Jamski zrak

Jamski zrak

Jamski

zrak - treba omoguiti sigurnu radnu

djelatnost

sastav

svojstva

kakvoa temperatura, vlanost, brzina

zrane struje, pritisak

Sastav jamskog

zraka ovisi o:

sastavu zraka koji se dovodi u jamu

od jamskih utjecaja (inputa)

Sastav atmosferskog zraka

Zrak je

smjesa plinova sadraja:

kisika

O2 - 20,93 % vol. dijelova

duika N2 - 78,10 %

plemeniti plinovi (argon, kripton, neon, ksenon) 0,93 %

uglj. kiseline 0,03-0,04 %

u zraku se jo nalazi:

vodena

para,

kozmika i zemaljska praina,

druge pare i plinovi koji su preteno lokalnog karaktera i zanemarivo
malih koliina.

Sastav atmosferskog zraka

Na Zemlji stalni procesi koji utjeu na sastav
atmosferskog zraka (prirodni ili umjetni),

stalnost sastava zraka radi:

zraka (5,1x1015 tona),

ljudi i ivotinje troe neznatan dio kisika u zraku,

izvanredna pokretljivost zraka i difuzna
sposobnost plinova

ogromne zalihe

Utjecaji na jamski zrak

Prolaskom zraka kroz jamu dolazi do:

utroka O2

izluivanja plinova i oneiavanja jamskog zraka

- zapraivanja zraka

poveanja temperature

Procesi koji troe

troe O2

disanje,

rad mehanizacije

motori sa unutranjim sagorijevanjem,

oksidacija ili gorenja razne supstance, pogotovo
samozapaljenja ugljena,

upotreba eksploziva

Takoer moe

strojevi

doi do porasta sadraja O2

pogonjeni komprimiranim zrakom

eksplozivi s pozitivnom bilansom kisika

Izluivanje
zluivanje plinova i oneiavanja jamskog zraka

Porijeklo plinova:

ljudi,

tehnoloki

plinovi

procesi
mehanizacija, miniranje,

osloboeni iz stjenskog masiva,

procesi

oksidacije
trulenje, hranje, poari, eksplozije

Temperatura
emperatura zraka

poveanja temperature stijene sa dubinom

temperaturni gradijent,

temperatura

zraka moe i padati ljeti

atmosferski zrak topliji od stijena (osobito plitke
jame) nema velikog utjecaja temperaturnog
gradijenta,

Kondicioniranje zraka

zrak se

po potrebi moe zagrijavati ili hladiti,

suenje ili vlaenje zraka

ozoniranje (pomou posebnih elektrokemijskih
ureaja)

odoriranje (mirisanje).

Sastav jamskog zraka

Kisik O2

Duik N
Ugljina kiselina CO2
Ugljini monoksid CO
Sumporovodik H2S
Sumporni dioksid SO2
Selenovi spojevi
Duikov monoksid NO
Jamski plin (metan)

Kisik O2
mol. masa 32,00

u atmosferskom zraku cca. 21 % vol. i 23 % maseni

lako se spaja sa ostalim elementima

obzirom na brzinu reakcije razlikujemo:

oksidaciju,

gorenje (prati ga pojava svjetla),

eksploziju (prati ga pojava bljeska i praska)

detonaciju (veoma velike brzine oksidacije)

Spajanje

sa ostalim elementima egzotermna reakcija,

Stvorena toplina ovisi o elementima koji ulaze i nastaju
u reakciji, ne o brzini reakcije.

Koliina O2 potrebna ovjeku

Potronja O2 je individualna i ovisi o:

uzrastu,

grai

naprezanju (fizikom i psihikom)

u

mirovanju min. 0,25 l/min. O2

u kretanju min. 1-4 l/min O2

Prosjeno u smjeni je potrebno 1-1,25 l/min O2

Parcijalni pritisak
Disanje najlake kod parcijalnog pritiska O2 u zraku
cca. 21000 Pa (159 mm Hg), vol. 21 % (normalni pritisak).

Disanje mogue i pri niem pritisku (prilagodba ljudskog
organizma) od cca. 9000 Pa sadraj O2 od 9 % vol.

U dubljim jamama pritisak zraka raste disanje mogue i
pri niem postotnom sadraju O2 u zraku.

7 % O2 donja granica nastupa gubitak svijesti ili
smrt u vrlo kratkom periodu.

Indiciranje O2

Indiciranje benzinskom lampom:

19 % O2 - svjetlo se smanjuje na 1/3

17 % O2 - lampa se gasi
16 % O2 - plamen karbidne lampe je slab i drhti
oko 12 % O2 (11-13%) gasi se karbidna lampa
Lampe - gase se prije gubitka svijesti upozoravaju
na opasnost.

Duik
Atomski (redni) broj 7

Relativna atomska masa 14,00,

79% vol. / 77% mas.,

neutralni plin za gorenje i disanje,

sadraj u zraku mu se poveava utrokom O2

u manjoj mjeri nastaje raspadanjem org. spojeva
u jami,

iz eksploziva (1 kg dinamita 135 lit. N2).

Ugljini
Ugljini dioksid CO2

stvara se uslijed:

disanja

ljudi,

gorenja lampi,

miniranja,

rad motora sa unutarnjim sagorjevanjem

raspadanja organskih spojeva naroito drveta,

oksidacija ugljena

poari i eksplozije

Pritok iz jame:

isticanje iz malih, nevidljivih pora i pukotina

plinski puhai dugotrajno istjecanje iz pukotina

otvorenih jamskim radovima

Ugljini
Ugljini dioksid CO2
1-2 % nije tetno

Iznad 10 % gubi se svijest

25 % - smrt

3 % -plamen slab i drhti

5-6 % - benzinska lampa se gasi

Ugljini
Ugljini dioksid CO2
Tei od zraka, slabo se mijea sa zrakom, skuplja se u
donjim dijelovima prostorija potrebna velika brzina
vjetrene struja za spreavanje koncentriranja CO2.

esto se skuplja i pojavljuje u donjim dijelovima starih
radova (budui izlazi kroz pukotine u ugljenu i stijenama).

Propisi sadraj CO2 vol. ne smije biti vei od 0,5%

Koeficijent respiracije jame (prosjeno 0,5)=
Koliina CO2 izdvojenog u jami /koliina apsorbiranog O2

Ugljini monoksid CO
Bez boje, mirisa i okusa goriv i eksplozivan

Granica eksplozivnosti 13 75 % vol.,

najeksplozivniji

kod 30 % vol. (ukoliko je O2 21 %).

temperatura paljenja eksplozivne smjese 630 810 C.

Vrlo

otrovan 300 puta vei afinitet prema

hemoglobinu (crvena krvna zrnca) od O2.

ovjek moe apsorbirati do 300 cm3 CO.

Jaina trovanja ovisi o:

koncentracije

CO u zraku,

duljine boravka u zatrovanoj prostoriji,

udahnutoj koliini zraka i

brzini cirkulacije krvi.

Ugljini monoksid CO

Vrijeme sigurnog boravka u prostoriji sa CO

utvruje se empirijski prema obrascu Henderson
Haggarda (za sadraje CO ispod 0,4-0,5 %).
T =3/%
CO, minuta
sadraj CO u stotinkama postotka

Nekodljiv kod sadraja ispod 0.002 %.

Nastajanje CO

nepotpunim sagorjevanjem

C + O2 = CO + 2420 kcal/1 kg C
redukcijom CO2 prelaskom plina preko tijela
zagrijanih > 300 C.

Ugljini monoksid CO

Izvori u jami:

Glavni

jamski poari i eksplozije

pri eksploziji metana uglavnom se ne stvara, osim
ukoliko ima ugljene praine (u rudnicima ugljena),

miniranje i motori SUS (odnosno CO i CO2 kod
ispravnog motora 28:72, a kod neispravnog 73:27).

iz ugljena neki pored CH4, CO2, N2 sadre i CO.

Indiciranje CO

kolorimetrine metode

na licu mjesta
pomou kemijskih reagensa brzina promjene boje
reagensa upuuje na % sadraj CO.

laboratorijski

kemijska i spektroskopska analiza.

Sumporo
Sumporovodik H2S

Bezbojni, sladunjavi plin, mirisa pokvarenih jaja.

Eksplozivan u

podruju 4,3 46 %.

Nadrauje onu ronjau i dine puteve.

Kroz krv utjee na ivani sistemparaliza centra za disanje

smrtonosan u postocima 1 1,5 % vol.

Nastaje :
trulenjem org.

spojeva (drveta)

raspadanjem pirita, gipsa itd.

FeS2 + 2H2O Fe (OH)2 + H2S + S

izlazi

iz pukotina u stijeni i podzemnih voda

miniranjem s barutom i tapinom

jamski poari

Nastajanje (izvori) sumporovodika

trulenjem

org. spojeva (drveta)

raspadanjem pirita,

gipsa itd.

FeS2 + 2H2O Fe (OH)2 + H2S + S

iz

pukotina u stijeni i podzemnih voda

miniranjem s barutom i tapinom

jamski poari

Sumporni dioksid SO2

bezbojan, otra mirisa

i okusa, nadrauje sluzokou i oi

kod 0,5 % opasan za ivot i kod kratkotrajnog djelovanja

ne gori niti podrava gorenje.

pojavljuje se rijetko u jamama

stvara se :

u

poarima (opasne konc. u rudnicima sulfida prilikom poara i

eksplozije praine)

miniranje

eksplozivom

koji sadri S i

u sulfidnim stijenama

Selenovi spojevi

sam selen nije otrovan, ve njegovi spojevi

Duikov monoksid NO

miniranja

eksploziv koji sadri nitroglicerin,

motori SUS

smrtonosan kod

konc. 0,02 0,08 % vol.

Kontrola NO

Spreavanje

upotreba

amon. nitr. eksploziva sa manje od 0,5 % vlage i

miniranje

bez tapina.

Preporuka

patrona

vapna u minskoj buotini neutralizira NO (skrauje se

vrijeme vjetrenja na treinu).

prskanje

vodom ili rastvorom sode vlaga upija duikove okside

Jamski (zemni) plin

Bezbojan, bez

mirisa i okusa

Metan uestvuje

u jamskom plinu i sa 99,9 %.

Ostali sastojci :

uglj.

dioksid (< od 5 %)

ostali ugljikovodici etan 1 4 %, etilen

duik ( par % nekad i 20 30 %)

vodik, helij, argon

Jamski plin

slabo se

mijea sa zrakom,

laki od zraka (masa ~0,68 kg), skuplja se u stropu
prostorija,

opasni prostori i zvona u stropu prostorije,

zabranjena izrada prostorija odozdo prema gore
(uskopno) metan se nakuplja u stropu.

prostorije u metanskim jamama izrauju se odozgo
prema dolje

Pojavljivanje metana

Najee u

rudnicima ugljena, ali i u drugim rudnicima,

Izdvajanje metana

iz

stijene i ugljena,

iz otkopanog ugljena pa i

iz ugljena zaostalog u starom radu.

Stari

radovi potencijalni akumulatori plin dolazi iz

poroznog stropa i ugljena u zatitnim stupovima,

Barometarski

pritisak i depresija ventilatora utjeu

na koliinu plina koji izlazi iz starih radova i stijena

Naini izdvajanja jamskog plina

redovno (normalno)

izdvajanja veih

izlaenje plina,

koliina plina kroz due

vrijeme,

nagla izlaenja plina

Normalno izdvajanje jamskog plina

najvee koliine

pri pripremnim radovima, na

otkopima 4-5 puta manje,

vei napredak vee zaplinjavanje,

pritisak plina mjeri se manometrom u buotini.

pritisak utjee na granulaciju ugljena (sitni se)

prevencija otplinjavanje buotinama.

Izdvajanja veih koliina plina kroz due vrijeme

nekoliko dana

do desetak godina

iz pukotina i upljina (najee u tektonski
poremeenim zonama).

kapacitet i do desetke tisua m3 dnevno

odvoenje plina izoliranim putem ili cijevima u
istroenu zranu struju.

Nagla izlaenja jamskog plina

100 000 m3

izbacuju i povlae za sobom desetine tisua tona
ugljene praine,

praena potresima i jakim gorskim udarima

nekoliko 10

Izvori jamskog plina

stvara se i u poarima

kao

produkt suhe destilacije ugljena,

polijevanjem

uarenog ugljena vodom

prilikom raspadanja

sluajevi

organskih tijela,

dopremanja na radilite zrakovodom nastao

raspadanjem kompresorskog ulja.

Jamski plin- znaajke

Naelno poveanje dubine vea koliina

prisutnost varira od sloja do sloja ak i u istom sloju
moe doi do odstupanja u sadraju CH4.

Neutralan za disanje
tetan indirektno, poveanjem
udjela vol. CH4 u zraku smanjuje se vol. udio O2.

Eksplozivan u podruju 5 16 %

Najeksplozivniji kod 9,5 %

Temp. paljenja 650 750 C.

Najzapaljiviji kod 8,0 %.

Emisija metana

iz vjetrene

struje jame

isplinjavanjem

iz rovnog

ugljenih slojeva

ugljena nakon jamskog otkopavanja

iz povrinski

dobivenog ugljena

Emisija metana

Ukupna svjetska

emisija 425-675 mil. tona godinje,

Industrija ugljena sudjeluje

u tome sa 4 do 6 %,

95

% emisije iz podzemnih rudnika iako jame daju samo 54

% svjetske proizvodnje,

Relativno mala emisija iz povrinske eksploatacije

male

dubine leita i

ugljeni slabije kakvoe (ligniti, mrki) manjeg sadraja metana.

Emisija metana

Ukupna

svjetska emisija metana pri rudarenju,

preradi, transportu i skladitenju ugljena ~ 25 mil.
tona/godinje.

~ milion tona koristi se u industriji, ostalo se

isputa u atmosferu.

Stupanj emisije metana

Openito, vii rang i

vea dubina daju vie plina

sadraj metana 0-25 m3/toni (ogrjevna vrijednost > 33,5 MJ/m3 ).

Kvaliteta varira sa leitem, openito 90-95 % je metan i ostali
ugljikovodici, ostalo inertni plinovi (duik, CO2, argon) i drugi
manje znaajni (helij, vodik).

Koliina metana stvorena u procesu ugljenizacije (najvea u
antracitima priblino 765 m3/toni,

sposobnost zadravanja metana (adsorpcijski kapacitet)
ovisi o rangu ugljena i okolnim uvjetima: dubini, neposrednoj
podini i krovini, geolokim anomalijama, tektonici i temperaturi
tijekom procesa ugljenizacije.

Specifina emisija metana

specifine emisije metana qe m3 po toni
proizvedenog ugljena i dubine otkopavanja ho:

korelacija

qe =41
, +0023
, ho

specifina emisija metana 10,8-26,0 m3/toni

(1m3 metana0,68 kg).

Specifina emisija metana

rovni ugljen 0,3-3,5 m3/toni

Oko

40% ostaje u ugljenu do potronje ili usitnjavanja u fine

estice a 60% se oslobaa.

0-1,5 m3/toni (preteno

kameni, mrki ili lignitsko smei).

10 najveih proizvoaa ugljena (SAD, Velika
Britanija, bivi SSSR, Australija, Kina, Njemaka,
Poljska, eka, Indija i J. Afrika) daju 90% svjetske
proizvodnje (1990.)

Apsolutno i relativno vea emisija -Kina i bivi SSSR

povrinski dobiveni ugljeni

U

Kini su u eksploataciji preteno podzemni rudnici (92%).

SSSR-u eksploatacija na veim dubinama - prosjeno 600 m
(300 m u ostalim proizvoaima ugljena).

Koritenje metana iz ugljena

ugljena

Tehnologija

pridobivanja metana znatno se razlikuje (zbog

sadraja i propusnosti),

Sigurnost i uinkovitost rudarenja zahtjeva potpuno i djelotvorno
uklanjanje metana,

Vjetrenje najstarija i najea metoda, 5-30 tona zraka po toni
otkopanog ugljena razblauje metan,

Idealni uvjeti duboki zaplinjeni slojevi malim zahvatima
iskoristivost 60-70%,

manje povoljni uvjeti srednje duboki slojevi manje zaplinjeni,
iskoristivost 30 do 40%,

plitki slojevi slab potencijal za komercijalno koritenje metana.

~ 70% metana potjee iz prateih naslaga.

Otplinjavanje ugljenog sloja

Ukoliko

se tijekom izrade prostorija pripreme

ustanovi visok stupanj emisije metana sloj se
isplinjava:

hidrauliki stimuliranim vertikalnim bunarima ili

dugakim

horizontalnim
rudarskih radova.

buotinama

ispred

Otplinjavanje ugljenog sloja

duboki

i jako zaplinjeni slojevi ventilacija nemoe razblaiti

metan na sigurnu razinu,

metode za otplinjavanje ugljenog sloja

prije

poetka eksploatacije,

tijekom eksploatacije.

trokovi

otplinjavanja minimiziranje optimizacijom omjera

metana uklonjenog otplinjavanjem i ventilacijom.

kontrola metana otplinjavanjem uklanjanje metana vertikalnim
i/ili horizontalnim buotinama moe se ukloniti 60-70%,

vjetrenje uvijek potrebno otplinjavanje znatno smanjuje
potrebe za zrakom.

Hidrauliki stimulirani vertikalni bunari

Bunari

prethode otkopavanju, kasnije slue za

otplinjavanje starog rada.

Vertikalne buotine rijetko daju vee koliine plina
bez stimulacije,

Stimulacija hidraulikim frakturiranjem slina
stimulaciji klasinih plinskih buotina,

Primjena esto neuspjena pritisak frakturiranja
moe prei vrstou krovine i podine otvarajui pukotine
to naruava cjelovitost leita,

Suvremena praksa hidraulikog stimuliranja
minimizira tete u krovini uz intenzivno frakturiranje.

Horizontalno usmjerene buotine

Horizontalne

buotine izrauju se prije otkopavanja iz

postojeih jamskih prostorija,

Duljine 300-900 m, u poetku daju visoku proizvodnost,

Pribliavanjem rudarskih radova proizvodnja se drastino
smanjuje.

Pitsburg sloj (istoni dio SAD) proizvodnja jedne buotine 35 mil. m3 za period od jedne do dvije godine.

tehnika manje pogodna za stalnu proizvodnju i dugotrajne
projekte.

esto je najuinkovitija i najjeftinija za kontrolu metana na
radilitima provodljivog ugljenog sloja.

Ekonomika koritenja metana iz ugljenog sloja

Dobivanje

metana otplinjavanjem temeljena na proraunu

trokova drugih metoda kontrole metana,

Ekonomika dobivanja metana minimiziranje trokova za
odravanje sigurnih uvjeta rada,

Financijska analiza opravdanosti koritenja metana iz
ugljenog sloja obuhvaa:

analizu

koliine i kakvoe plina,

trokove sabiranja i obrade plina,

trokove fizikog pristupa tritu.

Projekt

zahtjeva rudarsku aktivnost koja daje velike koliine

visokokvalitetnog plina - otplinjavanje nuno za siguran rad
rudnika

trokovi proizvodnje ugljena smanjuju se koritenjem
metana iz otplinjavanja,