izmeu ostalog tvrdi da je Crna Gora postala nezavisna od Srbije, ali nije postala
955 P
olitika, 31. maj 2012.
956 D
anas, 30. april-1.maj 2012.
579
957 P
ress, 22. maj 2012.
958 P
olitika, 26. oktobar 2012.
959 S vedok, 30. oktobar 2012.
960 D
anas, 12. oktobar 2012.
961 P
olitika, 5. april 2112.
580
581
srpski pisci. Tvrde da Ministarstvo prosvete Crne Gore vri istku srpskih
linosti i pisaca. Tabloid Kurir pod naslovom Kulturni genocid zamera
to su iz kola Crnogorci izbacili ak i Svetog Savu kao kolsku slavu,964 to
se navodi kao dokaz da dravna vlast vri nasilnu asimilaciju Srba u nacionalne Crnogorce. Provladina Politika ak donosi na prvoj strani informaciju o sei srpskih pisaca po crnogorskim kolama.965
582
583
etici i da se od crkve i mitropolita ne moe oekivati da propagiraju homoseksualnost. Dalje istie da gospodin Krivokapi nema pravo da u ime
svog ateizma, politike ideologije i nacionalnog opredeljenja, pozivajui
se na evropske standarde, uruava pravni poredak, da dravne institucije
pretvara u ideoloko-partijske servise i da progoni crkvu i njeno svetenstvo, liavajui ih prava na slobodu verispovesti.971
Sluaj Nikolaidis
Crnogorski knjievnik i savetnik predsednika republike Skuptine
Andrej Nikolaidis bio je nedeljama predmet medisjke kampanje i lina povodom teksta koga je objavio na portalu e-novina. Istrgnuta je reenica da
je trebalo upotrebiti dinamit na proslavi 20-godinjice Republike Srpske
kojoj je prisustvovao kompletan dravni vrh Srbije. Gotovo unisono, beogradski mediji su ga osludili kao crnogorskog Bin Ladena i srbomrsca.972
U hajci je uestvovala i provladina Politika tekstom na prvoj strani lista kojim se trailo da zvanini Beograd reaguje, to je i uinjeno slanjem protestne note Podgorici.
U odbranu Nikolaidisa stao je jedino beogradski Forum pisaca, koji je
u Proglasu javnosti istakao: Forum pisaca se izriito suprotstavlja hajci na
Andreja Nikolaidisa kojoj se posle zvaninika iz RS i podgorikog dnevnika
Dan prikljuila i beogradska Politika. Namerno izvrui tekst i selektivno
ga citirajui, oni ugroavaju i dovode u opasnost ovog crnogorskog pisca i
novinara. Stavljajui ovu vest na prvu stranu, beogradski dnevnik je jasno
pokazao da srpska politika elita nije odustala od svojih hegemonistikih
namera prema Crnoj Gori, emu se Forum pisaca odluno suprotstavlja.
Stoga pozivamo da se odmah obustavi ova fatva i poziv na lin koji su Politika i drugi mediji objavili i da se u celosti na uvid javnosti prui sporni
Nikolaidisov tekst kako bi se video njegov pun sadraj i na taj nain dozvolilo svim zainteresovanim da formiraju jasan stav o onome to je Nikolaidis izneo u lanku. To je osnovno ljudsko i demokratsko pravo koje se
971 Isto.
972 K
urir, 15. januar 2012.
584
Andreju Nikolaidisu ovakvim ponaanjem medija ukida, ime se on unapred proglaava krivim.973
973 P
olitika, 18. januar 2012.
974 P
olitika, 6.aprila 2012.
585
Zakljuci
Srbija ne odustaje od svoje politike prema Crnoj Gori iju nezavisnost stalno dovodi u pitanje kroz delovanje SPC i srpske opozicije
u Crnoj Gori;
Srbija mora prihvatiti Crnu Goru kao ravnopravnu nezavisnu dravu kako bi se njihovi odnosi pretoili u visok nivo saradnje za
koji nesumlnjivo postoji veliki potencijal.
586
587
588
976 P
ovodom slovenako-hrvatskog spora zbog potraivanja hrvatskih tedia od Ljubljanske
banke, Slovenija je nastojala da Hrvatsku natera da pristane da se i to pitanje reava
u okviru multilateralnog dijaloga o sukcesiji. Iao u tome nije u potpunosti uspela,
slovenaki diplomti su u izvetaj o pristupnom napretku Hrvatske uspeli da ubace
reenicu kojom se Hrvatska ohrabruje na reavanje sukcesionih pitanja: Naglaeni
interes srpskih predstavnika da se zaustavljeni dijalog Zagreba i Beograda pokrene
upravo otvaranjem sukcesijskih pitanja zagovornici teorije urote u Hrvatskoj odmah
su protumaili kao komplot Srbije i Slovenije protiv hrvatskih interesa: Unapreenje
odnosa ili stvaranje privida, Helsinka povelja, br. 171-172, januar-februar 2013.
977 O
ideolokom profilu Janeza Jane i njegove partije svedoe i bizarni detalji iz njegovog
prvog premijerskog mandata: prisustvovao je sveanostima odavanja pote ubijenim
vojnicima Jugoslovenske vojske u otadbini (JKV), a u njihovu ast bio je postrojavan
poasni vod Slovenake vojske. Sa njegovim ponovnim izborom koicidiralo je i osnivanje
Ravnogorskog pokreta Slovenije, koga je osnovao funkcioner Janine stranke Boris
Tomi sa ciljem da bi u Sloveniji prikazali istinu o JKV, krivici koja je naturena i
nepravdi koja je naneta ovim borcima... Prema tekstu Janez Jana potuje etnike,
Pravda, 11-12. februar 2013.
589
Bilateralni odnosi
U nekoliko poslednjih godina odnosi izmeu Srbije i Slovenije razvijaju se u pozitivnom smeru. Tome posebno doprinosi injenica da Slovenija u
znatnoj meri investira u proizvodne pogone u Srbiji i na taj nain doprinosi ublaavanju nezaposlenosti koja u Srbiji ima dramatine razmere. Na primer, dok je u robnoj razmeni njen glavni partner EU sa ueem od 75 odsto,
a ostatak od 25 odsto rezervisan je za Zapadni Balkan, kad je re o investicijama odnos je upravo obrnut: 75 odsto slovenakih investicija plasira se na
podruju bive zajednike drave, a najvei deo upravo u Srbiju. Robna razmena izmeu dve zemlje iznosi u proseku oko milijardu eura godinje.
978 A
meriki ambasador Musomeli pozvao je nakon izbora na sastanak efove slovenakih
politikih partija; pozivu se jedino nije odazvao izborni pobednik Zoran Jankovi. Taj
potez amerikog ambasadora otro je kritikovao predsednik Republike Danilo Tirk koji je
izjavio da u Sloveniji vladu sastavljaju Slovenci, a ne strani ambasadori. Amerikanci
oborili Jankovia, Novi magazin, 19. januar 2013.
590
U poslednjih 10 godina Slovenija je u Srbiju investirala oko 1,6 milijardu eura, zaposlila oko 25.000 ljudi i obezbedila kontinuitet mnogih firmi u
Srbiji izjavio je ambasador Sloveniji Franc But u jednom intervjuu.979
Iako je zbog ekonomske krize u obe zemlje i u investicijama dolo do zastoja, ipak su slovenaki investitori poetkom 2013. godine poeli sa jo jednom privatizacijom preduzea u Srbiji, ovog puta u Bajinoj Bati.
Nakon to je u oktobru u svojoj prvoj diplomatskoj misiji, ministar inostranih poslova Srbije Ivan Mrki posetio Ljubljanu, nepunih mesec dana
kasnije u Sloveniji je gostovao i premijer Ivica Dai. Osim potpisivanja sporazuma o saradnji policija, posebno kad je re o organizovanom kriminalu, u
fukusu razgovora Jane i Daia bio je zajedniki nastup na treim tritima.
To prvenstveno vai za Rusiju. Ljubljana verovatno rauna na dobre odnose
Beograda sa Moskvom i u tome vidi mogunost za sopstveno pribliavanje
velikom i atraktivnom ruskom tritu. Pri tom treba podsetiti i na to da je Slovenija ve ukljuena u projekat Juni tok.
Zakljuci
Iako Sloveniju, zajedno sa Hrvatskom smatra secesionistikom republikom,980 odgovornom za raspad Jugoslavije, Beograd je prema
Ljubljani uvek bio izrazito blagonakloniji nego prema Zagrebu;
Pozitivno je to je prilikom susreta premijera Daia i Jane dogovoreno da se najmanje jednom godinje odri sastanak dve vlade,
kojom bi se prilikom razgovaralo o spornim stvarima, ako ih bude,
kao i o unapreenju meusobnih odnosa.
591
592
593
Okretanje ka EU
Politiki zaokret nakon optih izbora u maju 2012. godine nije bitnije uticao na spoljnopolitiku orijentaciju i njenu dinamiku. Nova vlast je nakon
poetnog kolebanja nastavila evropski put Srbije koji je zapoela Demokratska stranka (DS) uz, u to vreme veliku opstrukciju Srpske napredne
stranke (SNS).
Opredeljenje za nastavak evropske politike testirano je na, za njih
najosetljivijem pitanju: u normalizaciji odnosa sa Kosovom. Evropski zvaninici su, naime, sutinsku demokratsku tranziciju srbijanskog drutva u
skladu sa Kopenhakim kriterijumima, podredili zatvaranju jedinog preostalog regionalnog pitanja. Praktino, dobijanje datuma za otvaranje pristupnih pregovora za lanstvo u Evropskoj uniji (EU) uslovljeno je gotovo
iskljuivo konkretnim pomacima u odnosima Beograda i Pritine.
Srpska napredna stranka je kao opozicija estoko kritikovala vladajuu Demokratsku stranku i njene koalicione partnere zbog toga to je poela tehniki dijalog sa Pritinom. Tvrdila je ak, da e, kad doe na vlast sve
dogovorene sporazume uiniti za javnost transparentnim i, ako se pokau
tetnim za Srbiju, da e ih ponititi.
Stupanjem na vlast SNS je, meutim, za kratko vreme uinila mnogo
vie. Ne samo da su svi do tada prihvaeni dogovori potvreni kao preuzete obaveze drave, ve je dijalog uz posredovanje evropske komesarke
za spoljne poslove Ketrin Eton podignut na najvii politiki nivo dvojice premijera, Ivice Daia i Haima Taija. Srbija, istina, u decembru 2012.
godine od Evropskog saveta nije dobila datum za otvaranje pristupnih pregovora za lanstvo u Evropskoj uniji (EU). Ta argarepa je pomerena za
jun 2013, pod uslovom da Beograd i Pritina do aprila pred srbijansku i
kosovsku javnost izau sa reenjem koje e oznaiti kraj paralelizma srpskih institucija na Kosovu i reintegraciju severnog dela Kosova u dravni i
politiki sistem Kosova sa nekom vrstom autonomije (predviene planom
Martija Ahtisarja iz 2007).
594
U dramatinoj zavrnici dijaloga koji je od kraja oktobra 2012, do aprila 2013, imao 10 rundi, premijer Srbije Ivica Dai i Kosova Haim Tai parafirali su 19. aprila sporazum koji praktino garantuje suverenitet Pritine
na celoj teritoriji Kosova, a srpsku zajednicu na severu Kosova stavlja u
okvir autonomije u skladu sa planom Martija Ahtisarija. Normalizacija odnosa sa Kosovom otvorila je Beogradu vrata pristupnih pregovora o lanstvu u EU, s time to bi datum za njihov poetak Evropski savet odredio u
junu 2013.
Ovakav rasplet koji Srbiji (i Kosovu) otvara novu perspektivu proizaao je iz odlunosti kljunih meunarodnih aktera, EU i SAD, da Srbiju lie
mogunosti novih odlaganja, kupovine vremena i izigravanja ve dogovorenog, to je bilo svojstveno svim beogradskim vlastima u poslednjih deset
godina. Namera svih vlada za poslednjih deset goidna bila je da se kosovski konflikt zamrzne, odnosno da se u pogodnom trenutku iznudi podela
Kosova. U ekonomsko-finansijskoj iznudici (Srbija je praktino, pred bankrotom),981 aktuelna vlast je bila prinuena da pregovore stavi u okvir traenja reenja za poloaj srpske zajednice na Kosovu.
Iznuena kooperativnost je, sa druge strane, elnicima novih vlasti
obezbedila podrku meunarodnih aktera, pogotovo kad je re o porukama koje se upuuju javno.982
Utisak je svakako, da su meunarodni zvaninici itekako svesni biografija svojih sadanjih sagovornika, njihove ratne (i posleratne) prolosti,
odnosno njihovih zasluga za situaciju u kojoj se Srbija nalazi.983 Tu nji981 Parolu da Evropa nema alternativu zamenila je parola da Srbija ne moe preiveti bez
Evrope, kae profesor Fakulteta politikih nauka u Beogradu, Predrag Simi; Politika 28.
decembar 2012.
982 P
rimer izvestioca za Srbiju Evropske komisije Jelka Kacina je u tom smislu indikativan.
Poznat kao dosledan kritiar stanja u Srbiji i ponaanja njenih elnika, on je meu prvima
poeo sa pohvalama na raun novoizabrane administracije.
983 B
ivi predsednik Republike Boris Tadi, po sopstvenom priznanju, osea saaljenje za
svoje naslednike na vlasti. Kako je rekao, samo moe da zamisli nain na koji im se
kljuni meunarodni akteri obraaju: Mi smo imali demokratski legitimitet i to je u
razgovorima koji su uvek bili teki ipak uzimano u obzir, izjavio je on, dodajui da
predstavnici aktuelne vlasti nemaju takvu legitimaciju. Intervju poasnog predsednika
Demokratske stranke Borisa Tadia RTVB92, u emisiji Izmeu dve vatre, 4. mart 2013;
ameriki ambasador u Beogradu Majkl Kirbi je, gostujui na beogradskom Pravnom
Okretanje ka EU
595
hovu objektivnu slabost, po svemu sudei, oni su bili reeni da maksimalno iskoriste, pruajui im za uzvrat satisfakciju javnom podrkom.
596
Nikoli sam sebe gura na marginu i objektivno postaje sve ozbiljniji teret
ako ne ve i prepreka.987
Takvu ocenu potvrdio je i Nikoliev nastup u Ujedinjenim nacijama
10. aprila 2013, prilikom rasprave o meunarodnim krivinim sudovima
za, kad je izneo niz negativnih stereotipa i diskvalifikujuih ocena o radu
Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju i njegovim uincima.
Diplomatskoj kakofoniji, ne bez posledica, doprinosi i trei akter
bivi steroidni ef diplomatije Srbije, Vuk Jeremi. Odigravi rusku kartu,
Jeremi je u septembu 2012, na zasedanju Generalne skuptine Ujedinjenih nacija, izabran na jednogodinju funkciju predsedavajueg Generalnom skuptinom. Na to mesto je doao umesto predstavnika Litvanije, ije
je predsedavanje svetskim forumom bilo prethodno dogovoreno. Na taj
nain, Jeremi je udovoljio Rusiji, ali je poremetio odnose Srbije sa baltikim zemaljama. Litvanija je jedina zemlja-lanica EU koja jo nije ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju Srbije i EU. Sa ambicijom da
po povratku iz Njujorka povrati uticajnu ulogu na domaoj sceni, Vuk Jeremi radi na sopstvenoj promociji, ne obazirui se na posledice koje takvo
ponaanje moe imati za Srbiju na meunarodnoj sceni. Nakon to je Jeremi u Ujedinjenim nacijama (UN) organizovao proslavu srpske Nove godine, sa izvoenjem Mara na Drinu, generalni sekretar UN Ban Ki Mun
je bio prinuen da se izvini. Takoe, Jeremieva je inicijativa i svetska rasprava o uincima Hakog tribunala, u UN koja je odrana 10. aprila (datum, kad je 1941. godine osnovana kvislinka Nezavisna drava Hrvatska)
2013. Prema tvrdnji dugogodinjeg dopisnika Vaington posta, SAD i EU su
nezadovoljne ponaanjem Jeremia, jer koristi funkciju predsedavajueg
Generalne skutine za promociju srpske nacionalne politike.988
tvrdei da je trebalo da se najpre on sretne s hravskim kolegom Josipoviem; Sve dublji
jaz izmeu Daia i Nikolia, Danas, 17. januar 2013.
987 Ako neko vidi Zorana inia, Danas, 16-17. mart 2013; u istom tekstu stoji i sledea
ocena na njegov raun: Frustriran injenicom da je pobedivi Tadia munjevito izguran
od svojih mladih pulena, konfuziran savetnicima koji se kreu od ljubavi za srpski
nacizam do ljubavi za latinoamerike diktatore, Nikoli se tetura i gubi pravac.
988 T ekst napisan za Foreign policy, prenela Sluba za odnose s javnou Kongresa Bonjaka
Severne Amerike.
Okretanje ka EU
597
Odnos sa Rusijom
Dobijanje datuma za otvaranje predpristupnih pregovora koje je od druge polovini 2012, naglaeni prioritet svih prioriteta Vlade Srbije dovelo
je u pitanje odnos sa Moskvom. Pretpostavljalo se da e nova vlast Srbiju
naglaenije okrenuti prema Istoku i Rusiji. Pogotovo to je jo pre sopstvene inauguracije za predsednika Republike, Tomislav Nikoli otputovao u
Moskvu, sa udvorikim izlivima simpatija prema Vladimiru Putinu (samo
biste Vi u Srbiji dobili vie glasova od mene).
Primetno odsustvo komentara zvanine Moskve na intenzivirani dijalog izmeu Beograda i Pritine navodi analitiare i komentatore na zakljuak da se Srbija u ime evrointegracija distancira od Moskve. Na to upuuje
i kritika opaska lanice Ruske akademije nauka (u Srbiji i Republici Srpskoj omiljene goe), Jelene Guskove koja je izjavila da Beograd nije traio
od Kremlja da bude garant sporazuma sa Kosovom.
Deo zahlaenja mogla bi da predstavlja i izjava ministra finasija
Mlaana Dinkia (mart, 2013), da e Srbija prepoloviti iznos najavljenih
kredita od Rusije, prvobitno planiranih na milijardu dolara. injenica da
e Srbija od Rusije traiti samo 500 miliona dolara, upuuje na tanost nagaanja u javnosti da su ruski krediti izuzetno skupi (uslovi njihovog odobravanja nikad nisu javno objavljivani).
Nagaanja o izvesnom distanciranju od Kremlja, delimino demantuje ekskluzivna informacija Politike, prema kojoj su, upravo u vreme najvee
krize u dijalogu Beograda i Pritine, tokom rasprave o buduim nadlenostima zajednice srpskih optina na Kosovu, u martu, Ivica Dai i Aleksandar Vui boravili u Moskvi, to je, tvrdi Politika sakriveno od javnosti.989
Predsednik Srbije Tomislav Nikoli je skrajnutost Moskve u spoljnopolitikoj i diplomatskoj dinamici objasnio injenicom da se dijalog Beograda i Pritine vodi pod okriljem Evropske unije (kako je rekao, situacija
bi bila drugaija da se dijalog vodi pod okriljem Ujedinjenih nacija).990 Tek
u zavrnici dijaloga sa Pritinom aktivirana je ponovo moskovska karta,
kad je predsednik Nikoli telefonirao ruskom predsedniku Vladimiru Pu989 Drama dogovora, Politika, 23. mart 2013.
990 T elevizija B92, emisija Izmeu dve vatre, 25. mart 2013.
598
Okretanje ka EU
599
600
neizabranim sudijama i to je smenjena predsednica Vrhovnog kasacionog suda Nata Mesarovi, do drugih neophodnih i, od Evrope zahtevanih
promena u pravosuu nije dolo.
Porast evroskepticizma
Svojevrsni paradoks u odnosima Srbije prema Evropskoj uniji predstavlja raspoloenje graana. Naime, dok u dominantnoj politikoj eliti i
vladajuoj i opzicionoj postoji nikad vea naelna saglasnost o lanstvu
u Evropskoj uniji kao geostratekom opredeljenju, evroentuzijazam graana nikad nije bio na nioj granici. Prema decembarskom istraivanju javnog mnjenja, za ulazak u EU glasalo bi njih samo 41 posto (u pojedinim
godinama nakon smene Slobodana Miloevia taj postotak je povremeno
prelazio i 70 posto, a nikad do 2012, nije bio ispod 50 posto). Istraivanje
koje je raeno na zahtev Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije,
pokazalo je da je pozitivno raspoloenje graana prema EU u drugoj polovini godine, od juna do decembra palo za ak 8 posto).997
Narasli evroskepticizam graana Srbije nije lako objasniti. Meu razlozima svakako je zamor dugogodinjim ekanjem na evropsku pristupnicu, sa perspektivom za ulaznicu koja je na jo duem tapu (najmanje
10 godina), kao i neverica u brzo popravljanje ivotnog standarda. Sa time
u vezi je i unutranja ekonomsko-finansijska kriza u samoj Uniji koja se
seli iz zemlje u zemlju Italija, panija, Grka, Kipar kao i najava
jedne od najmonijih zemalja, Velike Britanije da e eventualno na referendumu preispitati svoj ostanak u evropskoj porodici. Osim toga, nemali
uticaj na raspoloenje ima i spinovanje domaih medija o navodnom, stalnom ispostavljanju novih uslova Srbiji, to je dugo bila glavna teza domaih politiara. Komentariui pad evroentuzijazma, Maja Bobi, generalna
sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, je izjavila: Obeshrabrujue je to to
nismo, a pre svega politiari, uspeli da bolje komuniciramo s graanima
da vizija moderne napredne Srbije jeste evropska Srbija.998 ef Kancelarije
za evropske integracije Milan Pajevi je saoptio rezultate istraivanja (ra997 Isto.
998 D
anas, 30. januar 2013.
Okretanje ka EU
601
999 P
olitika, 1. februar 2013.
1000 P
olitika, 5. mart 2013.
602
Novi ef diplomatije
Spoljnopolitiku i diplomatsku aktivnost tokom druge polovine 2012,
vodio je novi ef diplomatije, Ivan Mrki. Za razliku od svog prethodnika
(Vuka Jeremia) on je gotovo nevidljiv u javnosti.1001 Retko daje intervjue
i generalno, javne izjave. Iako je i njemu jedan od prioriteta blokiranje priznavanja nezavisnosti Kosova, to radi znatno diskretnije.
Kako je i sam profesionalac, zalae se za reprofesionalizaciju Ministarstva spoljnih poslova, prvenstveno kad je re o ambasadorima. To bi
trebalo biti regulisano novim zakonom o spoljnim poslovima (konkretno,
da najmanje 60 posto ambasadora budu diplomate-profesionalci), koji jo
nije donet.
U ime profesije pismom se obratio diplomatsko-konzularnim predstavnicima Srbije u svetu i to je, praktino bio jedini sluaj koji je podigao prainu u javnosti. elnike diplomatskih misija upozorio je naime,
na pad motivacije i odsustvo inicijative, to je povezao sa majskom
smenom vlasti u Beogradu. Mrki je diplomate podsetio da je zadatak
diplomatije svuda u svetu da, izmeu ostalog, afirmie kljune nosioce
vlasti, a da treba da bude potpuno svejedno koja politika formacija vodi
zemlju.1002
Iako je tokom njegovog kratkotrajnog mandata znatan broj ambasadora Srbije vraen u zemlju, veini je zapravo bio istekao mandat.
Konkretni pomaci koje je tokom prve godine mandata novi ministar
uinio jeste orijentacija na poboljanje poremeenih odnosa sa susedima.
To prvenstveno vai za Hrvatsku, sa ijom je eficom diplomatije Vesnom
Pusi, uspostavio kontinuiranu saradnju.
1001 Nisam politiar. Ovde sam na usluzi dravi i ovoj kui i tokom itave karijere sam se
trudio da se preko mene uje glas Srbije izjavio je, komentariui razliku izmeu
svog pristupa diplomatiji i pristupa svog prethodnika; a na direktnu paralelu o supstanci
na kojoj je on, jer je Jeremi bio na steroidima, odgovorio je, da kaemo Na
potpuno prirodnim sastojcima; Umee prilagoavanja, Intervju za NIN, 11. oktobar
2012.
1002 Mrki: Nee da rade i da promoviu novu vlast, Danas, 14. novembar 2012.
Okretanje ka EU
603
Evropski savet
Nakon to je u martu 2012. godine Srbija dobila status kandidata,
majski izbori su doveli do viemesenog zastoja u evrointegracionim procesima. Tek u poslednja dva meseca 2012, uinjeni su prvi pomaci, to je
bilo nedovoljno da Evropski savet ministara na decembarskom sastanku
odredi datum za otpoinjanje pristupnih pregovora za lanstvo Srbije u EU.
Istina, u meuvremenu je poeo dijalog Beograda i Pritine na premijerskom nivou to je bilo praeno i konkretnim vanim pomacima: osim
to je Beograd prekinuo sa bojkotom regionalnih skupova kad na njima
uestvuje Kosovo, poetkom decembra uspostavljeno je integrisano upravljanje granicom i to na, do tada najspornijim prelazima, Jarinju i Brnjaku.
To je u zvaninim krugovima u Beogradu probudilo nadu da e, ako ne u
decembru, Srbija dobiti povoljniji izvetaj Evropskog saveta u aprilu 2013,
kako bi u junu dobila i datum za poetak pristupnih pregovori.1003
Dugotrajna rasprava ministara spoljnih poslova lanica Evropske unije, poetkom decembra rezultirala je stavom da se (tek) u prolee 2013,
proceni da li Srbija ispunjava sve uslove za poetak pristupnih pregovora. Pri tome je vrlo precizno odreeno ta se od Srbije oekuje u narednih
est meseci:
dogovor o telekomunikacijama;
da se obezbedi uvid u protok novca za srpsku zajednicu na Kosovu i da se uskoro postigne sporazum o nainu na koji e se to
odvijati;
1003 Da to (integrisano upravljanje granicom) nismo uradili govorili bismo o 2014, ili o
2015, izjavio je za Tanjug, premijer Ivica Dai, govorei o evropskoj perspektivi Srbije;
Politika 11. decembar 2012.
604
Nemaka
Izvetavajui o decembarskoj briselskoj ministarskoj raspravi o Srbiji, i
njenom ishodu, Politika je citirala diplomatski izvor koji tvrdi da su to
samo nemaki stavovi od A do i da tu uopte nema nikakvog odstupanja od njihove tvrde linije.1004 Taj citat samo potvruje tezu da je Nemaka u prolosti bila druga violina na Balkanu, a danas diriguje itavim
orkestrom, kako je to formulisao poznavalac balkanskih prilika, novinar
Tim Duda.1005
Bivi predsednik Srbije Boris Tadi je bio suoen nemakim stavovima
priliko posete kancelarke Angele Merkel Beogradu u avgustu 2011. Ona je
tad vrlo direktno stavila do znanja ta Srbija, kad je re o Kosovu, mora
da uini ukoliko iskreno eli izvesnu evropsku perspektivu. Sutina njene
poruke svodi se na faktiko uvaavanje teritorijalnog integriteta Kosova,
to nedvosmisleno podrazumeva ukidanje srpskih paralelnih institucija
na severu Kosova.
I nova vlast je od poetka mandata suoena sa tom nemakom pozicijom. Kao najjaa lanica Evropske unije, koju, kad je re o Srbiji najizrazitije podravaju Holandija i Velika Britanija, Nemaka presuuje o tome da li
je Srbija uinila dovoljno da bi na putu u Evropu mogla dalje u konkretnom sluaju da li zasluuje da joj (na samitu u junu 2013) bude dodeljen
datum za poetak pristupnih pregovora. Potpredsednica Vlade za evropske
integracije Suzana Grubjei to objanjava na sledei nain: u Briselu se
deava, a u Berlinu reava.1006
Kljunu ulogu Berlina razume i prvi potpredsednik Vlade Aleksandar
Vui; tavie, u neformalnoj podeli uloga sa premijerom Daiem koji je
1004 P
olitika, 13. decembar 2012.
1005 T he Ekonomist, prenela Politika, 4. mart 2013.
1006 D
anas, 22. februar 2013.
Okretanje ka EU
605
606
okenhof je prilikom posete Beogradu izdvojio i tri pozitivna dogaaja, ocenivi ih istorijski znaajnim: uspostavljenjre dijaloga Ivice Daia sa Haimom Taijem, potom sastanak predsednika Tomislava Nikolia
sa predsednicom Kosova Atifete Jahjagom i konano, autorski tekst Ivice
Daia za NIN povodom 10-godinjice ubistva premijera Zorana inia
(u kome je napisao da se deset godina lagalo da je Kosovo srpsko i da je
to ak ozvanieno Ustavom, koji nam danas ni najmanje ne pomae).1009
Nemaka je, svo vreme nakon smene Slobodana Miloevia bila i ostala najsolidniji partner Srbije. Osim to je od 2000. godine obezbedila nepovratnu pomo u iznosu od 1,4 milijarde eura, u Srbiji je otvoreno 250
nemakih firmi koje imaju oko 20.000 zaposenih; one su do sada investirale 1,5 milijardu eura. Zanimljivo je takoe, da je u ukupnoj ekonomskoj
razmeni Nemake sa svetom (meu vie od 150 zemalja), Srbija na 16. mestu, a da je, na primer, Hrvatska tek na 49, a Crna Gora na 73. mestu.
Uprkos tome, konzervativni blok uporno radi na obnovi resentimana
i negativnih stereotipa koji u javnom mnjenju Srbije postoje kad je re o
Berlinu. Ta pojaana antipropaganda traje jo od 2011. godine, praktino od otvorene poruke Angele Merkel o tome ta Beograd mora da uradi
na evropskom putu. Retorika u mnogome podsea na onu iz devedesetih
godina prolog veka, s time to se na aktuelnu mo i uticaj Nemake u EU
aludirano njenim nazivanjem etvrtim Rajhom. Animozitet je medijski
spinovan inzistiranjem na brutalnosti Nemake kad je re o zahtevima
ekonomski posrnulim zemljama od Grke do panije i Kipra.
U diskreditaciji Nemake najagilniji su predstavnici konzervativnog
intelektualnog kruga, politiki bliskog Demokratskoj stranci Srbije i njenom lideru Vojislavu Kotunici (Vladeta Jankovi, Duan Batakovi).1010
Dodirnu taku sa nepromenjenom ulogom Nemake na Balkanu oni nalaze u kontinuitetu politike Berlina od 1914, preko 1941, do 1991, i 1999.
godine. Govorei o tom talogu istorije, politiki analitiar Miodrag Radojevi kae da su nas u dva svetska rata bombardovali nemaki avioni,
a zatim su uestvovali i u bombardovanju 1999. Oni su izazivai raspada
Jugoslavije i prvi su priznali Sloveniju i Hrvatsku. I dolazak kancelarke
1009 Isto.
1010 E misija Stav Srbije, Televizija Prva, 31. mart 2013.
Okretanje ka EU
607
608
Okretanje ka EU
609
Turska
Zaokupljena ozbiljnim problemima u bliskoistonom okruenju (Sirija,
Izrael, Iran), Turska je uticaj u regionu Balkana tokom 2012, uspeno prepustila mekoj sili televizijskim serijama, koje i u Srbiji, kao i u drugim
zemljama u susedstvu uivaju veliku popularnost.
Kad je re o odnosima sa Beogradom, Ankara je s panjom i oprezom
pratila smenu vlasti. Naime, tokom predsednikog mandata Borisa Tadia
uspostavljena je redovna i relativno esta komunikacija izmeu Ankare i
Beograda i naroito, u okviru trilaterale, sa Sarajevom. Osim toga Turska
je bila ukljuena i u pokuaj prevazilaenja podele unutar islamske zajednice u Srbiji.
Izbor Tomislava Nikolia za predsednika i, na osnovu tog izbora formirana vlada, pobudili su sumnju u mogunost nastavka politike otopljavanja i saradnje izmeu dve zemlje. Pogotovo zbog toga to uticajni
predstavnici ovdanjih islamologa (predvoeni Darkom Tanaskoviem)
upozoravaju na opasnost od turske spoljnpolitike strateke dubine,1019
koja, po njima, predstavlja neoosmanizam u kontekstu aspiracije za obnavljanje uticaja na Balkanu. Pozivajui se na druge autoritete, oni su,
izmeu ostalog, i protivnici prikljuivanja Turske EU.1020 Naglaena je i islamofobija koju posebno podgrejava navodni strah od prirodnog saveznitva Turske sa Federacijom BiH, u Bosni i Hercegovini, kao i sa Kosovom.
Neki ak tvrde da je plan za normalizaciju odnosa Beograda i Pritine nije
pravljen ni u Briselu ni u Vaingtonu, nego u Ankari.1021
1019 S poljnopolitika i diplomatska doktrina turskog ministra spoljnih poslova Ahmeta
Davutoglua koja se u Srbiji smatra neoosmanizmom, odnosno nastojanjem Turske da na
Balkanu ponovo uspostavi dominaciju.
1020 U
knjizi razgovora Miloa Jevtia s Darkom Tanaskoviem Autonomija miljenja,
Tanaskovi koji je svojevremeno, osim u Turskoj, bio i ambasador u Vatikanu iznosi
razmiljanje pape Benedikta XVI iz vremena kad je bio kardinal, koja mu je on poverio.
Po njima, kardinal Racinger je zalaganje nekih evropskih politiara da Turska postane
lanica Evropske unije, smatrao apsurdnim, gotovo kao politiku i istorijsku aberaciju;
jer, kako je navodno tvrdio Racinger, Evropa moe ostati Evropa samo ako uspe da
ouva svoj istorijski uoblien duhovno-kulturni, hrianski identitet. Prema Danas, 2-3
mart 2013.
1021 S vedok, 16. april 2013.
610
Okretanje ka EU
611
Antievropski blok
Antievropski blok, oslonjen na tradicionalni skepticizam srbijanskog
drutva prema modernim evropskim vrednosima, pluralizmu, demokratiji
i ljudskim pravima ostao je tokom 2012, u velikoj meri bez kljunog politikog saveznika. Preuzimajui vlast Srpska napredna stranka i njeni lideri
Tomislav Nikoli i Aeksandar Vui stekli su, naime, uvid u katastrofalnu
ekonomsku situaciju i u strahu od bankrota zemlje uspeli da preskoe vlastitu senku. U komentaru londonskog Ekonomist stoji: Novi srpski lideri ponaaju se drugaije nego to su svi oekivali kad su doli na vlast.1025
Proklamujui nastavak evropskih integracija, Srpska napredna stranka
formalno je napustila taj blok i praktino, parlamentarnu opoziciju evropskom putu svela na Demokratsku stranku Srbije. Njen lider Vojislav Kotunica koji trai bespogovorni prekid procesa pribliavanja Srbije Evropskoj
uniji, uiva podrku uticajnih intelektualnih i medijskih krugova, vanparlamentarnih stranaka (Srpska radikalna stranka i Dveri) i desniarskih organizacija i grupa, kao i njihovog glavnog pokrovitelja, Srpske pravoslavne
crkve (SPC).
Predsednik Srbije Tomislav Nikoli spornim izjavama i postupcima esto ohrabruje ovaj deo drutvene i politike scene Srbije, ali je za sada ipak
1024 Isto.
1025 Kad je Tomislav Nikoli postao predsednik u maju i Ivica Dai premijer u julu,
nacionalisti u zemlji bili su oduevljeni, liberali razoarani, a ruski establiment
zadovoljan pie u istom tekstu Ekonomist, a prenosi Politika, 20. decembra 2012.
612
Ilustracije radi, Nikoli je u oktobru u intervjuu Veernjim novostima rekao da e Srbija, ako joj zvanino postave uslov Evropa ili Kosovo odustati od evropskog puta, jer kad nam se zvanino isprei zid, onda politika i
Evropa i Kosovo nee biti mogua.1026 Meutim, pristankom na integrisano upravljanje granicom sa Kosovom u decembru to konzervativni blok
smatra faktikim priznvanjem nezavisnosti Kosova Nikoli je poslao drugaiju poruku. Takoe, pod pritiskom realnosti i dvojice drugih kljunih
linosti u vlasti, Aleksandra Vuia i Ivice Daia, odustao je od nekoliko
bitnih stavova iz Platforme o Kosovu koju je sam napisao.
U oima nacionalista i patriota to ga je diskfalifikovalo za ulogu nacionalnog voe: lan Dveri Boko Obradovi je povodom stavljanja graninih prelaza pod integrisani reim upravljanja, rekao: Narod je izgubio
vou i poverenje i zato vie ne odgovara na pozive na narodne bune mimo
izbora.1027On je takoe, dodao da je potrebno povratiti poverenje naroda i
autoritet istinske opozicije, a to moe samo ujedinjeni patriotski front na
elu sa DSS. SRS i Dverima, kome e se automatski prikljuiti brojna patriotska udruenja, dijaspora i intelektualci, kao i mnogi birai SPS i SNS koji
nisu za ulazak Srbije u EU po svaku nacionalnu cenu1028
Dijalog izmeu Beograda i Pritine koji je u zavrnici doveo do sporazuma o normalizaciji odnosa u tom, jo uvek uticajnom bloku, proizvodio
je stalno nove frustracije. To se ogledalo u zaotravanju retorike i tekih
rei upuivanih na adresu novih vlasti, iji su elnici nazivani izdajnicima i kapitulantima pred ultimatumima koji dolaze iz Brisela, Berlina
i Vaingtona.
Strateki cilj ovog bloka je odustajanje Srbije od evrointegracija i njeno blie povezivanje sa Rusijom. Kritika nove, kao i prethodne vlasti po
kojoj Evropa nema alternativu, osim geostrateke dobila je i ekonomsku
podlogu. Strunjaci okupljeni oko Centra za liberalno-demokratske studije
(na elu sa profesorom Pravnog fakulteta Borisom Begoviem) zagovaraju
pristupanje Srbije Evropskom ekonomskom prostoru (EEP). Po njima, naime, ekonomske prednosti pristupanja ovoj asocijaciji su ravne onima koje
1026 Zamrzavanje Kosova i Evrope, Politika 17. oktobar 2012.
1027 Izostalo dogaanje naroda, Politika, 17. decembar 2012.
1028 Isto.
Okretanje ka EU
613
1029 P
eat, 12. april 2013.
1030 P
olitika, 20. april 2013.
614
Zakljuci
Vlada takoe mora da se intenzivnije pozabavi uspostavljanjem i primenom evropskih vrednosti i standarda u svim drugim oblastima, prvenstveno kad je re o funkcionisanju dravnih
institucija;
615
616
617
618
preorijentaciji eventualno uoe nacionalni interes. Funkcioner Vlade Rusije Dmitrij Rogozin, bivi ambasador Moskve pri NATO, pomenuo je u tom
smislu Bugarsku, trojanskog konja Rusije u Evropskoj uniji.1034
A i pojedinim jo preostalim pretendentima na lanstvo, kao to je na
Balkanu Srbija. Rogozin je rekao: Mislim da i Srbi danas shvataju da bez
Rusije ne mogu preiveti kao Srbi. A i Rusija u XXI veku nee moi da opstane kao civilizacija bez svojih prijatelja, kao to su Srbi, Belorusi, Ukrajinci i Bugari. Tu tezu je obrazloio general Leonid Ivaov, bivi funkcioner
resora ruske odbrane prilikom posete Beogradu.1035
Interes Moskve za produeno partnerstvo Rusije i Evrope naglaeno
je Putinovom posetom Berlinu. I Parizu mada nije teko stei utisak da
ef Rusije, govorei o Evropi ee ima u vidu Nemaku. To nije sluajno.
Ruska politika ellita ne veruje u ostvarivost EU projekta. Fjodor Lukjanov, eminentni komentator, lan ruskih analitikih i savetodavnih foruma
smatra da je kriza povodom eura uvrstila njen pesimizam u odnosu na
krajnju budunost EU, i ak motivisala pitanja o bezbednosti transformacije Evrope... Transformacije, u ta? U jo nejasan konglomerat centra
i periferije, prenosi to ire zasnovano rusko gledite jedan od uticajnih
predstavnika ruske elite.1036 Lukjanov zastupa tezu (i ne samo on) da je
Evropa iscrpila svoj integracioni model i potreban joj je novi pristup. A
ona, po svoj prilici, nema takav alternativni koncept i sudei po svemu,
kree se ka podeli na centar i periferiju. Dalje istie da e se Zapadna
Evropa ujediniti oko Nemake, dok sudbina periferije ostaje nejasna to
je naroito stvarnost zemalja rastrzanih politikim i ekonomskim problemima jugoistone Evrope i Balkana (jedna je Grka ). Istie da niko ne
moe da bude prorok ta bi u takvom sluaju bilo dalje. Ali, po najgorem
scenariju, centar bi se mogao odrei odgovornosti za problematine zemlje i odmaknuti se.1037
1034 h
ttp://www.novinite.com/view_news.php?id=134045
1035 Trgovati Kosmetom isto je to i prodati Bogorodicu kazanjsku Peat, 242/2012.
1036 h
ttp://www.en.rian.ru/columnists/20120523/173630252.html
1037 Ibid.
619
1038 C
ena oslonca na Moskvu, NIN, 23. avgust.2012
620
Istie se da je Srbija (je) kljuni cilj ruske spoljne politike na Zapadnom Balkanu, s obzirom da Moskva zadrava strateki cilj ometanja
evropske demokratske integracije na Balkanu i u Istonoj Evropi uopte,
procenjuju pojedini zapadni posmatrai.1039 Odravati Srbiju van EU i van
NATO omoguuje Moskvi ouvanje glavne take uticaja u ovom prostoru, uz
oslonac na nereeni problem Kosova.
Rusija i Kosovo
Kljuna kopa saradnje Srbije s Rusijom bilo je Kosovo problem oteavanja i po mogustvu spreavanja nezavisnosti pokrajine. Rusiji, lanici Saveta bezbednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN), odugovlaenje procesa
reavanja problema Kosova, i njegovo preobraavanje u jo jedan od zamrznutosti konflikta, slino Pridnjestrovlju ili Karabahu, obezbedilo bi na
due vreme njenu balkansku ulogu. Kakva je, potencijalno, irina dejstva koju Moskva zapaa u tako otvorenom prostoru, moe se dokuiti po
komentaru Glasa Rusije povodom 20-godinjice Republike Srpske (RS), za
koju se misli da moe koordinirati proces objedinjavanja srpskog etnikog
bia :
...Ona brine o Srbima na Kosovu, odrava tesne veze sa Srbijom, pomae joj da stane na noge (...) Meunarodni institut za bliskoistone i balkanske probleme u Ljubljani ( koga nisu otvorili Slovenci ) uveren je da je
ve uspostavljen trougao Banjaluka-Beograd-Moskva, koji e omoguiti Srbima da deluju sigurno.1040
Evo kako je Glas Rusije komentarisao takav znaaj Republike Srpske:
Ova srpska pobeda u Bosni i Hercegovini izaziva potovanje, poto su
Srbi svuda izgubili u Hrvatskoj, na Kosovu, u Crnoj Gori. Samo u BiH oni
su ojaali svoju dravnost. Danas se Srbija nalazi u alosnom stanju zbog
politike prethodnih vlasti: bez nacionalnih orijentira, bez patriotizma, sa
lanim ciljevima, ekonomski razorena, sa nemonom armijom, sa ponaanjem sluge a ne domaina u sopstvenoj kui. Samo Republika Srpska je
1039 h
ttp://www.jamestown.org/programs/edm/single/?tx_ttnews%5Btt_
news%5D=39920&ash=b22a66e254427ded96233bfc56e6243a
1040 h
ttp://serbian.ruvr.ru/2012_09_28/republika-srpska-kao-faktor-stabilnosti-na-balkanu/
621
622
Spaavanju bliskosti dva bratska pravoslavna naroda, uprkos pokuajima DS da Srbiju okrene Zapadu, doprineo je Aleksandar Konuzin
ambasador, koji je stvar Moskve branio sa zanosom misionara. Ali i sa
otrinom ruskog delegiranog administratora. Bio je retki diplomata koji se
nije ustruavao od javnih pridika vladi pri kojoj je bio akreditovan. Njegove packe Beogradu bile su bez zazora, davane uz oseaj da znaajan deo
Srba bolje razume Konuzina nego srpsku vladu. Nazivan je ambasadorom
Srba u Srbiji.1044
irok odjek je imala Konuzinova izjava 2009, da u vladi Srbije sede
protivnici razvoja rusko-srpskih odnosa motivisana unutranjom kritikom modela po kome je, s prednostima za rusku stranu, prodat NIS. A
moda je i jo vei odjek imalo ambasadorovo uveno glasno pitanje ima
li ovde Srba? ( septembra 2011) doviknuto u Domu vojske, usred Beograda, kao prekor bezbednosnom panel-forumu jer, debatuje se o globalnoj bezbednosti i balkanskim pretenzijama Rusije, a ne dotie se barikada,
Brnjaka i Jarinja.
Konuzinov trud inio se nagraenim. Prilikom odlaska iz Beograda
(2012) je rekao: Ostavljam vas vrsto uz Rusiju!. Tako je sveo svoje aktivnosti u Beogradu zadovoljan, jer je voz bliskosti Srbije i Rusije, kako se
inilo, bio vraen na kolosek.1045
Demoksratska stranka koja je bila motor prozapadne orijentacije izgubila je na izborima. Njen predvodnik Boris Tadi izgubio je predsednike
izbore od predsednika Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolia.
Novi predesednik Nikoli i Srpska napredna stranka su dubinski naklonjeni Rusiji. Socijalisti, prethodno u vladi s demokratima, prili su naprednjacima. Moskva je pomogla iza kulisa, posredujui. Daieva odluka da
napusti Borisa Tadia i okrene se savezu sa naprednjacima doneta je posle
posete lidera Socijalistike partije Srbije (SPS) Moskvi. Dai je i uoi obrazovanja vlade sa DS posetio Moskvu, ali za razliku od 2008, kad je poricao da je Rusija uticala na formiranje vlade, sad je otvoreno priznao da je
Moskva vrila pritisak da napravi koaliciju sa naprednjacima.1046
1044 h
ttp://serbian.ruvr.ru/2012_09_17/Aleksandra-Konuzina-za-pocasnog-graanina-Srbije/
1045 V
eernje novosti, 15. septembra 2012.
1046 Za sve postoji preutna saglasnost Moskve i Vaingtona, Danas, 15. i 16. septembra
623
624
Balkanu... Vas u Srbiji vole. Vi ste to zasluili time kako predvodite Rusiju,
rekao je Putinu Tomislav Nikoli.1049
Ranija proevropska orijentacija Beograda nije negirana. Naprotiv, dobila je svoju potvrdu u Nikolievim reima Putinu: Srbija se kree putem
ka EU. To je dalek put s neizvesnim ishodom. Predsednikova odlunost,
da se u sluaju Kosova ne prihvati bilo kakva politika trgovina, mogla je
najzad biti ono to je Moskva od Srbije elela da uje. Nikoli je rekao da
nije uo da postoji evropski uslov priznavanja Kosova i Metohije. Ali, ako
bi bilo tako, mi to ne bi smo mogli uiniti, ak i kada bi moralo da u tom
trenutku prekinemo sve pregovore. Pomenuo je i NATO: Srbija, po rezoluciji Narodne skuptine ima obavezu vojne neutralnosti, i Srbija nee biti u
NATO. Podvukao je i to: Ja sam otvoreno to govorio graanima Srbije tokom kampanje i pobedio sam.1050
Vladimir Putin je tom priliko potvrdio da i sam razmilja o Kosovu:
Mi polazimo od neophodnosti ostvarivanja odluke OUN, doslovno rezolucije 1244.1051 Putin je rekao da se Rusija prema Srbiji odnosi, ne samo kao
prema tradicionalnom, vrlo vanom partneru na Balkanu ve se mi prema Srbima odnosimo kao prema svojoj duhovnoj brai, i ba je to u osnovi
naih odnosa, danas i u budue. Dobrodoli!.1052
Tomislav Nikoli je svoja stanovita potvrdio i ruskoj agenciji Regnum.
Srbija treba da ue u Evropsku uniju, ali ne po svaku cenu. Nita ne
treba initi po svaku cenu. Teritorija Kosova i Metohije je cena koju mi
nikada ne moemo platiti, rekao je. Upitan o prioritetu u srpsko-ruskoj
saradnji, Nikoli je rekao glavni prioritet su ekonomski odnosi. Pomenuo je da Srbija moe biti most saradnje EU i Rusije, da Rusija u Srbiji
moe graditi hidroelektrane i s njom saraivati u oblasti gasa i da Srbija
moe Rusiji isporuivati skoro sve grupe privrednih proizvoda. A upitan
za miljenje o Evroazijskoj uniji i mogunosti saradnje Srbije sa tom organizacijom, Tomislav Nikoli je rekao da Beograd treba da se upozna sa
osnovama na kojima poiva taj savez ali da Srbija mora da stupa u sve
1049 http://www.kremlin.ru/news/15447
1050 http://www.kremlin.ru/news/15447
1051 Ibid.
1052 Ibid.
625
626
Nikoli je bukvalno izjavio da Srbija nema drugu budunost osim Evropske unije... Jo jedan momenat koji nas navodi da se zamislimo: glavni
politiki savetnik naprednjaka Nikolia u toku predizborne kampanje bio
je bivi ambasador SAD u Srbiji Montgomeri. ta vie, kad je tekao proces
formiranja vlade Srbije, aktivno uee u njemu preduzimala je amerika
strana. Poetkom jula bio je u poseti zamenik dravnog sekretara SAD za
pitanja Evrope i Evroazije Filip Gordon, koji se sastao sa svim kljunim figurama srpske politike scene. Sve to govori da Zapad lobira za svoje interese u ovom regionu. Meni se ini da je Rusija trebalo aktivnije da radi u
srpskom pravcu pre nego to je formirana vlada obino se ozbiljni sporazumi sklapaju pre nego to ljudi sednu u fotelje.1057
Zakljuila je ipak da je Srbija bila i ostaje vaan istorijski saveznik Rusije.U tom smislu, Srbija od Rusije ne moe da odstupi, kao ni Rusija od
Srbije. Mislim da Beograd pokuava da vodi polivektornu politiku, i ruski
vektor je jedan od glavnih. Beograd e se truditi da gradi dobre odnose, ali
re d o b r i prilino je klizava, i iza nje treba da stoje konkretni koraci.1058
Majski (2012) susret lidera prethodio je Putinovoj treoj inauguraciji
za efa drave. Svejedno, Nikoli i Putin su se ve tom prilikom zauzeli i za
bolju sveoptu saradnju Srbije i Rusije, posebno u ekonomiji. Putin je primetio da na tom polju zadataka ima mnogo, da nisu jednostavni, ali da
se nada da e saradnja izmeu Srbije i Rusije pomoi ostvarivanju, kako
zadataka pred naim zemljama, tako i problema koje mora reiti vostvo
Srbije. Takoe je izrazio oekivanje da e, u tom trenutku jo neuobliena
nova vlast u Srbiji biti brzo formirana. Rekao je da ne sumnja da e dve
zemlje saraivati. Izrazio je zadovoljstvo uoenim porastom razmene robe
i usluga i nivoom ukupnih ruskih investicija u ekonomiju Srbije od milijardu i 400 miliona dolara.1059
Putin je zakljuio da sve u svemu, to nije rav pokazatelj i dodao,
da je Rusija pretprole godine (smo) srpskoj strani ponudili kredit od 200
miliona dolara i spremni smo da sada pustimo drugu tranu od 800 miliona dolara. Kredit je namenjen razvoju infrastrukturnih projekata. Ruska
1057 Ibid.
1058 Ibid.
1059 http://www.kremlin.ru/news/15447
627
strana je spremna za realizaciju. Mi ekamo od naih partnera u Srbiji konkretne predloge, na osnovu tehniko-ekonomske zasnovanosti projekata
predloenih za realizaciju u Srbiji. Zamolio bih Vas, uvaeni gospodine
predsednie, da date odgovarajui impuls iznova uspostavljenim upravnim i izvrnim strukturama ( vlasti ).1060
Nikoli je obeao da e Srbija dostaviti dobre projekte da bi se ruski
zajam o kome se ve nekoliko godina govori realizovao: Kad smo se spremali za izbore, razradili smo mnogo projekata i ponudiemo Rusiji zajednika ulaganja. Nikoli je podvukao bratstvo naroda, ruskog i srpskog:
Drave i narodi povezuju se u principu ekonomskim interesima, ali Srbiju i Rusiju spaja neto mnogo vee. I to se bre bude unapreivao ivot
ruskog naroda, utoliko e se bre poboljavati i ivot srpskog naroda.1061
Ve prilikom te posete Putin je pozvao Nikolia da doe u slubenu
posetu poto poloi predsedniku zakletvu, u bilo koje za njega pogodno
vreme. Nikoli e uvek biti dobrodoao gost u Rusiji. Vostvo i javnost
Rusije znaju za njegov odnos prema Rusiji, i to se ceni1062, rekao je ef Rusije. Nikoli je tom prilikom obeao da e zadatak nove vlade biti uspostavljanje tesne saradnje s vladom Rusije bez odlaganja.1063.
Druga poseta predsednika ostvarena je septembra 2012, u Soiju. U
Soiju su rezimirani prvi uinci dogovora, ije e se konkretnije konture jasnije videti tek u prvim mesecima 2013.
628
629
630
631
1078 Ibid.
1079 ta je Rogozin poruio Beogradu, Politika, 30. novembra 2012.
1080 Ibid.
1081 Rogozin: Priznavanje Kosova bezobrazan uslov, Politika, 29 novembra 2012.
632
Zakljuci
Srpska vlada treba da definie ta su stvarni dravni i nacionalni interesi Srbije i u tom smislu treba da definie i odnose izmeu Srbije i Rusije.
Rusija treba da ima svoje mesto u ukupnim politikim, ekonomskim i kulturnim odnosima Srbije, ali nikako podreen odnos koji je funkciji ostvarivanja iskljuivo ruskog interesa, pre svega, u opstruiranju irenja NATO na
Zapadnom Balkanu. Takav odnos teti poloaju Srbije u regionu i odrava
nepoverenje prema Srbiji i njenim namerama.
S obzirom da je Rusija ve duboko prisutna na Balkanu, pre svega u
Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, ali i drugim susednim zemljama, ona
mora imati odgovornu ulogu u regionu. Zapadna zajednica ne treba da zaobilazi Rusiju kao partnera na Balkanu. Svako izbegavanje doprinosi njenoj frustraciji i, povratno negativnom uticaju u regionu.