UDK 297.

164:929 AUEVI

Angairani intelekt i praktini

tesavvuf: Jedan portret Muhameda
Demaludina auevia
Samir Beglerovi
Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Saetak
Tekst koji slijedi predstavlja nekadanjega reisul-ulemu Islamske zajednice kao angairanoga intelektualca i pobornika praktinog aspekta
meureligijskog dijaloga, te osobu iniciranu u derviki red mevlevija.
Upravo zahvaljujui tome spoju, auevi je bio posebno cijenjen meu
narodom i dijelom vjerskih krugova, a brojne inicijative njegova tesavvufskog kruga sauvat e veliki broj tradicionalnih vjerskih manifestacija
od zaborava.
Kljune rijei: Demaludin auevi, reisul-ulema, praktini meureligijski dijalog, tesavvufski kruok, Adem Karaozovi, Mujaga
Merhemi, Sejdaga Muidovi

Uvod
radu koji slijedi osvrnut emo se, pored osnovnih podataka o
ivotu i javnome djelovanju Demaludina auevia, naroito na
njegov intelektualni angaman te derviki identitet, poentirajui

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 27

27

23.3.2015 23:12:59

Samir Beglerovi

posebno znaaj djelovanja onoga to smo oslovili auevievim tesavvufskim kruokom. Naime, brojne studije o reisul-ulemi Demaludinu
aueviu pruaju znaajan fond informacija o njemu, ali, slobodni
smo zakljuiti, u drugome planu ostaju kako njegova odanost dervikom
ivotu (tarikat), tako i openito sva snaga intelektualnoga angamana.
Iz toga razloga rad smo podijelili, pored cjeline koja nudi osnovne
biografske podatke o aueviu, na jo dva dijela, u kojima prvo
razmatramo aueviev intelektualni angaman i derviki identitet, a
potom ukratko navodimo osnovne karakteristike njegova tesavvufskog
kruoka. Kako emo vidjeti, upravo zahvaljujui auevievu tesavvufskom kruoku, brojne aktivnosti kojima smo i smi svjedoci zapravo su
posljedica njegova projektiranja i planiranja. Ovaj rad nastaje tano na
godinjicu auevieva roenja.
1. Osnovni biografski podaci
Muhamed Demaludin auevi roen je 28. decembra 1870. godine
u selu Arapua kod Bosanske Krupe. Poetno vjersko obrazovanje (mekteb)
zavrio je pred svojim ocem Ali-hodom, a srednje u medresi u Bihau,
pred profesorom Ahmedom Sabit-efendijom Ribiem irazijom. Kada
je napunio 17 godina, otiao je u Istanbul na daljnje kolovanje, te je u
to vrijeme svoje ime iskazivao kao Mehmed. U Istanbulu je 1903. godine
zavrio Pravni fakultet. U Turskoj je primio mevlevijski tarikat, a potom
je spremljen za prevodioca i komentatora djela Mesnevija (mesnevihn).
Nakon povratku u Bosnu, te iste 1903. godine posvetio se reformi
Islamske zajednice i cjelokupnog bosanskog drutva. Sve do 1914.
godine, kada je izabran za reisul-ulemu, predavao je na sarajevskoj
Gimnaziji (sadanjoj Prvoj gimnaziji), te na Sudako-erijatskoj koli,
pretei dananjega Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Pokrenuo je
veliki broj vjerskih asopisa, organizirao brojne humanitarne akcije, a
ured Rijaseta otvorio je graanima svih nacija koji su mu se obraali s
razliitim potrebama. Nekoliko godina bio je predsjednik Muslimanskog
potpornog drutva Merhamet u Sarajevu, iji je osnovni zadatak bio
zbrinjavanje velikoga broja sirotinje u gradu. Ta njegova briga te poseban
angaman za vrijeme Prvoga svjetskog rata razlog su zbog kojega je
smatran velikim zatitnikom i zagovaraem sirotinje i muslimanki.1 Od
1

Vidi: Mahmud Tralji, Demaludin auevi (18701938), u knjizi: Reis Demaludin

28

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 28

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:00

Angairani intelekt i praktini tesavvuf: Jedan portret Muhameda Demaludina auevia

samoga poetka 1905. godine imenovan je za lana Ulema-i medlisa,

to je poloaj na kojemu je njegov reformatorski rad najvie doao do
izraaja. Oko 17 godina odravao je predavanja (dersove) iz Mesnevije,
prvo u mevlevijskoj Isa-begovoj tekiji na Bentbai, a potom u kui svoga
bliskog prijatelja hadi Mujage Merhemia.
Nakon due bolesti srca, preselio je na bolji svijet 28. marta 1938.
godine u Dravnoj bolnici u Sarajevu, po dervikom obiaju izgovarajui
vlastito Boije Ime Allah na posljednjim izdisajima. Denaza mu je bila
jedna od najposjeenijih u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.2 Naalost, tadanje slubeno glasilo Islamske zajednice Glasnik preskromno
je obiljeilo njegovo preseljenje na vjeni svijet.3 Nasuprot tome, Gajret
je posvetio posebne stranice tom dogaaju,4 a jedan od asopisa koje je
auevi pokrenuo, Novi Behar, posvetio je poseban broj reisul-ulemi
aueviu.5 Ovaj pristup otkriva nam postojanje dviju suprotstavljenih
tendencija, jo uvijek prisutnih, od kojih jedna, artikulirana kroz slubena glasila, skoro neupadljivo obiljeava smrt svojih istaknutih lanova,
dok druga, izraena kroz asopise koje su ti pojedinci s grupom saradnika
osnovali, posveuje cijeli broj tim velikim dogaajima.6
2. Intelektualni angaman i tesavvufsko naslijee
Veliki broja stranica napisanih o Demaludinu aueviu predstavlja materijal koji nudi vane, neizostavne podatke o njegovu ivotu i djelu,
auevi: prosvjetitelj i reformator, Sarajevo, Ljiljan, 2002, tom I, str. str. 244. Ovu vrijednu
dvotomnu knjigu budui da sadri brojne tekstove Demaludina auevia i o
aueviu, te neke analize prireivaa priredili su Enes Kari i Mujo Demirovi.
2

Vidi vie: Alija Nametak, Sarajevske uspomene, Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada,
1997, str. 4649.
3

Objavljen je samo tekst: Merhum hadi Mehmed Demaludin ef. auevi, Glasnik
Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije, Sarajevo, god. VI, br. 4, april 1938, str.
145147.
4

Vidi: Ivan A. Milievi, Velikom prijatelju u spomen, str. 220224; te: Merhum
hadi M. Demaludin auevi, str. 225229. Tekstovi su u cijelosti navedeni u knjizi:
Reis Demaludin auevi, tom I.
5

Vidi: Novi Behar, Sarajevo, god. XI, br. 20, 15. april 1938.

Slinu sudbinu doivjeli su hadi Mehmed-efendija Handi, u neto manjoj mjeri

(odnos Glasnik IVZ i El-Hidaje), te dr Ahmed Smajlovi (odnos Glasnik IZ i Preporod
na jednoj strani, te Islamska Misao na drugoj strani).
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 29

29

23.3.2015 23:13:00

Samir Beglerovi

uglavnom kao reisul-uleme, ali je u njima izostao jedan sveobuhvatniji

pristup kako njegovoj linosti tako i analizi sri problema kojima se
bavio. Tako je, npr., u pisanoj batini skoro u cijelosti potisnut njegov
tesavvufski identitet, spominjan u radovima tek usput, dok je u pogledu
pitanja kojima se bavio temelj njegova ukupnog angamana doslovno
zasjenjen potenciranjem u to vrijeme skoro svakodnevnih rasprava o
pravnom statusu noenja eira, pokrivanja lica kod ena i sl. Iz toga
razloga, smatramo vanim, kao neku vrstu nadopune, fokusirati se
upravo na njegov derviki identitet, prethodno ukratko izloivi osnovna
intelektualna pitanja koja je u svojim radovima tretirao.
Pratei sadraj brojnih auevievih objavljenih djela, i tekstova
i zapisanih govora, obraanja, sasvim je jasno da je njegova osnovna
preokupacija pitanje identiteta muslimana, to, shodno tadanjem
vremenu, podrazumijeva rasprave o naciji i njenu odnosu prema vjeri,7
te rasprave o odnosu muslimana prema Tradiciji i Objavi.8 Iz toga je
razloga pitanje identiteta muslimana njegova vremena uvijek praeno
i tretiranjem odnosa muslimana prema nemuslimanima, svojevrsnim
meureligijskim dijalogom koji auevi nije nikada tako izravno
oslovio, ali koji je zasigurno tretirao, i svojim ivotom svjedoio.
Najupeatljiviji segmenti dijaloga s nemuslimanima jesu njegova
nunost te sm sadraj uenja koja su zajednika svim vjerujuim
tradicijama, a te segmente auevi oslovljava kao stepen zdravog i
objektivnog prosuivanja.9 Shodno drutveno-povijesnim okolnostima u kojima je ivio, i shodno vremenu u kojem je djelovala veina
istaknutih bosanskih muslimanskih teologa do posljednje decenije XX
st., auevi svoje ideje nije stigao razraditi u pisanoj formi, ali ih je u
cijelosti predstavio svojom praksom. Upravo se, koncentrirajui se na
pitanje meureligijskog dijaloga, moemo navesti dva sluaja.
Nakon atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franca
Ferdinanda demolirane su brojne radnje u Sarajevu iji su vlasnici bili
7

Vidi: Demaludin auevi, Nacije i vjera, u knjizi: Islamska misao h. Mehmeda

Demaludina auevia: Izbor radova, Sarajevo, El-Kalem, 1998, str. 126130.
8

Vidi npr. njegov tekst u kojem izravno kriticizira i neke obiaje bosanskih muslimana:
Demaludin auevi, Kuran i muslimani, u knjizi: Islamska misao h. Mehmeda
Demaludina auevia, str. 110. i 113.
9

Vidi: Demaludin auevi, Objava (Vahjun), u knjizi: Islamska misao h. Mehmeda

Demaludina auevia, str. 146.
30

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 30

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:00

Angairani intelekt i praktini tesavvuf: Jedan portret Muhameda Demaludina auevia

Srbi, budui se znalo da iza atentata stoji velikosrpska politika, a to je

ekstremistima i povodljivim ljudima na drugoj strani pruilo priliku
za atak na graane srpske nacionalnosti. auevi je uputio slubeni
dokument Poruku muslimanima, u kojemu je skrenuo panju
muslimanima da moraju potovati Srbe i zatiti njihovu imovinu, jer
muslimani moraju da svome blinjem, svome komiji bez razlike
vjere... u pomo priskoe.10 Drugi primjer odnosi se na sluaj kada je
izvjesni seljak pravoslavne vjere izvrio diverziju nad telefonskom
komunikacijom austrougarske vojske pri emu je uhapen, a svjedok
te diverzije bilo je maloljetno muslimansko dijete. Na auevievu
izravnu sugestiju da spasi ivot tome ovjeku, njegov savjetnik, koji je
otiao da pravno verificira zakletvu mladia, izjavio je da zakletva toga
momka ne moe biti valjana, budui da u erijatskom pravu svjedoenje
maloljetnika nije prihvaeno.11
Nemogue je oteti se dojmu da ovi stavovi, koje je, vjerovatno,
auevi meu prvim bosanskim muslimanskim intelektualcima izrazio
u formi slubenih dokumenata i protokola, nisu dovoljno poentirani
u iroj javnosti, a ak nisu ni ozbiljnije analizirani u uim akademskim
krugovima. Slino tome, posveujui panju uglavnom njegovom, istina izuzetno vrijednom, drutvenom angamanu, skoro u potpunosti
izostala je analiza njegova dervikog identiteta, a sve to, sasvim prirodno,
ini vaan segment njegove cjelokupne linosti.
Za vrijeme boravka u Turskoj Demaludin auevi upoznao se s
mevlevijskim duhovnim vodiem (ejhom), uenjakom i autorom jednog
od najpoznatijih savremenih turskih komentara Mesnevije, Muhammedom Esadom Dedeom.12 Naalost, nije nam poznato tano otkada datira
auevieva veza sa tarikatom, ali je sigurno da je u vrijeme boravka
u Istanbulu, od 1887. do 1902. godine, pred Esadom Dedeom uio o
mevlevijskom dervikom redu, te studirao Mesneviju i perzijski jezik.13
10

Dokument Poruka muslimanima u cijelosti je prekucan i objavljen u knjizi: Reis

Demaludin auevi, tom I, str. 291292.
11

Ahmed Mahini, Lik i djelo velikog merhuma, u knjizi: Reis Demaludin auevi,
tom I, str. 233234.

12

O njemu vidi vie u knjizi: Nesrin ktay, Muhammed Esad Dede ve Mesnev erhi,
Istanbul, Marmara niversitesi, doktorska teza, 2008, str. 2252.
13

Vidi: Hafiz Muhamed Panda, Merhum Demaludin auevi, u knjizi: Reis

Demaludin auevi, tom I, str. 164.
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 31

31

23.3.2015 23:13:00

Samir Beglerovi

aueviev derviki ivot doao je do izraaja i u Istanbulu i u Bosni. Za

vrijeme obrazovanja u Istanbulu, umjesto uobiajene prakse stanovanja
u internatu, auevi je ivio u jednom unajmljenom stanu, okupljajui
oko sebe ljude zainteresirane za njegovo vlastito tumaenje savremenih
problema. Nema nikakve sumnje da je makar jedan dio tih okupljanja
provoen u zazivanju Boijih Lijepih Imena (zikr), mada nam, naalost,
autori brojnih lanaka to ne potvruju. No, ono to jeste sigurno, kombiniranjem autentinog tesavvufskog nauka i angairane savremene
teologije, auevi je veoma esto u negativan kontekst stavljao aktuelnu
vlast u brojnim muslimanskim zemljama, meu kojima i u Turskoj, to
je i bio razlog da ga je poznati turski historiar Ahmed Devdet-paa
uzeo pod svoju zatitu, branei ga od turske tajne policije.14 Bivi sve
vie zabrinut za njegovu sigurnost, Devdet-paa poslao ga je zajedno
s drugim profesorima koji su simpatizirali auevia kao novinarskog
izvjetaa u Hidaz i Jemen.
Dolazei u Sarajevo za vrijeme studijskih raspusta u mjesecu
ramazanu, od 1900. do 1902. godine, auevi je prenio svoju derviku
praksu iz Istanbula, ovaj put stanujui ne u unajmljenom stanu ve
u Gazi Husrev-begovom hanikahu. Svake ramazanske noi nakon
teravije njegova preskromna dervika sobica bila je prepuna ljudi zainteresiranih za ve spomenuta predavanja sastavljenja kombiniranjem
autentinog tesavvufskog nauka i angairane savremene teologije.15
Uporedo s drutvenim i aktivnostima u Zajednici, auevi je nastavio
odravati i sarajevsku mevlevijsku tradiciju, drei predavanja iz
Rumijeve Mesnevije. Ne znamo kada je tano poeo s ovom praksom
kao mesnevihn, pouzdano se zna da je to bilo ve od samih poetaka
angamana u Ulema-i medlisu,16 a predavanja je zasigurno drao u 1911.
godini u Isa-begovoj tekiji sve do zabrane njena rada, te potom nastavio
u kui hadi Mujage Merhemia. Uitavanje prakse dervia prethodnih
generacija u ivot modernog bosanskog drutva aueviu je pomoglo
da osmisli specifian vid pisma arebicu, koja je bila izraz bosanskoga
14

O tim burnim vremenima u Turskoj napisani su brojni radovi. Vidi npr.: Azra Gado,
Bediuzzaman Said Nursi, Sarajevo, Udruenje Ilmijje, 1998, str. 6063.
15

Vidi: Fehim Spaho, Uspomene na merhum Demaluddina, u knjizi: Reis

Demaludin auevi, tom I, str. 150.
16

Vidi: Mahmud Tralji, Hadi Mehmed Demaluddin ef. auevi kao vaiz i
mesnevihan, ebi Arus, Sarajevo, izd. Fejzullah Hadibajri, 1974, str. 18.
32

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 32

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:00

Angairani intelekt i praktini tesavvuf: Jedan portret Muhameda Demaludina auevia

jezika napisanoga formom arapskoga pisma.17 Naime, dervii su mnogo

ranije u elji da opa muslimanska te napose tesavvufska uenja priblie
svome narodu sastavljali pjesme (ilahije i kaside) na maternjem jeziku
zapisujui ih arapskim pismom.18 Ovu praksu Demaludin auevi,
na odreen nain, legitimirao je ali i popularizirao.
Kako smo ranije naveli, ubrzo nakon povratka u Sarajevo, auevi
je imenovan za profesora erijatske sudake kole. Meutim, sredinom
1912. godine na mjesto direktora erijatske sudake kole postavljen je
nastavnik koji nije bio lan Ilmije. Iz toga razloga auevi je u julu
1912. godine dao otkaz u koli. Razlog otkaza bio je principijelne naravi,
budui da je auevi smatrao kako je imenovanje direktora koji nije lan
Ilmije, a inae njegova linog prijatelja, znailo potcjenjivanje znaaja
Ilmije, da naglasimo udruenja imama, dakle vjerskih slubenika, te
da je aueviev premjetaj ustvari predstavljao i degradiranje njegove
linosti, ali i svojevrstan prezir naspram poloaja vjerskoga uenjaka
u tadanjem modernom bosanskom drutvu.19 Ova reakcija dodatno
pokazuje aueviev angaman i duboko razumijevanje sutinskih
problema njegova vremena, jer su prethodno izneseni postupci sasvim
sigurno u skladu s opim prodorom moderne znanosti i izmjetanja
religije iz smoga sredita i temelja ka marginama drutvenoga ivota.
Stoga je aueviev otkaz reakcija i zrelog ali i apsolutno odgovornog
mislioca, intelektualca, spremnog na snoenje posljedica svoga postupka. I stvarno, period koji je uslijedio bio je jedno od najveih iskuenja
u njegovu ivotu. U naredne dvije godine, to zvui doista nevjerovatno,
auevi nije imao nikakva materijalna primanja. No, umjesto finansijskog zaduivanja, to je na i obiaj nae generacije intelektualaca i
muslimanskih znanstvenika, a to kao po pravilu skoro uvijek dovodi do
gubitka nezavisnoga, slobodnoga miljenja, te, s vremenom, i konanog
odustajanja od insistiranja na principu zbog kojega je uope i nastupila
teka situacija, auevi se odluio u praksi potvrditi derviki princip
siromatva (faqr), prodajui svoje knjige i namjetaj, i tako naprosto
17

Vidi: Seid M. Tralji, Arebica ili hrvatica, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom
I, str. 246249.
18

Vidi: Hamdija Muli, Prosvjeivanje preko ive rijei i knjige, u knjizi: Reis
Demaludin auevi, tom I, str. 204205.
19

Vidi vie: Mahmud Tralji, Istaknuti Bonjaci, Sarajevo, El-Kalem, 1998, str. 52.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 33

33

23.3.2015 23:13:00

Samir Beglerovi

preivljavajui.20 Ovo je samo povealo ljubav muslimana prema njemu.

Ipak, stanje je bivalo sve tee, te je auevi ozbiljno razmiljao o
povratku u Tursku. Dragi Bog podario je specifinu situaciju u kojoj je
dotada aktuelni reisul-ulema hafiz Sulejman arac podnio ostavku na
taj najvii poloaj u Zajednici, te je, i pored protivljenja bosanske vlade,
na insistiranje Hodinske kurije i intelektualaca, auevi imenovan
reisul-ulemom 1914. godine. Nema nikakave sumnje da su i lanovi
Hodinske kurije i krugovi intelektualaca dali prednost aueviu
usljed njegove neupitne obrazovanosti, sposobnosti razumijevanja bti
problema njihova vremena i nepokolebljive odgovornosti u obavezama
koje je vrio.21
Naredne godine pokazat e da je jednome dijelu Hodinske kurije
auevieva odgovornost ipak predstavljala veliki teret, usljed ega
e doi do velike, rekli bismo, temeljne podjele meu muslimanima
Bosne i Hercegovine koja se zadrala sve do danas. No, o tome govorimo
detaljno u zasebnoj studiji.22 Njegovo konstantno vezanje tesavvufa i
tarikata za slubenu teologiju i uvrijeeni ivot Zajednice posebno je
izraeno inom zazivanja Lijepih Bojih Imena (zikr), ije je uenje na
inu inauguracije za reisul-ulemu predvodio duhovni starjeina (ejh)
Isa-begove mevlevijske tekije na Bentbai Ruhija ehovi.23 Otvorenost
tradicionalne percepcije islama u Bosni i Hercegovini, iji je bitni
segment i tesavvufsko naslijee, naroito je dola do izraaja na ovome
inu inauguracije, koji je, moe se slobodno rei, kod nas jedinstveni a
ipak dosada nedovoljno poentirani derviki mevlevijski in. Ne samo da
je derviki zikr bio sastavni dio programa ve je, rekli bismo, in postavljenja skoro u cijelosti bio podreen mevlevijskom nainu imenovanja
20

Vidi: Hafiz Muhamed Panda, Merhum Demaludin auevi, u knjizi: Reis

Demaludin auevi, tom I, str. 172.
21

O auevievoj angairanosti kao reisul-uleme za vrijeme Prvoga svjetskoga rata

vidi: Amir Duranovi, Prva godina Prvog svjetskog rata: Demaludin ef. auevi na
stranicama Sarajevskog lista, Prilozi, Institut za istoriju u Sarajevu, br. 39, 2010, str.
175184. Takoer i: air Sikiri, Fragmenti iz uspomena na rahmetli auevia, u
knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I, str. 200201.
22

Rije je o knjizi: Tesavvuf Bosne u vidicima Fejzulaha Hadibajria: Vjerski i kulturni

razvoj bosanskih muslimana u prvoj polovini XX stoljea, Sarajevo, Bookline d.o.o., 2014.

23

Vidi: Fejzullah Hadibajri, Iz posljednjih dana ivota mevlevijske tekije u Sarajevu

(14621957.), ebi Arus, Sarajevo, izdava Fejzullah Hadibajri, 1974, str. 34.
34

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 34

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:01

Angairani intelekt i praktini tesavvuf: Jedan portret Muhameda Demaludina auevia

starjeine tekije (postniin), budui da je prilikom ustolienja reisululeme auevia program praen nastupom mevlevijskog orkestra
Isa-begove tekije u dvoritu Careve damije.24 Insistirajui na ukupnoj
duhovnoj tradiciji bosanskih muslimana, auevi nije pravio razliku, u
smislu preferiranja, izmeu unutarnje (bin) i izvanjske (hir) tradicije
islama. Tako je, pored svakodnevnih, slubenih zaduenja, redovno
odlazio i u posjetu (zijaret) turbetu i tekiji Abdurahmana Sirri-babe
na Oglavku, jednom od reformatora tarikata u Bosni i Hercegovini
u XIX stoljeu.25 Jednostavno reeno, sva njegova borba zapravo je
podrazumijevala borbu za cjelokupno duhovno i materijalno naslijee,
pa je tako shvatljivo njegovo insistiranje na ouvanju svih institucija
i objekata Islamske zajednice meu kojima i tekija.26 Ovo je naroito
vano s obzirom na to da e kasnije, najvjerovatnije dodatno podstaknut
ovim trudom, Adem-beg Karaozovi, jedan od bosanskih tesavvufskih
prvaka u prvoj polovini XX st., tijesno saraivati s reisul-ulemom aueviem, kako emo to vidjeti u sljedeem poglavlju. Naposljetku, njegov
derviki identitet trajno je sauvan i u njegovim uvenim potpisima
kojima je zavravao svoju privatnu korespondenciju najsiromaniji
vjernik u Boiju jednost Mehmed Demaludin (afqar al-muwaidn
Mamad Gaml ad-Dn).27
Da su ga cijeloga ivota pratile ljubav i iskrenost, najbolje je potvrdila sma auevieva smrt koju je doekao, kako smo ve rekli, dervikim
obiajem izgovarajui vlastito Boije ime Allah, a prizor kojem je nakon
toga bio svjedok njegov dugogodinji bliski prijatelj i saradnik hafiz
Muhamed Panda naprosto podsjea na kazivanja iz starih vremena
tako strana naem okotalom, bezemotivnom, modernom umu.28

24

Vidi: Seid Strik, Razdoblje ejha Ruhije, u djelu: Zbornik radova: Isa-begova tekija
u Sarajevu, str. 131.

25

Vidi: air Sikiri, Fragmenti iz uspomena na rahmetli auevia, u knjizi: Reis

Demaludin auevi, tom I, str. 201.
26

Vidi: Demaludin auevi, Odnoaj islama prema dravi i drugim konfesijama,

u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I, str. 275.

27

Vidi: Sulejman Topi, dematski imam, Iz korespondencije h. Mehmed Demaludin

ef. auevia, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I, str. 216219.

28

Hafiz Muhamed Panda, Merhum Demaludin auevi, u knjizi: Reis Demaludin

auevi, tom I, str. 181.
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 35

35

23.3.2015 23:13:01

Samir Beglerovi

2.1. aueviev tesavvufski kruok

Demaludin auevi redovno je odravao predavanja iz tesavvufa

u uem krugu pripadnika tarikata, koji su se sastajali u kui Sejdage
Muidovia, dervia nakibendijskog reda, a koji se ranije obrazovao
zajedno s Mujagom Merhemiem. Tome krugu ljudi koji su sluali ova
predavanja pripadali su i Adem-beg Karaozovi te spomenuti hadi
Mujaga Merhemi.29 Upravo iz ovog auevieva tesavvufskog kruoka
razvit e se osnovni pravci javnog djelovanja mutesavvifa na poetku
XX st. U mogunosti smo prepoznati dva takva pravca. S obzirom na
koncept naega rada, nismo u mogunosti te pravce detaljno predstaviti.
Pozivajui se na jedan ranije objavljeni rad upravo o tome,30 samo emo
naznaiti koji su to smjerovi.
Prvi je obiljeen angamanom Adem-bega Karaozovia, i to u
nekoliko vidova, od kojih je svakako najzanimljiviji nastojanje ka reaktiviranju Gazi Husrev-begova hanikaha, to je, opet, podrazumijevalo
dvoje: izraz tenje ka prosvjetnoj nezavisnosti Bosne i Hercegovine,
te elju za podizanjem obrazovnoga kvaliteta bosanskih dervikih
duhovnih starjeina ejhova. Drugi pristup odnosi se na angaman
hadi Mujage Merhemia, vezan uglavnom za Sarajevo, a koji se ogledao
naroito u nastavku tradicije prevoenja i tumaenja Mesnevije,
autora Mawlne all ad-Dn Rmja, uz prethodno dobijeno duhovno
ovlatenje (mesnevihnstvo), te u organiziranju brojnih tradicijskih
vjerskih sveanosti, koje e, na taj nain, biti sauvane od zaborava, a
danas se, upravo zahvaljujui tome angamanu, odravaju u okviru
posebnih programa pojedinih tekija i damija.
Aktivnost auevieva tesavvufskog kruoka bila je konstantna, ak
i u vrijeme poznatoga razlaza izmeu Demaludina auevia i hadi
Mujage Merhemia. Njihovo meusobno distanciranje, shodno naem
dubokom uvjerenju, i bit e prevladano aktivnou kruoka. Argumenti
i ove tvrdnje, ali openito i stava da je takav kruok imao znatan utjecaj,
jesu dva teksta Adema Karaozovia, u kojima je Karaozovi, obraujui ivot i djelo osnivaa dervikog reda mevlevija Rumija te prezenti29

Vidi: Mahmud Tralji, Hadi Mehmed Demaluddin ef. auevi kao vaiz i
mesnevihan, ebi Arus, Sarajevo, izdava Fejzullah Hadibajri, 1974, str. 18.

30

S. Beglerovi, Prilog izuavanju tesavvufske misli i tarikatske prakse u XX st.,

Novi Muallim, Sarajevo, XI/2010, br. 42, str. 5965.; takoer i: Tesavvuf Bosne u vidicima
Fejzulaha Hadibajria, str. 122144.
36

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 36

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:01

Angairani intelekt i praktini tesavvuf: Jedan portret Muhameda Demaludina auevia

rajui dijelove Mesnevije, izravno spomenuo Demaludina auevia,

posveujui mu jedan lanak povodom auevieve ezdeset i pete
godine ivota,31 i to pod krajnje sugestivnim naslovom Istiniti imam,32
a u drugom ga oslovljavajui ivui mladi-starac. U tom drugom
radu Karaozovi je istakao da je auevi obolio i prestao kazivati
Mesneviju, aludirajui pri tome da u Sarajevu postoje ljudi koji bi mogli
nastaviti njeno tumaenje te izraavajui nadu da e ih taj njegov tekst
ponukati, da se maknu, kako se ta tradicija ne bi ugasila u Bosni.33 Pod
tim osobama koje mogu nastaviti kazivanje Mesnevije Karaozovi ne
samo da misli ve najavljuje budui angaman Mujage Merhemia kao
mesnevihna, to po naemu sudu, otkriva da je Karaozovi bio spona
izmeu auevia i Merhemia nakon njihova meusobnog razlaza, te
da su, i pored velikih nesuglasica, u kasnijem periodu i reis auevi i
Mujaga Merhemi nastavili zajedniko djelovanje na polju tesavvufa
te njegovanja bosanske muslimanske duhovne batine uope.34

Engaged intellect and practical tasawwuf:

A portrait of Muhamed Demaludin auevi
Summary
The text that follows represents a former head of the Islamic community
(reisul-ulema) as an engaged intellectual and an advocate of a practical
aspect of inter-religious dialogue, as well as a person initiated in a Sufi
31

Ibni Adem, Hazreti Mevlana Delaluddini Rumi: Istiniti imam (Dragulji iz

velianstvene Mesnevije), Islamski glasnik, 17. januar 1936, str. 4.

32

Da li je ovo bila stvarna namjera Adem-bega, ne znamo, no, rije je o tamparskoj

greci, ispravan naslov glasi: Istiniti iman. Vidi: Ibni Adem, Hazreti Mevlana
Delaluddini Rumi: Neka se ispravi!, Islamski glas, 24. januar 1936.

33

Ibni Adem, Hazreti Mevlana Delaluddini-Rumi (Kaddesallahu sirrehulaziz),

Islamski glas, br. 22, 04. mart 1936, str. 11.
34

U tome vremenu aueviev tesavvufski krug se i sastojao samo od njih trojice:

auevia, Merhemia i Karaozovia, jer je etvrti pripadnik Sejdaga Muidovi umro
1917. godine. Vidi: Fejzulah Hadibajri, Hadi Mujaga Merhemi: ivot i rad, Sarajevo.
Predavanje odrano 30. aprila 1959. godine prilikom etrdesetnice smrti u H. Mujaginoj
kui u Sarajevu, separat, 1959, str. 22.
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 37

37

23.3.2015 23:13:01

Samir Beglerovi

order of Mevlevis. Thanks to that particular fusion, auevi was a particularly respected in public and partly in religious circles, and numerous
initiation of his tasawwuf circle will preserve a large number of religious
events from oblivion.
Key words: Demaludin auevi, reisul-ulema, practical inter-religious
dialogue, tasawwuf study group, Adem Karaozovi, Mujaga Merhemi,
Sejdaga Muidovi

Izvori i literatura

Ahmed Mahini, Lik i djelo velikog merhuma, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I

Amir Duranovi, Prva godina Prvog svjetskog rata: Demaludin ef. auevi na stranicama Sarajevskog lista, Prilozi, Institut za istoriju u Sarajevu, br. 39, 2010.

Alija Nametak, Sarajevske uspomene, Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada, 1997.

Azra Gado, Bediuzzaman Said Nursi, Sarajevo, Udruenje Ilmijje, 1998.

Demaludin auevi, Kuran i muslimani, u knjizi: Islamska misao h. Mehmeda Demaludina auevia

Demaludin auevi, Nacije i vjera, u knjizi: Islamska misao h. Mehmeda Demaludina

auevia: Izbor radova, Sarajevo, El-Kalem, 1998.

Demaludin auevi, Objava (Vahjun), u knjizi: Islamska misao h. Mehmeda Demaludina auevia

Demaludin auevi, Odnoaj islama prema dravi i drugim konfesijama, u knjizi:

Reis Demaludin auevi, tom I

Fehim Spaho, Uspomene na merhum Demaluddina, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I

Fejzulah Hadibajri, Hadi Mujaga Merhemi: ivot i rad, Sarajevo. Predavanje odrano
30. aprila 1959. godine prilikom etrdesetnice smrti u H. Mujaginoj kui u Sarajevu, separat, 1959.

Fejzullah Hadibajri, Iz posljednjih dana ivota mevlevijske tekije u Sarajevu (1462

1957.), ebi Arus, Sarajevo, izdava Fejzullah Hadibajri, 1974.

Hafiz Muhamed Panda, Merhum Demaludin auevi, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I

Hamdija Muli, Prosvjeivanje preko ive rijei i knjige, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I

Ibni Adem, Hazreti Mevlana Delaluddini Rumi: Neka se ispravi!, Islamski glas, 24. januar 1936.

Ibni Adem, Hazreti Mevlana Delaluddini-Rumi (Kaddesallahu sirrehulaziz), Islamski

glas, br. 22, 04. mart 1936.

- Ibni Adem, Hazreti Mevlana Delaluddini Rumi: Istiniti imam (Dragulji iz velianstvene Mesnevije), Islamski glasnik, 17. januar 1936.

38

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 38

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:01

Angairani intelekt i praktini tesavvuf: Jedan portret Muhameda Demaludina auevia

Ivan A. Milievi, Velikom prijatelju u spomen, Reis Demaludin auevi, tom I

Mahmud Tralji, Hadi Mehmed Demaluddin ef. auevi kao vaiz i mesnevihan,
ebi Arus, Sarajevo, izd. Fejzullah Hadibajri, 1974.

Mahmud Tralji, Demaludin auevi (18701938.), u knjizi: Reis Demaludin auevi:

prosvjetitelj i reformator, Sarajevo, Ljiljan, 2002, tom I

Mahmud Tralji, Istaknuti Bonjaci, Sarajevo, El-Kalem, 1998.

Merhum hadi M. Demaludin auevi, Reis Demaludin auevi, tom I

Merhum hadi Mehmed Demaludin ef. auevi, Glasnik Islamske vjerske zajednice
Kraljevine Jugoslavije, Sarajevo, god. VI, br. 4, april 1938.

Nesrin ktay, Muhammed Esad Dede ve Mesnev erhi, Istanbul, Marmara niversitesi,
doktorska teza, 2008.
Novi Behar, Sarajevo, god. XI, br. 20, 15. april 1938.

Poruka muslimanima, Reis Demaludin auevi, tom I

S. Beglerovi, Prilog izuavanju tesavvufske misli i tarikatske prakse u XX st., Novi Muallim, Sarajevo, XI/2010, br. 42.

Samir Beglerovi, Tesavvuf Bosne u vidicima Fejzulaha Hadibajria: Vjerski i kulturni razvoj
bosanskih muslimana u prvoj polovini XX stoljea, Sarajevo, Bookline d.o.o., 2014.
Seid M. Tralji, Arebica ili hrvatica, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I

Seid Strik, Razdoblje ejha Ruhije, u djelu: Zbornik radova: Isa-begova tekija u Sarajevu

Sulejman Topi, dematski imam, Iz korespondencije h. Mehmed Demaludin ef. auevia, u knjizi: Reis Demaludin auevi, tom I

air Sikiri, Fragmenti iz uspomena na rahmetli auevia, u knjizi: Reis Demaludin

auevi, tom I

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 39

39

23.3.2015 23:13:01

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 40

23.3.2015 23:13:01