Ekonomski fakultet

Mostar

AGREGATNA POTRANJA I
AGREGATNA PONUDA

OSVRT NA PRETHODNO!!!
ZATO NAM JE VAAN GDP?
GDP ne uzima u obzir zdravlje nae djece, kvalitet njihovog
obrazovanja, ili radost njihove igre. On ne ukljuuje ljepotu
nae poezije, ne mjeri nau hrabrost, ni nau mudrost, niti nau
odanost svojoj zemlji...
On mjeri sve, kratko reeno, osim onoga zbog ega vrijedi
ivjeti...
(R. Kennedy, ameriki senator, 1968.)
...vaan je za mjerenje ekonomskog rasta.
Stopa ekonomskog rasta = (Promjena realnog GDP/Realni GDP prethodne

godine) * 100

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI, PRVI KVARTAL

2015.GOD. U BIH

Stagnacija fizikog obima proizvodnje u 2014. nakon rasta u prvom kvartalu

4,5%,
Drugi kvartal pad rasta (uzrok poplave u F BiH-stagnacija, u RS-rast od 0,7%),
Do kraja godine stagnacija;
Broj zaposlenih 707,6 hiljade, to je za 2,7% vie u odnosu na isti mjesec 2013.
Broj nezaposlenih 547,1 hiljada, to je za 1,1 % manje za isti period 2013.
Administrativna (statistika) stopa nezaposlenosti 43,6%;
U 2014. godini izvoz iznosio 8,6 milijardi km, (to je za 3,6% manjenegou
istomperiodu2013.godine) ,
Uvoziznosio16,199milijardi km, to je za 6,8% vie u odnosu na isti period
prethodne god.
Poveanvanjsko-trgovinskideficit od 10,7% u odnosu na predhodnu godinu, tako ja
na kraju 2014. godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila 53,6%, to predstavlja
smanjenje od 1,6% u odnosu na prehodnu godinu;
Strana direktna ulaganja (trei kvartal) 132,82 miliona km, ukupno ulaganja u tri
kvartala 2014. 208,46 miliona km, to je vie za 7,9% nego u istom periodu prethodne
godine (prva tri kvartala 2013.).

PRIVREDNE FLUKTUACIJE

Ekonomska aktivnost varira iz godine u godinu.

U toku posljednjih 50 godina amerika
privrerda je rasla po stopi od oko 3% godinje.
Meutim, ima godina kada nije bilo rasta, to
je utjecalo na pojavu recesije.
Recesijom se naziva period opadajuih realnih
dohodaka i rastue nezaposlenosti
Depresijom se naziva otra i dugotrajna
recesija.

PRIVREDNE FLUKTUACIJE U SAD

(a) Realni GDP
Milijarde
1996 Dolara
$10,000
9,000

Real GDP

8,000
7,000
6,000
5,000
4,000
3,000
2,000
1965

1970

1975

1980

1985

1990

1995

2000

Copyright 2004 South-Western

PRIVREDNE FLUKTUACIJE U SAD

(b) Investiciona potronja
Milijarde
1996 Dolara
$1,800
1,600
1,400

Investment spending

1,200
1,000
800
600
400
200
1965

1970

1975

1980

1985

1990

1995

2000

Copyright 2004 South-Western

PRIVREDNE FLUKTUACIJE U SAD

(c) Stopa nezaposlenosti
Procenat
radne snage
12
10
Unemployment rate

8
6
4
2
0
1965

1970

1975

1980

1985

1990

1995

2000

Copyright 2004 South-Western

OBJANJENJE KRATKORONIH VS. DUGORONIH

PRIVREDNIH FLUKTUACIJA

U emu se razlikuje kratak rok od dugog

roka.
Veina ekonomista vjeruje da klasina teorija
dobro opisuje kretanje privrede na dugi rok,
ali ne i na kratki.

Promjene ponude novca utjeu na nominalne

varijable kratkorono, ali ne i na dugi rok.
Ova pretpostavka o neutralnosti novca nije
odgovarajua kada se posmatraju promjene na
godinjem nivou.

OSNOVNI MODEL EKONOMSKIH FLUKTUACIJA

Dvije osnovne varijable se koriste da bi

se razvio model namijenjen analizi
kratkoronih fluktuacija.

Ukupna proizvodnja roba i usluga, mjerena

realnim GDP.
Opti nivo cijena mjeren CPI, ili GDP
deflatorom.

OSNOVNI MODEL EKONOMSKIH FLUKTUACIJA

Osnovni model agregatne tranje i agregatne ponude

koristi se za objanjenje kratkoronih fluktuacija oko
dugoronog trenda

Kriva agregatne ponude pokazuje ukupnu (agregatnu) koliinu

roba i usluga koju preduzea nude po raznim cijenama.

Kriva agregatne tranje pokazuje ukupnu (agregatnu)

koliinu roba i usluga koje domainstva i preduzea su
spremni da kupe pri datom opem nivou cijena (ceteris
paribus)
U pitanju je nivo realne tranje (potronje) svih sektora
privrede. Zbog toga se agregatna tranja (AD) definie kao
zbir njezinih komponenti.

DETERMINANTE AGREGATNE
TRANJE

etiri komponente GDP (Y) ine agregatnu

trajnu za robama i uslugama

Y = C + I + G + NX
C = lina potronja
I = investiciona potronja
G = javna potronja
NX = neto izvoz (razlika vrijednosti izvoza i uvoza, koja je odreena
domaim i inostranim dohotkom, cijenama i deviznim kursevima)

AGREGATNA TRANJA I AGREGATNA PONUDA - KRIVA

nivo
cijena

AS

Ravnoteni
nivo cijena

AD

Ravnoteni
output

koliina
Outputa
Copyright 2004 South-Western

KRIVA AGREGATNE TRANJE

Nivo
cijena

P2
1. Pad nivoa
cijena

Agregatna
tranja
0

Y2

Koliina
Outputa

2. . . .poveava koliinu
traenih roba i usluga
Copyright 2004 South-Western

ZATO KRIVA AD IMA NEGATIVAN NAGIB?

Nivo cijena i potronja C, tzv: Efekat

bogatstva
Nivo cijena i investicija I, tzv: Efekat
na kamatne stope
Nivo cijena i neto izvoz NX, tzv:
Efekat na realni devizni kurs

ZATO KRIVA AD IMA NEGATIVAN

NAGIB?

Nivo cijena i potronja: Efekat bogatstva: Smanjenje opteg nivoa

cijena ini da se potroai osjeaju bogatijim, to ih jo vie podstie na
potronju. To poveanje kupovne moi znai i porast tranje.
Nivo cijena i investicije: Efekat na kamatne stope. Nie cijene
smanjuju nivo kamtne stope, to podstie vee rashode na investiciona
dobra. To poveanje investicija poveava ukupnu tranju.
Nivo cijena i neto-izvoz: Efekat na realni devizni kurs . Kada smanjeni
nivo domaih cijena izazove pad kamatnih stopa, realni kurs depresira, to
podstie domai izvoz. Porast neto izvoza izaziva poveanje tranje za
robama i uslugama.
Opadajua kriva agregatne tranje pokazuje da pad cijena poveava ukupnu
traenu koliinu roba i usluga. Mnogi drugi faktori, meutim utiu na koliinu
dobara i usluga koji se trai pri bilo kom nivou cijene.
Kada se jedan od tih faktora promijeni, mijenja se poloaj celokupne krive.

Ti faktori su: Potronja, Investicije, Dravna potronja,Neto izvoz.

POMJERANJE KRIVE AD
Nivo
Cijena

P1

D2
Agregatna
tranja, D1
0

Y1

Y2

Koliina
Outputa

AGREGATNA PONUDA

Agregatnu ponudu (AS) ini veliina prozvodnje

(ukupnst domaih roba i usluga uveani za uvoz) u
nacionalnoj privredi koji je nacionalni poslovni sektor
voljan proizvesti i ponuditi pri datom nivou cijena u
odreenom razdoblju.
Funkciju agregatne ponude pokazuje meuzavisnost
izmeu ukupne proizvodnje i nivoa cijena.
Agregatna ponuda zavisi od:
- potencijalne proizvodnje
- nivoa trokova.

KRIVA AS KRATKI ROK

Nivo
cijena
Kratkorona
AS
P

P2
2. . . . Redukuje koliine
ponuenih roba i usluga
u kratkom roku.

1. Pad
nivoa cijena

Y2

Koliina
Outputa
Copyright 2004 South-Western

KRIVA AS KRATKI ROK

Zato kriva agregatne ponude ima uzlazni tok na

kratak rok?

Na kratak rok poveanje opteg nivoa cijena tei da povea

koliinu roba i usluga koje se nude na tritima.
A pad opteg nivoa cijena tei da smanji ponuene koliine na
tritima roba i usluga.

1. Teorija o pogrenim percepcijama:

Promjene opteg nivoa cijena privremeno mogu zbuniti ponuae
o tome ta se zbiva na tritima na kojima oni prodaju:
Nii nivo cijena stvara pogreene predstave o relativnim cijenama
(odnosima cijena). Takve pogrene predstave utjeu na
ponuae da smanje ponudu roba i usluga.

2. Teorija o rigidnim nadnicama:

Nominalne najamnine se sporo prilagoavaju, tj. rigidne su u kratkom
roku:
Najamine se ne prilagoavaju promptno na pad cijena.
Nie cijene utjeu da je zaposlenost i proizvodnja manje isplativa.
To utjee na preduzea da smanje ponudu svojih proizvoda.

3. Teorija o rigidnim cijenama:

Cijene nakih roba i usluga se slabo prilagoavaju na promjenjene
uslove na tritu :
Neoekivani pad nivoa cijena ini da neka preduzea ostanu sa
cijenama viim nego to bi trebalo da budu.
To smanjuje prodaje, to pak utie na preduzea da redukuju
ponudu, tj. da smanje proizvodnju.

DVA UZROKA EKONOMSKIH

FLUKTUACIJA
1. Promjene agregatne tranje

Na kratak rok, pomjeranja AD izazivaju fluktuacije u nivou

proizvodnje roba i usluga u privredi.

Na dugi rok, pomjeranja AD utiu na opti nivo cijena, ali ne i

na output (nivo proizvodnje).
2. Smanjenje agregatne ponude
Smanjenje jedne od determinanti agregatne ponude
pomjera krivu u lijevo:
- Output pada ispod nivoa prirodnog nivoa, tj. outputa pri
punoj zaposlenosti.
- Nezaposlenost raste preko nivoa prirodne stope.
- Nivo cijena raste.

KRIVA AS NA DUGI ROK

Kriva agregatne ponude na dugi rok je vertikalna, na nivou

prirodnog nivoa proizvodnje. Ovaj nivo proizvodnje se smatra
potencijalnim nivoom proizvodnje pri punoj zaposlenosti.

Zato se kriva AS pomjera?

Bilo koja promjena u privredi koja pomjera prirodni nivo
proizvodnje pomjera i dugoronu krivu ponude. Te promjene se
mogu grupisati prema razliitim faktorima koji u klasinom
modelu odreuju nivo proizvodnje.
Promjene nasaju zbog promjena u radu,kapitalu, prirodnim
resursima i tehnologiji .

DUGORONI RAST I INFLACIJA

.. .kao i rast
ponude novca pomjera
AD. . .

Dugorona
AS
LRAS1980 LRAS1990 LRAS 2000

Nivo
cijena

1.Na dugi rok

tehnoloki
progres pomjera
dugoronu krivu
ponude . . .

P2000
. . . Ali
I do rasta cijena .
P1990

AD 2000
P1980

AD1990

AD1980
0

Y1980

Y1990

Y2000

Koliina
Outputa

3. . . .to dovodi do rasta

outputa . . .
Copyright 2004 South-Western

DUGORONA RAVNOTEA
Nivo
Cijena
Dugororna
Agregatna
ponuda

Ravnotena
cijena

Kratkorona
agregatna
ponuda

Agregatna
tranja
0

Prirodni nivo
outputa

Koliina
Outputa
Copyright 2004 South-Western

EFEKTI SMANJENJA AS

Stagflacija
Smanjenje agregatne ponude izaziva stagflaciju period
recesije i inflacije.
Output pada a cijene rastu
Oni koji utiu na agregatnu tranju ne mogu istovremeno
ponititi ove nepovoljne efekte.

ZAKLJUAK

Sve privrede povremeno osjete kratkorone fluktuacije,

oko dugoronih trendova.
Te fluktuacije su iregularne i vrlo nepredvidive.
Kada se dogodi recesija, realni GDP, kao i drugi
pokazatelji nivoa dohotka, potronje i proizvodnje
opadaju, a nezaposlenost raste.
Ekonomisti analiziraju kratkorone ekonomske
fluktuacije uz pomo modela agregatne tranje i
agregatne ponude.
Prema tom modelu, proizvodnja roba i usluga, kao i
opti nivo cijena, prilagoavaju se, da bi se izjednaile
agregatna tranja i agregatna ponuda.

ZAKLJUAK

Kriva agregatne tranje je opadajua iz tri razloga: efekta

bogatstva, efekta kamatnih stopa i efekta deviznih kurseva.
Svaki dogaaj, ili bilo kakva mjera ekonomske politike, koja
dovodi do promjene u nivou potronje, investicija, dravnih
nabavki, ili neto izvoza, pri odreenom nivou cijena,
pomjerie krivu agregatne tranje.
Na dugi rok kriva agregatne ponude je vertikalna.
Kratkorona kriva agregatne ponude je uzlazna.
Postoje tri teorije koje objanjavaju njen uzlazni tok.
Jedan od moguih uzroka ekonomskih fluktuacija je
pomjeranje agregatne tranje.
Drugi razlog je pomjerajne agregatne ponude.
Stagflacija je period smanjene proizvodnje i rasta cijena.

Ovo je posljednji slajd!

Hvala na panji!