OS O

OSNOVNI
ELEMENTI
INFRASTRUKTURE
ZRANOG PROMETA

Osnove prometne infrastrukture

ZRANI PROMET

Jedan od najrazvijenijih i najsigurnijih oblika

prometa

Aerodrom predstavlja poetnu i zavrnu toku

svakog prijevoza zrakom

Veliina pojedinog aerodroma ovisi ponajprije o

veliini prometa

Osnove prometne infrastrukture

AERODROM

Meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo

(ICAO-- International Civil Aviation Organisation)
(ICAO
definira aerodrom kao:
- povrinu na zemlji ili vodi namijenjena u cijelosti ili
djelomino za dolazak, odlazak i kretanje zrakoplova
na
a zemlji
e j ili po vodi
od

Osnove prometne infrastrukture

OSNOVNI ELEMENTI AERODROMA

ZRANA

STRANA ( engl. airside)

- operacije zrakoplova

ZEMALJSKA STRANA (engl. landside)

- operacije putnika i tereta

Osnove prometne infrastrukture

Osnove prometne infrastrukture

Zrana strana (airside) sadri slijedee povrine na

zemlji:

- povrine namijenjene za slijetanje i uzlijetanje

zrakoplova (uzletno(uzletno-sletne staze )
- povrine namijenjene za vonju zrakoplova na zemlji
((vozne staze))
- staze za za zaustavljanje
j j i sigurnosne
g
povrine
p
- povrine za stajanje zrakoplova (stajanke)
Osnove prometne infrastrukture

Zemaljska strana (landside) sadri slijedee objekte

na zemlji:

zgrade za prihvat i otpremu putnika i prtljage (putniki terminal)

objekte za prihvat i otpremu tereta odnosno stvari i pote

(cargo terminal)

pristupne prometnice i parkiralita

objekte
obje te kontrole
o t o e letenja;
ete ja; obje
objekte
te zranih
a
p
prijevoznika
je o
a

objekte za odravanje aerodromskih povrina, instalacija,

opreme

- skladita aviogoriva
Osnove prometne infrastrukture

PODJELA AERODROMA PREMA

NAMJENI

civilni

vojni

mjeoviti

Osnove prometne infrastrukture

PODJELA AERODROMA PREMA

ZAKONU O ZRANOJ PLOVIDBI

zrane luke za jjavni zrani p

promet

zrana p
pristanita (za
( sportsko
p
zrakoplovstvo
p
i
vlastite potrebe)

letjelita (jedrilice i motorne jedrilice)

helidrome

Osnove prometne infrastrukture

PODJELA ZRANIH LUKA PREMA

STUPNJU OPREMLJENOSTI USS ZA
SLIJETANJE ZRAKOPLOVA
1.

USS za neinstrumentalno slijetanje

2.

USS za instrumentalno slijetanje:

a) USS za neprecizan prilaz
b) USS za precizan prilaz : CAT I
CAT II
CAT III A, B, i C

Osnove prometne infrastrukture

REFERENTNI KOD AERODROMA

Referentni kod aerodroma omoguuje uvid u bitne
karakteristike USSUSS-e, a sastoji se od :
- kodnog broja ( temelji se na referentnoj duljini USSUSS-e
potrebne
t b za operaciju
ij odreenog
d
zrakoplova)
k l
)
- kodnog
k d
slova
l
(k ji za temelj
(koji
lj uzima
i
raspon krila
k il
zrakoplova i razmak glavnih kotaa zrakoplova,
odnosno razmak izmeu vanjskih rubova glavnog
podvozja)

Osnove prometne infrastrukture

Referentna
R
f
t d
duljina
lji
USS-e se odreuje
USSd j prema
standardnim atmosferskim uvjetima:

zrak potpuno suh

nadmorska visina 0 m
atmosferski tlak na razini mora 1013,25 mb (760 mm Hg)
gustoa zraka 1,2250 kg/m
kg/m
staza za uzlijetanje i slijetanje horizontalna
temperatura +15
+15C
promjena temperature 0,0065
0,0065C po svakom metru
visine od razine mora navie

Osnove prometne infrastrukture

Kodni broj

Referentna
duina USSUSS-e

Kodno
slovo

Raspon krila

Razmak
kotaa
glavnog
g
g
podvozja

< 800 m

< 14,49
, m

< 4,49
, m

800--1199,99 m
800

15 - 23,99 m

4,50 - 5,99 m

1200--1799,99 m
1200

24 - 35,99 m

6 - 8,99 m

1800 m

36 - 51,99 m

9 - 13,99 m

52 - 64,99
64 99 m

9 - 13,99
13 99 m

65 - 79,99 m

14 - 15,99 m

Osnove prometne infrastrukture

MANEVARSKA POVRINA

povrina na kojoj se odvijaju operacije zrakoplova, a

ine je:

uzletno sletne staze (USS)

vozne staze

stajanke

Osnove prometne infrastrukture

Manevarska povrina

Osnove prometne infrastrukture

UZLETNO SLETNA STAZA

Namijenjena polijetanju i slijetanju zrakoplova

etiri
osnovne konfiguracije USS
USS--a :
-

obina jednostruka
paralelne
kriajue
otvorene V

Osnove prometne infrastrukture

K fi
Konfiguracije
ij USSUSS-a:

Osnove prometne infrastrukture

Jednostruka USSUSS-a,
a Zrana luka Zagreb
Osnove prometne infrastrukture

Paralelne USS
USS--e, Brasilia, Brazil
Osnove prometne infrastrukture

Dvostruke paralelne USS

USS--e, Atlanta International
Airport, USA

Osnove prometne infrastrukture

Kriajue USS - e, Atlanta City Airport, USA

Osnove prometne infrastrukture

VOZNE STAZE

Spajaju USSUSS-e sa stajankama i ostalim povrinama

namijenjenim
ij j i zrakoplovima
k l i
i njihovim
jih i operacijama
ij

S j
Smjetene
su na razliitim
lii i mjestima
j i
uzdu
d USSUSS-e

Omoguavaju brzi izlazak zrakoplova sa USS

USS--e

Osnove prometne infrastrukture

USS--a s izlaznim voznim stazama i paralelnom voznom stazom

USS
Osnove prometne infrastrukture

STAJANKA

koristi se za:
-

prihvat i otprema zrakoplova ( iskrcaj i ukrcaj

putnika, utovar i istovar robe, pote i prtljage,...)
parkiranje zrakoplova
odravanje zrakoplova

veliina i oblik ponajvie ovisi o broju zrakoplova

koji borave istovremeno na stajanci , tipovima
zrakoplova itd.
Osnove prometne infrastrukture

Terminal sa stajankama i voznim stazama,

stazama Los Angeles,
Angeles USA
Osnove prometne infrastrukture

POVRINE OGRANIENJA PREPREKA

povrine koje okruuju zranu luku i njih ne smiju,

odnosno ne bi smjele probijati nikakve prepreke
koje bi ometale slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova

ovise o duljini USS

USS--e ( referentni kod aerodroma) i
njenoj
j
j opremljenosti
lj
ti ureajima
ji
za slijetanje
lij t j i
polijetanje

Osnove prometne infrastrukture

Obavezne povrine prema ICAOICAO-u ( za neinstrumentalne

staze,, za neprecizni prilaz i precizni prilaz CAT I ) su :
staze

Prilazna povrina

Prijelazna povrina

Unutarnja horizontalna

Stoasta povrina

Odletna povrina
Osnove prometne infrastrukture

Osnove prometne infrastrukture

Osnove prometne infrastrukture

TERMINALI

Putniki terminal prihvat i otprema putnika i

prtljage

Cargo terminal prihvat i otprema tereta

- Izmjena modaliteta prijevoza, prihvata i otpreme te

promjene
j
naina
i kretanja
k t j

Osnove prometne infrastrukture

TERMINAL ZRANOG PROMETA

Terminal zranog
prometa

Osnove prometne infrastrukture

Osnovni imbenik p
pri konfiguraciji
g
j terminala
je sustav prihvata i otpreme putnika i
prtljage:
p
j g
- centralizirani
- decentralizirani

Osnove prometne infrastrukture

Centralizirani sustav

svi elementi prihvata i otpreme putnika i prtljage se

nalaze na jednom mjestu

sva koncentracija tokova se nalazi na jednom mjestu

Osnove prometne infrastrukture

PREDNOSTI CENTRALIZIRANOG SUSTAVA:

sve osoblje razliitih segmenata zrane luke se

nalazi na jednom mjestu to znakovito smanjuje
trokove

j d
jednostavnija
t
ij je
j kontrola
k t l putnika
t ik sa sigurnosnog
i
aspekta te njihovo kretanje

jednostavniji cestovni pristup zranoj luci te lake

snalaenje putnika u prostoru putnike zgrade

Osnove prometne infrastrukture

NEDOSTACI CENTRALIZIRANOG SUSTAVA SU:

SU

stvara
t
vee
prometno
t zaguenje
j iispred
d putnike
t ik
zgrade

stvara vee guve prilikom registracije putnika

vee udaljenosti za hodanje koje putnici moraju

prei od parkiralita do podruja na kojima se vri
obrada prihvata i otpreme

onemoguuje proirenje putnike zgrade

Osnove prometne infrastrukture

Decentralizirani sustav

razdvaja elemente prihvata i otpreme na vei broj

tokova putnika i prtljage

broj tokova putnika i prtljage je identian broju

segmenata putnike zgrade,
zgrade odnosno broju
zrakoplova parkiranih uz putniku zgradu

veliki raspon mogunosti ovog sustava

Osnove prometne infrastrukture

PREDNOSTI DECENTRALIZIRANOG SUSTAVA:

SUSTAVA:

b lj razina
bolja
i usluge
l
za putnike
ik

smanjuje udaljenost hodanja

omoguava direktni tok putnika

Osnove prometne infrastrukture

rastereuje cestovni promet ispred putnike zgrade

omoguuje daljnje irenje terminala

mogunost prihvaanja razliitih oblika prijevoza

namijenjenih putnicima koji odlaze ili dolaze na
zranu
luku
l k

Osnove prometne infrastrukture

NEDOSTACI DECENTRALIZIRANOG SUSTAVA:

uzrokuje
j rasprenost
p
osoblja
j zranih p
prijevoznika,
j
,
zrane luke i dravnih slubenika

poveava ukupne trokove po svakim

ulazno/izlaznim vratima

poveava operativne i trokove odravanja

Osnove prometne infrastrukture

Osnovne konfiguracije terminala

Jednostavna koncepcija

Linearna koncepcija

Fingerska

Satelitska

Kombinirana

Osnove prometne infrastrukture

Linearna koncepcija (Zrana luka Metropolitan Wayne

County, Detroit, SAD
Osnove prometne infrastrukture

Fingerska koncepcija, (Zrana luka Miami,

SAD)
Osnove prometne infrastrukture

Satelitska koncepcija terminala s nadzemnim

hodnikom (Zrana luka Jeruzalem, Izrael
Osnove prometne infrastrukture

Satelitska koncepcija s podzemnim

hodnicima,
hodnicima (Paris,
(Paris Francuska)
Osnove prometne infrastrukture

Kombinirana fingerska koncepcija sa

odvojenim satelitima,
satelitima (Orlando,
(Orlando SAD)
Osnove prometne infrastrukture

Unutranjost putnikog terminala, Dubai, UAE

Osnove prometne infrastrukture

PRISTUPNE PROMETNICE

Kod manjih aerodroma cestovni promet je jedina

veza s gradom ili regijom

Kod srednjih i velikih aerodroma izrauju se i

tranike veze ( eljeznica, brza gradska eljeznica)

Optimalna veza grada i aerodroma je autocesta

Na samoj zranoj luci optimalan je jednosmjerni

sustav prometnica
Osnove prometne infrastrukture

Cestovni pristup terminalu,

Peking, NR Kina

N i rjeavanja
Nain
j
j
prometa na aerodromu

Osnove prometne infrastrukture

Cestovni prilaz meunarodnom terminalu, San Francisco, SAD

Osnove prometne infrastrukture

Primjeri eljeznikih veza sa

zranom lukom ( Air Train,
Zrana luka JFK, New York, SAD)

Osnove prometne infrastrukture

PARKIRALITA
Namijenjena su :

Putnicima (kratko i dugo parkiranje)

Posjetiocima koji prate putnike (kratko parkiranje)
Zaposlenicima zrane luke ( po mogunosti
odvojeno
d j
od
d ostalih
t lih parkiralita)
ki lit )
Rent--a-car vozilima
Rent
Poslovnim korisnicima

- Udaljenost
j
izmeu p
parkiralita i terminala mora biti
minimalna

Osnove prometne infrastrukture

AERODROMI U HRVATSKOJ

Sustav aerodroma RH u potpunosti zadovoljava

nacionalne potrebe, ali na razini meunarodnog
prometa potrebna je modernizacija postojeih
graevina i poveanje kapaciteta

Osnovnu mreu aerodroma u RH ine zrane luke :

Zagreb Split,
Zagreb,
Split Dubrovnik
Dubrovnik, Pula
Pula, Rijeka
Rijeka, Zadar i Osijek

Osnove prometne infrastrukture

ZRANA

LUKA

DULJINA USSUSS-e

IRINA
USSUSS-e

INSTR. OPR
INSTR
OPR. /
/ KATEGORIJA

ZAGREB

3252 m

45 m

INSTR. / III B

SPLIT

2550 m

45 m

INSTR. / I

DUBROVNIK

3300 m

45 m

INSTR. / I

PULA

2950 m

45 m

INSTR. / I

RIJEKA

2500 m

45 m

INSTR.
INSTR / I

ZADAR

2500 m

45 m

INSTR. / I

OSIJEK

2450 m

45 m

INSTR. /
NEPRECIZNI

Osnove prometne infrastrukture

Mrea zranih
luka u RH

Osnove prometne infrastrukture

ZRANA LUKA ZAGREB

Glavna zrana luka u Hrvatskoj

Udaljena od grada 10 km
Poela izgradnja novog terminala

Osnove prometne infrastrukture

Pogled na ZL Zagreb iz zraka

Osnove prometne infrastrukture

Prijedlog budueg terminala na ZL Zagreb

Osnove prometne infrastrukture

Prijedlog budueg terminala na ZL Zagreb

Osnove prometne infrastrukture

Prijedlog budueg terminala na ZL Zagreb

Osnove prometne infrastrukture

Prijedlog budueg interijera terminala na ZL Zagreb

Osnove prometne infrastrukture

ZRANA LUKA SPLIT

Druga po vanosti u RH
Orijentirana na meunarodni turistiki promet

Osnove prometne infrastrukture

Putnika zgrada ZL Split

Osnove prometne infrastrukture

Virtualne povrine ZL Split

Osnove prometne infrastrukture

ZRANA LUKA DUBROVNIK

Udaljenost od grada 13 km
Izrazito turistiki orijentirana
Zbog poveanog prometa 2005. godine poela je
rekonstrukcija putnikog terminala do 2011. godine

Osnove prometne infrastrukture

Pogled na stajanku i putniku zgradu ZL Dubrovnik

Osnove prometne infrastrukture

Planirana rekonstrukcija putnikog terminala,

terminala 2011
2011. g
g.

Osnove prometne infrastrukture

Unutranji izgled planirane putnike zgrade

zgrade, 2011
2011.g.
g

Osnove prometne infrastrukture

ZRANA LUKA PULA

7 km sjeveroistono od grada Pule

Mjeovita zrana luka ( civilna i vojna)

Osnove prometne infrastrukture

Izgled putnike zgrade,

zgrade stajanke i dijela voznih staza

Osnove prometne infrastrukture

Putniki terminal Z.L. Pula

Osnove prometne infrastrukture

ZRANA LUKA ZADAR

Jedina s dvije USSUSS-e

Mjeovita zrana luka
( civilna i vojna)
Vojni dio zrane luke povezan
je s civilnom stazom za vonju
koja prolazi preko javne ceste
i na taj nain dolazi do razdvajanja
vojne i civilne zrane luke

Osnove prometne infrastrukture

Stanje ZL. Zadar, 2005.

Osnove prometne infrastrukture

Pl i
Planirano
poveanje
j stajanke
t j k radi
di poveanja
j
kapaciteta
U razdoblju od 2005
2005. g
g. do 2010.
2010 g.
g predviena je
rekonstrukcija i proirenje putnikog terminala
U razdoblju od 2010
2010. g
g. do 2015.
2015 g predvieno
produljenje USS
USS--e i daljnje proirivanje stajanke

Plan Z.L. Zadar do

2010. godine

Osnove prometne infrastrukture

Pl
Plan razvoja
j zrane
luke
l k Zadar
Z d do
d 2015.
2015 godine
di
Osnove prometne infrastrukture

ZRANA LUKA RIJEKA

Smjetena na otoku Krku

Udaljena od grada Rijeke 17 km

Osnove prometne infrastrukture

Istovar tereta na ZL Rijeka

Osnove prometne infrastrukture

ZRANA LUKA OSIJEK

smjetena uz regionalnu cestu Osijek Vukovar

udaljena od grada Osijeka 20 km

Osnove prometne infrastrukture

Pogled na Z.L. Osijek iz zraka

Osnove prometne infrastrukture

HVALA NA
POZORNOSTI

Osnove prometne infrastrukture