Put, cesta je utvreni dio zemljita, najee traka, koji je pripremljen ili se koristi za

odvijanje neke vrste prometa i koji povezuje dve destinacije. U najirem smislu, cesta
se smatra svaka povrina na kojoj se odvija neka vrsta prometa.
Prema znaaju za promet ceste se razvrstavaju na:

autoceste,

brze, magistralne, regionalne i lokalne ceste

ulice u naselju

nekategorisane ceste.

Cesta je svaka javna saobraajnica, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojioj se

odvija saobraaj.
U BiH razlikujemo slijedee vrste cesta:
Javna cesta jeste cesta koja ispunjava propisane kriterijume za kategorizaciju
od strane nadlenog organa;
Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet
motornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas,
zatitnu ogradu i si.) za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje dvije
prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena - i po
jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija
s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji
se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno
izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje,
odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila
brzinom najmanje 80 km na sat i koja je kao autocesta oznaena propisanim
prometnim znakom.
Brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo motornih vozila, s
jednom ili dvije razdvojene kolnike trake, koja ima sva raskrija u dvije ili vie
razina s poprenim cestama i drugim prometnicama (eljeznikim ili
tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je, kao takva,
oznaena propisanim prometnim znakom.
Cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila je javna cesta s
najmanje dvije prometne trake irine od po najmanje 3,25 m, kojom je
omoguen siguran prometni tok vozila brzinom najmanje 60 km na sat, po kojoj

se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veu od 60 km
na sat i koja je, kao takva, oznaena propisanim prometnim znakom.
Dravna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike
Hrvatske te ga povezuje s mreom glavnih europskih cesta.
Magistralna
upanija.

cesta je javna cesta koja povezuje podruje jedne ili vie

Lokalna cesta je javna cesta koja spada u mreu upanijskih cesta i povezuje
podruje grada i/ili opine.
Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i
koja je dostupna veem broju razliitih korisnika (seoski, poljski i umski
putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori
parkiralita, benzinskih crpki i si.).
Zemljana cesta je cesta bez izgraenoga kolnika ili suvremenoga kolnikog
zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i tada kad na prikljuku javnoj cesti ima izgraen kolnik.

Razvoj cesta i cestovnoga prometa u uskoj je vezi s razvitkom ljudske civilizacije.

Prve staze,putovi i ceste omoguavale su razmjenu materijalnih dobara te presudno
pridonosile opem razvitku.
Moemo rei da je poetak graenja cesta vezan uz pronalazak kotaa u Mezopotamiji
oko 3500. godine prije nove ere. Drevna, kamenom poploana cesta izgraena oko
1500. godine prije nove ere, pronaena je na otoku Kreti. Postoje i materijalni ostatci
sistema cesta koje su izgradili Inke, Maje i Azteci.
Do veeg razvitka gradnje cesta dolo je u doba Rimskog Carstva pa Rimljane
smatramo preteama gradnje cesta. Rimljani su sagradili vrlo razgranatu cestovnu
mreu (oko 150 000km) koja se irila u vie pravaca iz Rima. Neke od tih cesta kao
naprimjer Via Appia, imale su kolnik izgraen od tri sloja dolje je bilo sloj
usitnjenog kamena, u sredini konstrukcijski sloj usitnjenog kamena vezan mortom, a
zastor je bio izgraen od kamenih blokova uloenih u mort. Tragove rimskih cesta
nalazimo jo i danas u svim dijelovima nekadanjeg Carstva pa tako i u naim
krajevima gdje su i danas, jo uvijek u vrlo dobrom stanju.