UDK: 811.411.21367.

633

ZEHRA ALISPAHI
(Sarajevo)

PRIJEDLOZI U ARAPSKOM JEZIKU

KAO RASKRIVATELJI NOVIH
SEMANTIKIH POTENCIJALA
Saetak
Prijedlozi u arapskom jeziku pripadaju skupini znaenjskih estica, ili
rijei koje, barem prema tradicionalnim arapskim gramatiarskim kolama, nemaju vlastiti leksiki potencijal, ve do izraaja dolaze u datome
jezikom kontekstu. Meu dvadeset i tri skupine estica, oni predstavljaju najaktivniju skupinu, a kao takvi pripadaju grupi aktivnih estica, odnosno estica koje imaju rekciju kakva se realizira na rijei kojoj
prethode. Takva pozicija prijedloga ispred imena, relektira se genitivom
imena koji se moe manifestirati na eksplicitan ili implicitan nain, ili
pretpostavljati prema poloaju u reenici.
Iako se prema miljenju znatnog broja jezikoslovaca, prijedlozima ne
odriu odreeni leksiki potencijali u situacijama kada se posmatraju u
kontekstu, znaenja im se upotpunjavaju tek nakon vezivanja s imenima
i glagolima, a oni pokazuju raznolike mogunosti nijansiranja semantike
glagola koje prate ali i ostavljaju mogunost njihove semantike tranzicije. Uloga prijedloga u sferi kuranske poetike je zadivljujua.
Opa zapaanja koja se odnose na leksika znaenja prijedloga u
arapskom jeziku upuuju na slijedee: arapski prijedlozi su vieznani;
razliiti prijedlozi dijele zajednika znaenja to im omoguuje da u odreenom kontekstu budu uzajamno zamjenljivi; svaki prijedlog je prepoznatljiv po jednom (primarnom) znaenju ali moe imati i brojna druga
sekundarna znaenja; znaenje glagola koje prate prijedlozi u arapskom
jeziku u veini sluajeva kompatibilno je znaenju prijedloga; promjena u znaenju baznog glagola rezultira promjenu prijedloga ili njegovoga baznog znaenja koje ga prati. Osam je najfrekventnijih izvornih
prijedloga koji ostvaruju vrstu vezu sa glagolima i koji se pojavljuju u

50

Zehra Alispahi
Kuranu, koji je bio i korpus naeg istraivanja a oni su bili i predmet
nae panje u ovome radu to su: , , , , , , i .
Iako morfoloka, sintaksika i leksika obiljeja prijedloga koja
nalazimo u brojnim gramatikama koje su bile predmet nae panje
upuuju na prijedloge kao drugostepene ili sekundarne dijelove reenice njihova sutinska uloga je suprotstavljena tome jer prijedlozi
predstavljaju ivi dio jezika i aktivno utiu na bogaenje jezikog
potencijala. injenica da prijedlozi imaju znaajan udio u produkciji novih znaenja u arapskom jeziku potvruje da oni nisu do kraja
lieni svojih semantikih potencijala.
Kljune rijei: prijedlozi, glagoli, veza, arapski jezik, znaenje.

UVOD
Pionirski autorski rad o prijedlozima u arapskom jeziku na stranicama Priloga za orijentalnu ilologiju potpisao je dr. air Sikiri jo 1962. godine.
Neto mlai arabisti, poput Mustafe Jahia, Mejre Softi i Amre Mulovi,
ovu temu su tretirali parcijalno kroz svoje magistarske i doktorske teze i
kroz obradu rukopisa Mustafe Ejubovia ejh Juje i Ibrahima Opijaa koji
su u svojim gramatikama posebna poglavlja posvetili prijedlozima u arapskom jeziku.1 Ovaj rad kao prirodan nastavak ve istraenog donosi i neke
novine na polju semantike prijedloga i njihove uloge u raskrivanju drugih
semantikih potencijala arapskog jezika kroz primjere iz asnog Kurana.
Prijedlozi u arapskom jeziku urf al-arr (partikule povlaenja),
al-urf al-rra (partikule koje za sobom vuku), urf al-ifa (partikule pripajanja), predstavljaju jednu od dvadeset i tri vrste partikula,
imajui u vidu znaenja koja se njima izriu u rijeima kakve dolaze poslije njih. To su nepromjenljive, nesamostalne i pomone rijei
koje imena iza sebe dovode u razne odnose prema drugim rijeima
u reenici.2 Prijedlozi pripadaju skupini znaenjskih partikula (urf
al-man), koje nemaju vlastiti leksiki potencijal,3 ve do izraaja
dolaze u konkretnom jezikom kontekstu.
1

2
3

O prijedlozima u arapskom jeziku pisao je air Sikiri u POF-u, Sv. III-IV, Sarajevo,
1953, 553-574 u radu pod naslovom Sintaksike funkcije arapskih prijedloga, Teuik
Mufti u Gramatici arapskog jezika, IK Ljiljan, Sarajevo, 1999, 343-346 u poglavlju
pod naslovom Prijedlozi (propozicije), Mustafa Jahi u knjizi Arapska gramatika u djelu al-Fawid al-abdiyya Mustafe Ejubovia, Sarajevo, 2007, 581-614, Mejra Softi
u knjizi Kompedij arapske sintakse Ibrahima Opijaa Mostarca, Islamska pedagoka
akademija u Zenici, Zenica, 2002, 110-119, i Amra Mulovi u knjizi Arapska gramatika tradicija u Bosni, ejh Jujo o regensu, Dobra knjiga, Sarajevo, 2012, 33-66.
Teuik Mufti, Gramatika arapskog jezika, IK Ljiljan, Sarajevo, 1999, 343.
Ovu tvrdnju neki arapski jezikoslovci uzimaju sa rezervom tvrdei da prijedlozi,
ipak, imaju svoje leksiko znaenje.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

51

Meu partikulama u arapskom jeziku, prijedlozi predstavljaju najaktivniju

i najivlju skupinu rijei. Oni pripadaju skupini efektivnih ili aktivnih partikula, odnosno partikula koje imaju rekciju (al-urf al-mila) koja se realizira na rijei kojoj prethode. Prijedlozi su deinirani kao imenske partikule,
budui da se sintaksiki i semantiki odreuju u reenici i kao takve dolaze
ispred imena u svojstvu regensa. Takva pozicija prijedloga ispred imena, relektira se genitivom imena koji se moe manifestirati na eksplicitan ili implicitan nain, ili pretpostavljati prema poloaju u reenici.4 Prijedlozi koji u
arapskom jeziku dolaze prije imena u najirem znaenju rijei, grade speciinu sintaksiku strukturu koja se u arapskoj gramatiarskoj tradiciji zove
prijedloka konstrukcija (rr wa marr) ili kvazi-reenica (ibh al-umla).
Odnosi na koje ukazuju prijedlozi u arapskom jeziku mnogobrojni
su, a esto jedan prijedlog oznaava vie njih, pa se mogu meusobno
razlikovati na osnovu konteksta u kojem stoje. I arapski prijedlozi u svojoj biti izraavaju razliite aspekte dimenzionalnih i nedimenzionalnih
znaenja koja su veoma razuena a ponekad i brojano kompleksna.5
Veina tradicionalnih arapskih gramatika navodi podatak da u arapskom
, ( za zakletvu),
, ,
,
jeziku ima dvadeset prijedloga: , ,
,
,
i .6 Odstupanja od
,
,
( za zakletvu), ,
,

,

,
,

,
i , koje neki graovakvog stava najee se vezuju za prijedloge ,
matiari ne ubrajaju u prijedloge, budui da je njihova upotreba kao prijedloga iznimno rijetka, ili je vezana za neka dijalekatska podruja.7 Dileme
,
, koji su po miljenju jednog broja
su prisutne i kod prijedloga
i
gramatiara glagoli, iako ih drugi svrstavaju u prijedloge. Kao partikule za
izuzimanje, neki ih obrauju u okviru glagola, a neki u okviru prijedloga.
Postoje i neki drugi prijedlozi koji su ponekad bili predmet polemike gramatiara. Istiemo prijedlog koji se kao prijedlog javlja
iskljuivo sa spojenim zamjenicama.8
4

Tri su situacije u kojima rije obavezno stoji u genitivu: u poziciji nakon prijedloga,
kao muf ilayh u okviru genitivne konstrukcije i u sluaju atributa (al-nat) koji prati
rije zateenu u genitivu. Eksplicitni i implicitni nain izraavanja genitiva i njegovo
pretpostavljanje prema poloaju u reenici, primjeujemo u slijedeim primjerima:
Udtu il al-bayti; Araftu al al-wd; Itarafa al-muttahamu bi m nusiba ilayhi.
Vidjeti vie u: Ivo Pranjkovi, Druga hrvatska skladnja Sintaktike rasprave, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2001, 7-36.
Muammad Asad al-Ndir, Naw al-lua al-arabiyya, Al-Maktaba al-ariyya,
drugo izdanje, Bejrut, 1418/1997, 749; Muaf al-alyn, mi al-durs alarabiyya, I, Al-Maktaba al-ariyya, Bejrut, 2005, 522; Abbs asan, Al-Naw
al-wf, II, Dr al-marif, Kairo, 2007, 431.
Dijalekat plemena Huayl i Uqayl prema: M. al-alyn, op. cit., III, Al-Maktaba
al-ariyya, Bejrut, 2005, 52; Ab al-Qsim Mamd ibn Umar al-Zamaar, AlMufaal film al-lua, Dr iy al-ulm, Bejrut, 1990, 337.
A. asan, op. cit. 452.

52

Zehra Alispahi

Tokom istraivanja naili smo na brojne podjele prijedloga. Zbog

ogranienog prostora zadrat emo se samo na podjeli prijedloga koja
se odnosi na njihov semantiki aspekt (nepotpunost znaenja) u kontekstu ostvarivanja semantikih funkcija i veze u reenici. Tako se prijedlozi dijele na izvorne (urf al-arr al-aliyya), redundantne (urf alarr al-zida) i poluredundantne (urf al-arr al-abih bi al-zida).
Izvorni prijedlozi daju posve novi kvalitet i znaenje iskazu, odnosno
reenici u kojoj se nau. Uvjet za to je postojanje tri kljuna elementa:
regensa (al-mil), izvornog prijedloga (arf al-arr al-aliyya) i imena
u genitivu (al-marr). Spajajui regens (al-mil) s imenom u genitivu
(al-marr) i izvorni prijedlozi predstavljaju dio nezaobilaznog semantikog trougla ija je konana rezultanta semantika veza (man t-talluq).
U ovako uspostavljenoj semantikoj vezi prijedlozi koje smo naveli
kao pomone i nepunoznane rijei, ipak, nijansiraju i utjeu na znaenje iskaza koji se prezentira. Ostvarujui semantiku vezu sa svojim regensom, izvorni prijedlog postaje prijemosnica izmeu regensa i imena
u genitivu, dajui na taj nain znaenju regensa novo sekundarno znaenje. Odsustvo bilo kojeg elementa iz spomenutog trougla moe poremetiti semantiku ravnoteu.9 Ta semantika ravnotea je jedino mogua uz prisustvo izvornih prijedloga i prijedlonih konstrukcija koje
imaju svoje regense.
* ,
*,
Izvorni ili pravi prijedlozi u arapskom jeziku su: ,
,,

10

( za zakletvu), ( za zakletvu), ,
*, * ,
i .
,
* ,
Redundantni prijedlozi ne daju novi kvalitet iskazu ili reenici u
kojoj se nau. U sklopu upotrebe ovih prijedloga ne postoji nezaobilazni semantiki trougao sainjen od regensa, prijedloga i imena u
genitivu kojim se realizira semantika veza. Dependent se formalno
nalazi u genitivu, a prema poloaju (maallan) moe biti i u nominativu i u akuzativu. Osnovna funkcija redundantnih prijedloga je
pojaavanje osnovnog sadraja iskaza ili reenice.11
, , . Ukoliko se ne koriste kao reRedundantni prijedlozi su: ,
dundantni, oni obavljaju funkciju izvornih prijedloga,12 to znai da u
zavisnosti od konteksta mogu biti i izvorni i redundantni. Brojni su i
ajeti u kojima uoavamo prijedloge koji su po formi redundantni, ali je
njihov efekat koroborativne prirode. Prirodno, jer u Kuranu ne moe
biti nita redundantno. Odgovarajui primjer iz Kurana navodimo
9

10
11
12

Izostavljanje izvornih prijedloga zasebna je tema kojoj u ovom radu zbog ogranienog prostora ne moemo posvetiti vie panje.
Prijedlozi pored kojih je oznaka * ponekad se javljaju i kao redundantni.
M. al-alyn, op. cit., I, 543.
M. A. al-Ndir, op. cit. 750.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

53

prema djelu Muafe al-alynija:13

/Al-r, 11/ Niko nije

kao On (istoznano je:

, a redundantan u ajetu je prijedlog ).
Poluredundantni prijedlozi slini su i izvornim i redundantnim. Poput
izvornih, oni uvode novo znaenje u reenici ili iskazu. Zahtijevaju dependent u genitivu i ne mogu se elidirati, jer bi reenica izgubila znaenje, a
poput redundantnih ne ostvaruju semantiku vezu sa regensom niti slue
nijansiranju ili dopunjavanju znaenja. Za razliku od redundantnih koji se
nalaze u funkciji koroboracije, poluredundantni prijedlozi donose posve
novo, neovisno znaenje.14 U skladu sa razliitim uglovima pristupa ovoj
.
pojavi, u ovu skupinu se mogu svrstati prijedlozi , , ,
i
Ovdje treba napomenuti da prijedloge , i
jedan broj gramatiara svrstava u izvorne.15 Budui da se prijedlog vezuje vie
za dijalekatsku upotrebu, preostaje nam da zakljuimo kako je prijedlog pravi poluredundantni prijedlog.
ZNAENJE PRIJEDLOGA U ARAPSKOM JEZIKU I
ASPEKTI UPOTREBE
Iako smo u brojnim izvorima koji su nam bili na raspolaganju konstatirali da
su prijedlozi nepromjenljive, nesamostalne i pomone rijei koje imena iza
sebe dovode u razne odnose prema drugim rijeima u reenici, te da se radi
o partikulama znaenja koje nemaju vlastiti leksiki potencijal, nego on do
izraaja dolazi u datome jezikom kontekstu ipak se prijedlozima ne odrie
jedan stupanj leksikog znaenja koje zadravaju i kada se nau unutar iskaza.
Opa zapaanja koja se odnose na leksika znaenja prijedloga u
arapskom jeziku upuuju na slijedee: arapski prijedlozi su vieznani
(prijedlog , npr., pomae u izricanju dvadeset i dva znaenja); razliiti
prijedlozi dijele zajednika znaenja, kao kad se radi o dosezanju cilja

(intih al-ya) koje se moe iskazati pomou prijedloga , , ,

, i
, to im omoguuje da u odreenom kontekstu budu uzajamno zamjenljivi; svaki prijedlog je prepoznatljiv po jednom (primarnom) znaenju
(prijedlog , npr., oznaava ishodite ili poetak prostorne distance, ali
moe imati i brojna druga sekundarna znaenja; znaenje glagola koje
prate prijedlozi u arapskom jeziku kompatibilno je znaenju prijedloga
(glagoli kretanja i prebacivanja sa jednog mjesta na drugo, npr., kompatibilni su sa prijedlozima i koji upuuju na stizanje do prostornog
ili vremenskog cilja, na dosezanje odreene take u prostoru i vremenu,
13
14
15

M. al-alyn, op. cit., I, 544-547.

A. asan, op. cit. 452-453.
M. A. al-Ndir, op. cit. 751.

54

Zehra Alispahi

odnosno na konkretno ili apstraktno udaljavanje od lokalizatora); promjena u znaenju baznog glagola rezultira promjenu prijedloga ili njegovoga baznog znaenja koje ga prati.
Pregled znaenja arapskih prijedloga upuuje na zakljuak da arapski prijedlozi, ba kao i prijedlozi u veini indoevropskih jezika, oznaavaju najprije prostorne i vremenske odnose, a potom i apstraktna
znaenja koja se najee tiu logikih i figurativnih odnosa modalnosti, instrumentalnosti, ekskluzivnosti, partitivnosti, kauzalnosti, socijativnosti, itd. Imajui uvidu prirodu ovoga rada fokusirat emo se samo

, , , *,
na izvorne prijedloge: *, * ,
*, ( za zakletvu), ( za zakletvu), ,
,
,
i ,
a meu njima na one koji se koriste uz glagole, ija je upotreba u tekstu Kurana najizraenija.
Nismo tretirati prijedloga i ( za zakletvu) te i ,
budui da se
oni ne vezuju za glagole, kao i prijedloge i ,
zbog
toga to se ne

navode u Kuranu. Imajui u vidu injenicu da redundantni i polure16

dundantni prijedlozi
,
,
i ne zahtijevaju regens, a da se
,
u sreditu naeg istraivanja nalazi glagol kao regens, oni, takoer
nisu bili predmet naeg daljeg posmatranja.
Osam je najfrekventnijih izvornih prijedloga koji ostvaruju vrstu
vezu sa glagolima i koji se pojavljuju u Kur'anu, a oni su bili i predmet nae panje a to su: , , , , , , i .
Prema studiji
doktora Muammada Alja al-alwja o najrairenijim konstrukcijama u arapskom jeziku, najzastupljeniji prijedlozi su: , , , , ,
,
17
Kad
je
u
pitanju
tekst
Kurana,
zanimljivom
se
ini
i
,

statistika frekventnosti izvornih prijedloga: najee koriten je prijedlog ( 3.656 puta). Slijedi ga prijedlog ( 3.221 put), zatim prijedlog
(2.538 puta) pa prijedlog ( 1692 puta) pa prijedlog ( 1.439 puta) pa
prijedlog ( 737 puta) i prijedlog ( 464 puta). 18
Najea znaenja izvornih arapskih prijedloga su: poetak neke
prostorne ili vremenske distance (ibtid al-ya f al-makn aw f alzamn); stizanje ili dosezanje nekoga prostornog ili vremenskog cilja
(intih al-ya al-makniyya aw al-zamniyya); idejno ili fiziko
prevazilaenje, ablativna lokativnost (al-muwaza); odstupanje ili
udaljavanje (al-bud); stvarno ili metaforino uzdizanje, supralokativF

2F

16

17

18

Ve smo naglasili da je konsenzus oko poluredundantnih prijedloga postignut jedino za prijedlog rubba, dok se ostali ponekad svrstavaju i u izvorne.
Mamud Isml Ammar, Al-A al-ia f istimlt urf al-arr, Dar lem
al-kutub, Rijad, 1998, 40.
Isml Umyra i Abdulhamd Muaf al-Sayyid, Muam al-adawt wa al-amir
f al-Qurn al-Karm, Muassasat al-rislt, drugo izdanje, Kairo, 1988, u: Ibrahim Dusq, Al-Mal al-dall li al-fil wa man arf al-arr al-muib lah,
Dr arb, Kairo, 2008, 68., i statistike autora ovoga teksta.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

55

nost (al-istil al-aqq aw al-maz); priloko (al-arfiyya); semantika spojenost ili kontakt (al-ilq al-manaw); traenje pomoi,
sredstvo (al-istina); zdruenost, komitativnost (al-muaba); uzronost (as-sababiyya); prijelaznost (al-tadiya); partitivnost (altab); pojanjenje rijei openitog znaenja (bayn al-ins); zamjensko znaenje (al-badal); posjedovanje (al-milk); polaganje prava na
neto, zasluga (al-istiqq); nadlenost (al-ta, al-iti); prividno
posjedovanje (ibh al-milk); eksplikativnost (al-tabyn); protuvrijednost, naknada (al-iwa - al-muqbala); ograniavanje (al-istidrk);
prekidanje (al-irb); ponitavanje (al-ibl); razdvajanje (al-fal); poreenje (al-muqyasa); sveobuhvatnost (al-istirqiyya); suavanje
znaenja (al-tardiyya); intensifikacija (al-takd); intensifikacija openitosti (al-takd ala al-umm); openito specificiranje (al-tan
al al-umm); zaklinjanje (al-qasam); porijeklo, veza (al-nasab);
izuzimanje (al-istin); eliminiranje (al-tanzh); saopavanje, dostavljanje (al-tabl); postajanje (al-ayrra); opseg (al-ittis); cilj (al-ya); svojstvo (al-ifa); poistovjeivanje (al-tabh); umanjivnje (al-taqll); brojano poveavanje (al-takr) i redundantnost (al-mazd).
PREGLED ZNAENJA ARAPSKIH PRIJEDLOGA
UZ PRIMJERE IZ KURANA KOJI IH ILUSTRUJU 19 i 20
Prijedlog
U pripadajuoj literaturi se navodi trinaest do petnaest njegovih
znaenja. Mnogovrsna znaenja se u primjerima ogledaju kako slijedi:

19

20

U ovom pregledu smo pravili usporedbe i koristili iskustva slijedeih autora i njihovih radova u poglavljima o prijedlozima: Ibn Him al-Anri, Mun al-labb
an kutub al-arb, I-VII, kritika obrada i komentar: Abd al-Laf Muammad
al-ab, prvo izdanje, Kuvajt, 1421/2000; Ab al-Qsim al-Zamaar, Al-Mufaal f
ilm al-lua, Dr iy al-ulm, Bejrut, 1990; Muammad Abd al-liq Udayma,
Dirst li uslb al-Qurn al-Karm, I-XI, Dr al-lid, Kairo, 1972; all alDn al-Suy, Al-Itqn f ulm al-Qurn, I-IV, kritika obrada: Muammad
Ab al-Fal Ibrhm, Maktaba Dr al-tur, Kairo, b.g.i.; M. A. al-Ndir, Naw
al-lua al-arabiyya, Al-Maktaba al-ariyya, drugo izdanje, Bejrut, 1418/1997;
M. al-alyn, mi al-durs al-arabiyya, I, Al-Maktaba al-ariyya, Bejrut,
2005; A. asan, Al-Naw al-wf, II, Dr al-marif, Kairo, 2007.
Kuranske primjere prijedloga i genitiviziranog imena i njihov prijevod na bosanski jezik kao potvrdu navedenih znaenja prijedloga u arapskom jeziku biljeit
emo boldom i italikom a napomene o posebnim naravima znaenja donosimo u
polukrunim zagradama oznaenim zvjezdicom. Zbog duine kuranskih ajeta
koji bi znaajno produili ovaj tekst, primjere u kojima se citira prijedloka konstrukcija ne navodimo u cijelosti nego navodimo samo reenicu kao dio ajeta u
cilju boljeg razumijevanja navedenih znaenja.

Zehra Alispahi

56

...

/Al-Baqara, 185/ Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate
da odreeni broj dana ispunite, i da Allaha veliate zato to vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. (*semantika spojenost); 21

/Al-Mida, 6/ O vjernici, kad hoete molitvu obaviti, lica svoja
...
i ruke svoje do iza lakata operite a dio glava svojih potarite i noge

svoje do iza lanaka; (*stvarna semantika spojenost); 22

/U ime Allaha Milostivog Samilosnog (*obraanje za pomo);

.../Al-Anm, 30/ a i kako e On rei: E pa

iskusite onda patnju zbog toga to niste vjerovali! (*uzronost);
...

/Al-Baqara, 17/ Allah im oduzme svjetlo i

ostavi ih u mraku, i oni nita ne vide! (*prelaznost);

.../li Imrn, 123/ Allah vas je pomogao i na Bedru kada ste bili
malobrojni ...(*adverbijalnost).
Prijedlog dolazi uz glagole koji znae: spojiti, objesiti, uzeti, prihvatiti, maiti se, proi, zapoeti, iskusiti, upoznati, skloniti se, vjerovati, poricati, narediti, suditi, kleti se. 23 Posebna je upotreba prijedloga
sa neprelaznim glagolima, ija semantika upuuje na kretanje, o emu
se moe govoriti u posebnim istraivanjima.
Prijedlog
Navodi se od osam do petnaest znaenja ovog prijedloga, koja po
tvruju primjeri iz Kurana:

...
/Al-Isr, 1/ Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom
asu noi preveo Svoga roba iz Hrama asnog u Hram daleki. (*poe
tak prostornog cilja);

... /Al-Tawba, 108/ Ti u njoj nemoj nikada molitvu obaviti! Damija

21

22

23

Allah eli olakanje uiniti vama bliskim, povezati ga sa vama zato je rije o semantikoj blizini i spojenosti.
Prema: all al-Dn al-Suy, Al-Itqn f ulm al-Qurn, II, kritika obrada:
Muammad Ab al-Fal Ibrhm, Maktaba Dr al-tur, Kairo, b.g.i., 185. Zanimljiva
su razliita itanja ovog ajeta. Po miljenju jednih prijedlog ovdje ima znaenje
pripajanja, drugi smatraju da je u pitanju partitivno znaenje, trei da je prijedlog
ovdje viak, dok etvrti smatraju da je rije o znaenju sredstva. Posljednja
grupa svoj stav obrazlae injenicom da je glagol tranzitivan te da bez posredovanja prijedloga radnja prelazi na mjesto potiranja ili brisanja, a sa prijedlogom
na sredstvo, to znai da je u konkretnom sluaju dolo do elidiranja ili inverzije
nekog sadraja. Po njihovom miljenju, ovaj ajet treba razumjeti kao: Imsa
rusakum bi al-mai (Potarite glave vodom).
. Sikiri, op. cit. 564.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

57

iji su temelji, ve od prvoga dana , postavljeni na strahu od Allaha

zaista vie zasluuje da u njoj obavlja molitvu. (*poetak vremen

skog cilja);
/li
Imrn, 92/ Neete zasluiti nagradu sve dok ne udijelite od onoga to
vam je najdrae; a bilo ta vi udijelili, Allah e, sigurno, za to znati.

(*partitivnost);

...
/Al-Kahf, 31/ ...edenski vrtovi, kroz koje
e rijeke tei, u njima e se narukvicama od zlata kititi i u zelena odijela od dibe i kadife oblaiti... (*pojanjenje rijei openitog znae

nja);...
/Al-Qaa, 73/ Iz milosti Svoje
On vam je dao no i dan; da se u njoj odmorite (*uzronost); ...

/Al-Tawba, 38/ Zar vam je

drai ivot na ovome svijetu od onoga svijeta? A uivanje na ovome
svijetu, prema onome na onome svijetu, nije nita. (*zamjena); ...
/Fir, 3/ Postoji li, osim Allaha, ikakav
...
drugi stvoritelj koji vas sa neba i iz zemlje opskrbljuje?... (*intensifi
kacija openitosti);

/Al-Anmu, 59/ U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih

On zna, i On jedini zna ta je na kopnu i ta je u moru, i nijedan list ne

opadne, a da On za nj ne zna (*openito specificiranje);

...



/Al-uma, 9/ O vjernici,
kada se u petak na molitvu pozove kupoprodaju ostavite i poite mo

litvu obaviti...(*znaenje prijedloga ;)

/Ysuf, 87/ O sinovi moji, idite i raspitajte se za Jusufa i


brata njegova... (*prijelaznost); ...

/Al-Rad, 11/ Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega
po Allahovu nareenju nad njim bdiju (*obraanje za pomo);

...
/Al-Anbiy, 77/ i od naroda ga, koji je smatrao neistinitim dokaze Nae, zatitismo (*supralokativnost);

...


/Al-Baqara, 220/ ...
I pitaju te o siroadi. Reci: Bolje je imanja njihova unaprijediti! A
ako budete s njima zajedno ivjeli, pa oni su braa vaa, a Allah umije
razlikovati pokvarenjaka od dobroinitelja (*razdvajanje);
...

/li Imrn, 62/ To je, zaista, istinito kaziva
nje i nema boga osim Allaha... (*dodatna intensifikacija).
Kad oznaava poetak u prostoru, prijedlog obino stoji uz glagole koji znae: rastati se, udaljiti se, otii, rijeiti se, uvati se,
pobjei, plaiti se, sprijeiti, zatititi. 24
8F

24

. Sikiri, op. cit. 554.

Zehra Alispahi

58

Prijedlog
Navodi se do osam znaenja ovog prijedloga, a ovdje ih potkrjepljujemo slijedeim primjerima iz Kurana:


...

...

/Al-Baqara, 187/
Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne
niti zore; zatim postite sve do noi... (*stizanje do vremenskog cilja);

...



/Al-Isr, 1/ Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom asu noi preveo
Svoga roba iz Hrama asnog u Hram daleki (*stizanje do prostor
nog cilja); ...

... /li Imrn,

52/ A kada se Isa uvjerio da oni nee da vjeruju, uzviknuo je: koji e
biti pomagai moji na Allahovom putu... (*zdruenost);

... /Ysuf, 33/ Gospodaru moj, draa mi je tamnica od ovoga

na to me one navraaju (*eksplikativnost);

...
/Al-Anm,
12/
On
je
Sebi
propisao
da
bude
milos

tiv. On e vas na Sudnjem danu sakupiti, u to nema nikakve sumnje

(*znaenje prijedloga ;)

/Al-Naml, 33/ Mi smo vrlo jaki i hrabri rekoe oni a ti se pita!
Pa, gledaj ta e narediti! (*nadlenost). 25
Zanimljivo je primijetiti da stizanje do prostornog i vremenskog
cilja kao najee znaenje prijedloga nudi dvije mogunosti
razumijevanja i prenoenja poruke: do cilja se stie i on se obuhvata:

...
... /Al-Maida, 6/ ... lica svoja i ruke svoje
do iza lakata operite... (*laktovi nisu samo cilj do koga dolazi voda
nego su oni cilj koji je u cjelosti obuhvaen inom pranja, tanije
laktovi ulaze u obavezno obredno pranje); i druga do cilja se stie ali
se on ne obuhvata ...
... /Al-Baqara, 187/ zatim
postite sve do noi... (*no je vremenski cilj do koga se posti ali post
ne obuhvata no odnosno no ne ulazi u obavezu posta). 26 Ovaj
primjer ilustrira kako se jedno te isto znaenje prijedloga u razliitim kontekstima, a to je esto bilo od velike vanosti ne samo za
gramatiare nego i za metodologe fikha i mufessire, moe tumaiti.
9F

Prijedlog

Temeljno znaenje prijedloga je iskazivanje krajnjeg cilja do

kojeg dopire glagolska radnja, ili neega to je povezano sa krajem,

25

26

Stvar je tebi preputena! Tj. Stvar je u tvojoj volji. Prema Al-Suyju i ovdje je
rije o posebnoj vrsti dosezanja cilja koji nije ni vremenski ni prostorno odreen.
Ibn al-awz, Muhammad: Nuzha al-aayun al-nawzir fi ilm al-wuuh wa al-nazair, Dar al-kutub al-ilmiyya, Bejrut, 1421/2000.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

59

kao u primjeru:
/Al-Qadr, 5/ sigurnost je u njoj
sve dok zora ne svane (*stizanje do cilja).
Prijedlog
Navodi se do deset razliitih njegovih znaenja, a to potvruju pri


mjeri iz Kurana:

/Al-Muminn, 74/
... ali oni koji u onaj svijet nee da vjeruju s Pravog puta, doista, skreu (*udaljavanje);

...
/Muammad, 38/ Vi se, eto, pozivate da
troite na Allahovu putu, ali, neki od vas su krti a ko krtari, na
svoju tetu krtari jer Allah je bogat, a vi ste siromani. (*uzdizanje,
/Al-Tawba,
supralokativnost); ...

114/ A to je Ibrahim traio oprosta za svoga oca bilo je samo zbog

obeanja koje mu je dao...(*uzronost); ...

/Al-Baqara, 48/ i bojte se Dana kada niko ni za koga nee moi ni
/Al-Muminn, 40/ Uskoro
ta uiniti (*zamjena)


e se oni pokajati! odgovorio bi On (*udaljenost);

/Al-Tawba, 104/ Zar ne znaju

oni da jedino Allah prima pokajanje od robova Svojih i da samo On
prihvaa milostinje, i da je samo Allah onaj koji prata i da je On milostiv?! (*znaenje prijedloga ;)/Al-Nam, 3/ On ne
govori po hiru svome (*znaenje prijedloga ;)

/Al-Nal, 48/ Zar oni ne vide da
sve ono to je Allah stvorio sad desno, sad lijevo prua sjene svoje Allahu posluno i da je ono pokorno? (*strana); 27
/Al-Iniqq,
19/ vi ete, sigurno, na sve tee i tee prilike nailaziti! (*svojstvo);

/Al-Nr, 63/ Neka se
pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovom, da ih iskuenje
kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae. (*redundantnost).
Prijedlog naroito dolazi uz glagole koji znae bjeati, izbjegavati, uvati se, suzdravati se, braniti se, spasiti, zatititi, osloboditi,
zabraniti, sprijeiti, te uz one koji znae da se za nekoga neto ini,
poput boriti se, platiti, pustiti, zanemariti, oprostiti, neemu biti
nepotreban, kao i uz objekat glagola koji znae pitati, objaviti, otkriti,
otvoriti, odgovoriti, nadvladati, nadmaiti, i sl. On dolazi i uz glagole
koji upuuju na izvore tvrdnji, predaja i informacija. 28
12F

27

28

Prijedlog moe biti i imenica u znaenju strana pa se ponekad prije ovog

prijedloga moe nai i neki drugi prijedlog.
. Sikiri, op. cit. 557-558.

Zehra Alispahi

60

Prijedlog

Navodi se do deset znaenja ovog prijedloga:

/Al-Muminn, 22/ i na njima, i na laama se vozite (*stvarna supra

lokativnost);
.../ H,
10/ Ostanite vi tu, ja sam vatru vidio, moda u vam nekakvu
glavnju donijeti ili u pored vatre nai nekoga ko e mi put pokazati.

(*metaforina supralokativnost);





/Al-Baqara, 90/ i navukli su na sebe gnjev za gnjevom (*zdruenost);

/Al-Muaffifn, 2/ koji punu mjeru uzimaju
kada od drugih kupuju (*znaenje prijedloga ;)

...
/Al-Baqara, 185/


Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate da odreeni
broj dana ispunite, i da Allaha veliate zato to vam je ukazao na Pravi

put (*uzronost);
/Al-Baqara, 283/
Ako ste na putu, a ne naete pisara, onda uzmite zalog. (*znaenje

prijedloga ;)


/Al-Arf, 105/ Dunost mi
je da o Allahu samo istinu kaem (*znaenje prijedloga ;)

/Al-ir, 41/ Ove u se istine Ja drati ree On

(*znaenje prijedloga ;)


...

/Al-Mida, 3/ Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat

...
Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude

vjera. (*specificiranje);


/Al-Baqara, 167/ Eto, tako e Allah njima djela njihova po njih
kobnim pokazati (*pridjev).
Prijedlog dolazi iza glagola koji znae srditi se, hukati ili nukati na neto, ali i glagola kretanja koji ne znae gest neprijateljstva nego
samo kretnju, da se neto uinilo ili se neega domoglo, zatim iza
glagola koji istiu prednost ili odliku osobe ili stvari mimo drugih, te
iza glagola koji pokazuju stanje ili poloaj u kome se neko nalazi. 29
13F

Prijedlog
Njegovo primarno znaenje je priloko, sa stvarnim ili figurativnim
prostornim ili vremenskim okvirom. Navodi se do deset znaenja ovog

*
prijedloga koje potkrjepljujemo primjerima:
*

/Al-Rm, 1-3/ Elif Lm Mm. Bizantinci su

pobijeeni u susjednoj zemlji, ali oni e, poslije poraza svoga, sigurno



pobijediti. (*znaenje prostornog okvira);

29

. Sikiri, op. cit. 562-564.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

61

/Al-Baqara, 179/ U odmazdi vam je opstanak, o razumom

obdareni (*prevladavanje);

/Al-Azb,
21/ Vi u Allahovom Poslaniku imate divan

uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji esto Allaha spominje. (*mataforino, figurativno prostorno

znaenje);
/Al-Arf, 38/

Ulazite u Dehennem s narodima, sa dinima i ljudima koji su prije
vas bili i nestali! rei e On (*zdruenost);

/Al-Nr,
14/
A
da
nije
Allahove
dobrote

prema vama i milosti Njegove i na ovome i na onome svijetu, ve bi
vas stigla teka kazna zbog onoga u to ste se upustili (*uzronost); ...

...


/
H, 71/ On je uitelj va, on vas je vradbini nauio i ja u vam, zacijelo, unakrst ruke i noge vae odsjei i po stablima palmi vas razapeti
...
(*supralokativnost);

...
/Ibrhm, 9/ Poslanici njihovi su im
dokaze donosili, ali oni su ruke svoje na usta stavljali i govorili: Mi
ne vjerujemo u ono to se po vama alje i mi veoma sumnjamo u ono

u to nas pozivate! (*znaenje prijedloga ;)





...
/Al-Naml, 25/ ... pa da se klanjaju Allahu, koji izvodi
ono to je skriveno na nebesima i u Zemlji (*znaenje prijedloga )

/Al-Tawba, 38/... Zar


vam je drai ivot na ovome svijetu od onoga svijeta? A uivanje na
ovome svijetu, prema onome na onome svijetu, nije nita (*usporei

vanje);
/Hd, 41/ I on ree: Ukrcajte se u
nju, u ime Allaha (*intensifikacija).
Prijedlog dolazi uz glagole koji znae razmiljati, govoriti, dogovarati se o neemu, eznuti za neim ili teiti neemu. 30
14F

Prijedlog
Iako je osnovno znaenje prijedloga posjedovanje, navodi mu se
dvadesetak dodatnih znaenja. U to uvjeravaju primjeri:

/Al-Baqara, 114/ Ima li veeg nasilnika od

onoga koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje

i koji radi na tome da se oni porue? Takvi bi trebali u njih samo sa
strahom ulaziti. Na ovome svijetu doivjee sramotu, a na onom
svijetu patnju veliku (*zasluga, polaganje prava na neto);

30

Ibid., 569-570.

62

Zehra Alispahi

/Ysuf, 78/ O upravnie rekoe oni on
ima vrlo stara oca pa uzmi jednog od nas umjesto njega!... (*pripada

nje); ...


/Al

Baqara, 255/ Allah je nema boga osim Njega ivi i Vjeni! Ne

obuzima Ga ni drijeme ni san! Njegovo je ono to je na nebesima i
ono to je na Zemlji (*posjedovanje);
/Maryam, 50/ i darovasmo im svako dobro i uinismo da budu hvaljeni i po dobru spominjani. (*davanje u posjed);
/Al-Nal, 72/ Allah za vas

stvara ene od vae vrste a od ena vaih daje vam sinove i unuke, i
/Quray,

ukusna jela vam daje (*prividno davanje u posjed);

1/ Zbog navike Kurejija (*uzronost);

/Al-Ftia, 2/

Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo; ... ... /li Imrn, 193/ ...Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae... (*nadlenost,

polaganje prava na neto);

/Al-Rad,
2/
Allah
je
nebesa,
vidite
ih,

bez stupova podigao, i onda svemirom zavladao, i Sunce i Mjesec potinio, svako se kree do roka odreenog (*znaenje prijedloga ;)
/Al-Isr, 109/ I padaju licem na tle plaui i

on im uveava strahopotovanje. (*znaenje prijedloga ;)

/Al-Anbiy, 47/ Mi emo na Sudnjem danu
ispravne terazije postaviti pa se nikome krivo nee uiniti; (*znae /Alnje prijedloga ;)

ar, 2/ On je prilikom prvog progonstva iz domova njihovih protjerao one sljedbenike Knjige koji nisu vjerovali (*znaenje prijedloga
/Al-Isr,

;)


78/ Obavljaj propisane molitve kad Sunce s polovine neba krene pa do
none tmine, i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju.

(*znaenje prijedloga ;)

/AlAqf, 11/ I govore nevjernici o vjernicima: Da je kakvo dobro, nas
oni u tome ne bi pretekli. (*znaenje prijedloga ;)
/li Imrn, 193/ Gospodaru na, mi smo uli gla

snika koji poziva u vjeru: Vjerujte u Gospodara vaeg! (*znaenje


prijedloga ;)...
/Al-Baqara, 30/ A

kada Gospodar tvoj ree melekima: Ja u na Zemlji namjesnika postaviti!... (*saopavanje);

/Al-Qaa, 8/ I
naoe ga faraonovi ljudi, da im postane dumanin i jad (*postajanje);


/Al

Arf, 154/ I kad Musaa srdba minu, on uze ploe na kojima je bilo
ispisano uputstvo na Pravi put i milost za one koji se samo svoga Go
spodara boje (*naglaavanje vrioca radnje);

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

63

/Al-add, 16/ Zar nije vrijeme da se vjernicima srca
smekaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene (*eksplici
ranje);

/An-Nis, 137/ Onima koji su bili vjernici, i zatim postali nevjernici,
pa opet postali vjernici i ponovo postali nevjernici, i pojaali nevjerovanje, Allah doista nee oprostiti i nee ih na Pravi put izvesti (*negiranje);
.../Al-Baqara, 30/ ... to su Allahove od

redbe, On ih objanjava ljudima koji ele znati (*prijelaznost);

...


/Ysuf, 56/ i tako Mi Jusufu dadosmo
vlast u zemlji (redundantnost). 31
Nakon pregleda znaenja izvornih prijedloga za koja se moe konstatirati da su brojna i raznolika, te da su rezultat konsenzusa tradicionalnih
gramatiara koje do dananjih dana slijede i drugi jezikoslovci uoavamo da veina izvornih prijedloga ima jedno osnovno i vie sekundarnih
znaenja; prijedlog sa najveim brojem znaenja je ;prijedlog sa samo
jednim znaenjem je ;
priloko znaenje (al-arfiyya), kao osnovno ili
sekundarno, dijeli sedam od posmatranih osam prijedloga, a slijedi ga
znaenje supralokativnost (al-istil). Znaenje uzronosti (al-tall)
kao sekundarno znaenje, dijeli est od posmatranih osam prijedloga.
SUPSTITUIRANJE PRIJEDLOGA
AL-TAQUB, AL-TANWUB
U sklopu posmatranja prijedloga, posebnu panju zasluuje partnerstvo veine prijedloga u zajednikim znaenjima koje uvjetuje potrebu
da se uzajamno supstituiraju (al-taqub, al-tanwub) kako u svakodnevnom govoru tako i u tekstu Kurana, to emo prikazati kroz odgovarajui izbor primjera. 32 Meu prijedlozima kojima je svojstvena
sklonost uzajamnom supstituiranju, istiu se , , , , i . 33
17F

31

32

33

Li ( )uz imenicu Ysufu moe biti elidiran tako da ostane samo direktni objekat
prema: Muammad Abd al-liq Udayma, op. cit., II, 447.
Izbor primjera je rezultat uvida u znaenja prijedloga steenih tokom obraanja
slijedeim izvorima: Ibn Him al-Anri, Mun al-labb an kutub al-arb, I-VII,
kritika obrada i komentar: Abd al-Laf Muammad al-ab, prvo izdanje, Kuvajt,
1421/2000., Ab al-Qsim al-Zamaar, Al-Mufaal film al-lua, Dr iy alulm, Bejrut, 1990; Muammad Abd al-liq Udayma, Dirst li uslb al-Qurn al-Karm, I-XI, Dr al-lid, Kairo, 1972; all al-Dn al-Suy, Al-Itqn f
ulm al-Qurn, I-IV, kritika obrada: Muammad Ab al-Fal Ibrhm, Maktaba Dr al-tur, Kairo, b.g.i.; Al-usayn bin Qsim al-Murd, Al-ani al-Dani f
urf al-man, kritika obrada: Far al-Dn Qabwa i Muammad Nadm Fil,
Al-Kutub al-ilmiyya, prvo izdanje, Bejrut, 1413/1992.
Imajui uvidu duinu teksta navodimo samo dijelove kuranskih ajeta.

64

Zehra Alispahi

Prijedlog najee supstituira prijedloge , , i . U rijeima iz Kurana:

... /Qf, 22/ Ti nisi mario za ovo ...,
... /Al-r, 45/
supstituira prijedlog ;u rijeima: ...

... a oni je ispod oka gledaju ..., supstituira prijedlog ;u rijeima: ...

...
po

/Al-uma, 9/ ... kada se u petak na molitvu

zove ..., supstituira prijedlog ;dok u rijeima:

...

... /Al-Anbiy, 77/ ... i od naroda ga, koji je smatrao neistinitim
dokaze Nae, zatitismo..., supstituira prijedlog .
Prijedlog najee supstituira prijedloge i . U rijeima iz

Kurana: ...
/Al-Naml, 33/ ... a ti se pita! Pa,
gledaj ta e narediti ..., supstituira prijedlog ;a u rijeima:

...
/Al-Nis, 87/ ... sigurno e vas sabrati na Sudnjem
danu, u to nema nimalo sumnje ..., supstituira prijedlog .
Prijedlog uglavnom supstituira prijedloge , , , i . U rijeima iz Kurana:
... /li Imrn, 123/ Allah vas

je pomogao i na Bedru ..., supstituira prijedlog ;u rijeima:

... /Al-Furqn, 59/ On je Milostivi i upitaj o Njemu onoga koji

zna ..., supstituira prijedlog ;u rijeima:

/lu Imrn, 75/ Ima sljedbenika Knjige koji e ti vratiti ako

im povjeri tovar blaga ..., supstituira prijedlog ;u rijeima:

...
/Al-Insn, 6/ sa izvora iz kojeg e samo Allahovi tienici piti ..., supstituira prijedlog ;a u rijeima:


/Ysuf, 100/ Allah je bio dobar prema meni kad me je iz tamnice
izbavio ..., supstituira prijedlog .
Prijedlog supstituira prijedloge i . U rijeima iz Kurana:
... /Muammad, 38/ ... a ko krtari, na svoju tetu
krtari..., supstituira prijedlog ;dok u rijeima:

/Al-r,

25/ On prima pokajanje od robova Svojih ..., supstituira

prijedlog .
Prijedlog supstituira prijedloge , i . U rijeima iz Kurana:

... / H, 71/ ... i po stablima palmi vas razapeti ...,
supstituira prijedlog ;u rijeima: ... ... /Ibrhm, 9/ ...
ali oni su ruke svoje na usta stavljali ..., supstituira prijedlog ;a u
rijeima: ... ... /Al-r, 11/ ... da vas tako razmnoava ...,
supstituira prijedlog .
Prijedlog uglavnom supstituira prijedloge , , i . U rijei
ma iz Kurana:


/Al-Arf, 105/ Dunost mi
je da o Allahu samo istinu kaem..., supstituira prijedlog ;u rijeima:... ... /Al-Qaa, 15/ ... I on ue u grad
neopaen od stanovnika njegovih..., supstituira prijedlog ;u rijeima:
... ... /Al-Baqara, 185/ ... i da Allaha veliate zato to

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

65

vam je ukazao na Pravi put..., supstituira prijedlog ;te u rijeima:

/Al-Muaffifn, 2/ ... koji punu mjeru uzimaju
...
kada od drugih kupuju..., supstituira prijedlog .
Supstitucija prijedloga (al-taqub, al-tanwub) bila je predmet
brojnih rasprava i razmimoilaenja tradicionalnih gramatiara. Dok je
veina predstavnika Basranske kole osporavala da se jedan prijedlog
moe zamijeniti drugim koristei njegovo znaenje, dotle su predstavnici Kufske kole tu praksu mahom odobravali. Najee navoen primjer, bio je ajet

... /T-H, 71/ i po stablima palmi
vas razapeti... Brojni mufessiri i gramatiari, poput Ab Ubayda, AlFarra, Ibn Qutayba, Al-abariya i drugih, u svojim komentarima
biljee da je prijedlog ovdje u znaenju prijedloga . Meutim,
prirodnije je bilo iskoristiti prijedlog jer razapinjanje nije mogue
izvriti po vrhovima grana, to bi odgovaralo prijedlogu , nego u
unutranjosti kronje i po stablima, emu je blii prijedlog .
Postojala je i trea skupina, iji pripadnici su bili podijeljeni. Oni
nisu nita kritikovali, ali su insistirali na supstituiranju samo u sluaju
stvarnih slinosti znaenja datih prijedloga. Veliki zagovornik toga je
bio gramatiar Ibn Sarr.
Vezano uz pojavu supstitucije prijedloga, Basranska kola je kao mogue rjeenje nudila mogunost semantike sublimacije (al-tamn) glagola, koja glagolu daje specifino znaenje u skladu sa znaenjem upotrijebljene partikule. Datom glagolu se tako pridruuje znaenje drugoga glagola i njegovo svojstvo direktne ili indirektne prijelaznosti sa prijedlogom.
Dok je jedan glagol izraen eksplicitno, drugi je izraen implicitno, a na
njega ukazuje prijedlog koji se inae koristi uz ovaj glagol izraen implicitno. Ilustraciju te pojave nalazimo u ajetu
... /Al-Insn, 6/
sa izvora iz kojeg e samo Allahovi tienici piti... Glagolu u znaenju piti, dato je znaenje glagola koji se koristi sa prijedlogom i
znai utoliti e. Upotreba prijedloga uz glagol piti, jeste pokazatelj
prisustva oba glagola. Glagol je eksplicitan, a glagol je implicitan, s tim da na njega ukazuje prijedlog koji podrazumijeva znaenje
napajanja, utoljavanja ei uz izrazitu konciznost. Ibn Qayyim34 ovo
smatra izvanrednim jeziko-estetskim formama.
18F

34

Ibn Qayyim al-avz roen je 691. godine po Hidri. Znanje je primio od uenjaka i
pravnika Damaska. Bio je dobar poznavalac mezheba, izdavao je fetve. Druio se
sa ejhom ibn Taymijom i uio od njega. Jedan je od najboljih poznavalaca tefsira
u svom vremenu, a nauka o osnovama vjere praktino se njegovim doprinosom
upotpunila. Nije imao premca u poznavanju nauke o hadisima. Znaajan doprinos
je dao islamskom pravu, metodologiji islamskog prava i arapskom jeziku. Umro
je 751 h. godine. (prema: http://www.imamitewhida.com/ 12.3.2014.)

Zehra Alispahi

66

I ova uvjetovano saeta ispitivanja uvjeravaju da prijedlozi jedni

druge supstituiraju datom kontekstu. Jasno je da su znaenja prijedloga usko povezana sa kontekstom u kome su navedeni, a koji ine:
glagol koji prate, njegov subjekt i objekt;
ime u genitivu poslije prijedloga i njegova veza s radnjom izraenom glagolom za koji je vezan, ili s njegovim objektom;
prijedlog koji predstavlja most izmeu dogaaja izraenog glagolom koji ga prati i imenice u genitivu.
Stoga i kaemo da kontekst ima znaajan udio u davanju prednosti
odreenog znaenja meu drugima. Tako, naprimjer, znaenje dizanja
na vie, supralokativnost (al-istil), kao osnovno znaenje prijedloga
, ima razliite aspekte koje markira kontekst. Ako kontekst upuuje
na dobro, znaenje supralokativnosti (al-istil) e upuivati na milost, blagodat i blagonaklonost, usmjerene prema ovjeku kao krunskom stvorenju na Zemlji, te na panju i poast koje su u smislu davanja i dobroinstva usmjerene od jednog ovjeka ka drugom. Ukoliko,
pak, kontekst upuuje na zlo, znaenje supralokativnosti, koje u sebi
nosi prijedlog , upuuje na snagu, silu, pokoravanje, potinjavanje,
vlast, estinu kazne i prisiljavanje, to u kontekstu znaenja na koje
upuuje supralokativnosti kazuje na snagu svojstava prisutnih u nekom dogaanju. Kao adekvatnu ilustraciju navodimo primjer glagolskog obrasca i . Prvi primjer navodi se u kontekstu Boije
milosti prema robovima, izraene kroz instituciju pokajanja (), pa
znaenje supralokativnosti u tom sluaju odgovara samoj komponenti
pokajanja pred Bogom.
Drugi, pak, primjer navodi se u kontekstu ovjekovog usmjerenja i
nastojanja da se kroz pokajanje priblii Bogu, pa znaenje dosezanja
cilja ili usmjerenja radnje i ovdje odgovara komponenti pokajanja usmjerenog od ovjeka ka njegovome Uzvienom Stvoritelju. Slina su i
tefsirska objanjenja ove pojave. 35 Pitanje pokajanja vezuje se za roba
( )i Gospodara (
) .
Ako se fenomenom pokajanja opisuje rob u
znaenju onoga ko se Gospodaru vraa nakon to je zbog neposluha i
grijeenja bio u bijegu od toga, pokajanje je njegov bijeg ka Gospodaru.
Ako se, pak, pokajanjem opisuje Uzvieni Gospodar, to znai da se
On Svojom milou i dobrotom vraa Svome robu i otuda razlika u iskazima ( Rob se pokajao svome Gospodaru) i
(Gospodar je oprostio svome robu). Prijedlog u znaenju dosezanja
cilja ukazuje da je rob okonao pokajanje i vratio se Gospodaru. to

35

Far al-Rz, Al-Tafsr al-kabr, III, Dr al-fikr, Bejrut, b.g.i., 23.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

67

se tie prijedloga u znaenju supralokativnosti, on ukazuje na uzvienost Boije milosti prema robovima i Njegovu blagonaklonost u pri
hvatanju pokajanja.

/Al-Nis,
17/
Allah
prima
pokajanje
samo
od
onih
koji

uine kakvo hravo djelo samo iz lahkomislenosti, i koji se ubrzo pokaju;
njima e Allah oprostiti. Vrata pokajanja irom su otvorena i onima
ogrezlim u neposlunosti. Prijedlog ukazuje na Boiju odlunost u
obeanju opratanja, jer Allah nikad ne kri obeanje dato pokajnicima.
Pored fenomena supstituiranja prijedloga i moguih shema u kojima se ono realizuje, treba napomenuti da stilistiari nude i rjeenja
koja tretira tzv. oprenost (al-mulafa) meu prijedlozima. To su situacije kada prijedlozi ne mogu supstituirati jedni druge, a to se vezuje
uz nadnaravnost kuranske poetike i nenadmanost stila. Navodimo
/ Alprimjer suprotnosti izmeu prijedloga i :

Mn, 5/ molitvu svoju kako treba ne izvravaju. Iako se ajet pokuavao razumjeti sa prijedlogom , supstitucija je iskljuena, jer bi dolo
do devijacija u razumijevanju. Prijedlog u datom kontekstu ukazuje
na nemarnost prema namazu. U sluaju supstitucije prijedloga , nemarnost bi bila prisutna u samom namazu, to bi bilo veoma opasno. 36
O pitanju prijedloga u arapskom jeziku, njihovoj prirodi, znaenju i
upotrebi, nisu pisali samo gramatiari, ve i uenjaci usuli fikha, mufessiri i stilistiari.
Dok su gramatiari preferirali brojnost znaenja pojedinanog prijedloga i njihovu detaljnu deskripciju, pravnici su zagovarali jedno izvorno znaenje prijedloga, a sva ostala su smatrali metaforikim ili sekundarnim, jer
se u osnovi vezuju za izvorno. Pratei ponaanje prijedloga kroz kuransku
upotrebu, uspostavljali su i odreene propise. Tako je ve citirani kuranski ajet i propitivanje znaenja prijedloga s osnovnim znaenjem stizanja do nekoga prostornog ili vremenskog cilja u kontekstu kuranske upo

...


trebe

/Al-Mida, 6/ kad hoete molitvu obaviti, lica svoja i ruke svoje do

iza lakata operite a dio glava svojih potarite i noge svoje do iza lanaka, ali i Poslanikove prakse koja je zabiljeena, u kontekstu obrednog pranja ruku i nogu abdesta odredilo obaveznost pranja cijelih
laktova i lanaka. 37
20F

21F

36

37

Al-Hill Hd Aiyya Maar, Al-urf al-mila f al-Qurn al-Karm bayn alnawiyyn wa al-baliyyn, lam al-kutub li al-ibaa wa al-nar wa al-tawz,
Bejrut, 1986, 349-359.
Al-Qurub, Tafsr al- Qurb al-mi li ahkm al-Qurn, Dr al-Rayyn li al-tur,
III, Kairo, 2003.

68

Zehra Alispahi

Mufessiri su iskustva gramatiara s pouzdanjem koristili, budui da

se esto u jednoj linosti oitovao i gramatiar i mufessir. S druge
strane, iskustva stilistiara vezana za prijedloge, nisu se mnogo razlikovala od iskustava gramatiara i mufessira, s tim da su gramatiari i
stilistiari koji su se interesirali za stil kuranskog izraza, iznijeli
brojne stilske tajnovitosti nekih prijedloga u kuranskom tekstu. Njihov cilj je bio dokazati nadnaravnost Kurana. Samo njima je polo za
rukom da ukau na finese prijedloga i tajnu njihove upotrebe, dokazujui i njihovu istinsku funkcionalnost. Ne treba zaboraviti da je Kuran,
kao vjena mudiza, imao ogroman utjecaj na razvoj jezikih znanosti
uope, a stilistike posebno. 38
VEZE IZMEU PRIJEDLOGA I GLAGOLA
Glagol kao najvanija meu promjenljivim kategorijama rijei i prijedlog kao najvanija meu nepromjenljivim kategorijama rijei, u
arapskom jeziku se nalaze u posebnim sintaksiko-semantikim relacijama. Termin al-taalluq, koji se koristi u znaenju povezanosti i ovisnosti u izraavanju veze izmeu glagola i prijedloga, najbolje svjedoi o snazi kompaktnosti izraene kroz strukturalni obrazac glagol +
prijedlog (al-fil + arf al-arr).
Snaga povezanosti glagola i prijedloga je oita. Manifestira se na
semantikom i gramatikom nivou. Prijedlog ima svoj udio u pojanjavanju jezikih veza, ali se on vezuje za glagol, da bi pojasnio odreenu subjekatsku, objekatsku ili priloku funkciju.
Glagol ima ope znaenje sve dok se ne pojavi prijedlog koji posebno
nijansira ope znaenje i oblikuje odreeno drugo znaenje. U sprezi sa
glagolima, prijedlozi ovdje imaju iznimnu vanost u markiranju znaenja. Meu najistaknutijim primjerima u ovom kontekstu je glagol
koji u korijenu svog znaenja ima prostranstvo, irinu, punou, pretrpanost, mnotvo. Kada kaemo , kao da e se elja nastaniti i zaustaviti u neemu eljenom i pomijeati se sa njim, ta konstrukcija znai
eljeti, udjeti, voljeti. Meutim, ako se kae , to zvui kao da se
elja udaljila, pa znai ne eljeti, ne voljeti, mrziti. Kada kaemo ,
to odzvanja kao da se elja usmjerila ka neemu to je njen cilj.

38

Najpoznatiji meu gramatiarima, mufessirima i stilistiarima, koji su u radovima

tretirali pitanje prirode prijedloga i njihove upotrebe su: Sibawayh, Ibn Him,
Ab Ubayda, Al-Afa, Al-Farr, Ibn Qutayba, Al-Zaa, Ab Al al-Fris,
Al-abar, Al-Zamaar, Ab ayyn al-Andals, Al-Far al-Rz, Ibn Kar,
Al-ls. (Vie o njima u: Mehmed Kico, Arapska gramatika u vremenu od
logicizma do strukturalizma, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013, 75-107).

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

69

Ova razliita znaenja, koja su ponekad i oprena, rezultat su vrste

strukturalne i semantike veze izmeu glagola i prijedloga. Zanimljivo
je kako su te veze klasificirali neki savremeni lingvisti: 39
Uobiajena veza (al-alqa al-diyya) 40
U ovoj vezi znaenje glagola se ne mijenja promjenom prijedloga i
imenice koji uz njega dolaze, npr.,
. Glagol u znaenju ii zadrava svoje znaenje, dok
veza izmeu prijedloga i imenice koja ga prati upuuje na razliita adverbijalna znaenja, kao i znaenje cilja kretanja.
Veza meuzavisnosti (al-alqa al-talzumiyya) 41
To je veza izmeu glagola koji zahtijeva tano odreen prijedlog, a
nije ga mogue elidirati ili zamijeniti nekim drugim prijedlogom. Na
toj osnovi se formiraju i najvanija semantika polja koja obuhvataju
pojedine skupine glagola. U tom okviru, mogue je elidiranje prijedloga, ostvarivanje objekatske veze, te tranzicija znaenja od izvornoga
do metaforikog. Fenomen strukturalne i semantike ekstenzije, ili
tzv. gramatike fleksibilnosti, vezuje se za ovu vrstu veze. Strukturalna ekstenzija moe a ne mora dovesti do promjene znaenja:
ili . Semantika ekstenzija koja moe biti stvarna i
metaforika, mijenja znaenje glagola: i .
Kontekstualna veza (al-alqa al-siyqiyya) 42
Kroz ovu vrstu veze glagol se u odreenom kontekstu vezuje za
jedan odreeni prijedlog, to upuuje na njihovu meusobnu povezanost. Ova veza se ponekad zove i organskom ili tjelesnom. Kao primjer se navodi konstrukcija ( podnositi nepravdu). Ukoliko
se prijedlog zamijeni nekim drugim, kao, npr.,
, reenica ili konstrukcija nee biti gramatiki tane, nee
rezultirati nikakvim znaenjem.

39

40
41

42

Muammad Muammad Dwd, Al-Qurn al-Karm wa taful al-man dirsa

dalliyya li al taalluq arf al-arr bi al-fil wa aaruhu f al-man f al-Qurn al-Karim, I-II, Dr arb, Kairo, 1423/2002, I, 9., l al-Qsim, Al-Tabr al-iiliyya wa al-siyqiyya wa muam arab lah, Maalla al-lisn al-arab, I, 22. i dalje.
M. M. Dwd, op. cit., I, 26.
Prema: Ndiya Raman al-Nar, Al-Alqa bayn al-fil wa al-arf al-arr, Dirsa
Dalliyya f Ass al- bala li al-Zamashar, Al-Dr al-mariyya, Aleksandrija,
prvo izdanje, 2000, 51-52.
M. M. Dwd, op. cit., I, 26.

70

Zehra Alispahi

Prisutan je i fenomen kontekstualne veze izmeu glagola koji svoju

prijelaznost ostvaruje pomou nekoliko prijedloga. U toj relaciji
znaenja glagola se razlikuju u zavisnosti od prijedloga s kojim stupa
u relaciju. Tu se kontekstualni odnos znaenja ne podudara sa kauzalnim odnosom znaenja.
Kontekstualni odnosi se dijele na vie vrsta. Prvi je, o njemu smo
djelimino govorili, poznat pod nazivom al-taqub, a podrazumijeva
supstituciju razliitih prijedloga s istim glagolom. Imajui u vidu
sintaksike i gramatike osobenosti glagola, na taj nain se ostvaruje
ili ne ostvaruje razlika u znaenju. Miljenja tradicionalnih gramatiara vezana za ovu pojavu, podijeljena su. Razlikuje se supstitucija
prijedloga koji ne mijenjaju znaenje glagola kao na primjeru
( Allah ga blagoslovio). Supstitucija prijedloga koji
mijenjaju znaenje glagola, ogleda se u primjerima: ( kazniti
( putovati). Pored razliitih mogunosti supstituiranja
prijedloga, bitno je napomenuti sljedee:
prijedlog svoje znaenje dodaje znaenju glagola, pri emu
znaenje glagola ostaje nepromijenjeno:( uhvatiti, prihvatiti);
promjenom prijedloga, mijenja se i znaenje glagola : (vratiti se, pokajati se); ( zamijeniti, doi na neije mjesto);
s promjenom imena u genitivu, mijenja se i znaenje:
(osamiti se, povui se); ( posvetiti se, odati se);
promjena prijedloga i imena u genitivu u akuzativ nekad ne
uzrokuje promjenu u znaenju glagola: i ( pokrasti nekoga);
promjena prijedloga i imena u genitivu u akuzativ nekad uzrokuje potpunu promjenu znaenja: ( sluati nekog); ( uti
za nekog, upoznati ga); a nekada djeliminu promjenu znaenja:
( udaljiti se, otii); ( biti dalek).
Druga vrsta kontekstualnog odnosa, koji smo djelimino spomenuli, poznata je pod nazivom al-tamn ili podrazumijevajue znaenje
(semantika sublimacija). U ovoj vrsti odnosa, u odreenom kontekstu, glagol u sebe ukljuuje ili obuhvata znaenje drugog glagola, pri
emu prihvata svojstva prijelaznosti glagola ije znaenje se preuzima
i koristi onako kako se koristi glagol ije je znaenje preuzeo.
Razmatranje fenomena supstitucije i semantike sublimacije ima za
cilj razotkriti i pojasniti tajne, istaknuti precizne razlike koje se kriju
iza fenomena prijelaznosti glagola s vie prijedloga.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

71

Konvencionalna ili idiomatska veza (al-alqa al-iiliyya) 43

U ovoj vezi raste povezanost i kompaktnost izmeu datog prijedloga i
glagola, a novo znaenje glagola zavisi od prijedloga. Otuda se ova vrsta
veze zove organsko idiomatska. Najeklatantniji primjeri su: =

u znaenju voljeti, = u znaenju mrziti ili =

osjeati

simpatije, sklonost i = osjeati odvratnost, neprijateljstvo.

Slobodna veza (al-alqa al-urra) 44
Posebna vrsta kontekstualnog odnosa poznata je pod nazivom slobodan odnos izmeu glagola i prijedloga. Za ostvarivanje prijelaznosti glagola, u ovoj vrsti odnosa nije nuna upotreba prijedloga. Upotreba prijedloga ovdje je slobodna i nema utjecaja na konstrukciju ni na znaenje.
Treba napomenuti da ni ovo klasificiranje, niti njegovo terminoloko markiranje, nisu usvojeni standard, te da se u razumijevanju nekih
lingvista pojavljuju i neka druga klasificiranja.
SEMANTIKA TRANZICIJA I
SEMANTIKA DETERMINIRANOST KAO REZULTAT
VEZE GLAGOLA I PRIJEDLOGA
Primjetno je da semantika tranzicija znaenja glagola prije njegovog vezivanja za prijedlog i njegovog znaenja nakon vezivanja za prijedlog, pokazuje raznolike znaenjske aspekte ( ) koji se multipliciraju raznolikou prijedloga upotrijebljenih uz jedan te isti glagol. Prijedlozi bde neka sakrivena znaenja glagola koje prate.
Svaki prijedlog nosi znaenje po kome se razlikuje od drugog. Da
bi glagol prenio svoj utjecaj na objekat kad se neki prijedlog nae u
njegovoj pratnji, on sa tim prijedlogom dobiva znaenje koje se razlikuje onako kako se razlikuje znaenje prijedloga koji ga prati. Zbog
raznolikosti semantike prijedloga, koja je spomenuta, koji pomau u
realizaciji prijelaznosti, jedan glagol moe imati vie znaenja, ali se i
njegovo znaenje moe samo do odreene mjere nijansirati. Stoga na
ovom mjestu uvodimo dva nova lingvistika termina koja nam se ine
prihvatljivim u istraivanju veze izmeu glagola i prijedloga: semantika tranzicija ili prijelaznost (intiql al-dalla). 45

M. M. Dwd, op. cit., I, 26-27.

Prema: N. R. al-Nar, op. cit., 185.
45
M. M. Dwd, op. cit., I, 9.

43

44

Zehra Alispahi

72

Semantika tranzicija glagola

Pod semantikom tranzicijom se podrazumijeva tranzicija koja se
deava u znaenju glagola, budui da se in glagolske radnje i njeno
leksiko znaenje, mijenja kao rezultat veze sa prijedlogom. Taj fenomen se lijepo primjeuje u ve spomenutim primjerima / u
znaenju eljeti, voljeti i ne eljeti, ne voljeti, potom u slinom primjeru glagola / u znaenju osjeati naklonost, voljeti i osjeati
odvratnost, ili u primjeru glagola u znaenju podnijeti, izdrati;
u znaenju suzdrati se, okaniti se; u znaenju oduprijeti se,
suprotstaviti se, te primjeru u znaenju pokajati se, oprostiti
(Bog), u znaenju odvratiti se. Glagolski obrasci koji rezultiraju
ovu pojavu manje su zastupljeni u tekstu Kurna a mi emo ih ilustrirati na primjerima glagola i koje pronalazimo u konstrukcijama
sa svim prijedlozima koji su bili predmet nae panje. Neki tefsiri ukazuju na lepezu znaenja koja ovaj obrazac donosi u razliitim kontekstima: znaenje objavljivanja i sputanja, davanja dozvole za borbu, zatim
sakupljanja, donoenja, stvaranja, injenja i obavjetavanja.

/Al-Anm, 160/ Ko uradi dobro djelo, bie deseterostruko nagraen,

a ko uradi hravo djelo, bie samo prema zasluzi kanjen, i nee im

se uiniti nepravda;
/Al-Baqara, 148/ Ma
gdje bili, Allah e vas sve sabrati...
Semantika determiniranost glagola
Drugi termin je semantika determiniranost (tawh al-dalla) 46 i on
podrazumijeva sintagmatske obrasce glagola i prijedloga koji ne
rezultiraju promjenom ina glagolske radnje, niti njegovoga leksikog
znaenja, nego se utjecaj prijedloga svodi na determiniranje znaenja
glagola u pogledu mjesta i vremena, ili je, pak, u pitanju pojanjenje
neke subjekatske ili objekatske veze. Tako primjer upuuje na in
kretanja ka nekome odreenom cilju, dok upuuje na in kretanja,
ustajanja specifinog zbog neega, a ukazuje na in kretanja iz nekoga prostornog okruenja. Glagolski obrasci koji rezultiraju ovu pojavu veoma su zastupljeni u tekstu Kurana a mi emo ih ilustrirati na primjerima glagola dvaju na listi najfrekventnijih glagolskih obrazaca u
Plemenitom Kuranu i . Zanimljivo je da u determiniranju znaenja
ovih glagola uestvuju svi prijedlozi koji su bili predmet nae panje.

46

M. M. Dwd, op. cit., I, 9.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

73

Mnotvo determinirajuih konstrukcija u Kuranu pokazuje da je

kontekstualna veza otvorena i da moe prihvatiti brojna znaenja,
uvjeravajui u bogatstvo jezika i njegovu sposobnost da razliita
znaenja producira kroz razliite konstrukcije.

/Al-Muzzammil, 15/ Mi
smo vam, zaista, poslali Poslanika da bi svjedoio protiv vas isto
onako kao to smo i faraonu poslanika poslali.

/Al-Fl, 3/ i protiv njih jata ptica poslao;

/Al-Nis, 79/ Mi smo te, kao poslanika, svim
ljudima poslali, a Allah je dovoljan svjedok.

.. /Al-Baqara, 185/ (U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje
/AlKur'ana...) ...

Mida, 114/ Isa, sin Merjemin, ree: O Allahu, Gospodaru na,
spusti nam s neba trpezu da nam bude blagdan...
Pored dva spomenuta fenomena koji se vezuju za sintagmatske
obrasce glagola i prijedloga koji rezultiraju transformacijom ili determiniranjem znaenja, mogue je izvriti jo jednu podjelu na razini
naina upotrebe glagola s odreenim prijedlogom:
A) TIPSKI ILI SPECIFIZIRANI OBRASCI
GLAGOLA I PRIJEDLOGA (AL-MUTA)

47

Ovi sintagmatski obrasci podrazumijevaju upotrebu glagola iskljuivo

s jednim prijedlogom, bilo da je rije o jednom ili razliitim kontekstima. Navodimo kuranski primjer takvog obrasca je glagol koji se

koristi tipski, odnosno, dolazi iskljuivo sa prijedlogom :

/Al-fft, 140/ I on pobjee na jednu lau prepunu.

B) NETIPSKI ILI NESPECIFIZIRANI OBRASCI GLAGOLA I
PRIJEDLOGA (AYR AL-MUTA) 48

Ovi sintagmatski obrasci ne podrazumijevaju upotrebu jednoga glagola iskljuivo s jednim prijedlogom, nego jedan glagol moe doi
u kombinaciji sa razliitim prijedlozima, bilo da je rije o jednom
ili o vie razliitih konteksta. Dobra ilustracija netipskog obrasca
upotreba glagola koji se navodi u sintagmama sa prijedlozima
, , ,
, u razliitim kontekstima, ali i sa vie prijedloga u
jednom kontekstu ++. Ovu pojavu emo ilustrirati na slijedeim primjerima iz Kurana:

47
48

M. M. Dwd, op. cit., I, 7.

Ibid., 7.

Zehra Alispahi

74

Netipski obrazac glagola uz prijedloge , ,

, , u razliitim

...
kontekstima ogleda se u primjerima:

/Al-Nis, 23/ od ena vaih s kojima ste imali brane

odnose...;
.../Al-Mida, 23/ ...Navalite im na kapi

ju...;
... /Ysuf, 67/...O

sinovi moji ree onda ne ulazite na jednu kapiju, ve na razne

kapije...;
... /Al-Nr, 27/ O
vjernici, u tue kue ne ulazite dok doputenje ne dobijete i dok

ukuane ne pozdravite...;
... /Al-Nar, 2/ ...i


vidi ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze...
Netipski obrazac glagola uz prijedloge + u jednom kon /Al-Rad, 23/
tekstu, ogleda se u primjeru:

...i meleki e im ulaziti na svaka vrata.
Kontekstualna raznolikost ili
diverzifikacija (at-tanawwu al-siyq) 49
Promatrajui kontekstualnu razinu razlikujemo i dvije vrste netipskih obrazaca:
A) VERTIKALNA DIVERZIFIKACIJA U RAZNOLIKIM KONTEKSTIMA
(AL-TANAWWU AL-RAS) 50

To je diverzifikacija unutar raznolikih konteksta, a u sklopu nje

se od jednoga do drugog konteksta jedan te isti glagol vezuje za razliite prijedloge. Ovaj fenomen emo ilustrirati kroz primjere glagol

... /Al-Tawba, 127/ A


kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju; Da li vas ko vidi?

i onda se udaljuju...;
... /Al-fft, 88/ I on baci pogled na

zvijezde...; ... /Al-r, 45/ a oni je ispod oka gledaju...

B) HORIZONTALNA DIVERZIFIKACIJA (AL-TANAWWU AL-UFUQ)

51

To je diverzifikacija unutar jednog konteksta u sklopu koje se u jednom

kontekstu glagol vezuje za dva ili vie razliitih prijedloga. Ovaj

fenomen emo ilustrirati na primjeru glagola

...

/Al-Isr, 1/ Hvaljen
neka je Onaj koji je u jednom asu noi preveo Svoga roba iz Hrama

49
50
51

M. M. Dwd, op. cit., I, 8.

Ibid., 8.
Ibid., 8.

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

75

asnog u Hram daleki, iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu

neka znamenja Naa pokazali.
Zakljuci i smjernice koji nam se nameu nakon dosadanjih posmatranja prijedloga i njihove veze sa glagolima na korpusu Kurana asnog mogu biti slijedei:
Veza izmeu glagola i prijedloga koja ponekad rezultira i prijelaznost glagola od iznimne je vanost u kuranskim komentarima i
ima veliki utjecaj u izraavanju intencija kuranskog izraza.
Kada glagol u kuranskom tekstu realizira prijelaznost pomou razliitih prijedloga, on kroz njih dobiva nova znaenja koja se razlikuju po raznovrsnosti znaenja prijedloga koji mu se pridruuju.
Kada prijedlog sa svojim raznolikim znaenjima doe uz glagol, on
moe njegovo znaenje preokrenuti do suprotnosti, tako da jedan glagol dobiva raznolika znaenja zbog razliitosti znaenja prijedloga
koji je postao nezaobilazan element operacije prijelaznosti glagola.
Prijelaznost glagola koja se u kuranskom tekstu i u odreenom
kontekstu realizira sa jednim odreenim prijedlogom, postojana je
i jaka do te mjere da njegovo mjesto ne moe zauzeti nijedan drugi prijedlog. To je veoma vano u ouvanju kuranskih intencija.
Semantika sublimacija znaenja dvaju glagola razliitih s aspekta
odrednica tranzitivnosti i sa slinim znaenjima, objanjava se u svojoj biti kao raritetna vrsta metaforikih formi i kao jedan od temelja
arapske stilistike i jedinstvenih metoda bogaenja leksikog potencijala jezika, bez opasnosti da se narue intencije kuranskog teksta.
Relevantni klasini gramatiarski tekstovi ne nude odgovor na pitanje:
koji glagol ide sa kojim prijedlogom, odnosno koji prijedlozi se vezuju
za koja semantika polja glagola. Takve ideje nalazimo tek u nekim novijim lingvistikim ispitivanjima ovog predmeta, koja pokuavaju prijedloge i semantika polja glagola povezati kroz istraivanja koja idu u
dva smjera: glagoli i njihovi prijedlozi, te prijedlozi i njihovi glagoli.52
ZAKLJUAK
Veliki broj glagola u tekstu Kurana dolazi u konstrukciji sa prijedlogom. tavie, teko je pronai glagol u Kuranu koji ne dolazi u konstrukciji s nekim prijedlogom. U tekstu Kurana javljaju se i glagolski
obrasci sa dva a rjee i sa tri prijedloga. To uveliko potvruje vanost
52

Npr. Ab Aws Ibrhm amsn, Al-Fil f al-Qurn al-Karm, tadiyatuh wa

luzmuh, mia al-Kuwayt, prvo izdanje, 1406/1986, PDF., bez numeracije.

76

Zehra Alispahi

prijedloga u sklopu kuranskih ajeta. Njihova je uloga veoma vana u

odraavanju vieznanosti Kurana. vrstina povezanosti izmeu glagola i prateeg prijedloga nekad je jaa a nekad slabija. Konstrukcija
glagola sa prijedlogom predstavlja jedinstvenu semantiku cjelinu bez
koje glagol ne bi mogao prenijeti eljeno znaenje, a novo znaenje
je rezultat vezivanja glagola i prijedloga, kao i njihovoga uzajamnog
semantikog utjecaja.
Analiziranjem veze glagola i prijedloga kroz Kuran, uoava se da
brojne konstrukcije slue determiniranju znaenja glagola (tawh aldalla) bez promjene u samoj radnji i u leksikom znaenju glagola.
Prijedlog u takvim situacijama vri kontekstualnu funkciju koja se svodi
na determiniranje znaenja glagola. Mnotvo determinirajuih konstrukcija u Kuranu pokazuje da je kontekstualna veza otvorena i da moe
prihvatiti brojna znaenja, uvjeravajui u bogatstvo jezika i njegovu
sposobnost da razliita znaenja producira kroz razliite konstrukcije.
Za razliku od ovih konstrukcija koje su u kuranskom tekstu brojnije,
konstrukcije glagola i prijedloga u kojima je glagol doivio semantiku
tranziciju (intilq al-dalla), manje su zastupljene.
PREPOSITIONS AS UNCOVERERS OF NEW SEMANTIC
POTENTIALS IN ARABIC
Summary
Prepositions in Arabic belong to the group of meaning particles
or the words which, at least according to traditional Arabic grammarian schools, do not have their own lexical potential but are
expressed in a given linguistic context. Out of 23 particle groups,
prepositions represent the most active group and as such belong to
the most active particles, i.e. particles with reaction which inluence the word they precede. Such a position of an preposition in
front of a name is relected with genitive form of the name which
can be manifested explicitly and implicitly, or can be presupposed
based on its position in a sentence.
Although according to the opinion of a signiicant number
of language experts prepositions are not denied certain lexical
potential in contextualized situations, still their meaning is completed only after theyestablish link with names and verbs. They
allow for multiple possibilities of shades of meaning in the semantics of verbs they accompany, but also leave a possibility

Prijedlozi u arapskom jeziku kao raskrivatelji novih semantikih potencijala

of semantic transition of those same verbs. The role of prepositions in Quranic poetics is astonishing.
General observations related to lexical meanings of prepositions
in Arabic are as follows: Arabic prepositions have multiple meanings; different prepositions share common meaning which allows
for them to be mutually changeable in a certain context; every
preposition is recognizable for its one (primary) meaning, but can
have numerous other secondary meanings; the meaning of verb accompanied by preposition in Arabic is mostly compatible with the
meaning of preposition; change in the meaning of the basic verb
results in preposition change or the change of its basic meaning.
There are eight most frequent original prepositions which establish
a strong link to verbs and which occur in the Quran and these were
the prepositions which we focused on: , , , , , , and
.
Although morphological, syntactical and lexical marks of
prepositions found in numerous grammars that were the subject
of our research indicate that prepositions are secondary or second class parts of a sentence, their essential role seems to be opposing this since prepositions represent a living part of the language and they actively inluence the language potential and its
richness. The fact that prepositions have a signiicant part in production of new meanings conirms the fact that prepositions are
not fully devoid of their semantic potential.
Key words: prepositions, verbs, link, Arabic language, meaning.

77