22.3.2015.

RAVNOTEE FAZA U TENOM I GASOVITOM STANJU U

SISTEMIMA SA DVIJE KOMPONENTE

Sistem sa dvije komponente - binarni sistem, prema Gibsovom pravilu

faza moe imati najvie tri stepena slobode i to u sluaju kada sadri
jednu fazu, te je F=C-P+2 = 3.
potpuni dijagram stanja ovakvog sistema bio trodimenzionalan, sa
koordinatama: temperatura, pritisak i sastav sistema

Sistemi sa dvije komponente posmatraju se najee uz uslov konstantne

temperature, kada dijagram stanja predstavlja ravan T = const iz
pomenutog prostornog dijagrama, ili uz uslov konstantnog pritiska, kada je
dijagram stanja predstavljen u ravni p = const iz istog prostornog
dijagrama

Pri posmatranju ravnotea u kojima

uestvuju tena i gasovita faza,
potrebno je poznavanje ponaanja
sistema kako pod izotermskim tako i pod
izobarskim uslovima; dijagrami stanja za
ovakve sisteme pri p = const, koji
predstavljaju funkcije temperature
kljuanja od sastava tene odnosno
gasovite faze u ravnotei, zbog svog
znaaja za proces destilacije nazivaju se
i dijagramima destilacije

22.3.2015.

Ravnotea tene i gasovite faze u sistemima sa dvije komponente

uspostavlja se pod razliitim uslovima temperature, pritiska i sastava, to
zavisi od osobina prisutnih komponenata. U tom pogledu, sistemi se mogu
podijeliti u dvije glavne grupe

Jednu grupu ine sistemi gdje tenu fazu ini idealna ili neidealna tena
smjesa; isparljivost obje komponente je uporediva, te gasovita faza sadri
takoe obje komponente u smjesi

U drugu grupu spadaju idealni ili neidealni sistemi gdje u ravnotei uestvuju
komponente veoma razliitih temperatura topljenja i kljuanja; tena faza ovih
sistema ima osobine rastvora; isparljivost jedne komponente rastvora veoma
je mala, tako da se moe smatrati da gasovita faza u ravnotei sadri samo
paru one druge komponente, koja se dogovorom, esto naziva rastvaraem.

RAVNOTEA TENE SMJESE I GASOVITE FAZE

Raulov zakon. Raul (Raoult) je 1886. g. pokazao da u idealnom sistemu u
ravnotei, parcijalni pritisak svake komponente u gasovitoj fazi, p B,
predstavlja proizvod njenog molskog udjela u tenoj fazi, xB, i njenog napona
pare na posmatranoj temperaturi, p*B:

pB = xB p*B
Pravolinijske zavisnosti p1 = x1 p*1 i p2 = x2 p*2
su funkcije parcijalnih pritisaka komponenata u gasovitoj fazi, od sastava
tene faze. Ukupni pritisak pare iznad rastvora, p, jednak je zbiru parcijalnih
pritisaka komponenata i njegovu zavisnost od sastava tene faze
predstavlja prava linija izmeu p*1 i p*2.
Poto je x1+ x2 = 1, primjenom Raulovog zakona dolazi se do sljedeih odnosa:

p = p1 + p2 = x1p*1 + x2p*2 = x1(p*1 p*2) + p*2

22.3.2015.

U optem sluaju, molski udio komponente B u gasovitoj fazi, yB jeste kolinik

njenog parcijalnog pritiska u smjesi, pB, i ukupnog pritiska smjese, p. Kada se
na sistem sa komponentama 1 i 2 primijene prethodne jednaine molski udjeli
komponenata u gasovitoj fazi mogu se izraziti u obliku:

p1
x1 p1*
x1 p1*
y1

p x1 p1* x2 p2* x1 p1* p2* p2*

odnosno

y2

p2
x2 p2*
x2 p2*

1 y1
p x1 p1* x2 p2* x2 p2* p1* p1*

Kako se iz prikazanih odnosa moe zakljuiti, sastav gasovite faze nije isti
kao sastav tene faze sa kojom je u ravnotei, tj. y1 x1 i y2 x2. Ovaj
sastav moe se za idealan sistem lako izraunati, ako je poznat sastav tene
faze i naponi pare komponenata na posmatranoj temperaturi.

RAVNOTEA FAZA U IDEALNOM SISTEMU NA KONSTANTNOM PRITISKU

Dijagram stanja idealnog sistema sa dvije komponente za ravnoteu tene i
gasovite faze pri konstantnom pritisku, prikazan je na slici, i on predstavlja
meusobnu zavisnost temperature i sastava sistema u ravnotei.
Sastav se moe izraziti u vidu
molskog udjela ili molskog procenta,
ili u vidu masenog udjela ili
masenog
procenta.
Linija
1
predstavlja zavisnost temperatura
na kojima su u ravnotei tena i
gasovita faza (a to su temperature
kljuanja tenih smjesa) od sastava
tene faze, dok linija 2 predstavlja
zavisnost istih temperatura od
sastava odgovarajuih gasovitih
faza u sistemu. Temperature
kljuanja idealnih smjesa kreu se
izmeu temperatura kljuanja istih
komponenata, T*b(1) i T*b(2).

22.3.2015.

Linije 1 i 2 dijele povrinu dijagrama i predstavljaju granice faznih oblasti. U

stanjima koja lee ispod linije 1, sistem sadri samo jednu i to tenu fazu
U stanjima sistema koja se nalaze iznad linije 2 na dijagramu, sistem
sadri jednu fazu u gasovitom stanju.
Take du linija 1 i 2 odgovaraju stanjima tene faze odnosno gasovite faze u
ravnotei
Prema Gibsovom pravilu faza, ravnotei ove dvije faze (na p=const)
odgovara jedan stepen slobode: F = C P + 1 = 2 - 2 + 1 = 1.
Ovo znai da e ravnotea biti potpuno definisana, ako je poznata samo
jedna od intenzivnih veliina stanja sistema: temperatura, sastav tene ili
sastav gasovite faze, dok se ostale javljaju kao njihove funkcije. Tako je na
primjer temperaturom T1 na dijagramu odreen sastav tene faze x1, i sastav
gasovite faze y1, koja je sa ovom u ravnotei.

Iz dijagrama stanja moe se zakljuiti kakve e se promjene deavati,

ako se sistemu pri p = const dovodi toplota

Neka se ima tena smjesa sastava

x1, ijem stanju odgovara taka a na
dijagramu

Sistem je na temperaturi ispod

temperature kljuanja i sadri
samo tenu fazu, te e prema
Gibsovom pravilu faza biti
divarijantan,
F= C- P + 1 = 2 -1 +1 = 2.

Stanje sistema bie znai odreeno, ako su poznate dvije intenzivne

veliine njegovog stanja: temperatura i sastav

22.3.2015.

Ako
se
sistemu
posmatranog sastava x1,
ravnomjerno
dovodi
toplota,
njegova
temperatura e rasti; na
temperaturi T1 u sistemu
e se pojaviti prva koliina
gasovite faze, ije se
stanje, dato takom g1,
odreuje iz presjeka linije
T1 = const i linije 2 sa
dijagrama. Na temperaturi
T1, pojavom gasovite faze
sastava y1, sistem postaje
monovarijantan.

Poevi od temperature T1 ako

se toplota dovodi sistemu i dalje
ravnomjerno, temperatura
sistema e se i dalje mijenjati
navie, ali sporije, jer e se dio
toplote konstantno troiti na
faznu transformaciju iz tene u
gasovitu fazu

U isto vrijeme, sastav faza sistema e se mijenjati, i to sastav tene

faze du linije 1, a sastav gasovite faze du linije 2 kako je to
naglaeno strelicama na slici.

22.3.2015.

Na temperaturi T2 na primjer,
sistem se sastoji iz tene faze
sastava x1 , i iz gasovite faze
sastava y1 . U oblasti temperatura
gdje sistem sadri dvije faze,
poetni sastav sistema x1 ima
samo znaenje ukupnog sastava
obje faze.

U toku daljeg dovoenja toplote, na temperaturi T3 preostae

posljednji trag tene faze (l3) u kojoj molski udio komponente l iznosi
x1 Iznad temperature T3, sistem je jednofazan, u gasovitom stanju
a sastav sistema (sastav faze koju sadri), opet je jednak
prvobitnom sastavu sistema, x1.

Pravilo poluge
U dvokomponentnom sistemu na odreenoj temperaturi i pritisku, odnos
koliina dvije faze u ravnotei moe se odrediti primjenom pravila poluge,
koje se lako moe izvesti iz materijalnog bilansa za sistem
Neka se ima sistem ija se ukupna koliina n sastoji iz n1 molova faze I i nII
molova faze II u ravnotei. Za ukupnu koliinu sistema moe se napisati:

n = nI + nII
Koliina svake posmatrane komponente u sistemu u cjelini, takoe mora
biti jednaka zbiru njenih koliina u jednoj i u drugoj fazi. Koliina
komponente (1) u sistemu u cjelini, n(1), prema tome je:

n(1) = n (1,I) + n (1,II)

ako su n(1 ,I) i n(1,II) njene koliine u fazi I i u fazi II.

22.3.2015.

Ako je molski udio komponente (1) u sistemu u cjelini x, a u fazama I i II

on iznosi xI, odnosno xII prethodna jednaina glasi:

Zamjenom se dobija :

nI (x - xI) = nII (xII - x)

Na sljedeoj slici prikazan je dijagram stanja za ravnoteu tene i gasovite

faze kakav je opisan ranije, kojim e biti ilustrovana primjena izvedenih
jednaina; na isti nain, one se primjenjuju i u svakom drugom sluaju
ravnotee dvije faze sistema sa dvije komponente.

Neka ukupno ima n molova sistema, ije stanje odgovara taki B na

dijagramu;

sistem se sastoji iz nI molova tene faze I, sastava xI i iz nII molova

gasovite faze II, sastava xII (izlaganje vai za bilo kakve faze u ravnotei,
zbog ega za sastav gasovite faze nije koriten simbol y).

22.3.2015.

Jednaina * moe se primijeniti na sistem, ako su sastavi na apscisi

izraeni molskim udjelima ili molskim procentima. No lako je uoiti, da se,
usljed proporcionalnosti, razlike sastava iz jednaine * mogu zamijeniti
rastojanjima odgovarajuih taaka na dijagramu stanja, izraenim u
jedinicama za duinu, te se dobija odnos:

Koliine tene faze, nI, i gasovite faze, nII, u datoj jednaini u

meusobnoj su zavisnosti po principu zamiljene poluge sa osloncem u
taki B, kako je na slici posebno ematski predstavljeno. Odnos koliina
faza u sistemu:

u obrnutoj je proporciji sa razlikama sastava odgovarajuih faza i ukupnog

sastava sistema, odnosno sa rastojanjima odgovarajuih taaka u dijagramu
stanja, to je nazvano pravilom poluge.

22.3.2015.

Iz jednaina se mogu izvesti jo dva oblika pravila poluge:

odnosno

koji se mogu praktino lako postavljati uz pomo eme na slici ako se

samo pomjera oslonac zamiljene poluge

Ukoliko je sastav sistema u dijagramu stanja izraen masenim udjelom ili

masenim procentom, pravilo poluge vai, s tim to e u njemu mjesto
molskih udjela ili procenata zauzimati odgovarajui maseni udjeli ili procenti,
dok e umjesto koliina faza i sistema figurisati njihove mase

22.3.2015.

Destilacija

Ponaanje idealnih smjesa omoguava razdvajanje njihovih komponenata

metodom destilacije.
Ako se na primjer sistem u
tenom stanju koje
odgovara taki M na
dijagramu stanja na slici
zagrije do temperature T1 ,
on e se sastojati iz pare
sastava y1, koja je bogatija
od sastava M lake
isparljivom komponentom 1 i
iz tene faze sastava x1,
koja je siromanija ovom
komponentom nego poetna
tena smjesa M.

Para sastava y1, moe se odvojiti i

ohladiti do pogodne temperature T2; na
ovoj temperaturi uspostavlja se
ravnotea pare sastava y1, i tenosti
sastava x1.
Para sastava y1 jo je bogatija lake
isparljivom komponentom, nego to je
to sastav y1.
Prvobitno izdvojena tena faza sastava x1, moe se zagrijavanjem do
temperature T3 prevesti u stanje u kome su u ravnotei para sastava
y1 i tena faza sastava x1.

Ako se opisane operacije ponove dovoljan broj puta, sistem se moe

razdvojiti u komponente 1 i 2. Ovakav nain razdvajanja komponenata
zove se frakciona destilacija.

10

22.3.2015.

Kolona za destilaciju je vertikalni toranj sa dobrom toplotnom izolacijom;

Prostor u kome se vri razdvajanje komponenata moe biti homogeno

ispunjen materijalom koji omoguava kontakt tenosti i pare po velikim
povrinama, sa dovoljnim meuprostorima za paru, ili moe biti podijeljen
na podove odgovarajue konstrukcije.

Na sljedeoj slici ematski je prikazana jedna

kolona za destilaciju koja pripada drugom
pomenutom tipu.
Kontinuirano napajanje kolone smjesom za
destilisanje vri se obino na sredini kolone.
Pri radu kolone, uspostavlja se temperaturni
gradijent po visini, tako da je njen vrh hladniji od
dna.

Pretpostavimo da je binarna smjesa

koju destiliemo idealna, iji dijagram
stanja je priloen na slici (b).

Kada kolona radi, u njoj se uspostavlja

stacionarno stanje po visini kolone u
pogledu temperature, sastava tene i
sastava gasovite faze na njenim
podovima.

Ova stanja ne odgovaraju potpuno teorijskim stanjima sa

dijagrama, jer u koloni mijeanje pare i tenosti nije nikad idealno,
a postoji i gradijent pritiska du kolone, dok se dijagram stanja
odnosi na konstantan pritisak. No, uz pomo dijagrama mogue je
priblino sagledati stanja sistema na pojedinim podovima kolone.

11

22.3.2015.

1 uvod; 2- grija; 3-zvono;

4- prelivna cijev; 5- izvod;
6- hladnjak

Odgovarajui dijagram destilacije

Ako na podu V na vrhu kolone temperatura

iznosi T5 na njemu e se uspostaviti
ravnotea pare sastava y5, koja se odvodi
sa vrha kolone u hladnjak, i tenosti
sastava x5, koja prelijevanjem prelazi na
pod IV na kome je temperatura T4.
Sastav gasovite faze na ovom podu je y4 i
ona pod pritiskom ide navie; zahvaljujui
sistemu zvonastih podova, para ulazi
direktno u vidu mjehurova u tenost na
podu V; kondenzacijom ove pare na podu
V, oslobaa se potrebna koliina toplote,
koja tenost na ovom podu dovodi do
kljuanja.
Tena faza, koja je na podu IV sastava x4, sa ovog prelivom prelazi na
pod III, na kome se vri novo uravnoteavanje. Na podu III temperatura
je T3, sastav tene faze x3, a gasovite faze y3 i sa njega para odlazi na
pod IV, a tenost na pod II, i tako redom.

12

22.3.2015.

Kako se para kree u koloni navie a tenost nanie, na podovima

kolone se komponente kontinualno raspodjeljuju izmeu tene i
gasovite faze, te se kao produkt destilacije na vrhu kolone dobija
para sastava y5 u kojoj dominira lake isparljiva komponenta, dok
se pri dnu kolone nagomilava komponenta sa viom
temperaturom kljuanja, odakle se i odvodi.

Broj potrebnih podova za datu konstrukciju kolone za destilaciju

odreuje se eksperimentalnim putem; uz dovoljan broj podova,
idealna smjesa se na opisani nain moe razdvojiti na iste
komponente.

Ako je razlika temperatura kljuanja komponenata vea, potreban

je manji broj podova da bi se one potpuno razdvojile, dok je u
sluaju bliskih temperatura kljuanja, za ovo potrebna kolona sa
velikim brojem podova .

13