Professional Documents
Culture Documents
GOO Prirucnik Za Nastavnike - SCREEN PDF
GOO Prirucnik Za Nastavnike - SCREEN PDF
za nastavnike
Europska unija
Pomo u provedbi
graanskog odgoja
i obrazovanja
DOPRINESIMO ZAJEDNO
USPJENOJ PROVEDBI
GRAANSKOG ODGOJA
I OBRAZOVANJA!
PRIRUNIK za nastavnike
Pomo u provedbi graanskog odgoja i obrazovanja
Projekt financira
Europska unija
http://www.delhrv.ec.europa.eu
Projekt sufinancira
Ured za udruge Vlade RH
www.uzuvrh.hr
Izdava:
Centar za mirovne studije/Mrea mladih Hrvatske
Za izdavaa:
Lovorka Bai
Urednica:
Iva Zenzerovi loser
Autori/ce tekstova:
Berto alaj,
Maja Uzelac,
Duka Gelb,
Igor orevi,
Aleksandra indler,
Mislav itko,
Lana Jurman,
Ana nidarec ukovi
Recenzije:
Bojana ulum,
Karin Doolan
Lektura:
Milana Romi
Dizajn i prijelom:
Novi val d.o.o.
Tisak:
Novi val d.o.o.
Naklada:
200 kom.
ISBN: 978-953-7729-20-2
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 849868.
CMS, 2013.
Dokument se moe djelomino reproducirati bez
odobrenja CMS-a i MMH-a pod uvjetom navoenja
autora, izvora i upotrebom u nekomercijalne svrhe.
PRIRUNIK
za nastavnike
Pomo u provedbi
graanskog odgoja
i obrazovanja
sadraj
sadraj
to?
kako?
s kim?
Uvod.....................................................................................................................................................6
O priruniku.........................................................................................................................................7
O kurikulumu graanskog odgoja i obrazovanja............................................................................8
I. poglavlje:
TO? Sadraji GOO-a
11
II: poglavlje:
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
67
Suradniko uenje.............................................................................................................................67
Participativne metode i oblici rada s uenicima...........................................................................71
Nastavne jedinice radionice i vjebe...........................................................................................81
Prijedlozi vjebi za 1. i 2. obrazovni ciklus..............................................................................81
Prijedlozi vjebi za 3. i 4. obrazovni ciklus..............................................................................91
III. poglavlje:
S KIM: Kako u provedbu GOO-a ukljuiti kolu i zajednicu
111
Recenzije
135
Uvod
Prirunik Znam, razmiljam, sudjelujem nastao je s idejom podrke
nastavnicima/ama i strunim suradnicima/ama u provoenju programa
Graanskog odgoja i obrazovanja.1 Nastaje kroz eksperimentalnu provedbu
Graanskog odgoja i obrazovanja u kolskoj godini 2012./2013. te kroz rad na jednom
od temeljnih preduvjeta za kvalitetnu provedbu strunom usavravanju nastavnika/
ica i strunih suradnika/ica. Usavravanje nastavnika/ica provedeno je u sklopu projekta
Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama, ukupnog trajanja 60 radnih sati. Sastoji se od
seminara i mentoske podrke: 1. modul: Vrijednosti i sadraji GOO-a (24 sata), 2. modul: Praktikum: metodika rada GOO-a (24 sata), 3. Mentorska podrka i razmjena iskustva (12 sati). Prirunik
je doprinos GOO-u od strane organizacija civilnog drutva koje svojim aktivnim angamanom u radu
na drutvenoj promjeni utjeu na demokratizaciju drutva i razvoj graanskih kompetencija. Izradio ga
je Centar za mirovne studije kroz projekt koji provodi u suradnji s Mreom mladih Hrvatske i Gongom,
uz podrku Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Prirunik prati strukturu kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja iz kolovoza 2012., ujedno naglaavajui isprepletenost te ivotnu povezanost njegovih funkcionalnih i strukturalnih dimenzija. Ovaj pristup
trai povezanost dimenzija, kao i metodiku rada koja prati graanske vrijednosti te bi trebao rezultirati
cjelovitim pristupom graanskim kompetencijama, pri emu se ishodi uenja u konanici trebaju oitovati
u boljem poznavanju svih dimezija te veoj ukljuenosti uenika/ica i nastavnika/ica u razvoj zajednica, a
to podrazumijeva i veu demokratinost tih zajednica (razreda, kole, lokalne zajednice, drave, globalno).
Zahvaljujemo se svim autoricama i autorima na tekstovima koje su ustupili: Berti alaju, Maji Uzelac, Igoru
oreviu, Duki Gelb, Aleksandri indler, Mislavu itku, Ani nidarec ukovi, Lani Jurman, Emini Buinki, svim trenerima i gostima na treningu koji su svojim znanjem i energijom motivirali nastavnice
za integraciju graanskih kompetencija u njihov rad: Amaliji Krstanovi, Anki Kekez Kotro, Hrvoju
Juriu, Sandri Beni, Karmen Ratkovi, Duki Gelb, Vladi Kruiu, Roberti Barat, Aleksandri indler,
Vedrani Spaji-Vrka. Zahvaljujemo udruzi CESI na ustupljenim materijalima.
Doprinos u promiljanju i zagovaranju integracije graanskog odgoja i obrazovanja davale su i
daju organizacije civilnog drutva okupljene u GOOD inicijativi.
Posebno hvala svim nastavnicima/ama koji su se volonterskim angamanom i u aktivistikom duhu upustili u eksperimentalnu provedbu GOO-a, doprinosei njegovom razvoju.
Urednica
O priruniku
Kroz prirunik nastojimo prenijeti ideju da je u procesu demokratizacije drutva odgovor na pitanje to?
jednako vaan kao i odgovor na pitanje Kako? te da je sadraje nuno provoditi u zajednici, pa odgovaramo
i na pitanje S kim?. Prirunik na taj nain u obzir uzima vanost svih funkcionalnih i strukturnih dimezija
ovog sloenog odgojno-obrazovnog podruja, promovira suradniko uenje i participativnu metodiku
rada koje su neodvojive od cilja graanskog odgoja i obrazovanja (aktivnih graana) te nastoji otvoriti
vrata meusektorskoj suradnji kola, aktera u zajednici i organizacija civilnog drutva iji rad doprinosi
demokratizaciji zajednica i drutva promovirajui ukljuenost graana i smanjujui drutvenu nejednakost.
U priruniku su saeta i prenijeta iskustva strunjaka i aktivista koji niz godina kroz teorijski i praktian
rad utjeu na demokratizaciju pojedinih podruja kroz poticanje aktivnog graanskog angamana.
U prvom poglavlju nalaze se teorijski tekstovi koji nam pomau shvatiti sadraje kurikuluma graanskog
odgoja, pratei strukturne dimenzije GOO-a, ali i ukazujui na njihove meusobne neodvojive veze i odnose.
Prirunik je namijenjen osobama koje ele provoditi graanski odgoj i obrazovanje: uiteljima, nastavnicima
i strunim suradnicima i ima za cilj olakavanje pripreme nastave i drugih kolskih aktivnosti. Uz tekstove
strukturirane po predloenim dimenzijama, u dijelu Povezanost s kurikulumom nalaze se kratki opisi kljunih
sadraja pojedinih dimenzija. Detaljni ishodi ovog irokog i viestruko isprepletenog obrazovnog podruja
po pojedinim obrazovnim ciklusima nalaze se u samom tekstu Kurikuluma GOO-a. Tekst Berta alaja
pojanjava politiku dimeziju GOO-a: obiljeja suvremene demokracije, potrebu za aktivnim graanstvom,
vanost i tipove graanske participacije, izborni sustav i nain glasanja. Tekst je originalno objavljen prije
nekoliko godina te ga dopunjujemo s drugim oblicima demokracije koji se razvijaju kao odgovor na krizu
demokracije i eroziju graanske participacije: participativnom, deliberativnom, asocijativnom i direktnom
demokracijom. U tekstu Duke Gelb pojanjene su osnovne vrijednosti, naela i mehanizmi promocije i
zatite ljudskih prava, istie se vanost razvoja svijesti o ljudskim pravima i slobodama te odgovornosti kroz
osposobljavanje uenika za koritenje znanja iz ovog podruja s ciljem smanjenja drutvene nejednakosti. U
tekstu Maje Uzelac objanjeni su kljuni pojmovi koje vezujemo uz drutvenu dimenziju GOO-a: pripadanje
drutvenim grupama, komunikacijske kompetencije i rad na sukobima. Tekst pojanjava vrijednosti javnog
interesa, graanskog djelovanja i vanosti sudjelovanja u ivotu zajednice kroz prakticiranje demokracije.
Pojanjavajui interkulturnu dimenziju GOO-a, Igor orevi naglaava vanost prihvaanja i promicanja
razliitosti za ivot u pluralistikom drutvu u kojem je nuno otvoriti prostor za dijalog. Upravo je kola
mjesto susreta i interakcije razliitosti te uenike treba pripremati za ivot u pluralistikom drutvu. U
tekstu su definirani temeljni principi interkulturnog obrazovanja i interkulturne kompetencije.
U ekoloku dimenziju i odrivi razvoj uvodi nas Aleksandra indler istiui vanost svijesti o injenici da
koritenje, ouvanje i obnavljanje svih resursa na zemlji i ivot buduih generacija ovisi o tome to mi
radimo i kako se ponaamo danas, te nunosti odravanja balansa izmeu pitanja okolia, ekonomije i
drutva. U tekstu se analiziraju komponente okolia i nude mogua rjeenja za smanjenje tete nastale
naruavanjem navedenog balansa.
Mislav itko demistificira ekonomsku sferu. Ova iroko shvaena dimenzija u kurikulumu jo predvia
razumijevanje gospodarstva i poduzetnosti. S obzirom na sve naglaenije nejednakosti i podjele meu
djecom i u drutvu koje proizlaze iz ekonomske nejednakosti, te na krenja ljudskih prava koja proizlaze
iz ekonomske sfere - pitanje razumijevanja ekonomije ovaj puta postavljamo kao sredinje. Poznavanje
7
funkcioniranja ekonomske sfere moe biti prvi korak u smanjivanju sve vee ekonomske nejednakosti
meu graanima kao i drutvenih posljedica koje one prouzrouju.
U drugom poglavlju prirunika opisani su principi i modeli suradnikog uenja te su navedene najee
koritene metode i oblici participativnog uenja, kao i niz razraenih radionica prilagoenih dinamici
kole (kolskom satu). Kombinacije i mogunosti koritenja pojedinanih metoda i vjebi nepregledne su i
pred nastavnike stavljaju izazov kombiniranja ovih prijedloga, ali zato istovremeno ostavljaju prostor za
aktualiziranje i prilagoavanje tema, uvijek imajui na umu ishode koje ele postii s uenicima.
Zadnje poglavlje istie kako se GOO ne moe provoditi kao izolirana disciplina te nudi nekoliko ideja
meupredmetnog povezivanja, ideja za planiranje projektnih aktivnosti na razini kole, istiui vanost
izgradnje kole kao zajednice te povezanosti kole sa zajednicom.
Kroz vezu tri poglavlja koja odgovaraju na pitanja to? Kako? i S kim? istie se potreba sinergije na razini
vrijednosti, sadraja i metoda meusobno, kao i povezivanja ove tri dimenzije s ciljem odgoja i obrazovanja
graana koji razvijaju demokratizirano graansko drutvo.
O kurikulumu graanskog
odgoja i obrazovanja
Graanski odgoj i obrazovanje u kolama u Hrvatskoj nije novitet s kojim se susreemo 2012. godine. Iza
nas je dugotrajni proces usustavljanja ovog obrazovnog podruja, koji se pod nazivom Odgoj i obrazovanje
za ljudska prava i demokratsko graanstvo provodi od 1999. godine kao neobvezno meupredmetno podruje,
najee modularno, kroz izvanastavne i projektne aktivnosti.2 Ovakvim nainom provedbe, zbog njegove
neobaveznosti nije bilo mogue osigurati uvjete za praenje i vrednovanje, pa tako niti utjecati na sustavnost
provedbe.
Preporuke meunarodnih dokumenata ukazuju na potrebu kvalitetnog uvoenja graanskog odgoja i
obrazovanja, a jedan od kljunih, Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska
prava3 istie sljedee:
Naela i praksa obrazovanja za demokratsko graanstvo i ljudska prava vitalni su dio primjene i odrivosti
uinkovitog obrazovanja pa ga je u skladu s tim potrebno primjereno opremiti i planirati te treba osigurati
da nastavnici steknu temeljno znanje i razumijevanje ciljeva, naela i odgovarajuih metoda uenja i
pouavanja, kao i drugih kljunih vjetina koje su primjerene njihovim strukama.
Povelja istie vanost:
pruanja mogunosti obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo svakoj osobi, te shvaanje
ovog obrazovanja kao cjeloivotnog procesa koji ukljuuje irok raspon dionika, koristi irok spektar
2
Pojedine module i projekte potie Agencija za odgoj i obrazovanje. Primjerice, Projekt graanin, simulacije suenja, posjete
uenika Saboru i druge koji se prezentiraju na Smotri programa i projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko graanstvo. U suradnji organizacija civilnog drutva i kola, odvija se i niz neformalnih programa.
Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava: http://www.coe.int/t/dg4/education/edc/
Source/Charter/Charterpocket_CRO.pdf
formalnih, neformalnih i informalnih sredstava za obrazovanje. Na razini metoda treba slijediti i promicati
vrijednosti i naela demokracije i ljudskih prava. Na razini sadraja odnosi se na: promicanje socijalne
kohezije, interkulturalni dijalog, vrednovanje raznolikosti i ravnopravnosti, ukljuujui i ravnopravnost
spolova, prati razvijanje znanja, osobnih i drutvenih vjetina, razumijevanje koje smanjuje sukob, poveava
potovanje i razumijevanje razlika, izgrauje uzajamno potovanje ljudskog dostojanstva i zajednikih
vrijednosti, ohrabruje dijalog te promie nenasilje u rjeavanju problema i sporova.
Povelja naglaava vanost suradnje i podrke organizacija civilnog drutva u ovom podruju.
Donoenjem Nacionalnog okvirnog kurikuluma 2010. godine i definiranjem graanskog odgoja i obrazovanja
kao zasebnog obrazovnog podruja ili predmeta, u Hrvatskoj su se stvorili ozbiljniji preduvjeti za razvoj
njegova predmetnog kurikuluma. Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s grupom strunjaka 2012.
godine predlae Kurikulum Graanskog odgoja i obrazovanja4 kojeg Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta prihvaa za eksperimentalnu provedbu. 5
Paralelno sa stvaranjem navedenih institucionalnih pretpostavki, inicijativa 30-tak organizacija civilnog
drutva iji je rad usmjeren na demokratizaciju sustava, jaanje civilnog drutva, poticanje graanske
participacije, stvaranje odrivih mehanizama za potivanje ljudskih prava i prevenciju nasilja, zapoinje
zagovaraki rad za sustavno i kvalitetno graansko obrazovanje koje e doprinositi ovim ciljevima.
Neka provedena istraivanja6 istovremeno pokazuju kako ne postoje pretpostavke za sustavno i kvalitetno
uvoenje kurikuluma GOO-a te se predlae njegova eksperimentalna primjena u trajanju od dvije kolske
godine. Kao kljune prepreke na kojima u to vrijeme treba raditi istiu se: pripremljenost nastavnika/ica za
provedbu u sadrajnom i metodikom smislu, osiguranje potrebnih financijskih sredstava, izrada nastavnih
materijala te pitanje vrednovanja uenika/ica.
U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
te uz suglasnost Ministarstva, u rujnu 2012. zapoinje eksperimentalna provedba u 12 kola. Proces
ukljuuje: struno usavravanje i mentoriranje nastavnika/ica iz odabranih kola, izradu instrumenata
za praenje provedbe i evaluiranje s ciljem razvijanja preporuka za poboljanja pri obveznom uvoenju
kurikuluma 2014./2015. godine.
Ovaj prirunik jedan je od doprinosa tom procesu i nadamo se da e biti od pomoi u provedbi Graanskog
odgoja i obrazovanja.
Prirunik prati temeljne odrednice kurikuluma i vodi se njegovim ciljem: odgoj i obrazovanje aktivnih
graana i graanki aktivnih subjekata, nositelja drutvene promjene koji poznaju i razumiju drutvenopolitike procese, kritiki ih promiljaju i nenasilno djeluju s ciljem smanjenja drutvene nejednakosti i
poticanja drutvene ukljuivosti.
5
6
Koordinacijska skupina za izradu kurikuluma radila je u sastavu: prof. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka, Nevenka Lonari-Jelai,
mr.sc. Tomislav Ogrinak (Agencija za odgoj i obrazovanje), dr.sc. Vini Raki (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,
koordinatorica Odbora za ljudska prava i demokratsko graanstvo).
Odluka o eksperimentalnom uvoenju: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948
Zenzerovi loser, Iva (ur.) (2011) Uiti za mir. Zagreb: Centar za mirovne studije.
Novak, Jagoda (ur.) (2010) Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama teorija i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava.
Bagi, Dragan (ur.) (2011) Odgaja li kola dobre graane? Zagreb: GONG.
0I:
poglavlje:
TO?
Sadraji GOO-a
Pojam kompetencije
Pojam kompetencije funkcionalno objedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavravanje i samouenje sa
svrhom ispunjavanja potreba pojedinca, drutvene zajednice i trita. Iako do danas nema opeprihvaenog
odreenja kompetencije, europske zemlje se sve vie opredjeljuju za holistiki pristup u sklopu kojega
se kompetencija odreuje kao viedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona ukljuuje
znanja, vjetine, vrijednosti, stavove, osobine linosti, motivaciju i obrasce ponaanja kojima pojedinac
raspolae i koje po potrebi pokree kako bi rijeio neki problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju
u obrazovanju znai stavljanje naglaska na ishod ili rezultat uenja.
Naglasak je, dakle, na znanjima, vjetinama, stavovima i ponaanju koji odgovaraju standardima
uinkovitog obavljanja nekog zadatka, a osiguravaju se odgojem i obrazovanjem. Kompetencije koje vode
11
0I: poglavlje:
rjeenju samo jednog ili manjeg broja zadataka, situacijski i vremenski su ograniene, pa ih nazivamo
posebnima, za razliku od opih, generikih ili transferalnih kompetencija koje su primjenjive u razliitim
podrujima ivota i rada, i o kojima ovisi razvoj posebnih kompetencija.
Kompetentna osoba jest ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vjetinama ne
zato to mora ili zato to joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato to vjeruje da je takvo djelovanje
ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj ivi. Takva je osoba ovladala znanjima, stekla
vjetine i prihvatila vrijednosti koji upravljaju njezinim ponaanjem. No kompetentna osoba ne ostaje na
tome. Ona je svjesna da je njezina uinkovitost situacijski i vremenski ograniena te da znanja, vjetine
i vrijednosti, koji joj osiguravaju rjeenje problema u odreenim uvjetima, u drugim uvjetima mogu biti
konicom. Drugim rijeima, ona je otvorena izazovima pa svoju kompetentnost stalno kritiki provjerava
i nadopunjuje uenjem i informiranjem...
...Europa je takvo opredjeljenje potvrdila Lisabonskom strategijom kojom se nastoji osigurati zapoljivost i
konkurentnost na globalnom tritu, ali i drutvena kohezija u uvjetima priznanja prava na ravnopravnost
i razliitost. Sukladno tome su u Europskom referentnom okviru kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje
odreene ope ili transferalne kompetencije kao intelektualna i praktina orua koja bi europskim
graanima trebala osigurati osobno ispunjenje, drutvenu ukljuenost, graansko sudjelovanje i
angairanost, zapoljivost i poduzetnost, kulturnu osvijetenost i kreativnost te cjeloivotno uenje...
Ishodi uenja
Ishodi uenja su iskazi o oekivanim postignuima uenika. Njima se odreuje to uenik/ica treba znati,
razumjeti i biti u stanju uiniti nakon odreenog razdoblja uenja, odnosno pouavanja. Prilikom odreivanja
ishoda uenja vano je precizno odrediti ciljnu aktivnost kojom uenik potvruje steeno znanje, vjetinu
ili stav. Preciznost znai da se ishod mora moi opaati i da mora biti mjerljiv kako bi vrednovanje i ocjena
odgovarali postignuu uenika. Da bi se to postiglo, prijeko je potrebno uenicima prethodno objasniti
to se oekuje da e oni znati, biti u stanju uraditi ili osobno prihvatiti nakon odreenog razdoblja uenja
u odreenom podruju.
Usmjerenost na ishod uenja trai individualizirani pristup i sustavno praenje procesa uenja kako bi
se osiguralo ne samo da svaki uenik stekne odreena znanja, razumije njihovu primjenu i osvjedoi
se u njihovu uinkovitost, nego da uenjem tih sadraja upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne
samopouzdanje te osvijesti preduvjete za uspjenu primjenu nauenoga. No individualizirani pristup ne
znai puko individualno uenje. Uenje u koli prvenstveno je drutveni proces koji oblikuje i pojedinca
i razred kao cjelinu. Ono je rezultat dinaminog, interaktivnog i kumulativnog procesa, koji ukljuuje
suradnju, ali i nadmetanje odreeno zajednikim pravilima, individualno izlaganje i raspravu, asertivnost
i pregovaranje te dokazivanje, vrednovanje i zakljuivanje, to znai da individualna i socijalna dimenzija
uenja moraju biti vidljive u odreivanju ishoda uenja i vrednovanju postignua uenika.
Jedinstvo individualne i drutvene dimenzije uenja kljuno je za razvoj demokratskog, tj. aktivnog i
odgovornog graanstva, zbog ega se i graanske kompetencije danas ubrajaju meu najvanije ishode
uenja. Na tom tragu NOK odreuje da se graanske kompetencije razvijaju kroz sva etiri ciklusa, kako u
sklopu drutveno-humanistikog podruja, tako i u sklopu graanskog odgoja i obrazovanja... To, izmeu
ostaloga, podrazumijeva razvoj demokratske svijesti uenika, ali i poticanje njihova aktivnog i uinkovitog
sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu u cjelini s osloncem na
12
13
0I: poglavlje:
Povezanost s kurikulumom
Politika pismenost naglaava razvoj aktivnog i odgovornog graanstva kao temelj razvoja demokracije.
U ovu dimenziju GOO-a spadaju: demokratsko upravljanje razredom, kolom i lokalnom zajednicom te
istraivanje i rjeavanje problema razredne, kolske i lokalne zajednice. Uz ove sadraje u drugom i treem
obrazovnom ciklusu (vii razredi osnovne kole) dodaje se rad na: modelima demokracije, razumijevanju
pojma vlasti i demokratskog upravljanja dravom, nastavlja se s poticanjem sudjelovanja graana u
demokratskom upravljanju. U etvrtom obrazovnom ciklusu (1. i 2. razred srednje kole) sadraji se proiruju
na meunarodnu razinu, te uvodi suzbijanje drutvene iskljuivosti i drugih oblika diskriminacije.
to je to demokracija?
Na to mislimo kada danas, na poetku 21. stoljea, govorimo o demokraciji? Veina definicija navodi kako
sam pojam potjee od grke rijei demokratia, te kae kako su korijeni ove rijei demos i kratos. Demos znai
narod, a kratos vladavina. Demokracija je, dakle, za razliku od autokracije i aristokracije, oblik vladavine
u kojem vlada narod. Vladavina naroda moe nam izgledati kao nedvosmislen pojam, ali izgled vara.
Od brojnih pitanja koja proizlaze iz definicije demokracije dva su od posebnog znaenja. Prvo glasi: to
je demos? Drugim rijeima, koga treba smatrati narodom koji treba vladati? Drugo pitanje: od ega se
14
0I: poglavlje:
Zanimljiva rasprava o razlozima zbog kojih bi se dobna granica za glasovanje trebala spustiti na 16 godina
moe se pronai na web stranici: www.youthrights.org.
Druga vana razlika odnosi se na injenicu da su, za razliku od atenske demokracije koju smo opisali kao
izravnu, sve suvremene demokracije predstavnike. To znai da graani, demos, ne upravljaju izravno, ve
biraju svoje predstavnike na koje prenose pravo upravljanja najvanijim poslovima zajednice u kojoj ive.
Ova promjena dogodila se uslijed injenice da su suvremene drave po broju stanovnika viemilijunske i
da bi izravno upravljanje od strane graana u praksi bilo nemogue. Tome treba dodati i veliki teritorijalni
opseg suvremenih drava. Kao odgovor na ova dva problema izumljeno je naelo predstavnitva. To
zapravo znai da su sve suvremene demokracije posrednike demokracije, jer narod ne upravlja neposredno,
ve putem izbora onih koji e ih predstavljati. Izabrani predstavnici odluuju o najvanijim pitanjima, a
njihove odluke obvezujue su za cijelu zajednicu. Pritom bi izabrani predstavnici trebali voditi rauna
o interesima graana koji su ih izabrali, odnosno, kako sama rije kae, trebali bi predstavljati graane
u pravom smislu te rijei. injenica postojanja periodinih izbora i mogunost promjene vlasti trebala
bi prisiljavati predstavnike da vode rauna o interesima demosa, a ne o svojim partikularnim, sebinim
interesima. Upravljanje naroda u predstavnikim demokracijama ne sastoji se, dakle, od neposrednog
upravljanja, ve od kontrole izabranih predstavnika.
Tome treba dodati da u raspravama o suvremenim demokracijama esto moemo pronai kako su te
demokracije liberalne. to se pod tim podrazumijeva? Pojam liberalna u sintagmi liberalna demokracija
ne znai da vlast u demokraciji mora slijediti politiku ideologiju liberalizma. Pojam liberalna dolazi od
rijei liberties, to znai slobode, pa tako liberalna demokracija znai oblik demokracije koji je utemeljen
na vladavini prava i zatiti odreenih sloboda pojedinaca. To znai da u liberalnim demokracijama postoje
prava (primjerice pravo na ivot, na slobodu, itd.) koje veina, ma kako dominantna bila, ne smije dovoditi u
pitanje. Mogunost vlasti da donosi zakone ograniena je, dakle, u suvremenim demokracijama postojanjem
odreenih prava koja su, najee, ugraena u ustave i koja tite prava i slobode pojedinaca. Ova prava i
slobode predstavljaju granicu do koje se volja veine moe provoditi na tetu prava manjine.
Aktivno graanstvo
Spomenuli smo kako je irenje opsega stanovnitva koje je u nekoj zajednici ukljueno u demos u suvremenim
demokracijama dosegnulo svoj maksimum. Mogli bismo, na temelju te injenice, zakljuiti da je stanje u
suvremenim demokracijama zadovoljavajue: svi graani imaju pravo da na slobodnim i potenim izborima
odaberu predstavnike koji e zastupati njihove interese. Graanima je na raspolaganju itav niz sloboda i
prava (sloboda miljenja, sloboda izraavanja, sloboda udruivanja, itd.) putem kojih mogu pokuati utjecati
na odvijanje politikih procesa u zajednici u kojoj ive. U suvremenim demokracijama ne ive podanici koji
nemaju prava i u ije ime odluuje netko drugi ve graani koji sami odluuju o svojoj sudbini.
Stvarno stanje ipak nije tako idilino. Unato ovakvim dostignuima, koja su neupitna u svim demokratskim
dravama, pojedini hrvatski politiari daju neprimjerene izjave. Tako je primjerice svojevremeno
glasnogovornik Vlade RH izjavio kako se u Hrvatskoj nitko tko nema 30 000 eura i vlastitu kuu ne bi
trebao baviti politikom.
U raspravama o aktualnom stanju korisno je krenuti od pojma graanstva. Promiljanje o tom pojmu
omoguava raspravu o tome da li i danas, na poetku 21. stoljea, postoje ljudi koji su iskljueni iz drutva,
graani drugog reda, odnosno graani koji su marginalizirani i diskriminirani. Danas je propitivanje
16
0I: poglavlje:
znai jednakost mogunosti da se sudjeluje u drutvenim i politikim procesima putem kojih se odluuje
o zajednikoj budunosti. To je sloboda ZA neto.
Postojanje formalnih, negativnih prava i negativne slobode ne znai istovremeno da su graani politiki
subjekti koji mogu sudjelovati u procesu donoenja odluka. U istoj mjeri u kojoj u nekom drutvu ne postoje
pozitivna prava i pozitivna sloboda, postoji drutvena i politika iskljuenost, te problem ukljuivanja.
Dodjeljivanje formalnih prava, bez istodobnog ukljuivanja pojedinaca i grupa u procese odluivanja,
ostavlja ta prava mrtvim slovom na papiru.
Demokratsko naelo pretpostavlja da svi pojedinci, potencijalno zahvaeni nekom kolektivnom odlukom,
trebaju imati jednake mogunosti da utjeu na tu odluku. Da bi ovo naelo bilo djelotvorno, pojedinci
moraju imati prava da participiraju u kolektivnom donoenju odluka, to jest moraju biti pripadnici demosa.
Osim tih prava, pojedinci moraju imati mogunosti i sposobnosti da donose autonomne odluke o pojedinim
pitanjima, to jest moraju imati uvjete za prakticiranje aktivnog graanstva. Formalno postojanje stanovitih
prava, premda vrlo vano, zapravo malo vrijedi ako izostaje njihovo autentino uivanje.
0I: poglavlje:
uspostavljaju tijela vlasti. Oni se tehniki mogu odvijati na razliite naine, ovisno o zakonima pojedinih
drava. Zajedniko svim demokracijama jest da iz izbora proizlazi politiko vodstvo drave, da postoje
regulirana izborna pravila koja svim kandidatima i kandidatkinjama omoguuju jednak tretman te da su
izbori tajni i slobodni. Izborni sustav je ono to se razlikuje u pojedinim dravama.
Izborni sustavi meusobno se razlikuju prema podjeli na izborne okruge ( jedinice), prema nainu glasovanja,
prema nainu izbornog nadmetanja (natjeu li se liste ili su kandidature pojedinane, te postoji li izborni
prag), prema nainu preraunavanja glasova u mandate i prema uincima na politiki sustav.
20
21
0I: poglavlje:
7
8
9
22
Na treningu za usavravanje nastavnika za provedbu Graanskog odgoja i obrazovanja u organizaciji Centra za mirovne
studije i Mree mladih Hrvatske, Sljeme, 2013.
Prema Wright, Erik Olin (2010) Envisioning Real Utopias, London: Verso.
Premiljanje, razmatranje raznih mogunosti radi odluivanja; rasuivanje (prema: Hrvatski jezini portal, Novi Liber, d.o.o.
i Sveuilini raunski centar Srce).
23
0I: poglavlje:
Savjeti mladih tijela koja djeluju pri lokalnoj i podrunoj samoupravi sastavljena od mladih osoba.
Krovna udruga mladih, koja je osnovana na naelima dragovoljnoga interesnoga udruivanja,
demokratskoga konstituiranja i upravljanja te programske otvorenosti, a koja okuplja veinu udruga
mladih i za mlade.
B) Djelovanje u organizacijama civilnog drutva
Civilno drutvo predstavlja prostor dobrovoljnog, spontanog udruivanja graana koji tim putem nastoje
ostvariti razliite ciljeve: politike, ekonomske, kulturne, obrazovne, sportske... Kunac (2006)12. Mnogi autori13
smatraju organizacije civilnog drutva kljunim akterima demokratizacije... Vane su u osnaivanju
demokracije jer se suprotstavljaju autoritarizmu, provjeravaju dravu i ine je odgovornom graanima,
predstavljaju interese graanki i graana, omoguuju protok informacija, stimuliraju demokratsku
participaciju i unaprjeuju demokratske vrijednosti (Diamond 1994). Ovoj definiciji svakako treba dodati i
dimenziju drutvenog kapitala (Putnam 1993), pod kojom se podrazumijevaju karakteristike drutvene
organizacijekoja kod svojih lanova potie razvoj navika suradnje, solidarnosti i usmjerenosti na javno
dobro14... Organizacije civilnog drutva funkcioniraju kao pravni subjekt, registrirane su prema Zakonu o
udrugama, autonomne su u odnosu na dravu i donatore i aktivno djeluju u javnom i politikom prostoru.
Organizacije civilnog drutva u RH trebale bi zastupati vrednote sadrane u l. 3 Ustava RH: sloboda,
jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje
prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, vladavina prava, ouvanje prirode i ovjekova okolia, demokratski
viestranaki sustav.
C) Djelovanje kroz graanske inicijative, npr:
1. Potpisivanje peticija
2. Graanske inicijative za referendum
3. Sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima
4. Graanski neposluh
5. Zagovarake inicijative javno zagovaranje oznaava utjecanje drutvenih skupina na oblikovanje
socijalnih i politikih ishoda u vlasti i drutvu. Ono moe biti:
5.1 ZAGOVARANJE USMJERENO NA VLAST je djelovanje usmjereno na institucije javne vlasti tj. donositelje
i provoditelje odluka koje tei utjecanju na proces donoenja i provoenja politika.
5.2 ZAGOVARANJE USMJERENO NA DRUTVO je podizanje svijesti o odreenim pitanjima, mobiliziranje
glasa i djelovanja graana.
24
Ljudska prava
Autorica: Duka Pribievi Gelb
Povezanost s kurikulumom
Ljudsko pravna dimenzija u prvom obrazovnom ciklusu ukljuuje razumijevanje i osvjetavanje dostojanstva
osobe, ljudskih prava i sloboda u sklopu razreda, kole i lokalne zajednice, poticanje ravnopravnosti u odnosu
na dob, spol, etnike, rasne i druge razlike, suzbijanje poniavajueg i nepotenog ponaanja, usvajanje
opih pravila i pravnih normi kao instrumenata zatite prava uenika, suzbijanje drutvene iskljuivosti i
diskriminacije. Rad na ovim sadrajima ljudsko pravne dimenzije prote e se u svim obrazovnim ciklusima,
postepeno se irei prema nacionalnoj i meunarodnoj razini. Uz njih, u drugom i treem obrazovnom
ciklusu dodaju se potivanje vladavine prava te suzbijanje neljudskog i poniavajueg, nepotenog i
koruptivnog ponaanja. U etvrtom obrazovnom ciklusu, uz navedene sadraje - na pravima, slobodama
i odgovornostima se radi i na europskoj i meunarodnoj razini.
0I: poglavlje:
ekonomska jednakost i odrivi razvoj vrijednosni pristup15 koji ljudska prava razumijeva kao integriran
sustav etikih naela na kojima se temelji ljudsko ponaanje. Isto tako prisutan je i rekonstruktivni pristup
koji je usmjeren na osnaivanje uenika/ica za pokretanje promjena promjene kolske klime i etosa, razvoj
demokratskog suodluivanja i suodgovornosti uenika/ica. Zato znaajnu panju treba posvetiti razvoju
vjetina i stavova koji vode konkretnim akcijama. Kroz upoznavanje meunarodnih i domaih standarda
ljudskih prava i mehanizama njihove zatite nastoji se osposobiti budue graane/ke za koritenje tog
znanja u cilju uklanjanja drutvene nejednakosti i diskriminacije.
Pravo na obrazovanje jasno kae da kolovanje mora poivati na jednakosti u pravima i dostojanstvu za
sva ljudska bia. Na takvoj jednakosti se moraju organizirati odnosi u drutvu koje potuje ljudska prava,
a organizirano poinju u kolskom okruenju. Prema Duerr, Spaji-Vrka, Ferreira-Martinis (2002) kola
treba biti ureena kao demokratska mikro zajednica koja jaa individualne i kolektivne kapacitete za
promjenu, horizontalno distribuira prava i odgovornosti svih, promie suradnju i partnerstvo na svim
razinama, nudi sigurnu i podravajuu okolinu, potie drutveno ukljuivanje i koheziju te osigurava
viestruke mogunosti za uenje i osobni razvoj.
U takvoj koli, nastavnik/ica s uenicima/ama razvija odnose koji se zasnivaju na potovanju i naelima kao
to su: dostojanstvo, sloboda, uzajamnost i sigurnost. Uenik/ica je razlog postojanja kolske institucije.
Meutim, on/a je na neki nain u inferiornom poloaju u koli jer postoji izvjesna neravnopravnost izmeu
nastavnika/ica i uenika/ica. Treba priznati da odnos uitelj uenik u svojoj biti inducira nejednakost
poloaja; ali uenik/ica na svaki nain ostaje jednak/a nastavniku/ici po pitanju osnovnih prava. Ljudska
prava upravo imaju za cilj reguliranje odnosa moi. Uenik/ica ima pravo biti sasluan/a i potovan/a.
To je potvrda njegove/njene jednakopravnosti sa svim lanovima kolskog kolektiva. Jednakopravnost
ukljuuje i pojam uzajamnosti koji se direktno dotie odnosa izmeu nastavnika/ica i uenika/ica. Svatko
mora sudjelovati u definiranju prava i kroz uzajamnu razmjenu odnosa stvarati pravila koja e tititi svakog
lana kolske zajednice. Stvaranjem osjeaja sigurnosti otvara se prostor sloboda i povjerenja. Ako se kola
moe smatrati mjestom gdje se odnosi zasnivaju na povjerenju, onda ona promatra svakog pojedinca kao
pravnog subjekta. Biti predmet prava znai moi uzeti rije, izraziti svoje ideje, svoje miljenje, pokazati
svoju suglasnost ili neslaganje, jednom rijeju, u potpunosti sudjelovati u odreivanju pravila igre. lanak
12. Konvencije o pravima djeteta u tu svrhu odreuje da u svakom pitanju ili proceduri koja se odnosi na
njega, dijete ima pravo slobodno izraziti svoje miljenje i vidjeti da je to miljenje uvaeno.
Uenje ljudskih prava ukljuuje: odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima pouavanje o meunarodnim
standardima i/ili oblicima krenja ljudskih prava, odgoj i obrazovanje za ljudska prava pouavanje o tome
kako potovati i tititi prava i odgoj i obrazovanje u ljudskim pravima stvaranje okruenja za uvaavanje
ljudskog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bia svih dionika odgojno-obrazovnog procesa. Uenje ljudskih
prava znai razumijevanje i prihvaanje naela jednakosti i dostojanstva meu ljudima, kao i angairanje
na potivanju i zatiti prava svih ljudi. Test za ovu vrstu znanja jest nain na koji djelujemo.
U procesu pouavanja valja potovati odreena naela:
Naelo realnosti svako uenje mora biti zasnovano na potrebama, interesima, iskustvima i
problemima svih sudionika.
15 Prema Reardom, B., u: Uzelac, M. (2006), 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak.
26
Prava djece
Prava djece prvenstveno trebaju znati oni koji ive i rade s djecom. Roditelji i uitelji imaju dunost upoznati
uenike/ice s njihovim pravima i obvezama sukladno uzrastu kognitivnom razvoju uenika/ica.
U razdoblju od 1.- 4. razreda kroz proces donoenja i prihvaanja razrednih i kolskih pravila stvara se
sigurno okruenje u kojem e se tititi ljudsko dostojanstvo, poticati samopotovanje i samopouzdanje
uenika/ica i razvijati odnosi temeljeni na ravnopravnosti i potovanju razliitosti, suradnje i osobne
odgovornosti.
Valja imati na umu da su djeca u razdoblju 5.-7. godine u fazi moralnog realizma16 i potuju unaprijed
dogovorena pravila, ali im pristupaju vrlo kruto. Pravila shvaaju nepromjenjivima, ne preispituju smisao
ili ispravnost pravila, ak i onda kad im se pravila ne sviaju. Veina djece pokazuje tzv. objektivnu
odgovornost, to znai da pri procjeni moralnih situacija u obzir uzimaju jedino objektivne (fizike)
posljedice nekog postupka. Osobina ove faze je i bezuvjetna pravda, jednakost i potenje. Zbog vrstog
uvjerenja u nepromjenjiva pravila, djeca te dobi smatraju da svako krenje pravila mora biti kanjeno.
Zato u 1. razredu znaajnu ulogu u donoenju pravila imaju uitelji/ice. Pravila trebaju biti kratka, jasna i
u afirmativnom obliku, tj. trebaju imati afektivan ton koji izaziva ugodu. Trebaju biti razumljiva svakom
ueniku i povezana s njihovim pravima i obvezama u koli, obitelji, druenju i prijateljstvu.
Od 8. do 11. godine djeca poinju shvaati da su pravila rezultat dogovora meu ljudima kako bi jedni
drugima pomogli ili se zatitili. Potivanje pravila vie nije in uvaavanja tuih odredbi, ve osobna,
samostalna odluka o suradnji s drugim ljudima. Djeca smatraju da su pravila rezultat dogovora koji se
moe izmijeniti. Od 2. razreda pravila donose uitelji/ice zajedno s uenicima/ama sukladno razumijevanju
odreenih pojmova. Sudjelovanjem u postupku donoenja pravila i prihvaanjem osobne odgovornosti za
njihovo potovanje, postupno se razvijaju graanske kompetencije, a kroz povezivanje sa standardima
i instrumentima zatite ljudskih prava vlastite i meunarodne zajednice razvija se osjeaj drutvene
27
0I: poglavlje:
odgovornosti. Konvencija o pravima djeteta, Opa deklaracija o ljudskim pravima kao i svi ostali dokumenti
moraju biti pojmovno i jezino prilagoeni razvojnoj dobi uenika/ica.
Zbog vanosti razumijevanja Ope deklaracije o ljudskim pravima ve u ranoj kolskoj dobi, Komisija za
ljudska prava UN-a priredila je Opu deklaraciju pisanu jednostavnim jezikom.
28
29
0I: poglavlje:
25. Ima pravo da u svojoj zajednici sudjeluje u umjetnosti i znanosti i svakom dobru koje one proizvode.
Tvoja djela kao umjetnika, pisca ili znanstvenika trebaju biti zatiena i trebao bi moi napredovati
zahvaljujui njima.
26. Da bi se tvoja prava potovala mora postojati poredak koji e ih tititi. Ovaj poredak treba biti i lokalni
i svjetski.
27. Ti ima dunosti prema zajednici u kojoj se tvoja osobnost jedino u potpunosti moe razviti. Zakon
treba garantirati ljudska prava. Treba dopustiti svima da potuju druge i da budu potovani.
28. Ni u kojem dijelu svijeta, ni u kojem drutvu, ni jedno ljudsko bie ne smije si dopustiti da svojim
postupcima ugroava prava o kojima ste upravo itali.
Iznad 11. godine djeca mogu stvarati nova pravila. Sposobna su zamiljati razliite situacije do kojih
moe doi i stvarati pravila koja e tada vrijediti. U toj fazi djeca poinju svoje moralno rasuivanje iriti
s osobnog na drutveni i politiki plan. Tada poinje zanimanje za opa moralna pitanja poput zatite
okolia ili pomaganja beskunicima. U razdoblju adolescencije, za uenike/ice su kljuni sljedei pojmovi
i vrijednosti: sloboda, pravda, jednakost, pravednost. Spremni su problematizirati teme o predrasudama
i diskriminaciji, siromatvu i gladi, etnocentrizmu, rasizmu, seksizmu. Prepoznaju povrede ljudskih prava
poevi od sebe, obitelji, susjedstva, kole, drutva, drave do svijeta u cjelini. Mogu se aktivno angairati
na zatiti ljudskih prava, samostalno i u suradnji s drugima.
Uenje ljudskih prava u srednjoj koli treba se fokusirati na razumijevanje osobne odgovornosti svakog
pojedinca za stanje ljudskih prava u njegovom bliem i irem okruenju na koje moe utjecati. Odgovorna
je svaka osoba koja ima mogunost izbora u donoenju odluka, odnosno odabira svojih postupaka, uzimajui
u obzir koje e posljedice njen postupak imati na druge osobe koje ukljuuje. Svako pravo ima odgovarajuu
odgovornost.
U etvrtom obrazovnom ciklusu tematski se problematiziraju masovna krenja ljudskih prava i zloin
iz mrnje kao to su etnocid, genocid, homofobija, antisemitizam, tortura, politika represija, globalna
zloporaba okolia. Ako nastavu temeljimo na doivljajnom, iskustvenom uenju, u razredu je vano stvoriti
klimu povjerenja kako bi mladi koji imaju predrasude i mrnju o njima poeli otvoreno govoriti i kako bi
postali svjesni da su to iskrivljene slike o Drugome.
Ljudska prava proizlaze iz ljudskog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bia i ona su univerzalna svojstvena
svakom ljudskom biu bez obzira na socijalni poloaj, obrazovanje, spol, dob, nacionalnost, vjeru, rasu itd.
Ta su prava neotuiva ne moe ih se nikome oduzeti ili ih se nitko ne moe odrei, te jednaka svatko
ima ljudska prava u istoj mjeri. Ljudska prava temelje se na naim potrebama.
30
31
0I: poglavlje:
Povezanost s kurikulumom:
U okviru ove dimenzije, uz dva kljuna pojma - drutvenost i pripadanje drutvenim grupama, u svim
obrazovnim ciklusima nalaze se sljedei osnovni sadraji predvieni kurikulumom:
komunikacijske kompetencije
naela i oblici grupnog rada: timski rad, procesni rad, volonterski rad, drutvena solidarnost (na
svim razinama: u razredu, koli, iroj zajednici)
upravljanje razredom kao grupno-dinamikim procesom
rad na sukobima
32
33
0I: poglavlje:
Kako ete testirati to je javni interes? Javni interes je interes koji koristi svima i ne teti nikome (ili
teti svima jednako) u drutvu. I to je test.
S uenicima/ama to moete obraditi ovako: Sve to vam padne na pamet kao javni interes moete testirati
provlaenjem vlastite hipoteze kroz ovu definiciju pa ako su oba uvjeta potvrdna, vjerojatno se radi o
javnom interesu.
ZAJEDNIKE POTREBE
Trebam negdje
raditi.
34
35
0I: poglavlje:
funkcioniranja Europske unije. Lisabonski ugovor dopunjuje postojee ugovore o Europskoj uniji i Europskoj
zajednici, ne zamjenjujui ih. Navedene kljune obrazovne kopetencije dio su ugovora. (op. ur.)
Budui da je kompetencija spoj znanja, vjetina i stavova/ponaanja usmjeren na djelotvorno rjeavanje
problema i obavljanje neke zadae da bi se ostvario eljeni cilj, kompetencije nisu isto to i podruja, niti
su ograniene njima. Spomenuta su podruja samo (nepotpun) popis kolskih predmeta u zemljama EU u
kojima se provjeravaju uenike kompetencije.
Komunikacijska je kompetencija, primjerice, temelj svih osam pobrojenih podruja i velika je pogreka
vezivati je samo za hrvatski ili samo za strani jezik. Zato se uiteljske kompetencije ne razvijaju na strunim
aktivima pojedinih predmeta, nego na razini uiteljskoga vijea jer sve su kompetencije potrebne svim
uiteljima.
Mogue nejasnoe oko kompetencija u praksi se mogu pojaviti zbog nepreciznosti kojom su se preklopila
znaenja dvaju termina: podruja kljunih kompetencija i kljune kompetencije.
Od svih problema nastavnika, problemi s didaktikim i metodikim inovacijama gotovo da su najlake
rjeivi. No pogledajmo polje ili bolje rei polja u kojima je uiteljima hitno potrebna pomo: od vjetina
suoavanja s problemima u koli i kolskom okruenju, preko kvalitetne (uspjene) komunikacije (s
roditeljima i uenicima), upravljanja razredom (kao posebnom vrstom grupe), zajednikoga planiranja,
umijea davanja povratne informacije ( feedbacka) i umijea ocjenjivanja te umijea samoprocjene znanja,
vjetina i stavova, do umijea izrade kolskoga kurikuluma te razvijanja specifinih uiteljskih mentorskih
i trenerskih vjetina. Svi su pobrojeni problemi zapravo problem opih uiteljskih kompetencija. Meu
njima neke spadaju u tzv. drutvenu dimenziju GOO-a.
Drutvena dimenzija GOO-a ponajvie se odnosi na komunikaciju, umijee voenja grupe (razreda), grupni
i timski rad i transformaciju sukoba.
36
MAJKA
Kod
Glad
Proces
kodiranja
Kad e ta veera?
Proces
dekodiranja
Dijete je gladno.
AKTIVNO SLUANJE
Jako si gladan (gladna).
37
0I: poglavlje:
No uinkovitija metoda od otpiraa vrata je ona kako drati vrata otvorena. Ovdje je najjednostavnija
shema dekodiranja kojim otkrivamo ono to je iza rijei osjeaji i potrebe primjer razgovora majke
i djeteta ( jer majka najpaljivije, s empatijom, slua svoje dijete i to pokazuje). Slijedi primjer aktivnog
sluanja (iz knjige Thomasa Gordona Kako biti uspjean roditelj (1970):
Majka: Kasno je. Ugasi svjetlo i poi na spavanje.
Danko: Ne idem spavati.
Majka: Ve je kasno. Brinem se da e sutra biti umoran.
Danko: Ja NE idem spavati.
Majka: Hajd, kasno je. A ja u malo sjesti na tvoj krevet i ostati kraj tebe prije nego krenem prati sue.
Danko: Daj mi tu knjigu. I ne gasi svjetlo. Idi van. Ne trebam te. Neu spavati. Mrzim te.
Majka: Ba si jadan i ljut!
Danko: Mrzim kolu. I nikad ne idem vie u kolu.
Majka: Sit si kole.
Danko: Uasno je dosadna. Nisam dobar u koli. Nita ne znam. Ne znam matematiku. Trebao bih biti u
drugom, a ne u treem razredu.
Majka: Matematika ti je dosta teka.
Danko: Nije. Lagana mi je. Samo mi se ne da raditi.
Majka: Aha.
Danko: Volim igrati nogomet. Mnogo mi je drae igrati nogomet nego ii u kolu.
Majka: Zbilja voli nogomet.
Danko: Hou li i ja morati na studij kao Mladen (stariji brat)?
Majka: Ne mora raditi ono to nee.
Danko: Koliko se mora ii u kolu?
Majka: Dobro je zavriti srednju kolu.
Danko: Dobro. Ja ne idem na studij. Ne moram, jel tako?
Majka: Tako je.
Danko: Dobro. Igrat u nogomet.
Majka: Nogomet je zgodan.
Danko: Naravno da je... Dobro. Laku no.
Majka: Laku no.
Kad se nastavnici na seminaru strunog usavravanja prvi put susretnu s aktivnim sluanjem neki se
obino pitaju:
Zato bih ja sluao/la djecu? Da li e mi to pomoi da bolje predajem?
Imamo savjetnike i strune suradnike za to. Zato bih ja radio/la njihov posao!
38
Primjer 2. Dijete: Mirjan se danas ne eli igrati sa mnom. On nikada nee ono to ja hou.
(
Savjetovanje. Moraliziranje)
Dijete: Ne volim raditi to on hoe, a osim toga on je glup, on nije moj prijatelj.
(
Nudi rjeenje)
39
0I: poglavlje:
(
Naredba, prijetnja)
40
41
0I: poglavlje:
dakako ue i vrijednostima zajednice. Ovaj oblik interaktivnog uenja ima u samoj svojoj strukturi naelo
suivota i meupovezanosti, te demokratinu, a ne hijerarhijsku paradigmu obrazovanja.
to je sukob?
Uobiajeno se kao sukob imenuje situacija koja se manifestira nasilnim/destruktivnim ponaanjem nekog
ili svih aktera sukoba.
Kakav stav (predrasudu) imamo o sukobu? Za veinu ljudi to je neto nepoeljno, negativno, ak patoloko,
neprirodno. A ponemo li nabrajati vrste sukoba interpersonalni, grupni, meunarodni, rodni, obiteljski,
rasni, dobni, socijalni, religijski, kulturalni itd. vidimo da sukob egzistira posvuda, svakodnevno. No
jedni ga shvaaju kao disharmoniju, a drugi kao dijalektiki proces, transformaciju. Galtung kae: Ono
to imamo je nekakva formacija sukoba, a ono za im tragamo je transformacija sukoba: izmeu se nalazi
dinamika sukoba, odnosno ivotni ciklus sukoba.
Dakle, sukob je trijadina konstrukcija: sadri manifestni, latentni dio i artikulaciju. Ono to se opaa, to
je manifestni, empirijski nivo sukoba, to je ponaanje, a ono to su stavovi (i emocije vezane uz njih,) i to je
cilj (koji se eli) to je teorijski, skriveni, latentni nivo sukoba. Manifestnost sukoba znai da je on vidljiv,
eksplicitan, opaen, svjestan, ali artikulacija sukoba (mogunost imenovanja triju sastavnica sukoba) i
manifestacija sukoba su dvije razliite stvari. Direktni sukobi su sukobi aktera, a indirektni su strukturni.
Oni imaju osnovnu proturjenost koja lei u vertikalnosti strukture. Ta se u polju politike izraava kao
21 Zadrat emo se na formacijama sukoba po Johanu Galtungu, s analizom trijadine strukture.
42
43
0I: poglavlje:
Interkulturalnost
Autor: Igor orevi
Povezanost s kurikulumom
Kljuni sadraji ove dimenzije kroz obrazovne cikluse su: razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih
identiteta, interkulturna osjetljivost i interkulturni dijalog, osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i
predrasuda. Razvoj osobnih, zaviajnih i domovinskih identiteta u viim obrazovnim ciklusima proiruje
se se na europski i globalne identitete.
Pod utjecajem ideje kulturnog pluralizma i uvoenja multikulturalne perspektive, kulturna posebnost
poinje se promatrati kao drutvena stvarnost i zahtijeva punim ostvarivanje prava na jednakost u
obrazovanju. Postupno se pojavljuje pojam multikluturalnog, a potom i interkulturlanog obrazovanja
koji je namijenjen svim uenicima, a ne samo onima koji su kulturno drugaiji. Sam pojam koristi se u tri
znaenja: a) nova filozofija obrazovanja, b) temeljno nastavno ili kroskurikularno naelo, c) obavezan ili
izborni nastavni predmet ili sadraj jednog ili vie postojeih predmeta u osnovnoj i srednjoj koli, te u
obrazovanju uitelja. (Spaji Vrka, 2004.)
Izazov odgojno-obrazovnog procesa ove komponente GOO-a je, u prvom koraku, istraivanje i prihvaanje
osobnog identiteta tj. odgovora na pitanje tko sam ja? mogli bi rei afirmacija osobnog kolaa identiteta.
Tijekom rada na propitivanju osobnog identiteta u razrednoj grupi razvija se osjeaj za prepoznavanje
slinosti i razliitosti identiteta unutar svoje grupe i zajednice (razreda, kole, lokalne zajednice...), te uenici/
ice postepeno prepoznaju vanost prihvaanja, uvaavanja i podravanja razliitosti, bilo individualnih
ili grupnih.
Rad na kulturolokoj dimenziji postupno senzibilizira uenike/ice te kod njih razvija vrijednosni sustav
koji njeguje svijest o upoznavanju ukupne kulturne i duhovne batine zaviaja, vrijednosti dijaloga,
prihvaanju kulturnih i drugih razliitosti, opasnosti drutvene iskljuenosti (predrasude, stereotipi,
diskriminacija i segregacija), interakcijama veinskih i manjinskih kultura, te nainima zatite prava i
suzbijanja diskriminacije temeljene na nepotivanju kulturnih razlika.
kola je u multikulturalnom drutvu mjesto susreta i interakcije zajednice koja ju okruuje. Taj se poloaj
kole moe vrlo dobro iskoristiti u ovoj komponenti graanskog odgoja i obrazovanja, ukljuivanjem uenika
i uenica u istraivanje svoje ue i ire zajednice te praktinim uvidima u funkcioniranje multikulturalnih
zajednica. Uenici kroz ovu dimenziju mogu razgovarati i promiljati o aktualnoj problematici zajednice
te uvidjeti koji pozitivni postojei mehanizmi djeluju integrativno, a koji naruavaju procese zajednikog
ivota i razvoja zajednice. Radei na ovom podruju, poeljno je da nastavnici kreiraju situacije direktne
44
23 Gorski, P. And Pattynama, P. (2000). Interculturele Educatie op Internet. In P. Pattynama & M. Verboom (Eds.), Werkboek kluer
in het curriculum: Interculturalisatie in het hoger onderwijs. Netherlands: Nederlands Genootschap Vrouwenstudies.
24 Vjeba Tko sam ja u poglavlju Nastavne jedinice i prijedlozi vjebi na stranici 109.
45
0I: poglavlje:
i sl. Kreiranjem sigurnog prostora za razmjenu, nastavnik/ica moe uveliko doprinijeti kvalitetnom radu
na ovom planu, ali i u drugim dimenzijama graanskog odgoja i obrazovanja.
Poto se identitet tj. njegove komponente tijekom odrastanja kontinuirano nadopunjuju, mijenjaju, nestaju
ili se razvijaju, a razliiti dijelovi naeg identiteta imaju razliitu vanost u odreenom ivotnom razdoblju
dobro je planirati i kombinirati rad na osobnom i grupnom identitetu.
Iz gore nevedenog primjera vidno je da mnogi nai osobni identiteti postoje u odnosu prema drugima.
Najjednostavniji primjer je: ako je dio mog identiteta da sam brat, to je mogue zbog toga to u obitelji imam
brata ili sestru. Osvjetavanje ove poveznice moe osigurati nastavnicima prelazak na ire podruje rada
na identitetu, na podruje meuljudskih odnosa, premjetaja fokusa s osobnog na grupni identitet, relacije
izmeu osobnog i grupnog identiteta, njihove interakcije (pozitivne i negativne), te ostale kompleksnije
teme opisane u ishodima kurikuluma.
Tema identiteta, posebno u radionikom okruenju i pristupu, nudi nastavnicima/ama u graanskom odgoju
irok i dobar temelj razumijevanja i upoznavanja svih pojedinaca u razrednoj grupi, lakeg povezivanja i
stvaranja kvalitetnih odnosa na relaciji uenik-nastavnik, uenik-uenik, te moguih odnosa izmeu grupa
uenika. Dublje upoznavanje i razumijevanje svake osobe u razredu takoer e imati pozitivnog uinka na
prevenciju i rjeavanje sukoba u grupi, smanjenje predrasuda i stereotipa te ostalih negativnih elemenata
kao to su ismijavanje, ruganje, izolacija i dr.
46
47
0I: poglavlje:
Jedna od jednostavnih vjebi, koja nastavnicima/ama moe vrlo jednostavno i sadrajno prikazati poglede
razredne grupe i pojedinih uenika/ica prema odreenim drutvenim skupinama je zid predrasuda.
Na vrh papira napiemo nazive odreenih drutvenih skupina (politiari, Hrvati, Srbi, Maari, crnci,
Slavonci, plavue, treberi, cekani...) ispod kojih uenici/ice piu njihova miljenja i/ili ono to su uli o tim
skupinama. Vrlo brzo ispod naziva nai ete dovoljno materijala s kojim moete raditi cijelu godinu. Vano
je da drutvene grupe nastavnik/ica odabire po pretpostavci da prema tim grupama postoji odreena
predrasuda ili stereotip u razrednoj skupini.
Stereotipi i predrasude put su ka moguoj diskriminaciji te ih treba ozbiljno uzeti u obzir kako bi se
preveniralo tu vrlo ozbiljnu negativnu drutvenu pojavu. Ne treba zanemariti i mogunost diskriminacije
na vie identitetskih nivoa (npr. mlada-ena-Romkinja-nezaposlena-homoseksualka) svaki od navedenih
identiteta posebno, i svi istovremeno mogu biti izloeni odreenoj formi diskriminacije.
Prema nekim definicijama, interkulturalno obrazovanje je sinteza pouavanja iz oblasti multikulturalnog
i antidiskriminatornog obrazovanja.27
48
Interkulturalna kompetencija temeljno je prihvaanje ljudi koji su razliiti, koji su izvan vlastite
kulture/sposobnost za interakciju s njima na istinski konstruktivan nain koji je osloboen
negativnih stavova (npr. predrasude, obrambeni stav, bezvoljnost, agresija, itd.)/sposobnost za
stvaranje sinteze, neto to nije ni moje ni tvoje, ali to je istinski novo, to ne bi bilo mogue
da nismo razmijenili nae razliito porijeklo i pristupe.31
Odrivi razvoj je definiran kao razvoj koji izlazi u susret potrebama sadanjih
generacija bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje
potrebe, a sam koncept odrivoga razvoja prvi put je oblikovan 1986. g. u izvjetaju
Svjetske komisije za zatitu okolia i razvoj pod nazivom Our Common Future.
Povezanost s kurikulumom
Kljuni sadraji ove dimenzije kroz obrazovne cikluse su: odnos odrivog razvoja i lokalne zajednice,
racionalno i odgovorno troenje prirodnih resursa, odgovornost graana za odrivi razvoj. U drugom i
treem obrazovnom ciklusu, uz ove temeljne sadraje dodaju se: ustavne odredbe o pravu na zdravi okoli,
odrivi razvoj Republike Hrvatske, uloga graana u odrivom razvoju, a u etvrtom se ove teme proiruju
na razini Europe i svijeta.
Jednostavno reeno, radi se o koritenju, ouvanju i obnavljanju svih resursa na zemlji i svijesti da ivot
buduih generacija ovisi o tome to mi radimo i kako se ponaamo danas. Zemljini resursi su su ogromni ali
ipak konani. Oni su njen kapital, a ine ga vode, zrak, tlo, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, bioloka
raznolikost itd. Taj kapital je definiran veliinom Zemlje i mogunou njegove regeneracije, a odrivost
znai u najmanju ruku ouvanje tih vrijednosti tj. temeljnog zemljinog kapitala.
Tekst Agende 21 Plan 21 je temeljni dokument zatite okolia kojeg je iznjedrila UN-ova konferencija o
zatiti okolia i razvoju odrana u Rio de Janeiru 1992. g. i koja se u ekolokim krugovima smatra globalnim
i lokalnim ekolokim programom djelovanja za 21. stoljee.
30 Chen, Guo-Ming i Starosta, William G (1996) Foundations of Intercultural Communication. Lanham, MD: University Press of America
31 Anna Schmid, UBS AG, Financial services group, Zurich; Salto Youth, Glossary and Definitions on Intercultural Competence,
dostupno na: http://youthforum.partners.salto-youth.net
49
0I: poglavlje:
Miljenje javnosti u vezi s pitanjima zatite okolia kree se u smjeru sve veeg podizanja ekoloke svijesti
i traenja pozitivnih promjena u okolinom ponaanju. Ponovno se istie kako nije aktivna samo javnost,
nego i vlade i industrije koje takoer mijenjaju nain djelovanja koji bi bio prihvatljiv okoliu.
Stoga politiku okolia moemo definirati kao cjelinu svih mjera koje su neophodne za postizanje takvog
okolia koji je ovjeanstvu nuno potreban za zdravlje te primjeren ovjekovom dostojanstvu. Pravo na
zdrav okoli pripada pak u ljudska prava tree generacije (human rights of third generation). Ona su nova
kategorija, iji su nositelji najee neodreeni kolektivi (narod ili nacija, graani, zajednica, svatko,
itd.), to jest oni kolektivi koji ne spadaju u uobiajenu pojavnu sliku u meunarodnom javnom pravu i
nisu nosioci prava. Stoga se nazivaju jo i pravima naroda, pravima solidarnosti ili pak kolektivnim
pravima. (Izvor: Lonari-Horvat, O.; Cvitanovi, L.; Gliha, I.; Josipovi, T.; Medvedovi, D.; Omejec, J.;
Seri, M. (2003) Pravo okolia, tree izdanje. Zagreb: Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja i
Organizator.)
Iz sadraja Agende 21 proizlazi da koncept odrivog razvoja obuhvaa tri podruja: okoli, ekonomiju i
drutvo. Kad je razvoj odriv, on unaprjeuje poloaj ljudi u drutvenoj zajednici, zadrava ili unaprjeuje
ekonomiju, a s okoliem postupa odgovorno. Odrivi razvoj je stoga kao ongliranje s tri kugle: okoli,
ekonomija i drutvo. Njihov trenutni poloaj se mijenja ali sve tri kugle moraju cijelo vrijeme biti u igri,
niti jedna ne smije pasti.
Vano je naglasiti kljunu ulogu tijela lokalne samouprave radi ostvarivanja glavnih ciljeva na lokalnoj
razini, budui da ona promiu odrivost u vlastitim Agendama 21 u kojima definiraju svoje lokalne ciljeve
prema kojima se orijentiraju gospodarski i socijalni projekti lokalne zajednice, zatita okolia ili prilagodba
klimatskim promjenama, kako bi se provedbom projekata jaala odrivost zajednice.
U RH su Ustavom utvrene odreene ekoloke norme:
1. pravo na zdrav ivot
2. obveza drave da osigura pravo graana na zdrav okoli
3. obveza svih drutvenih subjekata da osobitu skrb posveuju zatiti prirode i ljudskog okolia
4. pruanje osobite zatite svim stvarima i dobrima posebnog ekolokog znaenja koji su od interesa za RH
5. mogunost ogranienja poduzetnike slobode i vlasnikih prava radi zatite prirode, ljudskog okolia
i zdravlja ljudi.
2009. godine Hrvatski sabor donio je Strategiju odrivog razvitka RH. Tada su doneena naela i izazovi
odrivog razvoja kojima e se RH voditi.
50
Zagaenje atmosfere
Emisija plinova u atmosferu oznaava isputanje oneiujuih tvari u zrak. Emisije mogu biti one iz
tokastog izvora (npr. dimnjaci spalionice smea, termoelektrane), ali u posljednje vrijeme i rasprenih
izvora poput automobila.
Atmosfera opskrbljuje ivi svijet kisikom, titi ga od ultraljubiastog i kozmikog zraenja, zagrijava
povrinu zemlje i smanjuje temperaturne esktreme izmeu dana i noi, te omoguuje proces kruenja
vode na zemlji.
Na globalnoj razini uoena su 3 glavna problema koja se javljaju kao izravna posljedica zagaenja
atmosfere, a to su globalno zatopljenje, smanjenje ozonskog omotaa ili ozonske rupe te kisele kie.
Najznaajniji uzrok globalnog zatopljenja je ugljikov dioksid koji nastaje prilikom sagorijevanja i raspadanja
organskih materija, prilikom krenja uma i koritenja zemljita te najznaajnije prilikom sagorijevanja
fosilnih goriva iz motornih vozila i proizvodnja energije. Stoga je od velike vanosti usvajanje strogih
zakona i mjera kojima se kontrolira zagaenje te uvoenje istih tehnologija u industrijskim i energetskim
sektorima. Takoer ne treba podcijeniti kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi.
Zagaenje voda
Meusobni odnos vode i ljudskih djelatnosti toliko je vaan da se voda slobodno moe smatrati osnovnim
elementom drutvenog i ekonomskog razvoja. Gotovo dvije treine populacije ovog planeta opskrbljuje
se pitkom vodom iz podzemnih izvora te je za njihovu zatitu potrebno tlo kao prirodni filter. Meutim,
poznato je da poljoprivreda koristi 70% ukupnih raspoloivih koliina svjee vode te je zatita voda sasvim
sigurno jedan od tri glavna elementa zatite okolia (atmosfera- voda-tlo).
U dananje vrijeme nenamjensko troenje vode i njeno zagaivanje predstavljaju veoma ozbiljne probleme
koji ovjeanstvo mogu dovesti na rub katastrofe. Stoga je od najvee vanosti biti svjestan odgovornosti
ouvanja vode kroz razne mehanizme zatite koji ukljuuju angairanost svakog pojedinca u njegovim
svakodnevnim navikama, do ouvanja vodenih resursa na razini pojedinih drava.
Zagaenje tla
Veliki gradovi, industrija, poljoprivreda, samo su neki od uzroka oneienja tla. No, najvei zagaiva ipak
je poljoprivreda uz koju se vee upotreba pesticida i gnojiva. Problem sa zemljitem je taj to za razliku od
zraka i vode ono moe biti u privatnom vlasnitvu, pa ga stoga nije uvijek lako ouvati.
51
0I: poglavlje:
Zemljite se zagauje na vie naina, a neki od njih su prekomjerna poljoprivreda, krenje uma, rudarenje,
navodnjavanje ili urbanizacija nekog podruja koja sa sobom donosi poveane koliine otpada iz kuanstava
i industrije, te taloenje otpadnih plinova i praine iz raznih pogona i poveanog prometa.
Kako je tlo univerzalni filter oborinskih voda i djeluje kao zatita za podzemne vode, ako ga dugotrajno
izlaemo nekom izvoru zagaenja moe doi i do oneienja voda.
52
Zanimljivosti metali:
Koritena aluminijska kantica za pia (limenka) jedan je od najvie recikliranih proizvoda na svijetu,
meutim ostali aluminijski proizvodi vrlo se rijetko odvojeno prikupljaju od graana. To jako dobro
znaju organizirane skupine ljudi koje se u vlastitom aranmanu bave sakupljanjem otpadnih metala.
Metali su najprofitabilnija grana reciklae.
Recikliranjem jedne limenke utedjeli smo energije dovoljno za tri sata rada jednog televizora (ili dvije
litre nafte!)
za razliku od papira koji se moe reciklirati 5-7 puta u svom ivotnom vijeku, aluminij se moe reciklirati
neogranieno mnogo puta.
0I: poglavlje:
Kako Jadransko more dijeli est povezanih zemalja, mjere koje su potrebne da bi se more zatitilo takoer
moraju biti meunarodne po svojoj prirodi. Vlade ovih zemalja imaju obvezu i odgovornost razvijati ove
mjere i potovati zajedniki okoli.
Zbrinjavanje i gospodarenje otpadom posebno je bolna toka u obalnom pojasu. Neregulirana odlagalita
otpada na pojedinim mjestima krkog pojasa dovode do oborinskog ispiranja u kojem je teko predvidjeti, a
jo manje kontrolirati prodiranje oneienih voda u okoli, odnosno zagaivanje priobalnog mora. Problem
novijeg vremena je stvaranje krupnog otpada (rashodovani kuanski strojevi, automobili i gume), za koje
posebno na otocima nema pogodnih odlagalita, niti postrojenja za njihovu obradu.
Koritenje prostora oznaeno je bespravnom gradnjom, koja se u argonu naziva betoniranje obale. Time se
obala neprimjereno i neplanski optereuje velikim brojem novih gradnji. Unitavaju se estetske vrijednosti
obalnog pojasa i stvaraju betonske pustinje. Isto tako je zbog neplanskog irenja novih naselja nemogue
planirati sustav prihvata i obrade otpadnih voda.
Turistika privreda danas donosi izmeu 20 i 22% BDP, te je time jedna od najznaajnijih grana hrvatske
privrede. Hotelska izgradnja je u zadnjem desetljeu zapela na manjku ekonomskih interesa (nisu obnovljeni
ni u ratu devastirani hotelski objekti). Razvitak turistike privrede najveim je dijelom nereguliran: to se
posebice oituje u opsenoj gradnji apartmanskih naselja. Ta se naselja koriste izmeu 60 i 90 dana godinje,
a zahtijevaju sve komunalne usluge (elektrina energija, voda, zbrinjavanje otpada).
Odrivi razvoj i ribarstvo. Naglaeno je da o odrivom razvoju u morskom ribarstvu danas ne moe biti ni
govora. Podaci pokazuju da je izlov ribe vei nego to to dozvoljava prirast. Pod gospodarskim pritiskom
teko je govoriti o ouvanju ribljeg fonda. Kod toga treba uzeti u obzir da pouzdana procjena godinjeg
prirasta ribljeg fonda ne postoji, iako se znanstveni instituti tom problematikom bave desetljeima.
Energija
Energija iz obnovljivih izvora zauzima posebno mjesto. Nagli gospodarski i industrijski razvoj zabiljeen u
posljednja dva stoljea oslanjao se prvenstveno na rastuu uporabu fosilnih goriva: najprije ugljena, zatim
nafte, koja jo uvijek predstavlja dominantan izvor energije, a odnedavna raste i uloga plina. Meutim,
njihova uporaba ima negativne posljedice po okoli.
Nove tehnologije omoguavaju nam iskoritavanje novih, obnovljivih izvora energije (OIE) za proizvodnju
elektrine energije, a time i odmak od ovisnosti o fosilnim gorivima. Presudan imbenik za buduu potronju
energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i
usklaivanje nacionalnih propisa s propisima EU. Ciljevi koritenja obnovljivih izvora energije su zatita
okolia kroz smanjenje staklenikih i kiselih plinova, lokalni i regionalni razvoj kroz gospodarsko-socijalnu
koheziju, sigurnost kroz smanjenje uvoza i proirenje proizvodnje te zapoljavanje.
Strategija popularno zvana 20-20-20 do 2020. godine, znai obvezu za 20% smanjenja emisija staklenikih
plinova u usporedbi s 1990. godinom; 20% energije u ukupnoj energetskoj potronji iz udjela obnovljivih
izvora te 20% manjom potronjom energije (kroz energetsku uinkovitost).
Promet
Promet je uzrok velikog broja smrtnosti, primarni izvor zagaenja zraka, buke, zauzima prostor i vizualno
degradira prirodu.
54
Klimatske promjene
Meuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), grupa je znanstvenika i strunjaka za klimatske
promjene koja tvrdi sljedee: Klima se mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog
djelovanja.
injenica je da se naa civilizacija prvi put u svojoj povijesti susree s problemom koji zahvaa cijeli planet,
pa nitko ne moe tvrditi da ga se poruke ne tiu. Oteavajue je to globalnu klimu ne poznajemo kao lako
shvatljivi model, ve kao skup pojava kojima tek otkrivamo meusobne veze, uzroke i posljedice. Kako te
veze nije mogue otkriti i sagledati bez sudjelovanja najrazliitijih znanstvenih disciplina, od svih koji se
ele upoznati s globalnim zatopljenjem zahtijeva se dosta itanja, informiranja i uenja.
Prijedlog za rad s uenicima:
Pretjeranja potronja
Dananju civilizaciju s pravom moemo nazvati rasipnikom civilizacijom, odnosno potroakim drutvom
koje nema granica. Ovakvo ponaanje ima kobne posljedice i za okoli jer stvara cijelu organizacijsku
podlogu iji je temelj prodaja i proizvodnja to vee koliine proizvoda to veem broju ljudi.
Europski ministar okolia Janez Potonik je poetkom 2011. godine prenio vrijednu poruku europskom
drutvu.
Moj stari mobitel sadri zlato, platinu, paladij i bakar: resurse kojih u Europi gotovo da i nema. Jedna tona
ovih malih elektronikih aparata sadri 280 grama zlata, 140 grama platine i paladija te 60 kilograma
bakra. To definitivno nije otpad koji bismo trebali spaliti ili odloiti na odlagalitima, to je resurs koji
moramo potovati. Europska unija je ozbiljna kada kae da e Europu uiniti resursno efikasnom
55
0I: poglavlje:
ekonomijom ba kao to je i naglaeno u Europskoj strategiji 2020. To ne inimo samo zato da bismo
smanjili negativni okolini uinak ili emisije staklenikih plinova; to inimo kako bismo stvorili nova,
zelena radna mjesta; gdje samo sektor reciklae otpada moe osigurati 500.000 novih radnih mjesta u
Europi.
Tzv. sveti in konzumacije paljivo je proraunat da nas navede na razmiljanje kako je kupovanje nekog
proizvoda ono to e nam donijeti sreu i zadovoljstvo, iako je dokazano da nas kupovanje preko odreene
mjere vie ne usreuje, nego upravo obratno.
Na koncu se zbog raznoraznih razloga, ukljuujui planirano zastarijevanje i cijene prema kojima je
zamjena jeftinija nego popravak, teko odluujemo na popravak i ponovnu upotrebu roba ili nam je ona
onemoguena zbog nedostatatka rezervnih dijelova.
Percipirano zastarjevanje je takoer grana industrijskog dizajna iji je cilj suptilno rei kupcima kako
njihove savreno dobre, ouvane i kvalitetne cipele, obua, odjea i/ili slino vie nisu u modi. Najoitiji
primjer je modna industrija gdje se modni stilovi mijenjaju i dva puta godinje. Kao odgovor na takvo
zastarjevanje, diljem svijeta se javljaju takozvani Re-use centri (centri za ponovnu upotrebu) koji barem dio
stvari koje odbacujemo mogu vratiti u upotrebu bilo prodajom istih novim kupcima, bilo kao donaciju
nerazvijenim zemljama u kojima je, iako je to moda teko zamislivo, odjea teko dostupna i skupa.
Meutim, takav pristup rjeavanju problema jo je uvijek nedostatan budui da tekstil danas i dalje ini
znaajan postotak u ukupnoj koliini otpada.
Reklamiranje
Reklame za proizvode svuda su oko nas. Na velikim oglasnim ploama, pakovanjima, televiziji, radiju,
u novinama, trgovinama i autobusnim stanicama, pa ak i u naem domu, reklamni slogani postaju dio
naeg svakodnevnog govora. Posebnu panju treba posvetiti informacijama kojima se u reklamama ili na
etiketama, kroz logoe i naslove, oglaavaju proizvodi prihvatljivi za okoli. Ne bi se trebalo ravnoduno
odnositi prema pitanju je li ovo napravljeno s pravom brigom za zatitu prirode ili je posrijedi jednostavno
zlonamjerno preuzimanje ovih simbola kako bi se apeliralo na drutvenu svijest i obzire kupca.
Ekoloki otisak
Donedavno je BDP (bruto drutveni proizvod) bio jedino mjerilo i pristup mjerenju gospodarskog i
drutvenog napretka. No, manjkavost BDP-a sastoji se u tome to se kroz njega ne vidi jasna razlika izmeu
gospodarskih aktivnosti kojima se uistinu poboljava standard ivljenja ljudi i gospodarskih aktivnosti
kojima se on ne poboljava.
tovie, znatan postotak naeg BDP-a koji je svake godine sve vei poiva na gospodarskom djelovanju
koji ni na koji nain ne pridonosi naem blagostanju. Ukratko, kako je to rekao senator Robert Kennedy,
uz pomo BDP-a moemo izmjeriti sve osim onoga to ivotu daje smisao. Stoga su sve su ei pokuaji
da se pronae prikladna alternativa BDP-u. Jedan od zanimljivijih je i Happy Planet Index (HPI Indeks
Sretne planete) koji jasno pokazuje kako materijalno blagostanje nema puno veze sa sreom pojedinca. On
mjeri podatke poput oekivane ivotne dobi, opeg dojma blagostanja i ekolokog otiska. Vie na http://
www.happyplanetindex.org/data/
56
57
0I: poglavlje:
Valdez katastrofa na Aljasci 1989., Fukushima tsunami u Japanu 2011., Tsunami 2004. u Aziji, ernobil
1986. ...)
Pustiti youtube film o plastici koja zagauje oceane (8 min) http://www.youtube.com/watch?v=K4TUCCw4hlk
Prijedlozi za rad s uenicima:
Prijedlog 1:
Predstavite i raspravite mehanizme kojima atmosfera regulira Zemljinu temperaturu.
Objasnite uenicima/ama razliku izmeu klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.
to su stakleniki plinovi i koje ljudske aktivnosti pojaavaju efekt staklenika? (Ugljikov dioksid
CO2, Metan CH4, Duikov oksid N2O)
Nauite vie o klimatskim promjenama i posljedicama koje ovaj proces ima na ljude i okoli
(podizanje razine mora, globalne srednje temperature...).
Shvatite ulogu koju svaki pojedinac ima u prevladavanju ove opasnosti.
Adaptacija (prilagodba) i Mitigacija (reduciranje uinaka opasnosti) novi pojmovi bez kojih se vie
ne moe govoriti o govoriti o borbi protiv klimatskih promjena.
Neka uenici/ice istrae utjecaj klimatskih promjena u odnosu na ljudsko zdravlje, okoli, ekonomiju i
politiku tj. koje su sve mogue posljedice.
Vie moete proitati na web stranicama Dravnog hidrometereolokog zavoda
http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene
Proitajte tekst o nestajanju nacija i drava zbog posljedica klimatskih promjena.
Kako sauvati ozonski omota?
Prijedlog 2:
Kako bismo doarali dananju zaluenost posjedovanjem stvari i novca, koristimo anegdotu o ribaru iz
Meksika. Naravno, anegdota je izmiljena i primjenjiva za bilo koji dio svijeta. (podjela uloga)
Radnja se dogaa u turistikom mjestu na meksikoj obali, a u glavnim ulogama su ameriki turist i
meksiki ribar.
U rano prijepodne, negdje oko 10 sati, ameriki turist dolazi na plau kako bi uivao u moru i suncu, a
tamo susree ribara kako odmara na plai.
Turist: Dobro jutro, gospodine, ve ste gotovi s poslom?
Ribar: Jesam, ve sam ulovio dovoljno za dananji ruak.
Turist: Tek je deset sati, da ste radili do tri sata, ulovili biste puno vie ribe.
Ribar: Pa ne mogu ja pojesti toliko ribe, nema potrebe da toliko radim.
Turist: Pa da svaki dan radite vie, ulovili biste puno vie ribe, ono to ne biste mogli pojesti, mogli biste
prodavati na trnici i zaraivati puno novca.
Ribar: A to da radim s tim novcem, ne treba mi.
58
59
0I: poglavlje:
Povezanost s kurikulumom
Kljuni sadraji za razumijevanje gospodarske /ekonomske dimenzije su: odgovorno gospodarstvo/
ekonomija, razvijanje poduzetnosti, razumijevanje proizvodnih odnosa, pravo na uenje za konkurentnost,
zatita potroaa. U etvrtom obrazovnom ciklusu dodaju se i teme poput zatite i moi potroaa, utjecaj
na proizvodnju, trite i drutvo.
0I: poglavlje:
izvanjskog upletanja drave ili neke druge vanjske instance. Najjednostavniji prikaz ponude i potranje
prikazuje dvije krivulje
Cijena
Ponuda
Potranja
Koliina
koje se sijeku u jednoj toki. Rastua krivulja ponude ukazuje da su proizvoai spremni ponuditi vie
outputa, tj. proizvoda kako cijena raste, dok su potroai spremni kupiti vie proizvoda kako cijena pada.
Toka susreta u kojem se interesi jedne i druge strane ostvaruju na optimalan nain jest toka ravnotee
ili toka ienja cijena.
Prema tome, primjetno je da se s razvojem ekonomske discipline promijenio i koncept javnog interesa.
On je sada jednostavno pojam koji je vezan uz mogunost prodaje proizvoda po najnioj moguoj cijeni
najveem broju zainteresiranih pojedinaca. Nevidljiva ruka trita osigurava najbolji mogui ishod, a
ekonomisti pokuavaju analizirati sve aspekte ekonomskog ivota upotrebljavajui prethodno skicirani
model ponude i potranje. Drugim rijeima, ono to vrijedi na tritu kapitala, vrijedi i na tritu rada,
ali i na drugim tritima na kojima racionalni pojedinci takoer dolaze u priliku uveati vlastito, a zatim i
drutveno blagostanje. Takav je tretman razliitih faktora proizvodnje veoma brzo doao na udar kritiara.
Ekonomski povjesniar Karl Polanyi je ustvrdio da kada je rije o zemlji, radu i novcu, tada govorimo o
fiktivnim dobrima, budui da ona nisu nastala s idejom da e biti plasirana na triite, ve su postojala
i prije uspostave trine privrede. Stoga su, tvrdio je Polanyi, potrebni znaajni napori da se ne-trini
faktori komodificiraju, a drutvo bi trebalo uzeti u obzir negativne posljedice irenja trita i razviti
prikladne zatitne mehanizme (usp. Karl Polanjyi, Velika transformacija).
Obino nakon velikih ekonomskih kriza postaje jasno da trina privreda i drutvo koje se u njoj ogleda
sa sobom nose inherentne opasnosti. Ovdje opet moemo govoriti o neplaniranim posljedicama, kao to o
njima govore i sami ekonomisti nazivajui ih eksternalijama. Eksternalije su posljedice trine igre koje su
nametnute treoj stranci neukljuenoj u samu trinu transakciju o kojoj je rije. Tipian primjer eksternalije
jesu razliiti oblici zagaenja prirode koji proizlaze iz razliitih transakcija, primjerice kupovine automobila,
bez preuzimanja odgovornosti na strani proizvoaa i potroaa. Neto prikrivenije eksternalije povezane
su sa smanjenjem kvalitete proizvoda ili poveanjem njegove zloudnosti zbog sve izraenije konkurentske
utakmice. Takav su primjer drugorazrednni hipotekarni krediti plasirani dijelovima radnike klase prije
nastupa ekonomske krize 2008. godine. Rije je o siromanijim kuanstvima koja se nisu kvalificirala za
prvorazredne kredite, a istovremeno nisu bila upoznata s rizicima koji proizlaze iz takvog dunikog odnosa.
62
0I: poglavlje:
blagostanja ne moe se svesti na jedan faktor budui da je rije o sloenom procesu kojega su oblikovali
suprotstavljeni interesi razliitih drutvenih aktera. Ipak, postepena komodifikacija razliitih usluga koje
su u okviru drave blagostanja bile dostupne graanima, provodila se kroz ponovno uvoenje starih
agrumentacijskih obrazaca iz vremena Adama Smitha. Privatizacija ili komodifikacija predstavljene su kao
nuan korak u procesu stvaranja uinkovitije privrede i posljedino vie razine drutvenog blagostanja.
Nadalje, liberalizacija razliitih sektora privrede postavljena je kao zahtjev komplementaran privatizaciji: uz
privatno vlasnitvo, liberalizirani, to jest neogranieni trini mehanizam trebao je dovesti do boljih ishoda
od onih koje je nudila drava blagostanja. Pritom je vano naglasiti kako se povratak trinom drutvu
odvijao i putem posebnih politika smanjenja optereenja i trokova kapitala, pri emu su porezne politike
i razliiti trgovinski sporazumi imali vanu ulogu. Iako je tijekom proteklih desetljea trini mehanizam
postao sredinji oslonac za reforme najrazliitijih sektora, u konanici se izraena konkurencija izmeu
poduzea, a zatim i izmeu nacionalnih drava, pokazala kao utrka prema dnu. Kriza profitabilnosti i
problem makroekonomske neravnotee izazvane inflacijom su nadvladani, ali je cijena za to bila razmjerno
visoka iz oita radnike i srednje klase: nesigurnost u pogledu radnikih i socijalnih prava, nestalnost
radnog mjesta, demokratski deficiti proizali iz dominacije ekonomije nad politikom i fraglinost privredne
strukture uzrokovana sve izraenijom dominacijom financijskog kapitala.
64
02:
poglavlje:
KAKO?
Suradniko uenje
Autorica: Ana nidarec ukovi
67
02: poglavlje:
Proces miljenja mora postati i sadraj pouavanja. Ueniko odluivanje, oblikovanje miljenja, rjeavanje
problema, suradniki rad, uenje kako uiti iz raznih izvora te kreativno integriranje ideja i informacija
moraju se uvijek smatrati bitnim i neodvojivim dijelom sadraja nastavnog programa. Proces pouavanja
objedinjuje ove mehanizme i zahvaljujui njima ostatak nastavnog programa postaje smislen, vrijedan
i svrhovit temelj sadraja koji se pouava.
Suradnju ini zajedniki rad sa svrhom ostvarivanja zajednikog cilja. Unutar ranije pripremljenih
suradnikih zadataka i situacija, uenici/ice tragaju za rezultatima na osobnoj i grupnoj razini. Nastava
se odvija u manjim skupinama tako da uenici/ice rade zajedno (grupa, rad u paru ili samostalni rad na
zadatku) kako bi poveali vlastito i meusobno uenje. Ovdje se ukljuuje predlaganje, zajedniko rjeavanje
nekog problema i istraivanje ranije dogovorene teme putem ega se dolazi do novih ideja, novih situacija
ili neega jedinstvenog. Iz brojne literature i priloenih istraivanja moe se uvidjeti uspjenost uenika/
ica te kvalitetnije i zanimljivije pouavanje i uenje putem ove metode. Osim usvajanja znanja, uenici/
ice razvijaju kritiko, kreativno i logiko miljenje, razliite komunikacijske i socijalne vjetine te jaaju
samopotovanje (Richardson, 1997). Ono potie skupinu na razmjenu gledita i iskustava i na zajedniko
rjeavanje problema. Omoguuje i potie timski rad (Mlinarevi, Peko, Vujnovi, 2003). Oni razredi koji
primjenjuju ovu metodu izdvajaju se po nekim opim karakteristikama koje literatura prepoznaje kao:
pozitivna meuovisnost, neposredna poticajna interakcija, individualna i grupna odgovornost, ravnopravno
sudjelovanje/suradnika umijea te grupno procesiranje (Dijagram 1).
Neposredna
poticajna
interakcija
Individualna
i grupna
odgovornost
Pozitivna
meuovisnost
Suradniko
suelje
Grupno
procesiranje
Ravnopravno
sudjelovanje
Suradnika
umijea
68
02: poglavlje:
kolom-naokolo, intervjuom u tri koraka, momadima/igrama/turnirima, olovkom u sredini, grupnom
istragom itd. (vie u: Meredith, K. S., Steele, J. L., Temple, C., 1998). U zavrnoj raspravi dogaa se grupna
diskusija u kojoj uenici/ice pojanjavaju i izraavaju vlastita stajalita i oslukuju gledita drugih uenika/
ica. Ovdje moemo koristiti strategije: arobnog mikrofona, koncentrinih krugova te strategiju slaem se-ne
slaem se jer dobivanje podataka iz refleksije moe posluiti kao prilika da se prisjetimo nekih iskustava i
da se smisleno identificiramo s onim smo nauili o sebi i drugima. Uloga nastavnika/ice ovdje je usmjerena
na voenje razmiljanja kroz sigurnu raspravu traei znaajna pitanja iz pred-planskog slijeda.
Suradnike uloge
Kao to smo ranije naveli, suradnikim uenjem u skupini omoguuje se misaona razmjena koja potie
razumijevanje. Kao bi se izbjegla iskljuiva individualizacija, potrebno je stvoriti organizaciju razreda
koja potie ueniku interakciju. Zbog toga se rad organizira u manjim skupinama od po 4 uenika/ica
ime dobivamo 6 smjerova komunikacije. Skupine nek budu mijeane (po spolu, kolskom uspjehu...) i
organizirane u krunom rasporedu sjedenja. Sredinji dio kruga slui za provoenje zadanih aktivnosti.
Svaki/a uenik/ica odabranom aktivnou dobiva i preuzima svoju ulogu u grupi. Time se svakom sudioniku
omoguuje zadovoljavanje ei za znanjem, prema njihovim osobnim interesima i potrebama. Suradniko
uenje ne govori samo o jednakim prilikama za sve uenike/ice, nego im to i osigurava restrukturiranjem
procesa uenja:
Za svakog pojedinca osigurana je podrka mikro-skupine iji uspjeh ovisi o uspjehu njenih lanova.
Dodjela kooperativnih uloga ovdje nam pomae zajednikom uenju cijele zajednice te u zajednikoj
izgradnji znanja. Suradnike uloge definirane su za razvoj obrazaca ponaanja i kompetencija vezanih
za suradnju s mikro skupinama. Svatko ima drugaiju ulogu u svojoj skupini. Ako netko uspjeno ovlada
odgovarajuim obrascima ponaanja igrajui svoju ulogu, onda moe preuzeti novu ulogu. Netko drugi
preuzima njegovu raniju ulogu, a on/ona osobno moe pomoi na temelju steenih, osobnih iskustava.
Moemo vidjeti da time putem znaenja suradnikih uloga svaki/a uenik/ica uvjebava svaki oblik
uenja. Te uloge su:
Traga: potie na traenje rjeenja zadanog problema, svi ostali lanovi grupe pomau pronalasku
rjeenja svi bi trebali traiti!
Pisa: vodi zapisnik o svemu to se radi u grupi, svi lanovi grupe takoer trebaju voditi biljeke i
pomagati prilikom objedinjavanja npr. zajednikog plakata svi bi trebali pisati!
Ohrabritelj: omoguava jednak pristup svim lanovima grupe, brine da svi lanovi grupe sudjeluju
na jednakopravnoj osnovi u radu grupe ravnopravno sudjelovanje i pristup!
Pratitelj vremena: vodi brigu da se zadaci izvravaju na vrijeme, pazi da svi sudjeluju u radu jer se
zajednikim radom bre ostvaruju postavljeni ciljevi.
Inspektor: provjerava razumiju li svi trenutani zadatak.
Izvia: trai potrebne informacije od drugih grupa.
Mjera vremena: pazi na vremenska ogranienja i odrava usredotoenost grupe na aktivnost.
Aktivni slua: ponavlja ili parafrazira ono to su drugi rekli.
Postavlja pitanja: izvlai ideje i na zadatak usmjerene priloge svih lanova grupe.
ita: ita sve pisane materijale grupi.
70
71
02: poglavlje:
Cilj participativnog uenja je stvoriti bogato i poticajno okruenje koje ohrabruje istraivanje, gaji refleksiju
te podrava uenike/ice da iznau prakse koje na osobnoj razini smatraju znaajnim, a na drutvenoj
funkcionalnim. (Barab, 2001)
Proces iskustvenog uenja ima svoj ciklus kojeg je skicirao David Kolb.32 Prema Kolbu ciklus iskustvenog
uenja izgleda ovako33:
Iskustvo
Aktivnost
Refleksija
Primjena
Konceptualizacija
Nekoliko pretpostavki koje e pomoi dosljednom poticanju participativnosti u razredu i koli, kreiranju
poticajnog okruenja i sigurnog prostora:
1. Imamo dogovor o radu (popis pravila ponaanja) koji smo izradili zajedno s uenicima/ama
2. Sjedimo u krugu ravnopravni smo
3. U raspravu i aktivnosti ukljuujemo svih (potiemo, ali ne prozivamo one koji ne sudjeluju) svi se
osjeaju slobodnim izraziti svoje stavove
4. Koristimo raznolike metode koje potiu razliite vrste izraavanja: pisanje, usmeno izraavanje, crtanje,
komibiniramo individualni i grupni rad
U nastavku predlaemo opis najee koritenih metoda, a opise vjebi i prpiremljene radionice nalaze se
u sljedeem tekstu:
0. Dogovor o radu je popis pravila kojih se elimo pridravati da bi zajedniki rad bio kvalitetniji. Na
zajednikoj listi su procesi koje sudionici/sudionice ele da se dogaaju u grupnom radu, koje e im
pomoi da se bolje osjeaju, kao i stvari koje ne ele da se u procesu rada dogaaju, od trivijalnih da
ne zvone mobiteli (to se u koli svakako ne dogaa), da ne upadamo u rije, do onih vanih za izgradnju
povjerenja da povjerljivi sadraji ostaju u grupi. Dogovor o radu omoguuje nam stvaranje sigurnog
prostora za uenje i dijeljenje iskustava. Dogovor o radu izradite s uenicima/ama i dopunjujte tijekom
godine, pridravanje pomae stvaranju sigurnog prostora, kao i preuzimanju odgovornosti za proces.
Dogovorom o radu treba omoguiti otvorenu ali fokusiranu komunikaciju, potivanje ravnopravnosti
32 Kolb. D. A. i Fry, R. (1975) Toward an applied theory of experiential learning. U: C. Cooper (ur.),Theories of Group Process,London: John Wiley.
33 Navodimo prema predavanju Duke Gelb, Mali Korak
72
1. OLUJA IDEJA34
Oluja ideja je metoda kojom traimo to vie asocijacija na odreenu temu ili rjeenja nekog problema.
Odredimo sredinju temu (ili problemsku situaciju za koju traimo rjeenja, sukob za koji traimo put
transformacije). Na plou (ili flip chart) zapisujemo sve asocijacije i ideje koje uenici i uenice imaju.
Mogue je i da u krug pustimo papir na koji svaki uenik/ica dopie svoju ideju. Papir ide u krug dok se ne
iscrpe sve ideje.
A) Oluja ideja esto se koristi kao uvodna metoda za rad na odreenoj temi jer kroz prve asocijacije koje
uenici/ice imaju, u kratkom vremenu moemo ispitati postojee iskustvo i predznanje uenika i uenica
u zadanom podruju.35 U kratkom vremenu moe se vidjeti raspon znanja i pojmova koji uenici/ice
imaju o odreenoj temi.
B) Oluja ideja koristi se za iznalaenje to veeg broja moguih rjeenja za neki sukob ili drugu problemsku
situaciju.
I: PRIKUPLJANJE IDEJA:
1. Postavite jednu sredinju temu ili problem.
2. Prikupite to vie asocijacija, ideja ili moguih rjeenja. Ova metoda kvantitetu pretpostavlja kvaliteti,
jer teza je: to ima vie ideja lake e se pronai rjeenje.
3. U inicijalnoj fazi sve ideje su dobrodole, sve se zapisuju, ne procjenjuju se niti vrednuju, o njima se
ne diskutira.
4. Neobine ideje i kreativna rjeenja su dobrodola. Ona nam pomau da sagledamo situaciju iz razliitih
perspektiva i pronaemo to kreativnija rjeenja.
34 Originalno Brainstorming. Metodu je 1953. razvio marketinki strunjak Alex Faickney Osborn, razvijajui metode kreativnog rjeavanja problema.
35 Kod iskustvenog uenja vano je krenuti od iskustva uenika i uenica. Ova metoda moe pomoi da ga detektiramo, da
vidimo gdje su uenici s odreenom temom, kako ju vide, koliko ve znaju i s kojim pojmovima povezuju.
73
02: poglavlje:
To moemo uiniti na vie naina:
Davanjem odreenog broja glasova pojedinoj temi. Npr: Kome se najvie svia ideja broj 5?
Svatko izgovara svoj prioritet u krugu, onaj koji ima najvie glasova ide dalje.
Svatko flomasterom (tokicom, iksiem) obiljei svoj prioriet ili preferenciju. Da bi skala bila osjetljivija
mogue je da sudionici daju po tri tokice ideji koja im se najvie svia, dvije koja im se svia, ali neto
manje te jednu onoj koja im se svia, ali najmanje. Ideja koja ima najvie tokica, ide dalje.
Ili: broj ideja na popisu podijelite sa 3. Svaka osoba bira toliki broj ideja koje joj se najvie sviaju.
Gornja treina popisa su ideje koje idu u realizaciju ili dalje saimanje.
Saimanje moe oduzeti dosta vremena i energije. Bitno je da metoda koju odaberemo i nama i uenicima
bude jasna i da ju dosljedno provedemo. Iako je kreativne procese i veliku koliinu ideja teko kanalizirati
vano je da ne mijenjamo odluke i pristup u hodu.
Jasnoa i dosljednost u ovom sluaju kod uenika/ica moe pozitivno utjecati na povjerenje u proces
zajednikog donoenja odluka i pravednost, a to dugorono moe biti vana pretpostavka u formiranju
aktivnih graana koji sudjeluju u rjeavanju problema zajednice.
2. BAROMETAR STAVOVA:
Ova metoda pomae da uenici i uenice definiraju i izraze vlastiti i da uju tui stav o odreenoj temi. Uz
pomo kontroverznih teza ili teza koje omoguuju polariziranje, hotimice koristei generalizacije, potiemo
uenike i uenice da izraze svoj stav. Metoda nam pokazuje da postoji raspon stavova o odreenoj temi,
da je on puno iri i slojevitiji od DA i NE Slaem se ili Ne slaem se, te omoguuje izgradnju stava o
odreenoj temi koristei vie ishodita i slojevitiju analizu nekog problema.
Izaberite nekoliko teza vezanih uz temu koju obraujete, primjerenu dobi uenika/ica. (Npr: ako se radi o
sukobu: Sukobe uvijek treba izbjegavati! Ili npr: Ja nemam predrasude. Mogu se koristiti i direktni uvrijeeni
stereotipi na kojima e se raditi.
Na jedan kraj prostora stavite oznaku: DA u potpunosti se slaem, na drugi kraj prostorije stavite
suprotnu tezu: NE nikako se ne slaem, na sredinu stavite tvrdnju: Niti se slaem niti se ne slaem
i tako formirate barometar/raspon stavova. Pripremite nekoliko polarizirajuih tvrdnji na temu koju
obraujete. Nakon proitane 1. tvrdnje zamolite uenike/ice da stanu, pozicioniraju se na mjestu unutar
barometra koji odgovara njegovom ili njenom stavu. Uenici/ice neka obrazloe svoju tvrdnju i posluaju
tue, poeljno je da ne komentiraju. Ako u vrijeme trajanja vjebe onemoguimo komentiranje, sprjeava
se neproduktivno prepucavanje, a uenike/ice potie da uju tue stavove i promiljaju svoje.
Izlaganja u barometru zaponite s krajnjeg pola, pa preko sredine doite do drugog dijela. Moete zapoeti
s kraja neprihvatljivijeg odgovora i voditi ga prema stavu/tvrdnji kojeg elite naglasiti u vjebi. (Npr.
kod teze: Ja imam predrasude! elite osvijestiti da svi imamao predrasude, ali da je vano da ne djelujemo
prema njima i ne diskriminiramo druge ljude. U tom sluaju zaponite s onima koji se ne slau i npr. tvrde
da nikad nemaju predrasude i otvoreni su prema svim ljudima jednako to vrlo rijetko odgovara istini.)
Nakon prve runde razmjene stavova moete uenike i uenice zamoliti da promijene svoju poziciju ukoliko
ih je neije izlaganje ili ukupna analiza potaknula na promjenu miljenja/pozicije. Neka obrazloe zato
su promijenili miljenje.
74
4. RAD U PARU
Rad u paru moe biti premosnica izmeu individualnog rada i rada u manjim skupinama:
1. uinite neto sami, 2. razgovarajte o tome u paru s prvom osobom do sebe, ili kroz neku podjelu, 3.
razgovarajte, isplanirajte ili donesite odluku u grupi.
Rad u paru esto koristimo pri prvom upoznavanju.
02: poglavlje:
manjih skupina svatko je odgovoran za doprinos, lake je potaknuti svakog da neto kae da sudjeluje
u analizi neke pojave, dogovoru ili planu, lake se pronae vlastiti prostor u pravilu se ljudi osjeaju
slobodnije govoriti i budu kreativniji.
Ako grupama damo razliite zadatke, kroz rad manjih skupina moemo obraditi vie dimenzija neke teme,
ime moemo dobiti na vremenu.
Uputno je imati pregled nad procesima koji se dogaaju unutar malih grupa (biti uenicima pri ruci ili
nenametljivo paziti da bi se sprijeila dominacija pojedinaca/pojedinki).
Kroz rad na zajednikim zadacima u manjim skupinama vjeba se timski rad i suradnja, donose zajedniki
planovi i trae zajednika rjeenja.
Vano je ostaviti prostor za prezentaciju rada malih skupina jer je to prostor razmjene i uenja,
a predstavljanje rezultata svoga rada uenike i uenice potie na sudjelovanje, pomae u vjetinama
prezentacije i osnauje za djelovanje.
Iz ovog razloga, rad u malim skupinama zahtijeva dosta vremena. Sadraje koje elimo obraditi i teme
koje elimo otvoriti kroz rad manjih skupina uputno je paljivo pripremiti, analizirati i isplanirati to sve
moemo pokriti kroz koritenje ove metode.
76
7. DEBATA
Debata kao govornika vjetina korisna je za vjebanje argumentiranja i razvijanje kritikih stavova.
U kontekstu graanskog odgoja i obrazovanja, posebno u razgovorima u krugu, vano je znati kako ne
potiemo nuno i samo debatu nego i razvijanje vlastitog stava, ali i sluanje/uvaavanje tueg. Poticanjem
debate moemo utjecati na ukopavanje u vlastite stavove, a za razvoj graanske i demokratske kulture
vano je poticati sluanje druge strane kao i ostaviti prostor za razvijanje vlastitih stavova i transformacije
moguih sukoba.
8. KORITENJE MULTIMEDIJE
Tehnoloki razvoj uinio nam je dostupnim multimedijske izvore koji nam mogu posluiti kao izvor
problemskih situacija, te su sjajna dopuna participativnoj metodici. Proizvodnja didaktiki oblikovanih
materijala, edukacijskih animiranih i dokumentarnih filmova (o krenjima ljudskih prava, aktivistikim
akcijama, sukobima, ekolokim problemima) je u porastu, materijali se mogu skinuti s interneta i koristiti
u radu s uenicima/ama. Ovakvi materijali poticajni su za diskusije, ocrtavaju odnos teorije i praktinih
stuacija i u kombinaciji s drugim metodama mogu biti izvrstan izvor za uenje.
9. IGRE ULOGA
Igre uloga su interaktivna i suradnika metoda socijalnog uenja kroz promjene uloga sudionika i sudionica.
Kroz igre uloga uenici i uenice ulaze u druge drutvene uloge i na taj nain bolje razumijevaju razliite
poloaje i pozicije u drutvu i njihove suodnose.
Za igre uloga vano se unaprijed pripremiti i paljivo razmotriti koja sve isksutva i koje dimenzije analize
mogu potaknuti kod uenika i uenica. Uputno je sloenije igre uloga raditi u ve iskusnim grupama s
izgraenom grupnom dinamikom i u sigurnom prostoru.
Igre uloga mogu biti detaljno strukturirane situacije s unaprijed razraenim ulogama i zadacima pojedinaca,
a mogu biti i okvirno zadane situacije gdje uenici i uenice sami ulaze u narativ zadanog lika (uloge) i
grade ga prema svom predznanju, iskustvu, s vlastitim predrasudama i uvrijeenim stereotipima.
77
02: poglavlje:
S iskusnijim grupama, igre uloga mogu trajati i nekoliko dana, tako da uenici/ice iz zadane perspektive
mogu promatrati situacije i stvarnost oko sebe. Takve vjebe zahtijevaju detaljnu pripremu, vie voditelja
i paljiv izlazak iz uloga, ali daju izrazito bogat materijal za refleksiju i imaju velik potencijal za uenje.
Igre uloga su u pravilu snano iskustvo i uputno je ostaviti vremena za diskusiju i analizu potaknutog
iskustva s uenicima/ama. Analizirajte paljivo svaki korak i situacije koje su se razvile, osobna iskustva,
te potom prijeite ne drutveni znaaj situacija.
Ako su posebno snane, pomozite uenicima/ama da nakon vjebe, a prije diskusije izau iz uloge. Jedna
od najjednostavnijih tehnika je primjerice da kada igra zavri kau svoje pravo ime i prezime i mjesto
gdje se nalaze. ( Ja sam Marijana Peri i nalazim se u Osijeku.)
Igre uloga moete sami sastavljati sukladno zadanim ishodima koje elite ostvariti s uenicima/ama. esto
su u kraoj i pojednostavljenoj formi dio pojedinih iskustvenih vjebi. Neke od njih donosimo u sljedeem
poglavlju.
Dugorono, i ova metoda kroz ulazak u tue cipele pomae razumijevanju sloenih drutvenih situacija,
npr. pomae shvatiti poloaj marginaliziranih skupina, nejednake odnose moi i uzroke problema u drutvu.
Takoer, moe pomoi i osvjetljavati mo veine da sudjeluje u prevladavanju podjela i smanjenju drutvene
iskljuivosti i nejednakosti.
Voditelj daje uvod u temu diskusije, a osobe zainteresirane za diskusiju sjedaju u akvarij i kreu s diskusijom.
Osobe iz vanjskog kruga sluaju te se prema vlastitoj motivaciji ukljuuju u raspravu tako da ulaze u akvarij.
Jedna stolica moe uvijek biti prazna da se osobe iz publike mogu ukljuivati. Druga varijanta ukljuivanja
jest da zamijenite osobu iz akvarija tako da ga/ju jednostavno potapate po ramenu i zamijenite u diskusiji.
Kada se diskusija iscrpi voditelj saima i zatvara diskusiju.
78
02: poglavlje:
ili facilitatoru, osobi preko koje se odvija komunikacija kako se izvedba ne bi pretvorila u kaos.
Postoje tri razine kazalita potlaenih: forum teatar, legislativno i nevidljivo kazalite.
FORUM TEATAR: kratka scena u kojoj se jasno prikazan problem izvodi pred publikom. Scena
zavrava u trenutku kad se potlaeni ne uspijeva osloboditi opresije. Nakon toga joker poziva
publiku da postavlja pitanja, daje prijedloge ili ue na scenu zamijenjujui glumca te na taj nain
pokua rijeiti problem. Scena je gotova kad su iscrpljena sva rjeenja do kojih je publika dola.
Najvanije u konstrukciji scene je da je problem koji se prikazuje STVARAN, da se s njim publika moe
identificirati, te da je izaao iz iskustva sudionika na radionici. U ovoj formi ne koriste se stvarna imena.
Razne inaice ove metode vrlo su korisne za osvjetavanje uenika i uenica o situacijama diskriminacije
i nasilja. Metoda je takoer vrlo podesna za projektni dan jer jedna grupa uenika/ica moe pripremiti
inicijalnu scenu, a u izvedbi (i promjenama) moe sudjelovati vie razreda ili cijela kola.
14. IGRICE
Vjebe za probijanje leda, poticanje grupne
dinamike ili koncentracije
Ove kratke igrice od par minuta esto se koriste na poetku radionice kako bi pozitivno utjecale na daljnju
dinamiku grupe. Voditelji sami procjenjuju koja vrsta igrice u datom trenutku najvie odgovara grupi: za
postizanje koncentracije, zagrijavanje, razgibavanje. One ne potiu sadrajnu evaluaciju, nakon njih ne
slijedi refleksija. Igrice su integrirane u razradu radionica.
Metode koje smo skicirali najee su koritene metode participativnog uenja. Svaka od njih je
viedimenzionalna i moe kod uenika poluiti razliita iskustva, a grupnu dinamiku usmjeriti u razliitim
pravcima. Preporuamo da koritenju metoda prethodi metodika edukacija i usavravanje nastavnika ili
barem vjebanje i analiza metode u sigurnom okruenju, s kolegama kako bi se kroz iskustvo anticipirale
neke od situacija koje se mogu dogoditi, a voditelj (nastavnik) bio siguran u svoju ulogu.
80
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica u sredinu kruga stavi razliite sitne predmete, fotografije i sl. (potreban je isti ili vei broj
predmeta nego uenika/ica) te zamoli uenike/ice da ih promotre i kratko razmisle koji od njih govori neto
o njima. Na znak nastavnika/ice uenici/ice uzimaju predmete. Nakon toga uenici/ice u plenumu ponaosob
ukratko govore to za njih znai taj predmet i zato su ga uzeli. Onima koji nisu dobili svoj predmet
nastavnik/ica moe postaviti pitanje vezano za to kako se osjeaju i koliko su zadovoljni s odabranom
alternativom.
81
02: poglavlje:
Vjeba je dobra za povezivanje uenika/ica te vjebanje sluanja i zapaanja.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena, kulturoloka
TEMA: IDENTITET
TKO SAM JA?
Preporueni obrazovni ciklus: 2,3,4
Kljuni pojmovi: identitet, uvaavanje razliitosti, upoznavanje
Uenici e: uvidjeti vieslojnost identiteta, rangirati identitete po osobnim prioritetima
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 35
Metoda rada: individualno, plenum
Potreban materijal: post-it papirii ili narezani papirii te veliine
Uvodna aktivnost
Nastavnik/ica postavi pitanje: Da sam ivotinja bio-la bih...? (ili za starije Da sam poznata osoba bio-la
bih...?) na koje uenici/ice u krug odgovaraju.
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica svakom ueniku podijeli 5-7 papiria sa zadatkom da na svaki od njih napiu po jedan
odgovor na pitanje Tko sam ja?, te potie uenike/ice da prepoznaju to vie svojih identiteta. Nakon to
su uenici/ice napisali zamoli ih da individualno odloe (na pod ili ispod stolice) one identitete koji im nisu
jako vani tj. bez kojih bi i dalje bili oni.
Unutar plenuma nastavnik/ica vodi diskusiju o doivljenom kroz neka od procesnih pitanja:
1. Kojih ste se sve identiteta sjetili?
2. to si mogao/la lako ostaviti? Koji su vam manje vani?
3. ega se nikako ne bi htio/la odrei?
4. to ili tko odreuje koji nam je identitet jako vaan?
5. Mijenjamo li ovo to ste napisali tijekom ivota? to bi npr. napisali prije 5 godina, to poslije 5 godina?
6. Ima li identiteta koje esto ismijavamo ili im se rugamo? Koji su to?
7. Kako to moemo izbjei?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: kulturoloka, drutvena
82
TEMA: VODSTVO/MO
MARAMICE
Preporueni obrazovni ciklus: 2, 3, 4
Kljuni pojmovi: mo, suradnja, timski rad
Uenici e: osvijestiti odnose unutar timskog rada, posebice ulogu voditelja/voe
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: grupni rad
Potreban materijal: 1 papirnata maramica za grupu od 4-6 uenika/ica
Uvodna aktivnost
Nastavnik/ica otvori temu s olujom ideja na temu timski rad.
Sredinja aktivnost
Uenici/ice se podijele u manje grupe od 4-6 uenika/ica i svakoj se grupi preda 1 papirnata maramica.
Svaki lan grupe treba uhvatiti dio maramice, tako da svi lanovi grupe stoje u manjem krugu povezani
s maramicom. Uputa za vjebu dalje glasi: zamislite dio unutar ovog prostora gdje elite odvesti svoju
grupu. Vjeba zavrava nakon to svaki pojedini sudionik svoju grupu odvede u eljeni prostor. Obvezno
je naglasiti da tijekom vjebe uenici/ice ne smiju razgovarati.
Nakon vjebe slijedi razgovor u plenumu. Nastavnik/ica propituje uenike dojmove o proivljenoj vjebi.
Neka od pitanja mogu biti:
1. Kako vam je bilo dok ste vodili?
2. Kako ste se osjeali dok ste slijedili voditelja?
3. U kojoj ste se ulozi bolje osjeali i zbog ega?
4. Kako ste komunicirali?
5. to vam se svidjelo u pojedinim stilovima voenja, a to nije?
6. Kako ovu vjebu moemo usporediti sa situacijama iz ivota? Imate li neki primjer?
7. Koje su karakteristike dobrog voditelja?
8. Koje su odlike dobrog timskog rada?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena
83
02: poglavlje:
Uvodna aktivnost
Grupiranje u prostoru. Nastavnik/ica ita pojmove po kojima se grupa treba razdvojiti i grupirati. Npr.
djeaci-djevojice, oni koji imaju brata, sestru i jedinci, oni koji sviraju odreeni instrument i oni koji ne,
roeni u Hrvatskoj i van nje i sl. Nakon svakog grupiranja grupu se zamoli da jedni druge promotre te se
kratko ostane u odreenoj konstalaciji.
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli grupu u manje skupine od 4-6 lanova. Na unaprijed pripremljene flip-chart papire
napie odreene grupe na koje e uenici/ice pisati pozitivne i negativne stereotipove i predrasude. Uputa
za vjebu uenicima/ama moe glasiti da napiu ono to obino uju o tome kakvi su ljudi iz te odreene
skupine. Neke od skupina mogu biti: politiari, djevojice, djeaci, Hrvati, Bonjaci, nastavnici, nogometai,
crnci, plavue, seljaci, vegetarijanci... Dobro je odabrati skupine iz blieg okruenja i za koje pretpostavljate
da postoje odreeni stereotipi i predrasude.
Svaka grupa ima 5-7 minuta vremena upisati svoje komentare, a zatim se papir kruno zamijeni s drugom
skupinom tako da sve skupine nadopiu svoje komentare za sve skupine koje su na flip-chart papirima.
Nakon grupnog rada ponovo se sjeda u plenum te uenici/ice itaju na glas ili se na plou zalijepe papiri pa
ih svi pojedinano itaju. Iza toga slijedi diskusija u kojoj nastavnik/ica moe postaviti neka od sljedeih
pitanja:
1. Za koje grupe su lako napisali i pozitivne i negativne karakteristike?
2. Kojim grupama je bilo teko nai pozitivne karakteristike? Zbog ega?
3. Odakle potjeu ovakvi pojmovi, tko nam ih predstavlja?
4. Mogu li svi pojedinci odreene skupine biti takvi?
5. to su to predrasude? to su stereotipi? (nastavnik objasni ili dopuni)
6. Kako oni utjeu na na odnos prema drugima?
7. Kako oni utjeu na osobe iz tih grupa?
8. Kako moemo prevenirati i sprijeiti predrasude i stereotipe?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena, kulturoloka
84
TEMA: SUKOB
OBARANJE RUKU
Preporueni obrazovni ciklus: 1,2,3,4
Kljuni pojmovi: sukob, obrasci rjeavanja sukoba, razlika suradnje i kompeticije
Uenici e: propitati ulogu moi i snage u sukobu u odnosu na suradnju i mirno rjeavanje sukoba
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: plenum, fishbowl
Potreban materijal: vreica bombona, klupa, 2 stolice
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli grupu na 2 manje skupine. U sredinu prostorije postavi se stol s dvije stolice, jedna
nasuprot druge. Objasni se glavni cilj igre, skupiti to vie bombona za svoju grupu, a zatim pravila igre
koja su sljedea:
kada protivnika ruka dodirne stol suprotna ekipa dobija bod (1 bod = 1 bombon)
svaki par ima 10 sekundi za prikupljanje bombona
bodovi se piu na plou
grupe same odabiru predstavnike i predlau naine kako se mogu dogovoriti
U 99% sluajeva uenici/ice ovu vjebu percipiraju kao klasinu igru obaranja ruku, zbog toga ih nastavnik/
ica, nakon nekoliko pokuaja navodi da pokuaju nai drugaije rijeenje. Ukazuje im na rezultat na ploi
(koji je obino 0:0, 1:0) te ih propituje koliko su zadovoljni koliinom skupljenih bodova (bombona) te da
razmisle kako mogu skupiti vie. Kada grupa doe do rjeenja (suradniki i brzo pomiu ruke, bez otpora)
razgovara se i analizira kako je tekao proces i s kojim rijeenjima su zadovoljniji.
Ovu je vjebu vano povezati sa situacijom sukoba ili onom naizgled suprostavljenih ciljeva. Uenike/ice se
poziva da se prisjete nekih konkretnih situacija kako su i s kojim rezultatima rjeavali odreene sukobe te
da s grupom podijele svoje iskustvo. Posebno se na kraju naglaavaju naini kojima sukob moemo rijeiti
suradniki i to nam sve pomae u tome.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena
TEMA: PERCEPCIJA
TO VIDIM?
Preporueni obrazovni ciklus: 1, 2, 3, 4
Kljuni pojmovi: percepcija, vanost komunikacije
Uenici e: shvatiti individualnu razliitost doivljenih situacija, uvidjeti vanost komunikacije doivljenog,
razliku izmeu onoga to vidim i to mislim da vidim
85
02: poglavlje:
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: plenum
Potreban materijal: flipchart papir, marker
Uvodna aktivnost
Uenici stanu u krug. Svatko pokretom pokae kako se danas osjea, grupa ponovi pokret i ujedno
pokuavaju odgonetnuti kako se ta osoba osjea.
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica zauzme odreeni poloaj tijela (npr. sjedne na stolicu, stavi ruku na lice i gleda ispred sebe)
i zamoli grupu da kau to vide. Uenici/ice govore svoje dojmove o tome to vide te ih jedan/na od njih
zapisuje na papir. Nastavnik/ica moe promijeniti 2-3 poloaja nakon kojih slijedi diskusija.
Kljuno je unutar diskusije razlikovati stvari koje vidimo, kao npr. osoba sjedi od interpretacije ta je
osoba umorna.
Neka od procesnih pitanja za diskusiju mogu biti:
1. Mogu li percepcije i interpretacije biti razliite i nekad dovesti do pogrenih zakljuaka?
2. Koje su to situacije kada ste krivo procijenili i to je bila njihova posljedica?
3. Kako moemo izbjei interpretaciju i vie saznati o odreenoj osobi ili situaciji?
4. Koja pitanja moemo postaviti? (razlika izmeu otvorenih i zatvorenih pitanja)
5. Postoje li grupe u drutvu prema kojima ljudi (mi) imaju odreenu percepciju?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena, kulturoloka
86
Uvodna aktivnost
Uenici/ice sjede u polukrugu okrenuti prema kolskoj ploi. Uitelj/ica ih uvede u temu djejih prava
pomou plakata o djejim pravima (za izradu plakata moe se koristiti tekst iz nastavka) ili kljunih rijei/
reenica ispisanih na ploi.
Sredinja aktivnost
Svaki uenik/ica dobiva zadatak na post it papiri napisati neko pravo kojeg se moe sjetiti te ga nalijepiti
na elo uenika/ice do sebe. Ukoliko uenici/ice ne znaju sami navesti neko pravo uitelj/ica im pomae
tako to im navodi primjere razliitih prava ili im daje primjere na papiriima.
Svaki uenik/ica pogaa pravo koje mu je napisano temeljem toga to mu ostali bez rijei pantomimom
prikazuju znaenje (pogaanje se odvija na nain da jedan po jedan uenik/ica ustaje i gleda to mu ostali
pokazuju te na taj nain pokuava pogoditi to mu pie na elu).
Uitelj/ica facilitira razgovor o svakom pravu i naglaava skupinu kojoj to pravo pripada (sudjelovanje,
zatita i pruanje usluga) .
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena
Sredinja aktivnost
Uitelj/ica uvodno proita tekst o demokraciji i graanstvu. Svi uenici/ice ustaju te ih se upozna s time da
e uitelj/ica ponavljati informacije iz teksta. Kad uitelj/ica kae neto to je pogreno uenici/ice moraju
unuti, a kada je rekla ono to je tono moraju ostati stajati i podii ruke.
Uitelj/ica zatim navodi neke tvrdnje iz prethodnog teksta, a ponekad navodi i pogrene tvrdnje te prati
postupaju li uenici/ice prema uputi te prepoznaju li tone tvrdnje.
Uenici/ice se podijele u etiri grupe (pomou papiria s nazivima grupa ili na drugi nain koji uitelj/ica
smatra prikladnim):
graani/graanka;
demokracija;
87
02: poglavlje:
udruivanje graana/graanki.
Nakon toga svaka grupa dobiva tekst s crteima i informacijama o odreenom pojmu pomou kojih trebaju
izraditi plakat.
Na kraju grupe izlau plakate, a uitelj/ica usmjerava raspravu i naglaava osnovne informacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli uenike/ice u nekoliko skupina od 4-6 lanova. Svaka skupina dobije dva flip-chart
papira i flomastere za pisanje. Prvi zadatak je da poveu papire krep trakom te da na papiru nacrtaju
konture ljudskog tijela (najbolje da jedan/na uenik/ica legne na papir te se oko nje/ga iscrtaju konture).
Nastavnik/ica zatim uenicima/ama zada zadatak da razmisle te na post-it papirie napiu neke od elja
i potreba, s tim da ono za to smatraju da su potrebe zalijepe unutar nacrtanog tijela, a elje van njega
(mogu razmiljati u kontekstu elja i potreba odraslog ovjeka i/ili djece).
Nakon ovog zadatka slijedi prezentacija grupa u kojoj se rezultati usporeuju (slinosti/razlike/dileme).
Zadnji korak ove vjebe je diskusija o tome koje od identificiranih potreba jesu ili bi trebala biti ljudska
prava.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena
88
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica zamoli uenike/ice da naprave dva koncentrina kruga stolica te da u paru sjednu jedan
nasuprot drugome. Nastavnik/ica zatim podijeli izjave uenicima/ama koji sjede u unutarnjem dijelu
kruga. Njihov zadatak je da brane izjavu s kartice i obrazloe i uvjere svog sugovornika u razloge zato je
vano uvrstiti to pravo. Uenici/ice koji su u vanjskom dijelu kruga trebaju zastupati suprotno miljenje.
Neke od izjava na karticama mogu biti sljedee:
puenje bi trebalo biti zabranjeno u bilo kojem zatvorenom prostoru gdje ima nepuaa
roditelji imaju pravo kazniti dijete ukoliko se ono ponaa loe
nacionalne manjine trebaju biti pozitivno diskriminirane
homoseksualcima bi trebalo dozvoliti usvajanje djece
mladi bi od 16 godina trebali imati pravo glasa
mladima bi trebalo omoguiti besplatno kolovanje (ukljuujui fakultet)
nakon razvoda dijete treba pripasti majci
mukarci trebaju sluiti vojni rok
Nakon ove vjebe slijedi diskusija u plenumu u kojem moemo postaviti neka od sljedeih pitanja?
Koja vam je prava bilo lako a koja teko zastupati? Zbog ega?
Koliko ste zaista sluali svog sugovornika?
Koje ste argumente suprotne strane uvaili, a koje ne?
Koja prava bi vi zastupali, a koja su ugroena u naoj sredini?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena
TEMA: SUKOB
CRTAKA BITKA
Preporueni obrazovni ciklus: 1,2
Kljuni pojmovi: sukob, zajedniko rjeavanje sukoba
Uenici e: vidjeti razliku u suradnikom rjeavanju sukoba
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 25
Metoda rada: rad u paru, plenum
Potreban materijal: A3 papiri, olovke u boji ili flomasteri
89
02: poglavlje:
Sredinja aktivnost
Uenici/ice se podijele u parove te se dogovore tko e biti osoba A, a tko osoba B. Nastavnik/ica zatim pozove
sve osobe A kako bi im zadala zadatak za crtanje (osobe A crtaju grad i zalazak sunca), nakon toga pozove
sve osobe B i njima da njihov zadatak (osobe B crtaju kupae na moru, plau). Parovi ne smiju odati koji su
zadatak dobili od nastavnika/ice.
Svaki par zatim zajedno sjedne za stol, pred papir i uzimaju 1 flomaster ili olovku koju zajedniki dre u
ruci. Njihov je zadatak nacrtati ono to su uli od nastavnika/ice u roku od 5 min.
Nakon isteka vremena slijedi diskusija u plenumu te se daje prilika da svaki par ispria svoje iskustvo i
drugima pokae svoj crte. Nastavnik/ica propituje kako im je bilo u vjebi, te koliko su suraivali a koliko
su se borili/natjecali za prostor i vrijeme za crtanje i sl.
Vjeba se moe ponoviti s novim zadatkom kako bi uenici/ice probali uvrstiti vie suradnikih elemenata
u ponovljenom primjeru.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena
TEMA: AKTIVIZAM
MOJA KOLA
Preporueni obrazovni ciklus: 2
Kljuni pojmovi: uiti o okruenju, odnosima, poboljanju istog
Uenici e: sagledati dobre aspekte kole i one koje bi eljeli promijeniti
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 40
Metoda rada: rad u malim grupama
Potreban materijal: flip-chart papir, flomasteri u boji
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli uenike/ice u nekoliko manjih grupa od 4-5 uenika/ica. Uenici/ice imaju zadatak na
1 papiru nacrtati, napisati ili izraditi kola o tome to im se svia u dananjoj koli. Nakon toga na drugom
papiru piu, crtaju ili izrauju kola o tome to bi promijenili.
Uenicima/ama se posebno naglasi da ne razmiljaju samo o materijalnim uvjetima u koli nego i o odnosima
(uenik-uenik, uenik-nastavnik, roditelj-uenik-nastavnik i sl.).
Uenici/ice naprave izlobu i prezentaciju radova u prostoru uionice i diskutiraju posebno na temu eljenih
promjena i kako ih mogu ostvariti. Nastavnik/ica na poseban papir pie sve modele aktivizma koje uenici/
ice mogu primijeniti unutar kole.
Iz ove aktivnosti mogu dogovoriti i neki manji projekt u kojem e sudjelovati kao razred.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: politika
90
Uvodna aktivnost
Napraviti kratku oluju ideja na primjeru pojma DOSTOJANSTVO. Na plou ili veliki papir zapisuju se svi
pojmovi i asocijacije. Pojmovi trebaju biti svima vidljivi jer e ih uenici/ice koristiti u daljnjem radu.
Sredinja aktivnost
Profesor/ica objanjava vanost dostojanstva kada se govori o ljudskim pravima (dostojanstvo kao temelj
svih ljudskih prava; pravo ivog bia na potovanje i etiki odnos od roenja), te razloge postojanja potrebe
da se ljudska prava zatite i reguliraju pravno. Korisno je zatim ove informacije ukratko povezati s Ustavom
Republike Hrvatske (lanak 3., poglavlje III. Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda, preambulom).
Pitati uenike/ice miljenje o tome to su ljudska prava otkuda nam/kako ih dobijemo?; objasniti to
su ljudska prava (skup drutveno propisanih normi ili standarda ponaanja koje svako ivo bie tite kako
bi ostvarilo svoj pun potencijal; prava koja pripadaju svim ljudima samim tim to su ljudi,); objasniti
neke od karakteristika ljudskih prava (univerzalnost, neotuivost, nedjeljivost i meusobna ovisnost).
91
02: poglavlje:
Sredinja aktivnost
Profesor/ica pokree razgovor na temu Koje vrijednosti su (mi) vane? Nakon razgovora s uenicima/ama,
profesor/ica ima priliku povezati vrijednosti uenika/ica sa sadrajem vezanim uz ljudska prava (Deklaracija,
Ustav RH, temeljne vrijednosti ljudskih prava, razvoj ljudskih prava ovisno o tome to eli naglasiti/
tematizirati).
92
Priprema:
Na pod u uionici stave se papiri na kojima piu osnovna naela ljudskih prava ( jednakost, odgovornost,
tolerancija, solidarnost, sloboda, nediskriminacija).
Sredinja aktivnost:
Uenike/ice se zamoli da stanu pored onog naela koje im je najvanije. Nakon to svi odaberu, svakom tko
eli ponudi se mogunost da izrazi/objasni razloge zato je odabrala/o ba to naelo (poeljno je da iz svake
grupe barem 2 uenika/ice imaju priliku objasniti).
Nakon toga profesor/ica ima priliku obrazloiti vanost i povezanost svih naela kako bi se ljudska prava
mogla potivati u punom obimu te objasniti kako su ova osnovna naela utkana u sve vane dokumente
(meunarodne i domae) vezane uz ljudska prava.
93
02: poglavlje:
Potreban materijal: papiri velikih dimenzija ( jedan papir po grupi; npr. A2 ili flipchart) markeri, preslike
Ope deklaracije o ljudskim pravima
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Uenici/ice su proizvoljno podijeljeni u 4 ili 5 grupa od kojih svaka ima isti zadatak: odrediti pravila koja
se odnose na njihov zamiljeni ivot na pustom otoku. Trebaju zamisliti da su se nali na pustom otoku s
kojeg ne mogu otii odnosno na kojem namjeravaju ostati te smisliti i dogovoriti se oko 10 osnovnih pravila
koja e im regulirati ivot na tom otoku. Pravila trebaju biti jasna.
Nakon toga nastavnik/ica proita pravila svih grupa te tematizira, ovisno o listama, pravila koja su esta
ili koja nedostaju, a mogu biti kljuna za reguliranje ivota. Primjeri procesnih pitanja:
Kako ste donosili odluke u svojoj grupi (veinom, konsenzusom, kompromisom)?;
Koliko vam se teko bilo dogovoriti oko pravila?
Koja pravila se na ovaj ili onaj nain pojavljuju u svim grupama i zato?;
eli li netko nadodati neko pravilo koje grupe nisu spomenule?
Nakon toga se sadraj lista povezuje s ljudskim pravima te se rad uenika/ica povee s izradom/nastankom
Ope deklaracije i potrebom za reguliranjem i propisivanjem ljudskih prava i naina njihove zatite. Ovdje
se takoer mogu tematizirati enska prava, prava na razliitost potrebe i mogunosti, ravnopravnost,
pravo na sigurnost, itd. ili se mogu tematizirati naela ljudskih prava ( jednakost, odgovornost, tolerancija,
solidarnost, sloboda, nediskriminacija).
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska, ekoloka.
TEMA: KOMUNIKACIJA
KAKO KOMUNICIRAM?
Preporueni obrazovni ciklus: 2; 3; i 4
Kljuni pojmovi: verbalna/neverbalna komunikacija; aktivno sluanje; asertivan govor; suradnja; otvorena/
zatvorena pitanja; ja-govor
Uenici e: stei znanja o metodama nenasilne komunikacije; prepoznati i opisati osnovna iskustva i
spoznaje o sebi; kritiki raspravljati i tumaiti razliite vrste ljudske komunikacije; osvijestiti vanost
komunikacije u razvijanju meuljudskih odnosa
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: grupni rad, izrada zidnih novina
Potreban materijal: dva papira velikih dimenzija (npr. A2 ili flipchart), saetak osnovnih pojmova
Mogui broj sudionika: 10+
94
Sredinja aktivnost
Uenici/ice se podijele u dvije grupe sa zadatkom da izrade zajedniki plakat na kojima e odgovoriti na
pitanja: to volim u komunikaciji s drugima?; to ne volim u komunikaciji s drugima?. Uenicima/ama
je vano naglasiti da zapisuju sve ideje, tj. da nije potrebno da se dogovore oko svake stavke. Nakon toga
predstavnik/ica svake grupe predstavi ostalima listu grupe uz nadopune tima.
Nakon prezentacije moe se tematizirati/razgovarati o tome:
koja je lista dulja i zato;
koja se od tih ponaanja prakticiraju i kada;
to treba napraviti (koji su preduvjeti i mogunosti djelovanja) da u njihovoj svakodnevnoj
komunikaciji prevladaju ponaanja s liste to volim.
Nakon razgovora nastavnik/ica uenicima/ama predstavlja vjetine nenasilne komunikacije. Ukoliko
pretpostavi da za ovo predstavljanje nema dovoljno vremena, podijeliti e im materijale na kojima su
jasno objanjene barem 4 osnovne vjetine nenasilne komunikacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena.
TEMA: KOMUNIKACIJA
PREZENTACIJA MODELA NENASILNE KOMUNIKACIJE
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: verbalna/neverbalna komunikacija; aktivno sluanje; parafraziranje; otvorena/zatvorena
pitanja; ja-govor, opaanje, procjena
Uenici e: usvojiti znanja o metodama nenasilne komunikacije; osvijestiti vanost komunikacije u razvijanju
meuljudskih odnosa; ovladati osnovnim vjetinama nenasilne komunikacije; osvijestiti subjektivno u
komunikaciji, odvojiti procjenu od opaanja
Metoda rada: prezentacija, razgovor
Potreban materijal: Mogui broj sudionika: 10+
95
02: poglavlje:
Sredinja aktivnost
a) JA-GOVOR je jezik akcije, prua 4 vrste informacija:
OPIS
Dogaaja/ponaanja/ problema/
postupaka
BEZ: vrednovanja, interpretacije,
pravdanja, dokazivanja,
procjenjivanja
Kada vidim da
osjeam se loe
zato to
REAKCIJA
Nai osjeaji
BEZ samooptuivanja ili pravdanja
POTREBA
Koja je u vezi s tim osjeajem
PRIJEDLOG (zahtjev)
to zapravo elimo/ koji ishod
BEZ naredbi ili ucjena
Zatvorena pitanja
to ti se svidjelo, a to ne i zato?
96
Boko je agresivan.
opaanje
opaanje
opaanje
TEMA: KOMUNIKACIJA
NA DOGOVOR O POSTUPANJU
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: komunikacija, razredna dinamika, rad na problemima, sprjeavanje nasilja
Uenici e: razviti komunikacijske i socijalne vjetine; sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka i
pravila; razviti kritiko promiljanje vlastitog djelovanja u razrednom odjelu; usvojiti vjetine i sposobnosti
koje omoguuju aktivno preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnom ivotu i javnom djelovanju
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
97
02: poglavlje:
Metoda rada: rad u malim grupama
Potreban materijal: etiri papira velikih dimenzija (npr. A2 ili flipchart)
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost39
Uenici/ice, zajedno s nastavnikom/icom, iznesu koji su najei problemi koji se dogaaju u razredu (a
tiu se komunikacije, meusobnog potovanja, pomaganja, sklada u razredu i sl.). Zajedniki se odaberu
etiri problema (koji bi uenici/ice najvie htjeli/e rijeiti) i jasno ih se definira. Zatim uenici/ice, u 4 grupe,
raspravljaju i donesu zakljuke/prijedloge kako takve situacije rijeiti ako se dogode. Dobiju unaprijed
pripremljene plakate koje trebaju ispuniti i na kraju predstaviti ostalima. Na plakatima treba pisati problem
na kojem rade, i tko bi to trebao poduzeti (uenici/ice koji su prouzroili problem, ostali uenici/ice,
nastavnik/ica, ravnatelj/ica, drugo kolsko osoblje ako ima potrebe, roditelji, prijatelji) ove kategorije
ovisne su o vrsti problema koji se dogodio. Moe se napraviti i lista koraka redoslijed kojim je potrebno
pristupiti rjeavanju problema u budunosti.
Ovom vjebom nastoji se potaknuti osvjetavanje komunikacijskih obrazaca koji vladaju u razredu, kao i
mogunosti uenika/ica da doprinesu konstruktivnom rjeavanju problema te osnaivanje za preuzimanje
inicijative u sprjeavanju nasilja ili neprihvatljivog ponaanja.
Plan postupanja se moe ostaviti u razredu na zidu kao podsjetnik.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena.
TEMA: KOMUNIKACIJA
VOJVOTKINJA
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: pravo i odgovornost, stilovi ponaanja u rjeavanju problema unutar grupe (povlaenje,
poputanje, kompromis, nadmetanje, konsenzus)
Uenici e: ovladati grupnim radom, raspravljanjem o problemima i vjetinama suradnje, te komunikacijskim
vjetinama koje vode nenasilnom rjeavanju sukoba; sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka;
razviti sposobnost tumaenja veze izmeu prava i odgovornosti
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: individualan rad, rad u paru, rad u grupi
Potreban materijal: kopija prie Vojvotkinja
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Profesor/ica najavljuje uputu za cijelu grupu: ispriati e im priu za vrijeme koje je uenici/ice ne smiju
prekidati i postavljati pitanja. Priu (nalazi se na kraju vjebe) pria jasno, glasno i polako. U prii se
39 Ovu vjebu dobro je raditi nakon to su uenici/ice ve usvojili osnovna znanja o komunikaciji, te imali priliku osvijestiti
komunikacijske obrasce koje koriste.
98
Razgovor i evaluacija
Profesorica vodi razgovor i evaluaciju postavljanjem pitanja koja se uglavnom odnose na naine
komuniciranja i odluivanja u paru i/ili grupama. Primjeri pitanja: Kako ste komunicirali? Kako ste donosili
odluke? Kada je bilo najlake, a kada najtee? Zato se teko dogovoriti oko stvari koje su nam vrijednosno bitne?
Kako onda donosimo odluke? Kada je bolje odluke donositi konsenzusom nego brim kompromisom?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena.
VOJVOTKINJA
Nekada davno, u srednjem vijeku, postojalo je vojvodstvo kojim su vladali vojvoda i vojvotkinja. Jednoga
dana vojvoda objavi vojvotkinji da mora poi u rat za kraljevstvo. Iako tuna, rekla je da razumije i da
mu eli svu sreu. On ju je zamolio da zbog vlastite sigurnosti NI PO KOJU CIJENU ne naputa dvorac
dok se on ne vrati. Vojvotkinja ree: Svakako. Oni se pozdravie i vojvoda krenu.
Po izlasku iz dvorca vojvoda ree straaru da mu spusti most za izlaz iz dvorca i da ga vie nikome ne
sputa dok se on ne vrati, te da bilo koga (osim samog vojvode) tko pokua ui u dvorac ubije. Straar
ree da razumije i vojvoda ode u rat. Straar die most nazad i zatvori dvorac.
Nedugo zatim vojvotkinja se spremi i krene u selo te ree straaru da spusti most i pusti ju van. Straar
upozori vojvotkinju na vojvodino nareenje i ree joj da se nee moi vratiti dok vojvoda ne doe jer
nikoga ne smije putati natrag u dvorac. Vojvotkinja mu ree da je to smijeno, da je ona vojvotkinja i
da e se naravno moi vratiti. Straar joj jo jednom objasni vojvodinu naredbu, no vojvotkinja je i dalje
inzistirala. Nakon prepirke straar spusti most i vojvotkinja ode u selo.
Vijest da se vojvoda vraa kui zatekla je vojvotkinju u zagrljaju ljubavnika. Brzo se pouri natrag u
dvorac no straar joj jasno ree da joj ne moe spustiti most te ju pustiti u dvorac budui da e ju u tom
sluaju morati ubiti. Nakon prepirke vojvotkinja ode do laara i zamoli ga da ju prebaci preko rijeke
na stranji ulaz dvorca, no laar zatrai novac odmah. Vojvotkinja nije imala novac kod sebe te laara
zamoli da joj vjeruje kako je ona vojvotkinja i da e mu platiti im dou u dvorac. Sumnjiavi laar nije
pristao pa se vojvotkinja vrati u selo kod ljubavnika po novac. Ljubavnik je odbije rekavi da joj ne moe
posuditi jer ni on nema novca i da se snae drugaije.
Vojvotkinja ode kod prijateljice te joj ispria cijelu priu i zamoli za pomo. Prijateljica ju izgrdi i potjera
van rekavi da je na to trebala misliti prije nego to se upustila u aferu i preljub. Vojvotkinja se vrati i
ponovno zamoli laara, no ovaj ju odbije. Potom doe do straara i ree mu da spusti most kako bi ula
u dvorac prije nego se vojvoda vrati. Straar ju jo jednom upozori da e ju morati ubiti ako pokua ui,
no vojvotkinja je i dalje traila da joj se spusti most, to straar na kraju i uini. Vojvotkinja prijee
most, ue u dvorac i straar ju ubi.
99
02: poglavlje:
TEMA: KOMUNIKACIJA
PUT NA JUG
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: identitet, stereotip, predrasuda, diskriminacija
Uenici e: sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka i pravila; prepoznati utjecaj vlastitih spoznaja
i vrijednosti na svoje stvarno djelovanje; prepoznati i opisati stereotipe i predrasude; kritiki raspravljati
i tumaiti razliita ljudska ponaanja, te istraiti razliite vrijednosti i stavove
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 45
Metoda rada: rad u malim grupama, razgovor
Potreban materijal: Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica objanjava situaciju: Ljeto je, vlakom putujete u Tursku na more. Putovanje traje 38 sati. U
mogunosti si birati s kim eli putovati, a s kime ne eli. S popisa putnica i putnika izaberi s kim bi rado
podijelila/podijelio kupe, a s kim nikako ne bi. Uenici/ice odluuju u grupama po 6 i za to imaju 15 minuta.
Zatim slijedi prezentacija grupa (10 minuta sveukupno) te tematiziranje kroz pitanja. Prijedlog procesnih
pitanja: Na koji nain ste odabrali svoje suputnike? Na koji nain ste ih eliminirali? ime ste se rukovodili? Na
kojim mjestima prepoznajete predrasude? (15 minuta)
Nakon toga nastavnik/ica objasni to su stereotipi, a to predrasude te se diskusija nastavi s pitanjima:
Koju vezu vidite izmeu identiteta i predrasuda? to utjee na formiranje naih predrasuda? Kako one postaju
stereotipi? Ima li situacija u kojima predrasude mogu biti korisne? Kada mogu postati opasne?
Na kraju nastavnik/ica sumira vezu predrasuda i diskriminacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena, kulturoloka.
TEMA: KOMUNIKACIJA
TOKE
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: identitet, pojam drugog, segregacija, asimilacija, integracija, multikulturalizam,
interkulturalizam, odnos manjina-veina
Uenici e: iskusiti diskriminaciju; analizirati kako diskriminiramo; osvijestiti kako nekad sami pomaemo
odravati nepravedan drutveni sustav; podii svjesnost o diskriminaciji i predrasudama; razviti kritiko
promiljanje vlastitog djelovanja u drutvu; razviti razumijevanje prema drutveno marginaliziranima.
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 10
Metoda rada: iskustvena vjeba, simulacija.
100
Priprema
Na papirie ucrtajte toke u razliitim bojama tako da dobijete nekoliko manjih grupa s jednakim simbolom,
te na samo jedan papiri ucrtajte oznaku u drugaijoj boji od svih drugih grupa. S obzirom na injenicu da
ova vjeba moe biti emocionalno zahtjevna, vano je za uenika/icu koji/a ne pripada ostalim skupinama
odabrati osobu za koju smatrate da e biti dovoljno asertivna i moi artikulirati osjeaje i nepravdu koja
proizlazi iz mogueg odbacivanja od grupe.
Sredinja aktivnost
Uenicima/ama prema proizvoljnom obrascu zalijepite na elo oznake u razliitim bojama bez da ih sami
vide. Uenike/ice uputite da se, bez verbalne komunikacije, grupiraju, a jednu ili dvije osobe zaduite da
budu promatrai, iji je zadatak da promatraju da li proces grupiranja prolazi bez ometanja/diskretno.
Kada se umire, uenike/ice se pita jesu li gotovi/e (mogue i vie puta) i tek kada veina odgovori da jesu,
zamoli ih se da sjednu.
Sumiranje vjebe
Nastavnik/ica prema iskustvima iz vjebe i razgovora objanjava pojmove multikulturalizma i
interkulturalizma.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
40 Vjeba je prilagoena prema predloku iz prirunika Compass organizacije European Youth Center Budapest; http://eycb.coe.
int/compass/en/chapter_2/2_38.asp
101
02: poglavlje:
Uenici e: razviti kritiko promiljanje vlastitog djelovanja u drutvu; prepoznati i opisati uloge drugih
ljudi u okruenju; usporediti vlastite ivotne uvjete s ivotnim uvjetima drugih; uoiti osnovne probleme,
te prepoznati imbenike koji prijete ostvarivanju pravednih odnosa u njihovom neposrednom okruenju;
nauiti razlikovati strukturalno, direktno i kulturno nasilje
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: igra uloga, razgovor
Potreban materijal: lista uloga i tvrdnji.
Mogui broj sudionika: 10+
Uvod
Nastavnik/ica uenicima/ama nasumino podijeli kartice s ulogama koje je prije pripremio/ila i obavjetava
ih da su njihove uloge tajne i da ih ne komentiraju s ostalima. Ovisno o veliini grupe, uenici/ice koji nisu
dobili uloge postaju promatrai koji e biljeiti svoje osvrte na proces. Uenicima/ama se daje nekoliko
minuta da u miru razmisle o svojoj ulozi (kakvo su djetinjstvo imali, gdje su odrasli, tko su im bili najblii
prijatelji, koliko brae/sestara imaju itd.). Kada su spremni prelazi se u sredinji dio aktivnosti.
Sredinja aktivnost
Uenici/ice ustaju i staju jedan pored drugog u liniju. Reeno im je da naprave korak naprijed ukoliko je
njihov odgovor na proitanu tvrdnju nastavnika/ice potvrdan. Ukoliko je njihov odgovor ne, ostaju na
mjestu. Nakon svake tvrdnje nastavnik/ica napravi malu pauzu kako bi uenici/ice stigli razmisliti o svojoj
reakciji te promotriti napredak njihovih kolega. Promatrai na temelju odgovora pokuavaju razmisliti
tko igra koju ulogu. Nakon posljednje tvrdnje napravi se kratka pauza te se kree u razgovor i evaluaciju.
Razgovor i evaluacija
Nakon to su uenici/ice imali priliku vidjeti velike razlike u pozicijama razliitih uloga, vrlo je vano
povesti kvalitetan razgovor o tome to su vidjeli. Primjer pitanja:
Kako ste se osjeali koraajui naprijed/ostajui na mjestu?
Koliko je onima koji su brzo koraali naprijed trebalo da uvide da neki od njihovih kolega zastajkuju?
Jeste li uspjeli pogoditi tko igra koju ulogu?
Koliko se teko bili uivjeti u razliite uloge? Kako ste ih formirali (iz osobnog iskustva, prema
slici iz medija, knjiga, viceva)? Nastavnik/ica ovaj dio moe lako povezati s teorijom o predrasudama
i stereotipima.
Jesu li u nekom trenutku ljudska prava neke uloge bila povrijeena? Ako da, koja?
Koja su se ljudska prava najvie krila i u kojim primjerima? Na koje naine?
Oslikava li ova vjeba stvarnost? Kako? Kako se ove razlike u uvjetima ivota i mogunostima
mogu adresirati i umanjiti?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
102
TVRDNJE
Nikad se nisi suoio/la s ozbiljnim financijskim problemom.
ivi u dobro ureenom prostoru s telefonom i televizorom.
Tvoj se jezik, kultura i religijsko opredjeljenje potuju u drutvu u kojem ivi.
Tvoje se miljenje o drutvenim i politikim pitanjima potuje i uvaava.
Nikad se ne osjea diskriminirano zbog svog porijekla.
Svako ljeto barem deset dana provodi na moru.
Ima dostupnu i prikladnu zdravstvenu zatitu.
Moe si priutiti odlazak u kino/kazalite jednom tjedno.
Vodi zanimljiv ivot i pozitivan/na si oko svoje budunosti.
Koristi Internet kod kue.
Moe se zaljubiti i biti s osobom koju odabere.
Ljudi te esto pitaju za savjet.
Ne brine se za budunost svoje djece.
Slobodno obiljeava svoje religijske sveanosti uz obitelj i prijatelje.
Kupuje novu odjeu barem svaka tri mjeseca.
Potovana si u drutvu.
Primjeri uloga:
Nezaposlen samohrani otac
103
02: poglavlje:
Uvod
Nastavnik/ica kratko iznosi definiciju stereotipa i predrasuda.
Sredinja aktivnost
Uenicima/ama objasnite principe metode barometar stavova. Aktivnost dozvoljava da tvrdnje koje iznosite
budu kontroverzne. Proitajte prvu tvrdnju. Nakon to se uenici/ice pozicioniraju u uionici, nekoliko njih
(najbolje one pozicionirane najdalje od neutralnog) uputite da objasne svoje stajalite. Za ovaj dio aktivnosti
izdvojite oko 5 minuta. Kada su svi pitani obrazloili svoja miljenja, proitajte drugu tvrdnju i ponovite
cijeli proces. Nakon to ste raspravili sve tvrdnje, krenite u razgovor i kratku evaluaciju.
Primjer tvrdnji:
Ja imam predrasude.
Predrasude mogu biti korisne.
Predrasude vode ka diskriminaciji.
Sumiranje aktivnosti
Nastavnik/ica treba objasniti povezanost predrasuda s diskriminacijom te predstaviti osnove diskriminacije
(Zakon o suzbijanju diskriminacije). Ovdje je prilika objasniti to mogu biti opasne pozitivne predrasude,
to je to afirmativna akcija i zato se koristi potreba izjednaavanja ansi.
104
Uvodna diskusija
Nastavnik/ica pokree i vodi kratku diskusiju na temu: Razliitosti kako se manifestiraju u drutvu. U prvom
koraku razgovora od uenika/ica trai da iskau gdje prepoznaju razliitosti u drutvu (u kojim sferama
kultura, ekonomski status, etnicitet, rasa, vjera, politika uvjerenja i sl.). Nakon toga zajedno procjenjuju
koji je dominantni nain na koji se u naem drutvu (makrorazina) ili njihovom okruenju (mikrorazina)
tretiraju te razliitosti da li su prihvaene (koje?), da li se lako iskazuju (tko da tko ne). Nastavnik/ica
tematizira odnos veinskog prema manjinskom.
Sredinja aktivnost
Uenicima/ama se objasni princip rada metode barometar stavova. Aktivnost dozvoljava da tvrdnje koje
itate budu kontroverzne. Proitajte prvu tvrdnju. Nakon to se uenici/ice pozicioniraju u uionici, nekoliko
njih (najbolje one pozicionirane najdalje od neutralnog) uputite da objasne svoje stajalite. Za ovaj dio
aktivnosti izdvojite oko 5 minuta. Kada su svi pitani obrazloili svoja miljenja, proitajte drugu tvrdnju
i ponovite cijeli proces.
Primjer tvrdnji:
Razliitosti su uvijek poeljne.
Africi treba pomoi da se razvije.
Nuno je da Romi u Hrvatskoj prihvate
civiliziran nain ivota.
Europa je multikulturalna.
105
02: poglavlje:
Sumiranje aktivnosti
Nastavnik/ica tematizira odnos prema razliitostima (razliitim identitetima i kulturama) te ovisno o
onome to su uenici/ice rekli, a ima diskriminatorne konotacije (rasizam, nacionalizam i sl.), tematizira
pojedine osnove diskriminacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
Uvodna aktivnost
Svaki/a uenik/ica za sebe zapie svoja tri identiteta. Zatim se oni itaju redom a osobe koje se prepoznaju
u nekom od proitanih identiteta nakratko ustaju
Sredinja aktivnost
Vjeba asocijacije: nastavnik/ica ita prije pripremljenu listu pojmova, a uenici/ice na post-it papirie
piu asocijaciju na svaki pojam. Pojmovi koji se koriste u vjebi mogu se mijenjati. Ono to je bitno jest
da se pojmovi odnose na one skupine prema kojima postoji diskriminacija ili visok stupanj predrasuda u
drutvu ili okruenju u kojem uenici/ice ive, ili na manjinske skupine. Ovisno o vremenu kojim voditelj
vjebe raspolae, moe biti izmeu 5 i 12 pojmova. Prijedlozi pojmova: cure, deki, homoseksualci, ateisti,
Srbi, vegetarijanci, nogometai, branitelji, osobe zaraene HIV-om, Romi, gimnazijalci, mesari, politiari. Osim
pogodnih pojmova, za vjebu asocijacija izrazito je vano da se provodi brzo kako bi se skratilo vrijeme za
autocenzuru i/ili pisanje stavova.
Nakon toga, papirii se zalijepe na plou/veliki papir (bitno je da iznad svakog seta papiria pie na koji se
pojam odnose) te nastavnik/ica proita, bez komentiranja, sve asocijacije. Nastavnik/ica pokree raspravu
o dobivenim asocijacijama. Prijedlog pitanja za raspravu:
106
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica kroz interaktivnu prezentaciju objanjava pojam civilno drutvo (u odnosu na dravnu/javnu
upravu i privatnu sferu), te predstavlja ulogu civilnog drutva i njihovog rada. Glavne teme:
od ega se sastoji civilno drutvo: organizacije civilnog drutva, inicijative, sindikati (ukazati na
to da su pojmovi: organizacije civilnog drutva, neprofitne i nevladine ista stvar)
107
02: poglavlje:
to su organizacije civilnog drutva i vrste udruga s obzirom na to ime se bave (humanitarne
udruge, udruge koje se bave ljudskim pravima i demokratizacijom te udruge koje se bave dobrobiti
svojih lanova)
Nakon prezentacije, nastavnik/ica pokree kratku diskusiju s uenicima/ama o tome to znaju o udrugama
mladih: to su udruge mladih?, Za koje znaju?, ime se bave udruge mladih?, ime bi se prema njihovom miljenju
trebale baviti udruge mladih?, Na koje se sve naine organiziraju mladi? itd.
Nastavnik/ica prezentira naine organiziranja mladih (vijea uenika, savjeti mladih, udruge mladih, udruge
za mlade, Mrea mladih Hrvatske) te ukratko objanjava razlike izmeu pojedinih naina organiziranja.
03:
poglavlje:
S KIM?
Kako u provedbu
GOO-a ukljuiti kolu
i zajednicu
111
03: poglavlje:
U sklopu graanskog odgoja i obrazovanja od niih prema viim razredima gradimo: razred kao zajednicu,
kolu kao zajednicu, te ostvarujemo vezu samih kola sa teritorijalnim lokalnim zajednicama.
U ovom poglavlju predlaemo nekoliko razina kako predmetni kurikulum izvui iz razreda kroz
meupredmetnu nastavu i projektne kolske aktivnosti, kako povezati vrijednosti, sadraje i metode
unutar kole kao zajednice pa i proiriti na suradnju kole s lokalnom zajednicom.
Pored pripreme i planiranja kolskih kurikuluma, vjetina koja nastavnicima moe pomoi za razvoj ovih
aktivnosti svakako jest planiranje projekata, pa u tom smislu predlaemo i neke alate. Planiranje kao skup
vjetina pomae kod postavljanja ishoda uenja (definiranja ciljeva), te sukladno tim ciljevima, biranje
aktivnosti. Vjetine i alati za planiranje pomau nam promijeniti uvrijeeni nain biranja aktivnosti koje
nam se sviaju u koherentan projekt koji ukljuuje definiranje cilja, postavljanje oekivanih kratkoronih
i dugoronih efekata, analizom prepreka i izvora podrke, te naposlijetku biranjem primjerenih aktivnosti
i metoda.
113
03: poglavlje:
Biologija
Biologija je zahvalna za ukljuivanje ekolokih tema, donoenje informiranih odluka o vlastitom tijelu
i slino. Neke od njih:
Tematizirati ekoloke i drutvene posljedice uporabe genetski modificirane hrane utjecaj na
bioraznolikost, lokalni zagaivai
Poticanje aktivizma kroz eko-akcije u zajednici
Diskusije i vezanost uz ljudska prava kro teme: potpomognuta oplodnja, pobaaj, estetske operacije.
Odraditi sat u suradnji voditelja/ice graanskog odgoja i obrazovanja i predmetnog profesora/ice
I u sluaju meupredmetne povezanosti mogu je veliki broj kombinacija i sadraja. Vano je rukovoditi
se ciljem graanskog odgoja i obrazovanja: poticanjem aktivnih graana spremnih raditi na smanjenju
drutvene nejadnakosti.
Projekt graanin uenike/ice upoznaje i uvodi u metode i postupke koje vlast koristi u procesu upravljanja.
Cilj programa je razvijati interes uenika/ica za aktivno graanstvo i sudjelovanje u vlasti putem:
Pruanja znanja i vjetina potrebnih za uinko/vito sudjelovanje
Pruanja praktinog iskustva oblikovanog tako da potie osjeaj strunosti i uinkovitosti
Razvijanja svjesnosti o vanosti graanskog djelovanja
114
03: poglavlje:
i potpori odnosno superviziji uenika/ica u primjeni vrnjake medijacije u koli. Na treningu je
sudjelovalo 8 nastavnica.
3. Prezentacije Medijacija za uenike poetnike kako se svakodnevno ophoditi sa sukobima? - nakon provedene
edukacije, uenici/ice su na satu razredne zajednice i uz podrku nastavnica u svojim razredima, odrali
prezentaciju o vrnjakoj medijaciji i njezinu nainu primjene.
4. Javna prezentacija Vrnjaka medijacija u koli uenici/ice i nastavnice su zajedno s dvije trenerice
u koli organizirali javnu prezentaciju vrnjake medijacije i kluba medijatora u kolskoj galeriji za
uenike/ice, nastavnike/ice i roditelje. Na prezentaciji je sveano otvoren Klub medijatora Gimnazije
Sisak.
Dodatne aktivnosti:
1. Konferencija: Medijacija u odgojno-obrazovnom sustavu uloga vijea uenika u primjeni vrnjake medijacije
u okviru Skuptine Mree mladih Hrvatske organizirali smo nacionalnu konferenciju na kojoj je
sudjelovalo oko 50 sudionika/ica s fokusom na ulogu nastavnika/ica i uenika/ica. Radili smo kroz
plenarne prezentacije i rasprave te dvije radionice. Na konferenciji smo okupili klubove medijatora
iz Rijeke, Osijeka, Siska i Tuzle kao i njihove nastavnike/ice te druge zainteresirane i angairane u
odgojno-obrazovnom sustavu.
2. Publikacija: Vodi kroz medijaciju za uenice i uenike U izradi publikacije sudjelovali su uenici/ice i
nastavnice iz Kluba medijatora Gimnazije Sisak, medijatori Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz
Osijeka te trenerice iz Mree mladih Hrvatske. Osim toga, izradili smo plakate, letke i bedeve Kluba
medijatora Gimnazije Sisak, te CD-ROM s publikacijom i drugim materijalima koji su poetkom 2011.
godine diseminirani u srednje kole u Hrvatskoj.
Na zavretku ovog projekta postigli smo nekoliko nama vanih rezultata:
program vrnjake medijacije integriran je ravnopravno u kolski kurikulum Gimnazije Sisak te se
namjerava provoditi i kasnije,
osnovan je Klub medijatora Gimnazije Sisak s planom aktivnosti i planom daljnjeg razvoja,
tijekom izvedbe projekta uspostavili smo brojne kontakte sa strunjacima/injama, nastavnicima/ama,
pedagozima/injama, trenerima/icama i drugima te dobili nove ideje za rad s uenicima/ama i vijeima
uenika,
Mrea mladih Hrvatske sudjelovala je u izradi Strategije za medijaciju inicijativa Centra za mir,
nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Sudionici projekta: 12 uenika/ica i 8 nastavnica sudjelovalo je u edukacijskim aktivnostima, a blizu 100
osoba u javnim dogaanjima (prezentacija i konferencija). Osim toga, vie od 200 uenika/ica informirano
je o vrnjakoj medijaciji kroz razredne prezentacije.
116
117
03: poglavlje:
3. Aktivnosti to emo raditi?
4. Metode kako emo raditi?
5. Kako emo vrednovati postignua?
Jedan od potencijalno korisnih alata za planiranje projektnih aktivnosti je tzv. fishbone (riblja kost)
dijagram vizualno prikazan u nastavku teksta. Radi se o uzrono-posljedinom dijagramu koji je proizaao
iz industrije, a popularizirao ga je Kaoru Ishikawa41 60-tih godina prolog stoljea. Ideja je dijagrama da
nas vodi kroz sedam faza planiranja, te promiljanja moguih prepreka i/ili potekoa unutar svake faze
(upisuju se na poprene linije).
Kree se od (1) ciljeva gdje se postavljaju opi i specifini ciljevi, zadaci odreene projektne aktivnosti te
svi potencijalni problemi vezani uz njihovo ostvarivanje. U drugoj fazi (2) odreuje se ciljana skupina koja
e provoditi i/ili sudjelovati u aktivnosti. Trea faza (okvir) predstavlja razliita ogranienja u koja e se
vaa aktivnost morati uklopiti, kao npr. vremenski, financijski okvir, ali takoer i stvari poput definiranja
prostora te sline tehnike stvari vezane uz tijek vaih aktivnosti. etvrta faza (4) sama je po sebi jasna,
predstavlja tijek aktivnosti za vrijeme, ali i nakon zavretka vaih projektnih aktivnosti (npr. sljedei koraci,
to nakon projekta, kako iskoristiti rezultate i spoznaje koje su se pojavili za vrijeme izvoenja itd.). Zahtjevi
institucije predstavljaju petu fazu (5) u smislu da trebate razmisliti o moguim potekoama i/ili potpori
koju moete oekivati od institucije u kojoj radite i vaih kolega. U estoj fazi pokuajte definirati koje su
kompetencije nastavnika/ica ovdje najpotrebnije kako bi se lake pripremili za voenje projekta. Posljednja
je faza (7), faza odabira metoda rada, to je jako korisno za vjebanje naina razmiljanja s razine ciljeva
prema razini metoda. Praksa je planiranja esto obrnutog redoslijeda, te ovakav nain razmiljanja moe
biti pomalo izazovan, ali je koristan jer polazimo od ireg uvida (ire slike) u ciljeve prema specifinim
nainima kako ih ostvariti (metode).
42
41 Dijagram se moe pronai pod sljedeim imenima: fishbone diagram, Ishikawa, cause-and-effect diagram, fishikawa.
42 Dizajn predloka preuzet sa stranice office.microsoft.com/en-001/templates/fishbone-diagram-TC101887898.aspx
118
119
03: poglavlje:
Preporuena literatura
Broz, Tajana; Koba, Vedrana; alaj, Berto; Valkovi, Iris (2007) Obje strane demokracije. (za nastavnike/
ice) Zagreb: CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje.
Dostupno na: http://www.cesi.hr/hr/obje-strane-demokracije/
Vuini, Neboja; Spaji-Vrka, Vedrana; Bjekovi, Sinia (2003) Ljudska prava za nepravnike. (Zbornik);
Podgorica i Zagreb: Centar za ljudska prava Univerziteta Crne Gore i Istraivako-obrazovni centar za
ljudska prava i demokratsko graanstvo, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.)
Uzelac, Maja (2006) 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima: prirunik graanske i politike kulture
za mlade i odrasle. Zagreb: Mali korak
Spaji-Vrka, Vedrana; Strievi, Ivanka; Male, Dubravka; Matijevi, Milan (2004) Pouavati prava i
sobode: prirunik za uitelje s vjebama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet sveuilita u
Zagrebu.
Uzelac, Maja; Bognar, Ladislav; Bagi, Aida (2012) Budimo prijatelji: prirunik odgoja za nenasilje i suradnju.
Zagreb: Mali korak.
Ajdukovi, Marina i Penik, Nina (2007) Nenasilno rjeavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
Jankovi, Josip (2007) Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.
Zeleni paket Prirunik za nastavnike, REC 2010;
Krstanovi, Amalija (ur.) (2011) Kulturna i duhovna batina zaviaja, prirunik za nastavnike osnovnih
kola. Osijek: Nansen dijalog centar.
120
Ljudska prava
Bijeli, Nataa (2011) Mukarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj rezultati istraivanja IMAGES. Zagreb:
CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje. (za nastavnike/ice)
Broz, Tajana (ur.) (2008) MIA Mlade i aktivne. Zagreb: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i
istraivanje. (za nastavnike/ice)
Crna kutija (2006.), TV serijal o ljudskim pravima, Zagreb: B.a.b.e.
Dostupno na: http://crnakutija.babe.hr/hr/crna-kutija/
Dubljevi, Maja (ur.) Jedna povijest, vie historija dodatak udbenicima s kronikom objavljivanja, Zagreb:
Documenta
Domazet, Mladen i Igor Mikulin (2007) Vladavina prava - prirunik za nastavnike. Zagreb: Forum za
slobodu odgoja.
Duerr, Karlheinz; Spaji-Vrka, Vedrana; Fereira Martins, Isabel (2002) Uenje za demokratsko graanstvo
u Europi. Zagreb : Centar za istraivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i
demokratsko graanstvo.
Ljudska prava za sve obrazovanje za kulturu ljudskih prava (2002). OBrien Edward, L.; Greene, Eleanor;
McQuoid-Mason, David; (prijevod i adaptacija Iva Kutle), Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Ljudska prava za sve: obrazovanje za kulturu ljudskih prava prirunik za nastavnike (2002). OBrien
Edward, L.; Greene, Eleanor; McQuoid-Mason, David; (prijevod i adaptacija Iva Kutle), Zagreb: Forum
za slobodu odgoja.
Male, D., Strievi, I. (2000) Mi poznajemo i ivimo svoja prava: prirunik o pravima djeteta u osnovnoj
koli. Zagreb: kolska knjiga.
Simulacija suenja prirunik za nastavnike (2001). McGuire, P. E.; OBrien, E. L.; Arbetman, L.; Mills, V.
H., Pannell; (prijevod i adaptacija Ema Vinter), Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Spaji-Vrka, Vedrana (2002) Odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo u Hrvatskoj: Izvjee. Zagreb:
Centar za istraivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko
graanstvo.
Spaji-Vrka, Vedrana; Strievi, Ivanka; Male, Dubravka; Matijevi, Milan (2004) Pouavati prava i
sobode: prirunik za uitelje s vjebama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet sveuilita u
Zagrebu.
Universal Declaration of Human Rights Plain Language Version,http://www.un.org/cyberschoolbus/
humanrights/resources/plain.asp
Uzelac, Maja; Bognar, Ladislav; Bagi, Aida (2012) Budimo prijatelji: prirunik odgoja za nenasilje i suradnju.
Zagreb: Mali korak. (etvrto izdanje)
Uzelac, Maja (2004) Za Damire i Nemire vrata prema nenasilju: prirunik miroljubivog rjeavanja sukoba
u koli. Zagreb: Mali korak. (peto izdanje)
Uzelac, Maja (2000) Za Svemire: prirunik miroljubivog rjeavanja sukoba i medijacije u koli. Zagreb: Mali
korak.
121
03: poglavlje:
Vuini, Neboja; Spaji-Vrka, Vedrana; Bjekovi, Sinia (2003) Ljudska prava za nepravnike. (Zbornik);
Podgorica i Zagreb: Centar za ljudska prava Univerziteta Crne Gore i Istraivako-obrazovni centar za
ljudska prava i demokratsko graanstvo, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.)
122
Interkulturalnost
Ani, Branko i Puhovski, Tamara (2011) Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva
nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim kolama u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Forum
za slobodu odgoja.
Bajkua, Mario i Puhovski, Tamara (2010) Smjernice za uvoenje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski
obrazovni sustav. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
123
03: poglavlje:
Golubeva, Maria i Korbar, Asja (2013) ivjeti zajedno, uiti zajedno; Problemi obrazovanja nacionalnih
manjina u Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj upaniji. (izvjee o istraivanju).
Karlovi, Ana (2011) Zbirka nastavnih priprema iz Vrnjake medijacije. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Krstanovi, Amalija (ur.) (2011) Kulturna i duhovna batina zaviaja, prirunik za nastavnike osnovnih
kola. Osijek: Nansen dijalog centar.
Oboji svijet tolerancijom Prijedlog nastavnih jedinica povodom Meunarodnog dana tolerancije (2011).
Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
O Europskoj Uniji (prirunik za nastavnike) {radna verzija} (2011). Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Puhovski, Tamara (2010) Europska Unija i kako pouavati o njoj. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Puhovski, Tamara; Karlovi, Ana; Vrsalovi, Ana; Veldi; Peri, Darjan (2010) Oboji svijet tolerancijom:
Prijedlog nastavnih jedinica povodom Meunarodnog dana tolerancije. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
124
INSTITUCIJE
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: www.mzos.hr
Agencija za odgoj i obrazovanje: www.azoo.hr
Pravobraniteljica za djecu: www.dijete.hr
Ured pukog pravobranitelja: http://www.ombudsman.hr/
Ministarstvo socijalne politike i mladih: http://www.mspm.hr/
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske: www.uzuvrh.hr
125
03: poglavlje:
126
03: poglavlje:
Stav Inicijative je da, zbog opsega raznih aspekata koji bi trebali biti pokriveni graanskim odgojem i
obrazovanjem, ne bi smjelo dolaziti do naglaavanja nekih aspekata u odnosu na ostale, ve ih je nuno
obraivati i povezivati u duhu temeljnih graanskih vrijednosti: ravnopravnosti, participacije i nenasilja.
Vano je istaknuti da se paralelno sa zalaganjem uvoenja obrazovnih sadraja u vezi s demokratskim i
aktivnim graanstvom moramo zalagati i za demokratizaciju rada odgojno-obrazovnih ustanova kroz
jaanje uloge vijea uenika, vijea roditelja i demokratskog modela upravljanja ustanovama, kako bi
se mijenjala i kolska klima, a uenici/ice tijekom kolovanja mogli iskusiti i nauiti kako demokracija
funkcionira u svakodnevnom ivotu. Ovako emo sprijeiti raskorak izmeu sadraja koje uenici/ice ue
na nastavi i njihovog svakodnevnog ivota te emo osigurati da demokratski i participativni model bude
neto svima nama blisko, povezano s iskustvom i primjenjivo u ivotu.
U procesu uvoenja sadraja graanskog odgoja i obrazovanja oekujemo suradnju MZOS-a, AZOO-a i
NCVVO-a s Nacionalnim Vijeem za odgoj i obrazovanje, Povjerenstvom za ljudska prava, Uredom za udruge
Vlade RH te Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Preporuke za odrivo - sustavno i kvalitetno uvoenje:
Evaluacija provedbe GOO
Tijekom uvoenja ovog, za drutvenu promjenu izrazito bitnog predmeta, kljuna je evaluacija
procesa njegove provedbe u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
a prema zajedniki razvijenoj metodologiji indikatorima praenja u emu sudjeluju svi akteri koji e
provoditi graanski odgoj i obrazovanje (eksperti visokokolskog obrazovanja, nastavnici, predstavnici
organizacija civilnog drutva i drugi)
Metodika GOO
Europska i svjetska iskustva pokazuju da je tijekom nastave najuinkovitije koritenje raznolikih
metoda: od izravnog uiteljskog pouavanja do interaktivnih radionikih oblika rada, razvijanje
projektnog uenja, ali i uporabe dodatne literature, audio-vizualnih materijala i slino. Nuan preduvjet
za razvijanje aktivnosti je taj da uenici na nastavi nisu pasivni primatelji informacija, nego aktivni
sudionici procesa obrazovanja, to je predvieno i dosadanjim Nacionalnim programom, a raznolikost
metoda pouavanja i poticanje aktivnosti uenika predvia se i u drugim propisima iz podruja
obrazovanja. Naglasak u pouavanju ipak treba staviti na iskustveno i participativno uenje.
Priprema uitelja i nastavnika na pouavanje GOO
Za pouavanje predmeta graanskog odgoja i obrazovanja potrebno je kontinuirano struno
osposobljavati uitelje/ice i nastavnike/ice te osigurati poticajno okruenje za njihov profesionalni
razvoj u cijelosti, a osobito za ovo podruje.
Smatramo da Agencija za odgoj i obrazovanje treba ponuditi strunu podrku razvoju programa na
nain da nastavnom osoblju osigura uvjete za profesionalni razvoj u podruju aktivnog graanstva
i u tom smislu osposobljavanje za graanski odgoj i obrazovanje treba postati jednim od prioriteta
strunog osposobljavanja u narednom razdoblju.
U podruju visokokolskog obrazovanja treba ostvariti mogunost uvoenja kolegija Graanski odgoj
i obrazovanje u sve programe za budue nastavno osoblje. Takoer, nuno je izraditi interdisciplinarni
poslijediplomski program obrazovanja kao i razvijati istraivake kapacitete kvantitativne i kvalitativne
128
129
03: poglavlje:
03: poglavlje:
podruju zatite djejih prava. Trenutno je zaposlena na Kineziolokom fakultetu u Zagrebu na predmetima
pedagogija i didaktika.
Lana Jurman (1984., Zagreb) diplomirala je na Odsjecima za povijest i pedagogiju Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu. Pred kraj studija osobito se zainteresirala za teme mirovnog obrazovanja, te je na
tu temu i diplomirala. Ima raznolikog iskustva s programima neformalnog obrazovanja, a 2009. godine
suosnovala je meunarodni projekt ConSol International koji koristi metode popularizacije znanosti u
procesu izgradnje zajednica.
Iva Zenzerovi loser (1974.) diplomirala je sociologiju i pedagogiju na Sveuilitu u Zagrebu. U generaciji
1997./1998. zavrila je neformalni program mirovnog obrazovanja: Mirovni studiji gdje se upoznaje s
iskustvenim i participativnim uenjem to joj je i danas vano polje interesa. Od 2001. radi u Centru za
Mirovne studije, od 2003. kao voditeljica Mirovnih studija. Neformalnim programima mirovnog obrazovanja
i obrazovanja za aktivne graane bavi se od 1999. godine. Nekad pokree, nekad preskae, a nekad sudjeluje
u aktivnostima, istraivanjima i drugim participativnim procesima koji mogu dugorono doprinijeti
smanjenju nasilja te osnaiti i ukljuiti to vie ljudi u nenasilnu drutvenu promjenu i izgradnju odrivog
mira. Autorica je nekoliko lanaka o mirovnom obrazovanju, urednica publikacije: Uiti za mir, voditeljica
kolegija: Graanski aktivizam na Mirovnim studijima.
132
133
Recenzije
Iz recenzija
Prirunik za nastavnike Znam, razmiljam, sudjelujem vrijedan je oblik pomoi nastavnicima/cama koji
ve izvode ili e izvoditi sadraje graanskog odgoja i obrazovanja. Prirunik prati suvremene koncepcije
graanskog odgoja i obrazovanja, sadrane i u predloenom kurikulumu za Graanski odgoj i obrazovanje,
pa se tako uz vanost usvajanja znanja, naglaava i vanost razvijanja vjetina i usvajanja vrijednosti
prikladnih za ivot u demokratskom drutvu (to), u kolskom kontekstu u kojem se njeguje interaktivno,
suradniko, participativno uenje (kako) i gdje graanski odgoj i obrazovanje nije samo predmet koji se
izvodi u uionici ve se ti sadraji provlae kroz cijelu kolu i u suradnji s lokalnom zajednicom (s kim).
to, kako i s kim su temeljna poglavlja prirunika... Oekujem da e ova publikacija biti koristan materijal
za uitelje/ice i nastavnike/ce kako u pogledu razvoja strukovnih znanja tako i metoda pouavanja GOO-a.
Dr. sc. Karin Doolan, doc.
Imajui na umu da je obrazovanje/usavravanje nastavnika jedan od kljunih preduvjeta uspjene i
kvalitetne provedbe kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja, pojavljivanje ovog Prirunika u domaem
odgojno-obrazovnom prostoru smatram izuzetno znaajnim. Sadraj koji donosi Prirunik usklaen je
sa suvremenom koncepcijom graanskog odgoja i obrazovanja, i pred uitelje i nastavnike (kao i druge
zainteresirane koji e se njime sluiti za osobno uenje ili pak u neposrednom odgojno-obrazovnom radu)
stavlja aktualne teme ovog interdisciplinarnog podruja. Osim to prati suvremene tokove, Prirunik se
jasno naslanja na strukturu Kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja pa uiteljima i nastavnicima nudi
svojevrsni scenarij (to pouavati?) i recepturu (Kako i s kim pouavati?) za provedbu nastave i drugih
aktivnosti... Koncepcija Prirunika poticajna je za aktivno i samostalno uenje, pa vjerujem da e se, osim
na policama uitelja i nastavnika koji sudjeluju u provedbi GOO-a, ovaj Prirunik pronai i na policama
svih onih koji se (ne)posredno bave mladima i nastoje kod njih njegovati znanja, vjetine i vrijednosti
povezane s graanskim odgojem i obrazovanjem. U tom kontekstu, dodatna vrijednost prirunika ogleda
se i u mogunosti njegova koritenja u radu sa studentima uiteljskih i nastavnikih fakulteta.
Dr. sc. Bojana ulum, doc.
135
Publikacija je nastala u sklopu eksperimentalne provedbe Graanskog odgoja i obrazovanja i projekta Novo doba
ljudskiha prava i demokracije u kolama kojeg u partnerstvu provode Centar za mirovne studije, Mrea mladih
Hrvatske i GONG, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
Projekt financira Europska unija, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Nizozemsko i Ameriko
veleposlanstvo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Za sadraj publikacije odgovorna je iskljuivo Mrea mladih Hrvatske i on se ni na koji nain ne moe smatrati
slubenim stajalitem Europske unije, niti nuno odraava stajalita Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske,
Nizozemskog veleposlanstva, kao niti Veleposlanstva Sjedinjenih Amerikih Drava u Republici Hrvatskoj.
Projekt provodi
Mrea mladih Hrvatske
www.mmh.hr
Projektni partner
Centar za mirovne studije
www.cms.hr
Projektni partner
GONG
www.gong.hr
Projekt financira
Europska unija
http://www.delhrv.ec.europa.eu
Projekt sufinancira
Ured za udruge Vlade RH
www.uzuvrh.hr
Projekt sufinancira
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta
Projekt sufinancira
Ameriko veleposlanstvo
www.zagreb.usembassy.
Projekt sufinancira
Nizozemsko veleposlanstvo
http://kroatie.nlambassade.org
Europska unija
http://www.delhrv.ec.europa.eu
ISBN: 978-953-7729-20-2