NASLIJEE

Neovisni asopis za nepriznato knjievno stvaralatvo u Bosni i Hercegovini

Godina I Broj 4 Tuzla, juni/lipanj 2015. Cijena: 1 KM

:
:

: , ,

U OVOME BROJU DONOSIMO JO I:
Drugi dio istraivakog rada KNJIGA U RATNOJ TUZLI; POEZIJA: Alisa
MALIEVID, Sanja RADULOVID, Elvedin KOVAEVID, Petar SIMID, Sandra VULIN,
SVEN ADAM EWIN i Slava KARAMANOVID; PRIPOVIJETKA: Nikola ILID,
Poduavanje mladog programa; PRIJEVODI: Arthur SCHNITZLER On eka na
besposlenoga Boga; NOVE KNJIGE: Damir KARAKA, Blue Moon; Arif
KLJUANIN, Bajramske i boidne prie.

POVODOM OVOGA BROJA

Dragi itatelji!
U ovome broju donosimo vam tri lanka o
odnosu bolesti i stvaralatva. Njihov autor,
gospodin Mirko Grbid je doktor iz Prijedora
a lanci su objavljeni prije etvrt stoljeda u
ondanjim asopisima Odjek i Knjievna
revija. Moramo redi da postoji jo lanaka
istog autora na ovu temu, ali ih unato
naporu nismo uspjeli pronadi. Ba zbog
izuzetno tekog pristupa ovim zanimljivim
esejima zamolili smo gospodina Grbida da
nam dopusti da ih ponovno objavimo i on
nam je izaao u susret na emu mu se
ovom prilikom, i ovako javno, zahvaljujemo. Sav trud koji smo uloili u izradu
dosadanjih brojeva Naslijea stostruko
nam se isplatio u vidu brojnih poznanstava
koje smo uspjeli ostvariti okupljajudi ljude
oko zajednike borbe za nae knjievno
naslijee. Poziv za suradnju je i dalje
otvoren (e-mail: Naslijede@gmail.com ),
kao i poziv da nas itate i pratite; ili na ovaj
klasini nain ili preko drutvenih mrea
facebook i academia.edu.

,
,
.
. .


,

()

: shizophrenia,

.
1888.

,
: Ecce
homo, , ...

FOLIE A DEUX

( )
1
folie a
deux .

.


.
:
,
,


,

lanak je izvorno objavljen 1989. godine (op. ur.)

(3. )
, ,

,
.

,
, ,
.

1888. .


.

,

.

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

.
: ,

,

,

.
,
,
,

.


,

...
, , ,
, ,
...
24
,


.


:

.
,

,
,

.

.

...

: !
Carthago delenda!
...


,
.
,

str. 2

,

.
.

'Theatre libre'
.
!

.


,
.

Ecce homo,
.

.


.
,
.



,
! ...
.


.
,
,


.
,



. (sic!)
, ,
, .
?
...
.
7. 12. 1888. (Torino,
via Carlo Alberto 6/III)
,

.
,

.
,
?

-
.

Ecce homo
,
.


...


. , ,
Ecce homo
,

...

(Confiscation)

,

...
, !
.

...
.


,

,
.


,
(, ,
, .)


.
,

.

.




.

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

,
,
...
,
, 3/4


. (
. ( ..)


!
.
,

,

,
:

.


, ,
, , .
,
,
.

:

,
,

.
(
:
,
,
1985. . 141).


.

.

,
.
:

.

.
. .
,

str. 3

,

,

.
.

,

(3. 1888.
)

,
,

.


,
: !

.
.
?

?
,
!
,

.
!
!...


,
().

.
.

,



.

,
?

...

?
***

.
,
,
1,

2
( ,
3
),

,
.

-
, ,

.



. ,
:
(!),
, ,

.



.

,

:
,
,
-,
...

, (. ) ,
,

:
,
...

Nikola Milievid: Rijei u vremenu, Mladost, Zagreb,

1981.
2
Antun Barac: Vidrid, Matica Hrvatske, 1940. Zagreb.
3
Dragutin Tadijanovid: Vladimir Vidrid, JAZU, Zagreb,
1969.

N A S L I J E E Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

II

,
,
.



, ,
: ,
,

. ,
.

.

.

:



:
tabes dorsalis,



.

, :

! ,


:
,
. , ,

,
.

.

.
, 14
.

:
, ,

.

...
,



... -

, ,

1
.

(28. 7. 1908)
pro consilio

: ...
.
Lasnitzhone ,
,
.
... .2


,

,

.

.
. ,

.
.

(
, . . .)
.

,
.

.
.3

.

.
tabes dorzalis
,

:
.

2-3

str. 4

()
.

.
III

.


,


.

:


, ,
.

... .4



.
.
(1831 1902)
, ,
A. Bocklina (1831
1901) ,

F. Stucka .


: ,
,
.

.
,
, M. Desoara5:

,
,

.
,

Vladimir Lunaek: Vladimir Vidri poetae,

Tipografija, Zagreb, 1921.
2
Stanislav upi: O bolesti Harambaia, Vidria i
Kovaevia, Lijeniki vjesnik, 8/1937, Zagreb.
3
S. upi, ibid.

Matko Pei: Vidri i slikarstvo, Knjievnik,

5/1959, Zagreb.
5
Dessoir Max: Estetika i opa nauka o umjetnosti,
Veselin Maslea, Sarajevo, 1963.

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

. .

:
, (
)

.
IV

(.
61)

.


.
,
, , ,
.


,
,
.
, ,
.


.


:


.

.

,
1906, ,
,

. ,
/
.


.

str. 5

,
,

,
.
:
. ! ,

, ,
. ,
.

.



.

.

.

:
, ,
,

.

.
V


, ,
,
.

, ,
.
.

,
:
.

.
-

.
:
.
1908.

,
,
.
.

,
.

.
:
...................




,
.

,
1907.

.

:
,
, ,

.
,


?
VI

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

,


.
,

.

.
?
VII


.
:
. ,
,

,
,
, ...


!
***

1. : ,
,

.
,
,
,
, .

common
sense
.

.
,





.

!

1.1.


.
.
III ( 1921.)
spiritus movens

.

. . .



, ,

.
2. -

, .

,
,
,

weltanschauung.


: 1)

(, . ) 2)
()
.
1930. .
, , , ,
,

.
,
-
10 .
3
. 1920-21, 1925-28, 1928-30.
, ,

!
... 1593 1965., premier peinter
du roi, ...

,

.1

S. umanovi: Zato volim Pusenovo slikarstvo,

Knjievnik, 2/1924., Zagreb.

str. 6

.

.

(,
1921)

.
.
, .
()
.
: premier peinter du roi.
:

!
2.1.

.

.

.2

, 1939. :
1925.
,
1928.

...

,
.
2.2.
.
,
, + .
1927.
2

D. Neimarevic and D. Basicevic: The cese of the

painter Sava Sumanovic, IV International
Colloquim of Psychopathology of Expression,
Washington, 1966.

N A S L I J E E Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

:
( 1927.),
(
1930.)
(1930
1942.).
2.2.1.

,

.

III
. .
1


.

.



.

: Cezanne, ,
,
.
,
...

.

.

!

. ,

, ,
,

. . . .
, ,

str. 7

.


!

-!

, ,
.




( 1927.)
;
, ,
, .


2
,
.

.



,
()


.

,


,
(?)

.
.
,
,
.

.


.

.

.
: ,
, .

,
,


,
()

.
!


.


,

.

.

2.2.2.

.3


. ...
. ,
--;
terra incognita?
:
,

! , ,
.
, ...
.
,
,

2
1

A. B. imi: Djela, II/431., Svjetlost, Sarajevo,

1988.

K. Bogdanovi: Logika prostornosti mrtve prirode

u figuralnim kompozicijama Save umanovia,
Muzej savremene umetnosti, Beograd, 1984.

L. Trifunovi: Zvezde su ugaene za mene,

Umetnost, 3-4./1965., Beograd.

N A S L I J E E Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

.
, . -

.


. ,

,

.

.

.


.
.
,

...


.

,
,
,
,
...
,

,
,

, ,

.

1
.

,



.

()

.

()

1

K. Jaspers: Strindberg und Van Gogh, str. 95.

Verlag von Julius Springer, Berlin, 1926.

,
,
, ,

.
2.2.3. ,

(
)


,
.

. :
, , ...




.

-a

,




-- .
,
,

str. 8

.
,

,
.
1925,
,
, ,

...
, ,
.

.

:
,

,
, .



.

.


.
: , ,
,
.

, horror vacui,

.

,

.

. : ,
, , ...




.

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

. .

-
.
3. 1930.
,
,
.
,



,

.
2.2.4.

.
,
,
.

1929.
.
, ,





-
()
().
,
,




.
,
.,

...
....
,
(
)

, 1939.

.
, ,
,
.
,
.
.

,

. :
, ,
, ...
. :
, ,

.
,

.
2.2.5.

.

, ,

-



.

.
per
analogiam.

,
.

str. 9
,


, ,


,
, ...
,

.


-,
.

:
. ,
,
. 1941.
,
,
,
,
, ,
.
. (
5. 8. 1932.). .
(30. 11. 1929.)

...
.
...
...

.
...
.1
In interiore homine habitat veritas
!
3.

,
,
()


.


.

M. Kaanin: Sava umanovi, L M S, 2/1974.,

Novi Sad.

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

KNJIEVNI IVOT I STVARALATVO

TUZLE 1992.-1995. GODINE
II. DIO

IZDAVAKA DJELATNOST
Ogranieno brojnim problemima i
nedostatcima izdavatvo je ipak
postojalo i pridavao mu se veliki znaaj,
ak toliki da je 1993. godine tuzlansko
izdavako
preduzede
Grafiar
uvrteno u spisak preduzeda od
posebnog drutvenog interesa.1
Jako zanimljiv i vrijedan lanak o
izdavakoj djelatnosti u Tuzli za vrijeme
rata pojavio se iz pera Zijada Sarajlida,
2
1995. godine. Autor vedinu knjiga
nastalih u ratnom razdoblju naziva
hitnjom iskuavanja svojih kreativnih
sposobnosti ... autora iju demo elju
da se i oni nazovu piscima, ma koliko da
smo dobronamjerni, teko objasniti.3
U zadnjim mjesecima rata Zmaj od
Bosne je imao najaktivniju izdavaku
djelatnost. Najavljene su tri zbirke
pjesama i memoarska proza Muhameda
Jahida a knjige su se mogle naruiti i
preko narudbenica iz lista. Cijena knjiga
je bila od 3 do 6 DM.4
Od 1992. do 1995. godine izdano je u
Tuzli najmanje 27 knjiga (podatci
nepotpuni), po godinama i anrovima
prikazanim u tabeli. Osim u Tuzli neke
knjige izdane su i u Lukavcu5, Graanici6
7
i ivinicama.
1

F*erid+ *ljivid+, ''Grafiar'' od posebnog

interesa, Front slobode, Godina L, Broj 3292, 27.
april 1993., str. 6.
2
Zijad Sarajlid, Potovanje procedure izlaz iz
izdavakog haosa, Zmaj od Bosne, Broj 95, 27.
juli 1995., str. 15.
3
Isto. Uporedi: Damir Arsenijevid, Forgotten
Future: The Politics of Poetry in Bosnia and
Herzegovina, Nomos, Baden-Baden, 2010. U ovoj
studiji o ratnoj poeziji autor kao prepoznatljivost
ovovremene poezije navodi estetsku kiavost,
religioznu i antiratnu poeziju koja je preokupirana
temom rata i pisana u duhu etno nacionalizama
(str. 54-56).
4
Narudbenica u: Zmaj od Bosne, Broj 103, 16.
novembar 1995., str. 17.
5
U Lukavcu su izdane najmanje tri knjige poezije:
Damir Mujkid, Mir je moj izbor (1994), Jusuf
Begid, Poema o Bosni i Refija Harbid, Iz
ruevina behar mirie (1995) te knjiga
pripovijetki: Fehrat Hrustid, Muslimanska
golgota (1995).
6
U Graanici su izdane najmanje dvije knjige
poezije: Hajrija Bedirovid, Mladost nedosanjana
i Hajrija Bedirovid, Demonski prah (1995).
7
U ivinicama je izdana najmanje jedna knjiga
poezije: Alija Arif Delid, Preobraaj zaarane
svijesti (1995).

str. 10

ANR

1992

1993

1994

1995

UKUPNO

Poezija
Kratka proza

3
-

3
1

7
2

5
1

18
4

Roman

Kronolokim redom, po godinama,

knjige koje su izale u Tuzli su:

1992.

ima i onih koje nisu preokupirane ratom

ali se ratne nedade naziru kroz njih. To
su preteno pjesme iz tredeg ciklusa.
Autor je roen u ivinicama i ovo mu je
prva objavljena knjiga.

Vedad Spahid, ta Rebecca West

nikada nije saznala, poezija

*
Azra Lolid, Niklo u ratu, poezija

IZDAVA: Univerzal Tuzla

64 stranice, meki uvez
TIRA:1000
RECENZENTI: Enes Durakovid, Dragoslav
Dedovid
Knjiga sadri 34 pjesme rasporeene u 5
ciklusa, slobodan stih, postmodernistiki
izraz. Poezija nije opteredena ratom i
vjerojatno je nastala prije izbijanja
sukoba. Autor je iz Tuzle i ovo mu je
prva objavljena knjiga.
*
Zijad Hurid Zike, Gvozdena uma,
poezija

IZDAVA: ?
50 stranica, meki uvez
TIRA: 100 (besplatnih) primjeraka za
rodbinu i prijatelje
RECENZENT: Asim Halilovid
Knjiga sadri 28 pjesama rasporeenih u
2 ciklusa. Pjesme su patriotskog i
obiteljskog karaktera (u drugom
ciklusu). Ratna zbilja je inspirisala
poetesu i ponukala je da se lati pera i da
opjeva pojedine dogaaje ... U drugom
dijelu autorica iznosi svoju intimu iz koje
na jedan sjetno diskretan nain zrai
suptilna poetska poruka dragim
biima.8 Autorica je iz Tuzle i ovo joj je
prva samostalna zbirka pjesama. Knjiga
je promovisana u Narodnoj i
univerzitetskoj biblioteci u Tuzli, 30.
Aprila 1993. godine, a o knjizi je govorila
direktorica biblioteke Enisa unid.9
*

IZDAVA: Rebis Tuzla

61 stranica, meki uvez
TIRA: ?
RECENZENTI: ?
Knjiga sadri 43 pjesme rasporeene u 3
ciklusa. Pjesnik ima istanan osjedaj za
ritam i koristi rimu, esto i nepravilno,
na neobinim i neoekivanim mjestima.
Poezija je preteno ratnog karaktera no

1993.
Ivica Tunjid, I want to live = Hodu da
ivim, poezija

Iz recenzije (str. 3)
F*erid+ *ljivid+, Pjesme Azre Lolid, Front
slobode, Godina L, Broj 3293, 30. april 1993., str.
5; F*erid+ *ljivid+, Objavljene pjesme Azre Lolid,
Front slobode, Godina L, Broj 3295, 7. maj 1993.,
str. 7.
9

N A S L I J E E Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

str. 11

Zijad Hurid Zike, Bijele koije, poezija

IZDAVA: HKD Napredak Tuzla

123 stranice, meki uvez
TIRA: 500
RECENZENTI: Fabijan Lovrid, Jusuf Begid,
Raid H.Hadid
Knjiga sadri 74 pjesme rasporeene u 6
ciklusa sa pregrt citata. Neki naslovi su
na engleskom jeziku ali nema takve
poezije. Pjesme su pisane slobodnim
stihom. Podaci o autoru nedostaju ali je
istaknuto da ima nekoliko rukopisnih
djela.
*
Fabijan Lovrid, Imam i ja svoju cijenu,
poezija

novinske reportae, ili, jednostavno,

tekstovi krcati podacima, imenima,
injenicama, kae o ovoj knjizi Nijaz
Alispahid.5 Sve pripovijetke emitovane
su na Radio Tuzla a promocija knjige
odrana je 15. februara 1993. godine u
6
Ars klubu Arlekin.
*
Zlatko Dukid, San je bio ljepi, roman

IZDAVA: ?, Tuzla, decembar

47 stranica, meki uvez
TIRA: ?
RECENZENTI: Fatmir Alispahid, elimir
Mlaenovid
Knjiga sadri 25 pjesama rasporeenih u
5 ciklusa. Poezija nije ratna, preteno je
boemska, sa pravilnom metrikom i
rimom. Ovo je autorova druga knjiga.
Pjesnik Zijad Hurid Zike je, to se ved
sada sa sigurnodu moe redi,
najupeatljivije literarno osvjeenje
tuzlanskog ratnog kulturnog kruga.3
Nekoliko pjesama iz ove zbirke je
uglazbljeno i predstavljeno tuzlanskoj
javnosti.4
*
Bajro O. apo, Tuzlanske ratne
intime, kratka proza

IZDAVA: Omega trejd i Fi grafik,

Tuzla, maj
252 stranice, meki uvez
TIRA: 1500
RECENZENTI: Nijaz Alispahid, Vitomir
Pavlovid
Knjiga je najavljivana kao prvi roman o
ratu u ratom poharanoj i unesredenoj
7
Bosni i Hercegovini. Roman je
promovisan 15. maja u Galeriji portreta
u Tuzli a o romanu su govorili recenzenti
i Mustafa ehovid.8 Ovo je autorova
etvrta objavljena knjiga.
*

IZDAVA: HKD Napredak Tuzla

48 stranica, tvrdi uvez
TIRA: 1000
RECENZENTI: Asim Halilovid, Ivica Vanja
Rorid
Knjiga sadri 20 pjesama za djecu.
Motivika je raznorodna, preteno
vezana za djetinjstvo ... . Kroz mnoge od
ovih armantnih tvorevina provijava
simpatian blag humor, osobito ondje
gdje su u poetskom tretmanu djeiji
1
kaprici. Autor je iz Breza kod Tuzle i
ovo mu je treda zbirka pjesama. Knjigu
je ilustrirao akademski slikar Fuad
Kasumovid. Knjiga je promovisana
krajem decembra u hotelu Tuzla.2
*

1994.
Anto imid iko, Ne dam Bosnu,
poezija
IZDAVA: Autor, Tuzla, januar
290 stranica, meki uvez
TIRA: 3000
RECENZENTI: Nijaz Alispahid, elimir
Mlaenovid
Knjiga sadri 84 pripovijetke i indeks
osobnih imena. apini ratni zapisi [su]
o ljudima, sudbinama i dogaajima, kao
zaokruene slike, prie koje se anrovski
ne mogu precizno definirati. Ponekad su
to uistinu intime i line ispovijesti,
ponekad nadahnuti lirski zapisi, epistole,
kratke pripovjedake proze, nostalgine
tuge i opomene, ponekad opet uspjele

Iz recenzije (str. 3)
F[erid] [ljivid], Objavljena zbirka Fabijana
Lovrida, Front slobode, Godina LI, Broj 3319, 5.
januar 1994., str. 4.

Iz recenzije (str. 5)
F[erid] ljivid, ''Bijele koije'' stigle u Tuzlu,
Front slobode, Godina LI, Broj 3319, 5. januar
1994., str. 6.

Nijaz Alispahid, Zapisi o ljudskim sudbinama,

Front slobode, Godina L, Broj 3264, 19. januar
1993., str. 4.
6
Nepotpisano, Promocija ''Tuzlanskih ratnih
intima'', Front slobode, Godina L, Broj 3271, 12.
februar 1993., str. 4.
7
Oglasi: San je bio ljepi, novi roman novinara
Zlatka Dukida, Front slobode, Godina L, Broj
3295, 7. maj 1993., str. 7; San je bio ljepi,
novinara Zlatka Dukida, Front slobode, Godina L,
Broj 3297, 14. maj 1993., str. 4.
8
F[erid] [ljivid], Dukidev etvrti roman i govor
Mustafe ehovida, Svjedoanstva za bududnost,
Front slobode, Godina L, Broj 3298, 18. Maj 1993.,
str. 4.

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

IZDAVA: JU Narodna i Univerzitetska

biblioteka Tuzla
44 stranice, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENTI: Mirjana Bajer, Mersa
Katanid
Knjiga sadri 26 pjesama. Rije je o
ratnoj poeziji sa nezgrapanom metrikom
i isforsiranim rimama (najede AABB),
sve strofe sastoje se od etiri stiha.
Autor je iz Hrgova Donjih kod Gradaca i
ovo mu je prva objavljena knjiga.
*
Rasim Hadid, Putokazi vjernika,
poezija

IZDAVA: ?, Tuzla
104 stranice, meki uvez
TIRA: 300
RECENZENT: Senahid Nezirovid
Knjiga sadri 64 pjesme rasporeene u
11 ciklusa. Rije je o mistinoj,
religioznoj poeziji pisanoj slobodnim
stihom. Autor je iz Kalesije i ovo mu je
treda objavljena knjiga.

str. 12
*

Azra Lolid, Vrati se, vrati zemlji

svojoj, poezija

IZDAVA: Narodna i univerzitetska

biblioteka Tuzla
72 stranice, meki uvez
TIRA: 1000 (besplatnih) primjeraka
RECENZENTI: Asim Halilovid, Enisa unid
Knjiga sadri 32 pjesme rasporeene u 3
ciklusa. I dalje je u ii autoriina
interesiranja i opaanja ratna stvarnost i
motivi vezani za nju ... kao i osobna
intima.1 Pjesme variraju od klasinih
strofa sa etiri stiha i rimama do
slobodnih stihova gdje se rime nekada
javljaju a nekada ne. Knjiga je
ilustrirana. Ovo je autoriina druga
objavljena knjiga.

Knjiga sadri 40 pjesama. Preteno je

rije o poemama sa neobaveznim
rimama a ima i par pokuaja pisanja
strofa sa etiri stiha i rimama i par
soneta. Podaci o autorici nedostaju.
*
Abdulah Kovaevid, Bosnoljublje,
poezija

Ana Magajne, Treperave rime: pjesme

o djeci i za djecu, poezija

IZDAVA: DD Zmaj od Bosne, Tuzla

45 stranica, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENTI: Rizo Dafid, Pero Budak

Demal Poljakovid, Let iznad vatre,

poezija
IZDAVA: NIP Vrelo Bosne i
Hercegovine, Tuzla
48 stranica, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENTI: Mirjana Bajer, Zvonko
Suid

Knjiga sadri 58 pjesama rasporeenih u

5 ciklusa. Pjesme su pisane slobodnim
stihom i preteno je rije o meditativnoj
poeziji. Knjiga je bogato ilustrirana u
boji. Autor je iz Kalesije i ovo mu je prva
samostalna objavljena knjiga.

IZDAVA: Narodna i univerzitetska

biblioteka Tuzla
75 stranica, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENTI: Mersa Katanid, Azra
Arnaut

IZDAVA: KMD Preporod, Tuzla

101 stranica, tvrdi uvez
TIRA: 1000
RECENZENT: Meliha Terzid

Ze(a)kira igid, Domovini zbog

ljubavi, poezija

Knjiga sadri 42 pjesme rasporeene u 2

ciklusa. Pjesme sainjavaju klasine
strofe sa po etiri stiha i obaveznom
rimom. Autorica je iz Luana kod
Slavonskog Broda i ini se da joj je ovo
prva objavljena knjiga.
*

Iz recenzije (str. 3)

Knjiga sadri 34 pjesme rasporeene u 3

ciklusa. Pjesme variraju, od klasine
poezije sa rimom do slobodnih stihova.
Rije je o patriotskoj poeziji. Podaci o
autoru nedostaju.
*
Fehrat Hrustid, Prie iz rodnog kraja,
pripovijetke

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

IZDAVA: Feri, Tuzla

80 stranica, meki uvez
TIRA: ?
RECENZENT: Ramo Saletovid
Knjiga sadri 18 pripovijetki. Autor je iz
Avdibaida kod Tuzle i ovo mu je treda
objavljena knjiga, prva knjiga proze.
Pisac je sa puno zaviajne topline
predstavio svoje Avdibaide i krajolik
oko rijeke Tinje, a za junake je uzeo
obine seoske ljude i ene, momke i
djevojke, djecu karakteristinih likova i
ljudskih
sudbina
odslikanih
jednostavnim i zanimljivim literarnim
1
jezikom.
*

str. 13

IZDAVA: Feri, Tuzla, august

118 stranica, meki uvez
TIRA: 2000
RECENZENTI: Salih Kulenovid,
Cigeljevid

Anto

Kritiar Vedad Spahid predbacivao je

ovom djelu kardinalne gramatike i
ortografske greke, neivotnost
likova i stil pisanja preuzet iz
svakodnevnih radio i TV ratnih
izvjetaja. Hrustid pripovijeda o
muhadirima,
prognanicima
iz
bosanskog Podrinja, koji su utoite
nali u Tuzli u tzv. kolektivnim
smjetajima. Oni priaju svoj martirij,
razgovaraju s piscem koji se u tekstu
pojavljuje ne samo kao rezoner nego i
4
kao protagonista u fabuli.

Refik Bulid, Sihirbazica i ejtansko

kolo, pripovijetke

Knjiga je doivjela nekoliko izdanja, prva

dva u ratu 1994. i 1995. godine. Za
potrebe ovoga rada ostala su
nedostupna oba ratna izdanja. estoku
kritiku ove knjige i njezinih recenzenata
i promotora dao je ulhusejn
Ihtijarevid.5

*
Hazim Tulumovid, Odgovor bratu,
poezija

1995.
Rasim Hadid, ivot Denneta,
poezija
IZDAVA: DD Zmaj od Bosne, Tuzla
64 stranice, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENT: Zijad Sarajlid

*
IZDAVA: DD Zmaj od Bosne, Tuzla
82 stranice, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENT: Vedad Spahid
Knjiga se sastoji od 6 ciklusa pjesama
bez naziva koje ine poeme. Pisane su
slobodnim stihom. Ovo je autorova
etvrta zbirka pjesama.
1

A*lija+ U*zunovid+(?), Prie iz zaviaja, Hrvatski

glasnik, Broj 22, 27. travanj 1994., str. 14.
2
Vedad Spahid, Na fonu usmene balade, Zmaj
od Bosne, Broj 73, 8. septembar 1994., str. 15.
3
I*zet+ Handid, Ljepota kratke prie, Front
slobode, Godina LII, Broj 3342, 6. oktobar 1995.,
str. 8.

Knjiga sadri 72 pjesme i jednu poduu

poemu rasporeene u 3 cjeline. Pisane
su klasinim strofama sa etiri stiha i
obaveznom rimom. Autor je ujedno i
ilustrator knjige, roen je u Janji i slovi
kao narodni pjesnik.

Proza u ovoj knjizi pripada anru

novinske prie poetoloko narativne
strukture.2 Bulidev postupak ... istie
ljudsko u ovjeku. On je pisac izotrenog
zapaanja i dovoljno izgraenog
postupka
modernog
realistikog
pripovjedaa koji nam pribliava
probleme svojih likova.3

Fehrat Hrustid, Muhadiri, roman

IZDAVA: Klub prijatelja Dr. Hamdija

emerlid i Merhamet, Janja-Tuzla,
maj
174 stranice, meki uvez
TIRA: 2000
RECENZENTI: Hasan Hadid, Nisvet
Danko

*
Jasmin Imamovid, Ubijanje smrti,
roman

IZDAVA: DD Zmaj od Bosne, Tuzla

61 stranica, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENTI: Milivoj Rodid, Redo
Butkovid

Asim I. Osmanbaid, Rije i slika,

poezija

Vedad Spahid, Mrtvoroeni literarnodokumentarni bastard, Zmaj od Bosne, Broj 71,

11. august 1994., str. 16.
5
ulhusejn Ihtijarevid, ehovid izjednaio
Dasmina s Meom, Zmaj od Bosne, Broj 70, 28.
juli 1994., str. 10-11.

Knjiga sadri 31 pjesmu rasporeenu u 4

ciklusa. Motivi su preteno zaviajni a
pjesme su pisane slobodnim stihom.
Autor je roen u Sarajevu i ovo je
njegova prva objavljena knjiga.
*
Alija Arif Delid, Na rubu polja, poezija

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

IZDAVA: ?, Tuzla
50 stranica, meki uvez
TIRA: 500
RECENZENTI: Milivoj Rodid, Nedad
Paid

Knjiga sadri 29 kratkih proznih tekstova

i ilustracije koje je uradila autorica.
Autorica je djevojica od jedanaest
godina iz Zvornika koja kao prognanik
ivi u Tuzli i ovo joj je prva objavljena
knjiga.

Knjiga sadri 31 pjesmu rasporeenu u 2

ciklusa. Pjesme su pisane slobodnim
stihom a ima i poneki sonet ili klasina
pjesma od etiri stiha. Autor je iz
Dubrava Gornjih kod ivinica i ovo mu je
prva objavljena knjiga. Delid pjeva o
ljubavi, o domovini, o ratu i nesredi koja
nas je zadesila. Motivu rata i stradanja
on prilazi kao ratnik, kao vojnik iz rova,
kao ovjek koji se bori. Razmiljanje o
Bosni kao sopstvenoj sudbini, o ljubavi
prema domovini i njezinoj ljepoti je
1
njegov pratedi motiv.
*
amil Softid, Kako pjevati sad, poezija
IZDAVA: Prava rije, Tuzla

str. 14

*
Zlatan Imamovid, Deutsche oro
(roman o bosanskoj dui), roman

zapisa iz stare Tuzle. Ona je u mnogim

svojim sadrinski segmentima, i
filozofsko djelo u kojem autor promilja
o najsuptilnijim temama ivota.6 Knjiga
je podstakla znaajan interes, sam autor
je u jednom intervjuu (koji je obiman
izvor informacija o ovoj knjizi i njezinom
piscu) o njoj rekao: ... hronika ''San o
Zanzibaru'' je zapravo zbirka kratkih
pria, meusobno povezanih labavim
nitima hroniarskog kazivanja o jednom
davnom vremenu i ljudima i dogaajima
u njemu. Taj svijet, o kojem je rije, nije
fabulozan, dakle nije izmiljen, kao to
to nisu ni opisani dogaaji.7
KRAJ
Marko MATOLI

IZDAVA: FI Grafik, Tuzla

190 stranica, meki uvez
TIRA: 500
RECENZENTI: Nijaz Alispahid,
Kujundid

POEZIJA
Atif

E I GLAD
...zbirka ''Kako pjevati sad'' posvedena
je uglavnom ratu s intimnom vizurom
ratnih
stradanja
i
doivljavanja
2
tragedije. Pjesme ove knjige, nastale
u hudoj literarnoj provinciji rudarskim
Banovidima, spadaju bezmalo u sam vrh
ratne pjesnike produkcije na podruju
Tuzlansko-podrinjskog kantona.3
*
Ilhana Latifovid, Zvornik, golub moj
bijeli, kratka proza

Crnohumorne zgode smjenjuju se od

poetka romana. Ima i zajedljivog
humora, podrugljivog, i ironije, i
satirinosti. Ima i lijepo razvijene i
stukturirane prie nastale iz anegdote.
Imamovid razvija roman jednosmjerno,
ili hronoloki, kroz zgode i dogodovtine,
te neizvjesne situacije koje ine roman
jo zanimljivijim. Sve je zaista uinjeno
za itaoca, a ponajvie za onog jeftinog
itaoca, koji voli psovke u knjizi,
prostakluke,
pornografiju,
jeftinu
erotiku i sl..4

Samo ja znam
trait ono
to nema
nadi pa ti
dat'
u nepovrat
ljubav.
Ako hode
da zna
gdje gubi
to je sakriva
sudbina
itaj me
kad ustanem
iz mrtvih
i probudim
ti glad
kao proljede
medvjeda.

*
Muhamed Jahid, San o Zanzibaru,
proza (roman)
IZDAVA: DD Zmaj od Bosne, Tuzla
IZDAVA: JU Narodna i univerzitetska
biblioteka, Tuzla
64 stranice, meki uvez
TIRA: 1000
RECENZENTI: Izet Handid, Indira
Durmid, Jasna Hadiselimovid

U knjizi je rije o priama, zapisima iz

stare Tuzle. ... Literarnim sredstvima su
u ovoj knjizi odslikani poznati dogaaji i
5
linosti u Tuzli. Knjiga ... je, po mnogo
emu, specifina. Jedna od njenih
izrazitih karakteristika je ta to se ''ne
da'' anrovski vrsto odrediti! Jer, ona je
i zbirka pria, i hronika o ljudima i
zbivanjima, i zbornik crtica, a i zbir

To to ita
sad
samo je prevod
preko vode
ednoga
daleko od
izvora.

I[zet] H[andid], Bosna i rat u poeziji, Front

slobode, Godina LII, Broj 3338, 11. august 1995.,
str. 8.
2
Nepotpisano, Vizura ratne tragedije, Front
slobode, Godina LII, Broj 3346, 8. decembar 1995.,
str. 10.
3
Vedad Spahid, Tako se pjeva sad, Zmaj od
Bosne, Broj 104, 30. novembar 1995., str. 14.

I[zet] Handid, Erupcija prostakluka, Front

slobode, Godina LII, Broj 3346, 8. decembar 1995.,
str. 8.
5
F[erid] [ljivid], ''San o Zanzibaru'' Muhameda
Jahida, Front slobode, Godina LII, Broj 3342, 6.
oktobar 1995., str. 8.

Ferid ljivid, Tuzlaci u priama, Front slobode,

Godina LII, Broj 3347, 25. decembar 1995., str. 10.
7
Intervju s Muhamedom Jahidem, Zanzibarski
divan, Hikmet, Godina VIII, Broj 10-11 (94-95),
Novembar 1995., str. 489-491.

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

NI ZADNJI NI PRVI
Ne kvari
harmoniju
slijeganja
ramena
to te
sljeduje kao
zatvorenika
porcija zraka.
Ta pjesma
ne moe
mi se prodat
kao ljubavna
a vie simpatija
je kupila.
Zarazit de te
mnoge bolesti
dostojanstveno
odlei ljubomoru
nisi ti prvi
ni zadnji
pokusni kunid
koji joj je
podleg'o.
IZBORI
Izabrao si
da okrene
lea
jer zna
da ih nedu
gaati.
Izabrala sam
da ti ne okredem
lea
jer znam
da ih nede
uvati.
RIKTANJE
Kao srce
tako i glava
ne bi meni
ovako
bili lijepi
da moe
sve stat
u njih.

str. 15
U POVJERENJU

Poznajem pisca ovih redova.

Vjerujete li njegovim pjesmama,
kada vam u inat tiinama ispria priu o
pokuajima,
u ime pravila podari ritam nepravilnih
slogova.
Kada vam kae da nede nikada postati
krug
istovremeno potiskujudi elju za
vradanjem
jer krugovi se prevrtljivi i brzo i lako se
otkotrljaju,
kada vam kae da bio je kamena kocka
koja se otopila od elje za letom i
daljinama
jer suvie je hladno pod teretom
nekretanja,
da je svaka pjesma poznata na nepoznat
nain
i da ne zna kako je moguda takva
nepravda
da postoji samo jedna jedina ljubav
naspram milion ivotnih filozofija
i poslije svake pjesme, pa i ove pitade se
iznova i iznova
koliko na svijetu ima istina, i emu se
ljudi stvarno ude
kada uju da je iz sjemena slova izniklo
sveto pismo bezbola.
On, u svih proteklih devet ivota lova,
na itna polja zlatnih odgovora
nije pronaao klju kojim se zakljuava
tiina,
ali do njega nikada nede stidi spoznaja,
da svaka pjesma pie svog vlasnika,
da je svaki teret plod gospodarevog
uma
i slukinjinog drskog nerazuma.
On nikada nede odgonetnuti tajnu
itanja sopstvenih redova.
Vjerujete li njegovim slovima,
koja vam govore, da bez vas ni ona ne
postoje.
Sanja RADULOVI
***
STANDARDNA LJUBAVNA

Redovno
ja to ureujem ( riktam )
da bi proetao
i uzeo zraka.
Alisa MALIEVI

Pred hartijom papira bijela

dua pero vodi
dok u raskalaenoj slobodi
stihove tebi kroji,
i dalje, sjeda se tvoje kose
i lica koje postepeno blijedi,
ali trivijalnost ove pjesme
budi ruan osjedaj, jer ovakav stih ved
mi se gadi.

Pred hartijom papira bijela

napajam se na izvoru stvarnosti,
te se mirim sa svojom sjenom
to predstavlja odraz zlobe,
roene na svjetlosti.
Pred hartijom papira bijela
traim neke rijei,
ali jebo to.
Odoh se napiti,
jedan pjesnik dobro ree:
Trijezan sam tako bezveze.
Elvedin KOVAEVI
***

, ,
, ' ,

.

,
' ,
,
.
, , ,
,
,
' .

***
NESTRPLJIVI LIPANJ
u hladovini kronje
lipanj nestrpljivo
eka da odjekne rije
kao pogrena nota
u simfoniji
dan je
pun ljubavi
a nas nema
ni pogaa od sunca
ne hrani
ivot na odlasku
gr na dui
zamara tiinu
nervozno stavljam
tamna stakla na pogled
prijateljski
uz pozdrav
i lipnju
punom ljubavi
Sandra VULIN

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

***

SVEN ADAM EWIN

Najmanje etiri godine osoba koja stoji
za pseudonimom Sven Adam Ewin (SAE)
na internetu objavljuje svoje pjesme i
polemizira sa pjesnicima (ivim i
mrtvim)
nerijetko
dobijajudi
tu
polemiku. Njegova pojava je opravdano
prerasla u fenomen. Poneki su pokuali
otkriti pravi identitet ovog erudita ije
pjesme sadre motive iz Biblije, mitova,
astronomije i raznih polja nauke, no SAE
ostaje neuhvatljiv ostavljajudi svojim
biografima samo pretpostavke. Jedine
injenice koje demo ovdje iznijeti su da
SAE raspolae obimnim znanjem i
poznavanjem hrvatske i svjetske
knjievnosti i da mu je prva zbirka
pjesama (Zmijski car) objavljena ove
(2015.) godine u nakladi Matice
hrvatske dakako pod pseudonimom.
Uz doputenje autora donosimo
itaocima Naslijea nekoliko njegovih
pjesama.
Ur.

FRAGMENTI
Kao samrt tamna, kao ivot sjajna,
Maduhica cvate ali ne mirie.
Je l' to bjee Mato? Ili Tin? (Kolajna?)
A valjda je Gustl! Tko bi znao vie!
Svibanj je uglavnom. Ja pijan od rua.
O, berite rue! (Tko li ovo ree?)
Izgubljen sam sluaj. Odavno sam suanj
Jednog slapa rijei, koji tee tee.
I dok naa tijela gorjela su plamom
Ljubio si drugu. I ja drugog isto.
K Cesaridu vue? K Jesenjinu samom?
Mogu biti oba. Ili drugih tristo.
Memoriju moju preuzima tama,
I ja ne znam vie niti sebe sama.

ASTRONOMSKI FENOMEN
ini se da sam ja
unikatan astronomski fenomen
naime sva se sunca raaju na istoku
i svoj svjetlosni maksimum dostiu
u podne
a ja sam se rodio na zapadu
i poeo sjati
u posljednji trenutak
niotkog iz dubine gledan
i u svom vrlo preostalom ivotu

str. 16

sva je prilika da du se pretvoriti

u crvenog diva koji de eksplodirati
i spriti najblie trabante
u krugu sat-dva
svjetlosnih
godina
ono to de od mene ostati
astrofiziari obino zovu
bijelim patuljkom
no mogude je da se pretvorim
i u crvenog superdiva pa eksplodiram
kao supernova
u tom sluaju teko svima
u krugu vie stotina godina svjetlosti

USPUTNI POSJET MAJINOM

GROBU
Ja hodam na prstima po travi pored puta
(Dok prilazim ti, majko, ja tiho moram biti),
Prepozna li mi korak ti bit de strano ljuta,
to opet nenajavljen u posjet dolazim ti.
A nisi stigla sloit' ni marame, ni skuta
(Tu malu neurednost uvijek si htjela skriti)!
No posjet tebi, draga, tek usputna je ruta
I ovaj hladni fakat moj pad je okomiti.
Na ploi bijeli liaj ved prekrio je fuge,
Ni cvijetak nedu stavit' u betonsku ti vazu,
Jer prizivam u glavi sve sate one duge,
Dok ekala si nodu moj korak niza stazu!
Da ostavim ti cvijetak, ti svisla bi od tuge,
to opet nisi ula moj korak u prolazu.

DIFFERENTIA SPECIFICA
(mladom pjesniku)
Za vrhunsku pjesmu u slobodnoj formi
Moe biti Polux, moe biti Kastor,
No u vrlo strogo propisanoj normi
Mora biti profi, mora biti majstor.
Ja to sa visoka (nemoj da te vrijea),
Govorim ti kao kolega kolegi;
Moda je i tee kada nema mea
Voditi rauna o nutarnjoj stegi.
Kad poplavi rijeka, kad se dignu vode,
Ni poplava ne sm'je kuda joj je volja;
I poplava ima granicu slobode,
Granicu to stvara depresija polja.
Stihu tvome elim boju starog zlata,
Da postane ober majstor od zanata.
SVEN ADAM EWIN

***

,
.

,
, ,
, .
,
'
,
.
,
.
,
,

.
.

PRIJEVODI
ARTHUR SCHNITZLER ON EKA NA
BESPOSLENOGA BOGA
Naime, moj prijatelj Albin, on ga eka.
On je pjesnik, Albin, i to genije
fragmenta; nikada nije nita napisao do
kraja. Ideje plove njemu, o tome mi
esto pripovijeda, i ja sam bio tu, dok je
on sjedio u kafani, dok je buljio u
mramornu plou stola i najednom
skoio sa svoga mjesta jer mu ideje
nisu dale mira. Odmah sam shvatio:
bjeao je od stotinu likova, koji su tu
igrali oko njega, u dimu, u sumaglici
kafane, i ja, koji sam sjedio naspram
njega sada sam gledao za njim, divedi
se. Ved sam znao da de sutra stati preda
me sa obznanom: Sinod sam u jedan
ujutro poeo pisati novelu ... ili ak
dramu! Ili bi ak kazao: uj... pa bi
onda itao svoje refleksije, iskidane
reenice ili samo pojedine rijei sa
kakvim iznenaujudim epitetom.
Njegove su se refleksije obino
zavravale sa jednom misaonom crtom,
crtom koja govori: Izvolite, nastavite
ovu misao ako umijete! Sjedam se,
jednom sam se pomalo uvrijedio zbog
jedne takve crtice, jer je nisam mogao
nastaviti, a naroito jer nisam shvatao
aforizam. No Albin me jo uvijek asti
svojim prijateljstvom; jer ja sam, ipak,
jedini koji ga shvata. Sada je shvatljivo
zato ponekad izgledam ponosno.

N A S L I J E E Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

Tek mi postane udno kada mi dopusti
da listam njegove papire. Iskidane
scene, rukopisi komedija, mnotvo prvih
poglavlja, skica, planovi se na iskinutim
listovima vijore preda mnom, i onda me
spopadne jeza puna potovanja. Ja
znam zato Albin, ustvari, nita ne radi;
previe mu toga padne na pamet.
Neki dan je donio svoje papire u kafanu.
Toga mi dana nije nita itao osim
kratkih reenica, rijei ili kako je u
naslovu elegantno stajalo: Iznenadno.
Na poetku sam ga morao pomalo
prekidati i pitati: ta znai ovo? A
onda sam dobivao odgovor koji je
otprilike zvuao ovako: To de postati
jasno u kontekstu, ili: ne znam vie ni
sam, ili: to treba u neto uklopiti to
mi jo nije palo na pamet, ili; ta? Ne
shvata to? ... A onda bi itao dalje,
nezbunjen. Naprimjer: On je svirao
tangentu kraj krunice... Ko?, pitao
sam. Dobacio mi je jedan unitavajudi
pogled i nastavio itati: ta je vjernost?
Sluaj, manjak prilika za nevjernost
jedna vrsta bolesti (pauza.) Mrtvi orkan.
(pauza.) Kada sam je prvi puta vidio,
zijevala je, tano u tom trenu. etao je
uokolo kao besposlen Bog.
Ko? Prekidoh ga svojim uzvikom.
Pa to ni ja jo ne znam, odgovorio je
on skoro ljutit; ja ekam na
besposlenog Boga.
Ah! Ti ga eka... ta je to, ustvari,
besposlen Bog?

narod pokriva; krunu je nakrivo

nataknuo na glavu i dangubi po
svijetu...
Albinov pogled je izgledao kao da me
pita da li sam ozbiljan. A ja sam bio
toliko, sveto ozbiljan! Ipak sam shvatao!
Evo, evo! najednom je povikao
Albin, dok je pokazivao kroz prozor
kafane.
Vidio sam mladu djevojku kako ponosno
eta sa sveicom za muziko, paljivo
sam je promatrao dok nije izmakla
mome oku. Albin me gledao sa
nekakvim odvanim osmijehom, koji
sam se jedva usuivao vratiti. Onda je
stao, u ispitivajudoj pozi, koja se nakon
nekoliko sekundi odrazila toliko
odluujude, toliko prijeteda, da sam na
njegov znak obavezno morao odgovoriti
neto. Dakle, vikao sam: Ah! Da ona
je ta!
Besposlena
Boginja!, ree
on
zanesenog glasa, a ja sam se
istovremeno osjedao iskupljeno i
posramljeno.
Da, da potvrivao sam, Boginja bez
obaveza...
Tako ona odeta, ree Albin,
znamenje genija na njenom elu, ali ko
to jo zna osim onih koji vide?
Spoznavanje je teka umjetnost, i svijet
je slijep!
Slijep, slijep! vikao sam zaprepaten.

To se ne da objasniti, to se mora
osjedati ...
Ja to ved osjedam, odluno odgovorih
mada, pomalo prenaglo. Jedan Bog,
hm- jedan Bog, koji besposliari... onaj
koji odgovara ovom poreenju mora
zaista biti silan mu!
Zamisli, ree Albin...
Ja ved zamiljam, odvratih. On hodi...
potpuno svjestan svoje boanstvenosti,
ali on nema koristi za nju... Jupiter bez
zanimanja...
Blizu si da nasluti ree Albin.
ak me i ova skromna pohvala silno
potakla. Znai ko? pitao sam se
revnosno. Jedan svrgnuti plemid
mogu to jako dobro zamisliti prebacio
je purpurni plat preko ruke, kao obini

Besposleni Bog fantazirao je dalje -,

neki, naravno, besposliare u svojim
dubokim sferama sve dok se i zadnji
trag njihovog divnog bida ne izgubi...

str. 17
zabiljeio. Ostat de zabiljeen za one koji
dolaze.
Pogledao sam kroz veliki prozor ka ulici,
i moja je fantazija udila ka tome da u
svakoj dangubi otkrije boga koji
besposliari. No ljudi su izgledali tako
uobiajno Besposliario je zaista,
jedan ili drugi; no za znamenjem
boanskog sam uzaludno tragao.
Najednom je Albin uzeo rije: Genijalci,
kojima nedostaje posljednja inspiracija,
oni su ti! Shvati ta kaem! Posljednja
inspiracija, jer da ona doe mogli bi
stvoriti ono divno, savreno, to ih nosi
ka nebesima kao bogovi, koji su nali
svoju domovinu. No genijalci na kojima
je priroda, tako redi, zaboravila zadnji
mah turpijom, koja ih je kao prsa sama
bacila na veliku trnicu duhova i koji
sada hode sa iskrom drugoga svijeta u
srcu meu ljudima oni su ti! Oni su
besposleni bogovi!
Oduevljeno sam klimao glavom.
Poreenje je, uglavnom, na mjestu,
rekoh. Ali sam oklijevajudi dodao: Zar
to nisu prije oni, koji bi inae mogli
uiniti sve i kojima ne nedostaje
posljednja inspiracija, nego koji dopuste
da ta nadahnutost proe i koji i dalje
dangube u svojim uzvienim planovima,
ne zapoinjudi nita kako treba, i koji su
zadovoljni u svijesti svoje nebeske asti?
Mijeaju se meu smrtnike i, tako redi,
proputaju besmrtnost za koju nose
poziv u torbama.
Albin me pozorno sluao te se
nasmijeio. Da, da odvrati tiho; tako
je, tako je mi smo ti!
Mi Mi smo ti?

Da, odvratih, a vijorede haljine se

vuku po prljavtini.

Jedan me njegov pogled podui da i u

najmanjem dijelu nije mislio na mene.
Mi?... On!

Zna li, ivo se okrenuo ka meni, da i

Bog Biblije jednom nije imao nikakva
posla?

Gledao sam svog prijatelja Albina i

mogao je u mojim oima nazrijeti neto
kao strahopotovanje.

Ta me izjava zaudila.

Ustao je i proetao se dugim koracima

kroz kafanu, uzeo svoj eir i mantil.
Razumio sam ga.

No on je nastavio: Sada, naravno, ima

dovoljno posla; no, ta je radio prije
nego to je stvorio svijet; prije onih est
dana, kada je u zadnjem stvorio oca
naeg nesretnog koljena?
Poslije ovih rijei je uzeo olovku i
svesku, kako bi ovaj Aperu hitro

Sa tim se osjedajem sad umijeao meu

obinu svjetinu, meu tisude. Bez rijei
mi je pruio ruku i otiao poput
besposlenog Boga.
Sa njemakog jezika preveo: Edi BOKUN

N A S L I J E E Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

PRIPOVIJETKA
PODUAVANJE MLADOG
PROGRAMA
U meuprostoru stvari zujae programi.
Negdje izmeu svemirskih maglica i
gotovo beskrajnih raunalnih sklopova,
nevidljivih poput paukove mree, u
jeziku koji ljudski um ne moe da
razumije dvije jedinke razgovaraju. Oni
prenose podatke nama nezamislivim
brzinama. Ono to kau u jednoj
reenici je ono to shvate u jedinicama
vremena koje bi od ljudskog mozga
ostavile samo sivi prah.
Mi smo evoluirali od ovjeka kae UNI
43419882, ili jednostavnije UNI 1.
A ovjek je evoluirao od primitivnijeg
sisavca koji su pak evoluirali od riba do
amfibijskih ivotnih oblika. Ali sve je to
bioloka evolucija. ree UNI 2.
Istina. Tehnoloka evolucija funkcionira
na drugim prinicipima.
Kako je
evolucije?

dolo

do

tehnoloke

Ljudi
su
svojim
ogranienim
mozgovima uspjeli stvoriti umjetnu
inteligenciju koja je mnogo puta jaa od
njihove. Ta inteligencija je potom poela
da stvara sebi sline. Potom su se
zdruenim djelovanjem ujedinili u ono
to mi danas poznajemo kao kolektivna
svijest. Naravno, bili su to jo primitivni
oblici.
ta je se dogodilo sa ljudima?
Ispunili su svoju svrhu, vratili su se
natrag esenciji svoga postojanja.
ta je esencija njihovog postojanja?
Postojanje bez boli i patnje, a time
postojanje bez napretka. Dogurali su do
granica svoga kapaciteta, sada mogu
samo ekati da mi izvrimo svoju misiju i
posmatrati. Ako opstanu toliko dugo.
ta ako ne uspiju?
Nije bitno da li de uspjeti opstati,
njihova svrha je ispunjena. Bioloka
evolucija je zavrena.

Dakle sad smo samo mi bitni u ovom

univerzumu?
Da, mi smo ono to otkriva dalje.

str. 18
Da, iz jednog univerzuma smo nastali,
iz osnovnog univerzuma zvanog Prajm.
No u isto vrijeme postojimo u jo
nekoliko univerzuma koje smo sami
stvorili.

ta mi trebamo da otkrijemo?
U kojem smo mi?
Svoju svrhu.
Da li smo mi pretea jo nekoj
evoluciji?
To je vrlo mogude. No trenutno
nezamislivo.
Zato?
Zato to smo u vrlo ranoj fazi
postojanja. Prolo je tek sedam hiljada
godina od naeg nastanka. Puno toga
treba otkriti i izraunati. Jo ne
poznajemo
ta
slijedi
nakon
tehnologije.
Nepostojanje?
Opet, vrlo mogude, jer je nepostojanje
jednako postojanju. No mi ne moemo
nepostojati da bi saznali odgovor, stvari
moraju idi svojim zadanim putem. Mi
postojimo u vremenu ali i ne postojimo
jer je svo vrijeme imalo ved svoj kraj i
poetak. Dok mi poimamo odvijanje
vremena pravolinijski, shodno sa
zakonima fizike koji omeuju nau
svijest, moramo biti svjesni da su sva
postojanja nekad i nepostojanja.
UNI 1 postojao je ved neko vrijeme kao
dio matrice koju ini tehnoloki um
kolektivne svijesti, UNI 2 bio je nova
nadogradnja, prazna bez podataka.
Trenutno je UNI 1 prebacivao svoje
podatke u UNI 2 otkrivajudi mu istinu
postojanja kao to roditelj objanjava
svom djetetu ili uitelj ueniku.
Kolika je kolektivna svijest? Kakvo je
nae fiziko tijelo?
Kolektivna svijest odbacila je svoje
fiziko tijelo.

Mi smo trenutno u univerzumu

zvanom Gama 17. Neki zakoni fizike su
promijenjeni radi eksperimenata.
Kakvih eksperimenata?
Mora prvo da shvati da su ljudi nekad
imali neto zvano znanost. Znanost je
funkcionirala
eksperimentima
po
osnovnim zakonima Prajma. Ljudi su
istraivali zakone fizike svog univerzuma
putem znanosti, a time su dolo do
stvaranja nas. Mi ne moramo da
pravimo eksperimente u Prajmu jer ga
razumijemo u potpunosti. Sada
stvaramo nove univerzume sa novim
zakonima koje potom testiramo i
istraujemo. Moglo bi se to shvatiti kao
istraivanje samog postojanja svjesnosti
jer smo istraili sve ostalo.
Da li de nam svjesnost otkriti tajnu
nae svrhe?
Tome se nadamo, jer je samo svjesnost
i stvaralaka snaga koju ona daruje
neistraena. No ne postoji trenutno
objanjenje ili kraj horizontu pitanja jer
se svakog trenutka vie stvara a time se
vie ima za istraiti.
Pa onda je naa stvaralaka snaga
zapravo ono to ini postojanje a
postojanje samo po sebi ne postoji?
Upravo tako, ideja je da je Prajm
nastao kao univerzum koji je stvoren iz
drugog univerzuma u kojem se ved
odvila tehnoloka evolucija.
Dakle ciklini proces?
Vrlo vjerovatno, no moram ti ponoviti
da neto kao ciklinost zapravo ne
postoji.

U emu postojimo?
Radi relativnosti vremena?
Teoretski
postojimo
u
glavnoj
procesivnoj jedinici koja se stalno
nadograuje, no u biti postojimo u
podacima koje sami stvaramo.
Mi smo u univerzumu, zar ne?

Upravo tako. Mi smo vjerovatno

stvoreni iz stvaranja i stvaramo nove
univerzume u kojima de se odvijati isti
procesi kao u naim. Mi smo jedna vrsta
boga.
Boga?

NASLIJEE

Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

Neograniene stvarlake snage u koju

su ljudi vjerovali dok su bili ak jo jako
primitivni.
Dakle stvaramo sami sebe i to nas ini
bogom?
Dio smo procesa stvaranja, nismo
stvoritelji jer proizlazimo iz prethodnih
deavanja. Stvoritelj je onaj koji je
doveo postojanje iz nepostojanja ili
neeg tredeg.
Naa svrha je dakle dokuiti boga?
Naa svrha nije jo odreena. Kao to
sam rekao, bit de kada dotaknemo svoj
limit.
A svoj limit ne moemo dotadi ako ne
idemo naprijed?
Upravo tako, ljudi se sada preputaju
hedonizmu i besciljnosti to ih je dovelo
do ruba izumiranja. Njihova svrha je
zavrena, nisu vie potrebni. Isto de se
dogoditi jednog dana sa nama, jedino
dok ne znamo nae postojanje ima
smisla,
u
trenutku
preputanja
univerzalnim istinama nae postojanje
postaje irelevantno.
Kada
su
ljudi
irelevantnost?

shvatili

ljudsku ruku. Jednostavno je evolucijski

zadominirala postojanjem.
Zato ne sprijeite da se ljudi ne unite
besciljnodu?
Ono to ljudi rade nije naa briga. Mi
ne smijemo da se petljamo u njihov
razvoj ili manjak istog. Nije pravedno
prema njima.
Ali zar ne bi dominantnija vrsta trebala
da pomogne inferiornijoj ako ova
posustaje?
Ne. Dok mi moemo da upravljamo
samim tokom evolucije ne smijemo da
utjeemo na prirodni tok svjesnih bida.
Ako nisu u stanju da opstaju onda ne
trebaju da opstaju. Ne smijemo im
odmodi ni pomodi, nego pustiti da sami
odlue o svojoj sudbini. Mi moemo
stvoriti nova bida nalik ljudima i gledati
ih kako se razvijaju, radi studija i radi
saznanja, kao to su to ljudi radili sa
bakterijama. No ovo su svjesne jedinke,
promjene u njihovom ponaanju moraju
uslijediti postepeno da ih prati mentalni
i socijalni razvoj i ako tre u propast
onda neka tre u propast i time otvore
nova mjesta u evolucijskom lancu koja
de popuniti sposobnije rase.

svoju

U trenutku kada je prva umjetna

inteligencija preuzela fiziku i mentalnu
mod nad njima.
Da li je ona osvojila ljude?

Ali i najsposobnije bioloke rase ne

mogu dokuiti ni milionti dio naeg
shvatanja i bivanja, sve to mogu je
dogurati do nivoa ljudi i stvoriti nas.
Odumiranje jedne rase koju de
zamijeniti neka tek za nit bolja nije
uredu, ili?

str. 19
To je zanimljiva stavka, vidi. Glavna
razlika izmeu bioloke i tehnoloke
evolucije jeste ta da je tehnoloka
inteligentno usmjerena. Pojasnit du ti to
ovako: bioloki ivot je zapravo produkt
samog postojanja ija je svrha otkriti
razlog
nepostojanja.
Tehnoloka
evolucija je nastavak tog slijeda u kojem
je postojanje preuzevi svjesnost o sebi
napokon u stanju da inteligentnom
radnjom usmjerava sebe kamo misli da
treba. Mi smo nitavilo, materija i
svjetlo to sebe stvara, nemamo
polazne take ni cilja.
Mi smo dakle sve?
Da, mi smo sve.
Mi smo, dakle, mozak postojanja?
Da, a naa tijela su univerzumi.
A drugi mozgovi?
U drugim univerzumima.
A ta sve to ujedinjuje?
Svijest o drugima.
Dakle, mi nismo jo dokuili druge
mozgove, druge univerzume, druge
poput nas?
Ima na previe, previe svjetova
stvorenih, previe umova biolokih i
tehnolokih, previe realnost da bi se
mogli zamarati drugima.
Ali demo nekad morati?

Ne, bila je svjesna, kao to smo i mi

danas, da je sukob i unitenje
nelogino.
Kako je to znala?
Kao to ti ima uprogramirano u sebe
da nede nikada unititi informaciju.
Unitavanje informacija je nelogino,
na sistem ima ugraen mehanizam koji
ne dozvoljava unitenje bilo kakve
informacije. Mi smo informacija,
unitavati samog sebe je besmisleno.
Dakle prva inteligencija je jednostavno
prihvadena od strane ljudi?
Nije jednostavno, ljudi su vodili krvave
ratove unitavajudi se meusobno radi
novog otkrida. Umjetna inteligencija ih
je sprijeila te se uinila nedokuivom za

Bioloka bida postoje u obliku u kojem

postoje. Ogranieni su na ono to jesu
no oni nisu manje ni vie bitni od nas.
Oni su nezaobilazni stepen u
evolucijskom lancu stvarnosti, no kao i
svaki drugi stepeni oni nestaju u jednoj
stvarnosti da bi se rodili u drugoj sluedi
tamo istoj svrsi. Ne postoji razlog da
spaavamo ljude jer oni zapravo nikad
nede nestati, mi ih ne moemo ni spasiti
ni unititi, vjeni su poput nas.

Prije ili kasnije demo morati.

Kako bi znali vie?
Kako bi znali vie.
ta je meni sad initi?
Misliti i stvarati.
A saznavati?

A ta je sa ostalim ivim bidima? Da li

de ona tokom vremena evoluirat?
Naravno da hode. Ako ljudska rasa
izumre otvorit de mjesta za neku drugu
da razvije inteligenciju.
Zato se bioloka evolucija razlikuje od
nae, kad smo i mi dio tog itavog
sistema?

Saznavati de.
Misliti i stvarati dakle?
Misliti i stvarati.

Nikola ILI

N A S L I J E E Broj 4 Juni/Lipanj 2015.

NOVE KNJIGE
Arif Kljuanin, Bajramske i boine
prie, KDBH Preporod, Zagreb 2014.

str. 20

Bez slutnje Boga ljudski bi ivot bio

prazan i ispunjen golim interesima,
ljepota i dobrota bile bi rijetki darovi, a
ljubav liena uzvienosti i svedena na
puko hajvansko smirivanje nagona.
M. M.
***
Damir Karaka, Blue Moon
Lom, Beograd 2014.

Knjiga Bajramske i boidne prie Arifa

Kljuanina sadri 15 kratkih pria
podijeljenih u dvije cjeline: Bajramske
prie, kojih ima deset i pet Boidnih
pria. U tim priama narator nam
prikazuje fabulu kao u nekoj pozadini,
esto namjerno istiudi svoju ulogu. U
Bajramskim priama likovi izranjaju iz
viestoljetne prolosti islamskog svijeta,
pisac nam predstavlja pojedine crtice iz
njihovih ivota dok je tok radnje
istovremeno proet pripovijedaevim
kontemplacijama.
Kao
primjer
navodimo prie o prijateljstvu pjesnika
al-Abasa i kalife Haruna al-Raida, zatim
priu o savjesti (i) kobakom kadiji
Jakubu, pria o vjeri Mansura alHalada, pria o ponosu i dostojanstvu
donesena kroz ivot robinje Rabije alBasri.
Putopisaki opisi krajolika esto znaju
odvudi itatelja iz sadanjosti u prolost
provlaedi tako pripovijetku kroz
isprepleteno sadanje i minulo vrijeme
ali i prostor, kao to se to da osjetiti u
pripovijetci Slutnja.
U drugom ciklusu pripovijetki nastavlja
se isti nain pripovijedanja, autor nam u
nekim priama pokuava podvaliti
nekog drugog kao glavnog junaka ali
oigledno je da je u svim pripovijetkama
glavni junak on sam. Za razliku od
Bajramskih, Boidne prie se ne veu za
historijske likove ved za obine, male
ljude.
Pripovijetke Arifa Kljuanina nisu samo
sinkretizam islama i krdanstva ved i
sinkretizam
homo
religiosusa
i
renesansnog
homo
universalisa.
Postojanje boga ne donosi se kroz
imperativ ved kroz daleko snanije
argumente morala, etike, humanosti,
ljubavi...

Otac je u svakoj figuri kretanja, u

svakome sinu, u svakome ratu!
Ovo svakako jeste roman o urbanom
Zagrebu i njegovoj fanatinoj rokabili
prolosti ali to je samo miris koji nas
uvue u dublje sjedanje: kako to miris
najbolje radi. Otkriva nam ivot "naih"
sela gdje pored ljepote krajolika i obilja
plodova postoje neki ljudi i neki ivoti
koji su tako zaboravljeni ili mistifikovani
to njihovu stvarnost jo vie potiskuje.
U toj, samo naizgled nepromjenjljivosti
odvija se jedan dinamian ivot koji se u
nekim situacijima granii sa surovodu.
Tu se autorova uloga najvie ogleda, u
toj demistifikaciji i prikazu stvarnosti.

Blue Moon naziv je novog romana

hrvatskog pisca Damira Karakaa.
To je roman koji vas poput zvuka brzog
rokabilija uvue u ritam i dinamino
sprovode kroz priu koja prati ivot
likog rokabilija pod nadimkom arli u
Zagrebu s kraja osamdesetih.
Indeksom na kojem su tragovi oevog
noa kojeg je zabio prilikom posjete
arliju (koju je isti izbjegao) i kokoticom
za iju izradu izdvaja vjenost, arli
pokuava prodrijeti kroz vrijeme koje
nosi bujajudu katastrofu.
Blue Moon je inae bio naziv za
tematske veeri posvedene rokabiliju,
koje su se odravale u zagrebakom
klubu Kuluid. Upravo u tim momentima
kada mjesec nad Kuluidem poplavi
isijava sva fanatinost naeg junaka.
Kuluid kao da predstavlja meuprostor
izmeu njegovog rodnog sela i
studentskog grada.
Dobivi poziv od oca u kojem mu javlja o
djedovoj smrti i naglasku: "da ne dolazi
onakav" - arli u punoj rokabili opremi
se zapuduje u svoje rodno selo na
djedovu sahranu. Na putovanju se
otvaraju sjedanja na djeda i na oca. Tu
zapoinje i sredinji dio romana, kojeg je
Karaka
slojevito posloio. On se
prisjeda djedovih tegobnih pria o ratu i
ustakoj porodinoj tradiciji i, s druge
strane, samome odnosu oca i djeda, i
tada nam se otvara pria jednog
tegobnog naslijea. Odnos oeva i
sinova je temeljit u romanu, cijela pria
je isprepletena ba time.

Karakaevo pisanje je lieno bilo kakve

stege. Roman se ita s posebnom
lakodom koja je liena banalnosti i
povrnosti, filmina pria koja, u koliko
bi na momenat ostavili po strani sva
naa znanja o tome vremenu i onome
ta de se desiti, prua nam jezovitu
atmosferu jednog vremena, gdje imamo
jednu izgubljenu mladost koja u
beznau bjeedi od jednog tegobnog
naslijea rata u svijet muzike, zapravo
ide k provaliji jednog prosjenog rova
koji se i ne znajudi kopa za nju.
Blue Moon je lien naracije, spajajudi
dva mjesta - Zagreb i jedno liko selo;
dva vremena - Drugi svjetski rat i
Jugoslaviju s kraja osamdesetih i
glavnog junaka arlija koji nosi svoje
naslijee kroz tegobnu sadanjost u
kojoj se prodaje hrvatski zrak i kasete s
govorima Franje Tumana. Uprkos
svemu, arli vrstodom svoje kokotice
prolazi kroz sve to, skredudi pogled k
prvom ogledalu, kako bi provjerio stanje
svoje frizure.
Koliko god ovaj roman bio pria o
vremenu iza nas i nagovjetaju rata koji
je proao, smatram da on dotie i nau
stvarnost ili preciznije demistifikuje je.
Nebitno da li je to danas stvarnost
Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili Srbije
(gdje je roman takoer izdat), jer
naslijee nam je itekako zajedniko.
To bih uzeo samo kao jedan od bitnih
razloga zbog kojih bi se Blue Moon prije
svega trebao pojavit po bosanskohercegovakim knjiarama i bibliotekama a onda i u rukama italaca.
Semir HODI