Professional Documents
Culture Documents
Struni rad
Jamila Jaganjac1
SAETAK
Autorica u ovome radu analizira uspjenost ljudskih resursa na radu sa stanovita faktora
koji prethode procesu obavljanja zadataka i dolaska uposlenika u kompaniju. Ovaj pristup je
dijelom analitikog karaktera, a dijelom kreira potrebe za ljudskim resursima bazirane na
stratekim ciljevima, pri emu se eliminie sve ono to ne podrava ciljeve. Pri tome je vano
pratiti u kojoj fazi ivotnog ciklusa se nalazi kompanija.
Obzirom da se poslovna zajednica pomie ka kulturi baziranoj na znanju, kritina taka za
svaku kompaniju je razumijevanje potreba za kljunim kompetencijama da bi kompanija bila
uspjena. Odjel ljudskih resursa preuzima ulogu proaktivnog stratekog partnera sa top
menadmentom, kako bi se osiguralo uinkovito ujednaavanje poslovnih ciljeva sa
inicijativama ljudskih resursa.
Konani rezultat poslovanja povezuje se sa sposobnou menadmenta da dobro planira,
organizuje i vodi, te sa sposobnou zaposlenika da odgovore zadacima koji su im povjereni.
Odgovornost svake kompanije za vlastite rezultate izraene kroz rezultate svakog uposlenika
je da planiranju ljudskih resursa, njihovom odabiru i voenju pristupi na sistematizovan
nain. Ovaj rad se bavi prvim koracima ka uspjenosti na radu: planiranju ljudskih resursa i
analizi radnog mjesta.
Kljune rijei: ljudski resursi, planiranje, sistem, analiza, radno mjesto, upoljavanje,
kompetencije, odgovornost.
UVODNA RAZMATRANJA
Upravljanje ljudskim resursima jedna je od najznaajnijih stratekih funkcija
menadmenta, jer upravo ljudski resursi svojim djelovanjem na materijalne i finansijske
resurse omoguavaju njihovo optimalno koritenje, te svojim znanjem, vjetinama i
iskustvom predstavljaju nezamjenjiv faktor uspjenosti kompanije.
Faktori koji omoguavaju da zaposlenici na izvrnim i rukovodnim mjestima daju
efekte koje kompanija od njih oekuje su izraeni kroz aktivnosti upravljanja ljudskim
resursima, a to su: analiza radnog mjesta, planiranje potrebnih ljudskih resursa, proces
regrutacije i zapoljavanja, uvoenje u posao, motivacione tehnike, razvoj karijere, ocjena
uspjenosti, te otkrivanje menaderskih potencijala.
Iako se prilikom procjene efekata izvrenja zadataka koje uposlenici obavljaju
uglavnom procjenjuju njihove sposobnosti da odgovore ciljnom rezultatu, kompanije esto
prave propuste u aktivnostima koje prethode dolasku zaposlenika u kompaniju. Sistem
planiranja ljudskih resursa, nain upoljavanja i poticanja uspjenosti ljudskih resursa moe,
ako nije postavljen i sagledan sa aspekta dugoronog utjecaja na rezultate, dovesti do
raskoraka izmeu trenutnih rezultata i buduih poslovnih efekata, kao i nivoa zadovoljstva
uposlenika.
Obzirom da su promjene na tritu este i da se poslovne aktivnosti moraju
prilagoavati realnim i trenutnim kretanjima, stalno praenje i prilagoavanje planova
ljudskih resursa trendovima, kao i usklaivanje sa ivotnim ciklusom kompanije su nune
aktivnosti koje vode ka uspjenosti ljudskih resursa u radu.
Planiranje ljudskih resursa je znaajno, ne samo kao polazna aktivnost na koju se
naslanjaju ostale aktivnosti iz domene ljudskih resursa, nego i kao temelj uspjenosti ljudskih
resursa kompanije, bilo da se radi o buduim uposlenicima ili uposlenicima koji ve rade u
kompaniji, gdje se njihov rad procjenjuje putem ocjene uspjenosti . Uspjenost uposlenika
mjeri se putem elemenata procjene: produkta rada kao vidljivog dijela zadatka, osobina
zaposlenika, kao i ponaanja i vjetina. Elementi ocjene uspjenosti, osim produkta rada, su
ujedno i elementi koji se postavljaju kao uslovi koji trebaju biti zadovoljeni da bi se kvalitetno
odgovorilo zahtjevima radnog mjesta. U svim dijelovima aktivnosti ljudskih resursa, do
dolaska uposlenika u kompaniju, odgovornost za buduu uspjenost na radnom mjestu snosi
kompanija. Nakon zapoljavanja uposlenika, ta odgovornost je podijeljena izmeu samog
uposlenika i kompanije.
1. PLANIRANJE LJUDSKIH RESURSA
Da bi uposlenici mogli odgovoriti postavljenim zahtjevima, kompanija prije njihovog
zapoljavanja treba jasno definirati potrebna radna mjesta, opis i zahtjeve radnih mjesta,
kriterije prijema na radno mjesto, mjerila uspjenosti, organizacionu strukturu.
II Analiza ponude
Unutranja
Vanjska
Predvianje kretanja
- promocije
- denominacije
- transferi
- otputanje
- penzionisanje
Predvianje
potreba
Broj i struktura
(iskustvo, znanja,
vjetine)
Predvianje
unutranje ponude
Predvianje
vanjske ponude
Broj i struktura
(iskustvo, znanja, vjetine)
Broj i struktura
(iskustvo, znanja,
vjetine)
III Usklaivanje
Putem eksterne analize trae se podaci koji postoje u bazi ili se posebno prikupljaju:
stepen zaposlenosti u regiji
nezaposlenost po strukama
obrazovne institucije u mjestu ili regiji
postoci prelazaka zaposlenih iz firme u firmu
Marui, Sveto: Upravljanje ljudskim potencijalima, Adeco, Zagreb 2006, str 145
odgovorio tim izazovima, potrebno je da mu je jasno definisano radno mjesto i mjerne take
uspjenosti.
Analiza radnog mjesta treba da sadri: poloaj u organizacionoj emi uz naznaku
neposrednog rukovodioca, aktivnosti na poslu, okruenje radnog mjesta, materijali i rezultati
rada, radne performanse, kontekst radnog mjesta, znanje i osobni zahtjevi za radno mjesto,
veze izmeu zadataka pojedinih radnih mjesta. Ona daje podlogu za niz stratekih odluka u
vezi sa ljudskim resursima, naroito u oblasti planiranja i organizacije rada unutar i meu
odjelima. Ukoliko je svako radno mjesto dobro analizirano i formirano u skladu sa zahtjevima
radnog mjesta po svim njegovim takama, vee su anse da e se zaposliti osoba koja e biti
produktivna.
Sa stanovita uspjenosti uposlenika, znaajan elemenat analize radnog mjesta je
analiza kritinih taaka rada. Kritine take rada su zadaci u kojima uposlenik ne smije praviti
pogreke, zadaci za koje on odgovara i na osnovu kojih e biti ocjenjivan. Ukoliko se dobro
odrede kritine take rada, to omoguava jednostavnije odrediti potrebne fizike i psiholoke
karakteristike osobe koja e raditi na tom radnom mjestu.
U kompanijama koje u odreenim fazama imaju velike fluktuacije uposlenika
istorodnih pozicija radnog mjesta, radi izbjegavanja istih propusta u narednom periodu,
potrebno je izvriti analizu slijedeih podataka: koliko je uposlenika ukupno po vrsti radnog
mjesta ili pripadnosti odjelu napustilo kompaniju ili bilo otputeno u prethodnih est mjeseci;
da li je u tom periodu vie puta dolo do promjene uposlenika na istom radnom mjestu; ta su
razlozi odlaska ili otputanja, te ta uposlenik nije dobro obavljao ako je otputen; postoji li
podudarnost u razlozima otputanja kod veeg broja uposlenika istorodnih radnih mjesta; da li
je neko napredovao sa tog radnog mjesta u prethodnih godinu dana; da li je radno mjesto
izloeno rizicima; postoji li trend odlazaka ili otputanja sa tih pozicija u kompanijama koje
se bave istom djelatnou.
Potrebno je obezbijediti kompletnost informacija kako bi se utvrdilo da li je
fluktuacija iskljuivo rezultat loe postavljenih zahtjeva radnog mjesta, ili je djelom uzrok i
opte stanje djelatnosti kojom se kompanija bavi. O vrsti i kvaliteti informacija ovise i dalje
aktivnosti kompanije u oblasti ljudskih resursa i usklaivanja sa planovima kompanije. Od
velikog je znaaja i da osoba ili tim koji se bave analizom radnih mjesta koriste znanja,
vjetine i sposobnosti potrebne da bi se taj posao kvalitetno uradio, a to su: poznavanje
osnovnih principa upravljanja i razvoja ljudskih resura; osnovne statistike metode; principi
odreivanja plaa, stimulacija i ostalih beneficija; osnove pravnih normi u vezi sa Zakonom o
radu; vjetina uspjenog usmenog i pismenog kominiciranja, te procjena situacija
meuljudskih konflikata, izvlaenje zakljuaka i davanje korisnih i primjenjivih preporuka.
Istraivanje koje je provela Vlada Velike Britanije 4 i objavila 2010 godine, pokazalo je
da ak 1,7 miliona radnika ne posjeduje vjetine za posao koji obavlja. Taj broj prije etiri
godine iznosio je 400.000.
Naime, 80.000 poslodavaca je popunjavalo upitnike u kojima su davali odgovore na
pitanja da li imaju radnike koji nisu u potpunosti vjeti u poslu koji obavljaju, te kakve im
vjetine nedostaju i da li su upravo te vjetine koje nedostaju kljune za posao koji obavljaju.
Istraivanje je pokazalo da u skoro svim oblastima rade uposlenici koji ne posjeduju vjetine
za obavljanje posla kojim se bave. Najee vjetine koje nedostaju britanskim radnicima su
rad s klijentima, timski rad, te komunikacijske vjetine.
Navedene vjetine kao kljuni element uspjenosti na radu u odreenim kategorijama
djelatnosti su one koje je teko precizno utvrditi da li uposlenik zadovoljava, prilikom samog
procesa zapoljavanja. Meutim, nagli porast sa 400.000 na 1,7 miliona nedovoljno vjetih
uposlenika za etiri godine, ukazuje na injenicu da se nakon prvog istraivanja nije mnogo
poduzelo od strane kompanija da usmjere svoje uposlenike na poboljanje vjetina putem
internih obuka ili usavravanja. Ili da se, s druge strane, definisane kljune vjetine provjere
detaljnijim i opsenijim postupkom prijema uposlenika putem situacionih intervuja u
kombinaciji sa ostalim metodama procjene podobnosti kandidata. Veliki broj uposlenika koji
4
www.dailymail.co.uk, 17.03.2010
LITERATURA
1. unje, Aziz,Top menader vizionar i strateg,Tirada d.o.o , Sarajevo 2002.
2. Marui Sveto,Upravljanje ljudskim potencijalima, Adeco, Zagreb 2006.
3. Risti, arko, Menadment ljudskih resursa, Ekonomski fakultet, Beograd 1999.
4. Bahtijarevi, .F.,Menadment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1994
5. Whitemore, John,Trening za postizanje uinkovitosti, Mate, Zagreb 2006.
6. www.dailymail.co.uk